Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Zk-97/2024-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Zinki Bulka, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi upisa uknjižbe prava vlasništva u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-1), odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku Stalna služba u Kninu poslovni broj Z-5899/2022 od 26. travnja 2023., 2. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Šibeniku Stalna služba u Kninu poslovni broj Z-5899/2022 od 26. travnja 2023. kojim je odbijen kao neosnovan prigovor predlagateljice izjavljen na rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-1054/2016 od 9. veljače 2017. i rješava:

Na temelju prijedloga Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju Klasa: UP/I-943-01/02-02/12, Ur.br. 563-03-02/07- 2002-6 od 29. travnja 2002., a primjenom čl. 130. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00

– odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje ZVDSP), te čl. 388. st. 2. ZVDSP i čl. 362. st. 3. ZVDSP i čl. 65. st. 3. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 94/13).

Dozvoljava se

Na kčbr. [katastarska čestica] zgrada, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 1. Etaža 0/0 vlasništvo za dio koji nije posebno opisan

-upis brisanja dosadašnjeg upisa Društveno vlasništvo, kao nosilac prava korištenja Privredno poduzeće „Primošten“ Primošten

- uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva na ime

Republike Hrvatske, OIB 52634238587

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisan pod brojem Z-11085/2021 i brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-10030/23 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-1).

III. Nalaže se provedba ovog rješenja.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice Republike Hrvatske (dalje: predlagateljica) kao neosnovan i potvrđeno je rješenje tog suda poslovni broj Z-1054/2016 od 9. veljače 2017.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže da se žalba uvaži te pobijano rješenje preinači na način da se prijedlog za uknjižbu prihvati i uknjiži pravo vlasništva predlagateljice.

3. Žalba je osnovana.

4. Donošenjem pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK) koji se u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 241. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'', broj 63/19), budući da je predmetni postupak pokrenut 9. veljače 2016.

4.1. Naime, čl. 241. st. 1. ZZK/19 je propisao da postupci započeti do stupanja na snagu ovog ZZK (a stupio je na snagu 6. srpnja 2019.) dovršit će se prema odredbama ZZK/96 pa imajući u vidu da je ovaj postupak započeo 9. veljače 2016. treba primijeniti odredbe ranijeg ZZK.

5. Sud prvog stupnja nije međutim pravilno primijenio materijalno pravo na što osnovano sadržajno ukazuje žaliteljica.

6. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je prijedlog predlagateljice za upisom uknjižbe prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E- 1).

7. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-1054/16 od 9. veljače 2017. odbijen prijedlog predlagateljice. Predlagateljica uknjižbu prava vlasništva predlaže na temelju rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju Klasa UP/I-943-01/02-02/12, Ur.br. 563-03- 02/07-2002-6 od 29. travnja 2002. navodeći da predmetna nekretnina, kako to proizlazi iz tog rješenja, po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva nije procijenjena u kapital trgovačkog društva Primošten d.d. kao pravnog slijednika poduzeća ''Primošten''. Stoga da je temeljem čl. 362. st. 3. u vezi s čl. 362. st. 1. i st. 2. i čl. 390.a Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima po sili zakona ta nekretnina postala vlasništvo Republike Hrvatske.

8. Prvostupanjski sud na temelju stanja u zemljišnim knjigama u vrijeme zaprimanja prijedloga utvrđuje da je predmetna nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja poduzeća ''Primošten'' Primošten.

9. Odbijanje predmetnog prigovora kao neosnovanog, sud prvog stupnja obrazlaže utvrđenjem da predlagateljica nije priloženim ispravama dokazala odlučnu činjenicu tj. da se radi o neprocijenjenoj nekretnini u postupku privatizacije upisanog korisnika nositelja prava korištenja što da čini zakonsku pretpostavku stjecanju prava vlasništva u korist predlagateljice ex lege (po sili zakona) u smislu odredbe čl. 362. st. 3. ZVDSP. Pri tome sud prvog stupnja navodi da u rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju nije navedeno da navedena kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne bi bila procijenjena u temeljni kapital društva Primošten d.d.

10. Takav stav suda prvog stupnja je pogrešan.

11. S obzirom da je prijedlog podnesen 9. veljače 2016., za konkretan slučaj je mjerodavan ranije donesen Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (''Narodne novine'', broj 94/13) koji je bio na snazi u vrijeme zaprimanja prijedloga.

11.1. Prema odredbi čl. 24. st. 1., navedenim Zakonom se osniva Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar), kao pravna osoba s javnim ovlastima koja obavlja stručne poslove u okviru djelokruga propisanog tim Zakonom i drugim propisima, za što odgovara Vladi Republike Hrvatske. Između ostalih ovlasti Centra, odredbom čl. 28. st. 8. Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske propisano je da Centar izrađuje izvješće o stanju neprocijenjene i procijenjene imovine, potraživanjima i ukupnom stanju imovine kojom upravlja i raspolaže.

12. Prema odredbi čl. 65. st. 1. tog Zakona, neprocijenjena imovina su dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, potraživanja i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća ili su ista uključena po knjigovodstvenoj vrijednosti, u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (''Narodne novine'', broj 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (''Narodne novine'', broj 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća te u pogledu kojih imovinskopravni odnosi nisu uređeni posebnim propisom.

13. Prema stavku 3. tog članka imovina u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, te u obliku poslovnih prostora i stanova te imovina u obliku pokretnina i potraživanja koja u cijelosti nije procijenjena, vlasništvo je Republike Hrvatske. Prema stavku 4. tog članka, imovina koja u dijelu nije procijenjena suvlasništvo je Republike Hrvatske i trgovačkog društva koje je pravni slijednik društvenog poduzeća koje je na toj imovini imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja u idealnim dijelovima razmjerno veličini procijenjenog i neprocijenjenog dijela.

14. Prema stavku 6. tog članka, uprava, stečajni upravitelj ili likvidator društva iz stavaka 1. i 5. toga članka ili njihovih pravnih slijednika, dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona, dostaviti Centru popis neprocijenjene imovine iz stavaka 1. i 5. ovoga članka, s dokazima o stjecanju, odnosno postojanju prava na toj imovini, kao i s dokazima eventualnog raspolaganja tom imovinom od strane društva ili njegova pravnog slijednika. Prema članku 66. tog Zakona postupke radi utvrđivanja procijenjenih odnosno neprocijenjenih nekretnina pokreće po službenoj dužnosti ili na prijedlog zainteresirane osobe u kojem postupku državno odvjetništvo ima status stranke (stavak 2.), te je rješenje Centra doneseno u tom postupku izvršno i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

15. Sud prvog stupnja odbija prigovor i potvrđuje rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta uz obrazloženje da u ispravi koja je priložena (rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju) nije navedeno da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije procijenjena u temeljni kapital. Pogrešan je pravni stav suda prvog stupnja da bi u rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju trebalo biti navedena i imovina koja nije procijenjena u temeljni kapital. Naime, kao obvezan sadržaj rješenja naveden je popis imovine koja je procijenjena, a rješenje ne treba sadržavati neprocijenjenu imovinu. Upravo okolnost da navedena katastarska čestica nije navedena u rješenju Hrvatskog fonda za privatizaciju, a u zemljišnoj knjizi je upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja privrednog poduzeća „Primošten“, dokazuje da ista nije procijenjena u temeljni kapital društva, kao što to navodi i žalitelj u svojoj žalbi.

16. Uvidom u rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju utvrđeno je da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije procijenjena u temeljni kapital društva „Primošten“, radi se o neprocijenjenoj imovini i ona je temeljem citiranih zakonskih propisa postala vlasništvo Republike Hrvatske.

17. Kako je Republika Hrvatska stekla vlasništvo predmetne nekretnine temeljem zakona, jer navedena nekretnina nije unesena i procijenjena u kapital društvenog poduzeća, predlagateljica je ovlaštena ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

18. Kako je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio prigovor predlagatelja to je temeljem čl. 128. st. 1. točka a. ZZK valjalo uvažiti žalbu predlagatelja, preinačiti rješenje suca o prigovoru, dopustiti zahtijevani upis i riješiti kao u izreci.

U Velikoj Gorici 2. prosinca 2024.

Sudac

Zinka Bulka