REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: Kzd-138/2024-35
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu, Odjel za mladež, po sucu toga suda Iki Peranović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Maje Jež, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljene, CJ zbog dva kaznena djela iz članka 177. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22., 114/23., i 36/24.; dalje: KZ/11) i dva kaznena djela iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11 povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj KOz-DO-134/2024 od 22. srpnja 2024., nakon nejavne rasprave održane dana 28. listopada 2024. godine, u prisutnosti savjetnice Općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Petre Egić, okrivljene CJ, branitelja okrivljene odvjetnika Krešimira Loboja, punomoćnika oštećenika oštećene djece odvjetnika Klaudia Čurina, dana 31. listopada 2024. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena CJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer C i NJ, djevojački N, rođena **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske i Rusije, diplomirana ekonomistica, sa završenom VŠS, zaposlena u vlastitom trgovačkom društvu Anastasija Knežević j.d.o., s mjesečnim primanjima na osnovu plaće te dodatnih poslova u iznosu od oko 2000,00 eura, vlasnica stana na adresi stanovanja veličine 100 m2, vlasnica vikendice u mjestu Punikve kod Ivanca veličine 50 m2 te pripadajućeg voćnjaka 1700 m2, vlasnica automobila Alfa Romeo, godište proizvodnje 2011., razvedena, majke dvoje djece u dobi od 11 i 12 godina, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivana
k r i v a j e
što je:
- 1.) u razdoblju od točno neutvrđenog dana 2019. do točno neutvrđenog dana u svibnju 2024., u [adresa], kao majka djeteta AJ, rođene **.**.2012., i djeteta OJ, rođenog **.**.2013., na imenovanu djecu učestalo vikala, psovala ih i vrijeđala na ruskom jeziku govoreći im: "Suka (pederu), pašlji nahuj (odi u guzicu), blyad (kurva) i nahuj (jebi se)“, te ih više puta tjedno fizički kažnjavala, na način da je mlt. AJ, koja je dijete sa 100% invaliditetom s dijagnosticiranom cerebralnom paralizom, udarala otvorenim dlanom po glavi, te ju čupala za kosu i vukla za uši, a OJ udarala vješalicom za rublje, kuhačom, papučom, tenisicom, remenom i žicom, te ga također čupala za kosu, što ih je boljelo, s time da je OJ jednom ili dva puta mjesečno znala izbaciti van iz stana, koji je potom zaključala tako da ne može ući unutra, zatim ih učestalo ostavljala same dok je ona odlazila u večernje izlaske i vraćala se u kasne noćne sate ili tijekom drugog dana pod utjecajem alkohola, u kojim prilikama bi ponekad povraćala u nazočnosti djece, u stan dovodila nepoznate osobe s kojima je konzumirala alkohol i pušila, ne vodeći računa da se u stanu nalaze i djeca, zanemarila brigu o higijeni životnog prostora i redovitim, kvalitetno kuhanim obrocima, tako da su stan čistila djeca, koja su ujedno i naručivala obroke u McDonald's-u, te AJ prestala voditi na fizikalne terapije, radi kojeg su se opisanog postupanja djeca AJ i OJ osjećali tužno i bespomoćno, svjesna da na taj način ozbiljno ugrožava njihov pravilan psihofizički rast i razvoj i pristajući na to,
- dakle, kao roditelj grubo zanemarila svoje dužnosti podizanja i odgoja djece, te zlostavila djecu,
2.) dana 23. svibnja 2024., oko 13,00 sati, u Zagrebu, Joze Martinovića 5-7, u službenim prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Črnomerec, u cilju da zastraši djelatnice navedenog Područnog ureda CJO i BJ, istima rekla: "Još ćete vi vidjeti svoga A" te pljunula u smjeru istih, a što je kod NJO i BJ izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti,
- dakle, drugome ozbiljno prijetila kakvim zlom da bi ga ustrašila ili uznemirila, a kazneno djelo je počinjeno prema službenoj osobi u obavljanju javne ovlasti i u vezi s njezinim radom ili položajem,
- čime je pod točkom 1) počinila dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece
– povredom djetetovih prava, opisana i kažnjiva po članku 177. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; nadalje: Kazneni zakon), a pod točkom 2) dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom, opisana po članku 139. stavku 3. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona, a kažnjiva po članku 139. stavku 3. Kaznenog zakona, sve u vezi s člankom 51. Kaznenog zakona,
pa se okrivljenoj CJ
I) na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11 za kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta AJ
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine
II) na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11 za kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta OJ
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine
III) na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 za kazneno djelo počinjeno na štetu NJO
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci
IV) na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 za kazneno djelo počinjeno na štetu BJ
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci
V) Na temelju članka 51. KZ/11 okrivljena CJ se
o s u đ u j e
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU
OD 2 (DVIJE) GODINE
VI) Na temelju članka 57. KZ/11 okrivljenoj CJ se
i z r i č e
DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA
SA ZAŠTITNIM NADZOROM
kojom se određuje da se neuvjetovani dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine ima izvršiti, a dio izrečene kazne zatvora od 1 (jedne) neće se izvršiti ako okrivljena CJ u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godina ne počini novo kazneno djelo, s time da vrijeme provjeravanja u odnosu na uvjetovani dio kazne počinje teći od pravomoćnosti presude.
VII) Na temelju članka 54. KZ/11, u izrečeni neuvjetovani dio kazne od 1 (jedne) godine okrivljenoj CJ se uračunava vrijeme uhićenja, dovođenja i zadržavanja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 24. svibnja 2024. godina do 31. listopada 2024.
VIII) Na temelju članka 70. KZ/11, okrivljenoj CJ se izriče sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od 2 (dvije) godine.
IX) Na temelju članka 73. KZ/11, okrivljenoj CJ se izriče sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtvi i to djece AJ i OJ, te oštećenica NJO i BJ, u trajanju od 1 (jedne) godine.
Okrivljena CJ dužna je surađivati s djelatnicima nadležnog tijela za probaciju i izvršiti određene joj sigurnosne mjere i zaštitni nadzor, jer sud može na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11, opozvati uvjetovani dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i odrediti izvršenje tog uvjetovanog dijela kazne zatvora, ako okrivljena bez opravdanog razloga ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri sigurnosne mjere i zaštitni nadzor ili ih teško ili uporno krši.
XI) Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08, okrivljena CJ je u roku od 15 dana dužna naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6., 7. i 8. ZKP/08 a koji troškovi se odnose na paušalnu svotu u iznosu od 500,00 eura, te na nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja i izabranog opunomoćnika oštećene djece, o čijim visinama će se odučiti posebnim rješenjima.
Obrazloženje
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu broj KOZ-DO-134/2024 od 23. srpnja 2024. godine, protiv okrivljene CJ, stavljajući joj na teret počinjenje dva kaznena djela iz članka 177. stavak 1. i 2. KZ/11 i dva kaznena djela iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.
2. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe, okrivljena CJ je izjavila da se ne smatra krivom za kaznena djela za koja ju se tereti.
3. U svojoj obrani okrivljena CJ je navela kako je svoj majčinski duh u potpunosti usmjerila prema djeci, a kako ju je bivši suprug tretirao kao sluškinju i nije ju priznavao kao majku, ona je sve pokušala kako bi zadržala cijelu obitelj na okupu, na način da se druže i provode vrijeme zajedno, a on je rekao da nije spreman na to. Kada se u njenom životu pojavio novi čovjek htjela se dogovoriti sa suprugom sve, no on ju je ignorirao, a ni djeca ga nisu prihvatila, pa su zbog toga djeca sve prenapuhano ispričala. Situacija nije bila takva kako se opisuje, ona nikad nije bila nasilna prema djeci, jednom je OJ gađala mandarinom, a dva do tri puta ih je možda povukla za uši jer su bili agresivni prema životinjama. Kada je riječ o psovkama i vrijeđanju na ruskom jeziku, navela je kako nije govorila sve te riječi, znala je nešto opsovati, ali je to stvar mentaliteta kao i u Hrvatskoj kada se kaže "u pizdu materinu" i slično, a od svih opisanih riječi jedino je znala reći "odi u guzicu" na ruskom. U odnosu na kćer AJ navela je da nije istina da ju je udarala otvorenim dlanom po glavi i čupala za kosu, nego se samo dva do tri puta znalo dogoditi da ju povuče za uši kada bi bila agresivna prema životinjama, a kada je riječ o OJ, navela je da je točno da ga je jednom vješalicom za rublje lagano udarila te dva do tri puta papučom po stražnjici, ali to kad bi bio agresivan prema životinjama, a kada je riječ o izbacivanju OJ iz stana, to se dogodilo samo jedan put i to kad je došao u agresivnom stanju od tate pa ga je ona stavila izvan stana da se malo ohladi i smiri. Isto tako, navela je da nije točno da je ostavljala djecu samu i išla u večernje izlaske i vraćala se u kasne noćne sate ili tijekom drugog dana, nego se kući vraćala oko 21:00 ili 21:30 sat, a svega nekoliko puta u 23:00 sata, a kada je riječ o dolasku kući u alkoholiziranom stanju i povraćanju navela je da bi znala popiti jedan do dva piva, ali kako ne podnosi alkohol uvijek bi morala izbaciti popijeno iz svog organizma. Ističe kako u stan nije dovodila nepoznate osobe i da se u stanu nije konzumirao alkohol, a kad bi pušila uvijek bi pazila da to bude ispod nape. U stan je jedino dovela tri dečka koje je željela upoznati s djecom. Nadalje, navela je kako je vodila računa o higijeni stana i o kuhanju, ponekad je jedino malo bilo neuredno u smislu da je razbacana odjeća, a djeca su redovito znala sudjelovati u čišćenju, smatra da je to ispravno i da djeca moraju imati svoju obvezu, a isto tako je točno da su djeca i ona znali naručivati hranu iz McDonaldsa, jednom do dva puta tjedno. Inače djeca i ona su imali iskren i prijateljski odnos, a puno su putovali i bili okruženi životinjama, no kad bi djeca došla od tate bila bi agresivno nastrojena prema njoj, a ona je poduzimala sve da se djeca ne osjećaju loše zato što ju njihov otac ignorira, a opravdavajući ga kako on ima svoje traume i da je njegov mentalitet takav. Kada je AJ iskočio zglob trebalo ju je voditi na robotiku, no suprug je odbio financijski sudjelovati pa je ona putem Facebooka zatražila pomoć i u roku od tjedan dana skupila 120.000,00 kuna, što je uplaćeno na račun Poliklinike. Naglasila je da joj je cijelo vrijeme glavni cilj bio izgraditi otvoren i prijateljski odnos sa bivšim suprugom kako bi bio više prisutan u životu djece, no on to nije prihvaćao. Što se tiče događaja od 23. svibnja 2024., opisala je da su prije toga suprug i ona bili upućeni, od strane Područnog ureda Črnomerec, u Preobražensku 4 na savjetovanje, međutim suprug se tamo nije pojavljivao, a ona je dolazila, pa kad su ih 23. svibnja 2024. pozvali da dođu u Područni ured Črnomerec, a bivši suprug se opet nije pojavio, počela je plakati i vikati jer je izgubila i zadnju nadu da će konačno početi normalno komunicirati, vikala je nešto u smislu da je to opasno, da ju otac dijete stavlja u takvu poziciju, istrčala je van i samo je vikala "ima A, ima A, samo O može razriješiti ovu situaciju". Još jednom se htjela vratiti da popriča sa djelatnicama, htjela je da joj one pomognu, ali onda se je predomislila i otišla. Smatra da su se djelatnice Područnog ureda možda uplašile ovakve njezine reakcije kada su iz nje buknule emocije i snažni plač, pa su iskazivale onako kako su iskazivale. Isto tako, kada je riječ o Sofijinim fizikalnim terapijama, navela je kako je bila maksimalno angažirana, vodila ju je na robotiku, na fizikalnu terapiju u Dubravu, na plivanje gdje je znala zakupiti bazen samo za nju, vodila ju je i na ples a u kući su joj instalirali sve rekvizite koji su joj potrebni za vježbanje, ali je na koncu "prigorila". Pravo na invalidninu AJ je uskraćeno jer je jedna gospođa rekla da ima djece kojoj je potrebnije pa je ona (okrivljena) AJ zbog toga htjela što prije skinuti s državnog tereta jer je to mogla sama financirati. Sve ovo što su djeca iskazivala na njezinu štetu, rezultat je averzije prema njoj koju je stvorio njihov otac "a ona je uvijek htjela da budu i ostanu obitelj".
4. U dokaznom postupku sud je ispitao okrivljenu CJ (list 311 do 314 spisa) te u svojstvu svjedoka GJ (list 238 do 242 spisa), CJO (list 242 do 244 spisa), BJ (list 265 do 266 spisa), ČJ (list 293 do 295 spisa), SJ (list 301 do 302 spisa), AJO (list 302 do 303 spisa) te je pregledao i pročitao izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu s poukom o pravima okrivljene CJ od 24. svibnja 2024. (list 7 do 10 spisa), dokumentaciju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Črnomerec (list 11 do 13, 47 do 57 spisa), medicinsku dokumentaciju za dijete AJ (list 29 do 39 spisa), nalaz i mišljenje multidiscipliniranog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, za djecu AJ od **.**.2024. i OJ od 9. rujna 2024. (list 254 do 263 spisa), prijedlog i mišljenje HZSR, PU Črnomerec od 11. lipnja 2024. koji je dostavljen Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u postupku radi donošenja privremene mjere u predmetu R1 Ob-1161/2024-3 s kime će djeca stanovati (list 248 do 250 spisa), obavijest o događaju od 24. svibnja 2024. te dopis Osnovne škole Medvedgrad Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Črnomerec od 26. travnja 2024. (list 296 do 297 spisa) te je na kraju dokaznog postupka a prije ispitivanja okrivljene, pročitao izvod iz prekršajne i kaznene evidencije za okrivljenu (list 219 do 220 i 221 do 222 spisa).
5. Na temelju članka 115. stavka 4. ZSM-a preslušane su snimke ispitivanja maloljetne AJ i maloljetnog OJ na dokaznom ročištu kod Županijskog suda u Zagrebu od 10. srpnja 2024. (list 131 do 132 spisa).
5.1. Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. u vezi s člankom 292. ZKP/08, odbio dokazni prijedlog obrane za ponovnim ispitivanjem maloljetnih svjedoka AJ i OJ. Naime, ponovno ispitivanje navedenih svjedoka se ukazuje nevažnim obzirom da su sve odlučne činjenice u dovoljnoj mjeri utvrđene i oboje svjedoka je ispitano na sve okolnosti inkriminacije te su o svemu iskazivali sukladno onome koliko i kako su se sjećali, a njihovom ispitivanju je bio prisutan branitelj kao i okrivljena koji su mogli postavljati pitanja i tražiti razjašnjenje bilo kakvih nejasnoća u njihovim iskazima ukoliko su smatrali da ih ima. I u konačnici odredbom članka 292. stavka 1. ZKP/08 je propisano da se dijete može samo iznimno ponovno ispitati, i sud je mišljenja da u konkretnom slučaju ne postoje nikakvi posebni razlozi zbog kojeg bi djecu AJ i OJ kao svjedoke bilo potrebno ponovno ispitivati te drži da bi njihovo ponovno ispitivanje svakako bilo neugodno za njih i predstavljalo bi dodatnu viktimizaciju, tim više što su djeca o svemu vezano za predmet postupka više puta ispitivani, i više puta su na različitim mjestima pričali o tome, u školi, zatim nakon podnošenja kaznene prijave, zatim na dokaznom ročištu te prilikom obrade u Poliklinici. Što se tiče razloga zbog kojeg obrana predlaže ponovno ispitivati djecu a to su tvrdnje da je njihov iskaz na dokaznom ročištu rezultat utjecaja oca, valja reći da takve tvrdnje nisu dostatan argument za ponovno ispitivanje djece nego se takve tvrdnje tiču ocjene vjerodostojnosti njihovih iskaza a radi ocjene vjerodostojnosti nije potrebno ponovno ispitivati djecu nego će sud na temelju svih provedenih dokaza kako zasebno tako i u međusobnoj povezanosti dati ocjenu o tome.
6. Na temelju provedenog dokaznog postupka, analizom i ocjenom svakog dokaza pojedinačno a i u njihovoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti, sud je našao dokazanim da je okrivljena počinila kaznena djela na način i pod okolnostima kako joj se to optužbom stavlja na teret.
7. Tako svoje utvrđenje sud temelji prije svega na iskazima djece žrtava AJ i OJ, zatim na iskazima svjedoka, oca GJ te djelatnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Črnomerec NJO i BJ te na dokumentaciji Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Črnomerec i dokumentaciji Osnovne škole Medvedgrad koju djeca pohađaju, a djelomično i na rezultatima multidisciplinarne obrade djece u Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.
8. Tako je dijete AJ na dokaznom ročištu kod Županijskog suda u Zagrebu od 10. srpnja 2024. navela kako je mama CJ našla nekog dečka i počela ići u neki kafić skoro svaku večer, dovodila je neke prijatelje u stan. Tadašnji dečko je došao živjeti s njima, što se njoj nije svidjelo, a cijeli stan je bio u neredu osim kad bi gosti dolazili pa bi ona i brat pospremili. Kada je majka odlazila u kafić, navodi kako je to bilo oko osam, devet navečer, oni bi ostajali sami i dogovarali se kad će ići spavati, a mama je dolazila kad bi oni već zaspali pa zbog toga ne zna kada točno, ali s obzirom da su spavali bilo je kasno. U kafić bi odlazila pet ili šest puta tjedno, a ponekad je znala konzumirati alkohol, a kada se vrati iz kafića, znala je povraćati. Nadalje, navodi kako se mama jako lako znala naljutiti i onda bi ona otišla u sobu, ali bi onda mama došla u sobu i udarila ju po glavi otvorenim dlanom ili ju je znala počupati za kosu i govorila nešto čega se ne može sjetiti te psovala na ruskom kao npr. "suka", "padižoko", a sve to je u njoj izazivalo strah. Osim toga, navodi kako su ona i brat cijelo vrijeme boravili u sobi dok je mama bila s dečkom u dnevnoj sobi jer su oni stalno pušili i sve je imalo neugodan miris, pa su zbog toga i jeli u sobi. Hrana koju su jeli najčešće je bila naručena, a mama bi im samo ponekad kuhala. Kada je riječ o njenom bratu, ističe kako joj je uvijek bilo žao njega jer ga je mama često znala udarati raznim predmetima, kao što su papuče, kuhača i slično kada bi ju probudili, a jednom ga je istukla vješalicom jer je mačka mjaukala dok je ona spavala. Kad bi se mama jako naljutila na njenog brata znala bi ga izbaciti iz stana, bez cipela i dala bi mu samo psa da ga ide prošetati, a brat bi plakao na vratima ili stajao ispred vrata cijelo vrijeme ili na hodniku, a to se dogodilo više od jednog puta. Kada je riječ o učestalosti mamine ljutnje i udaranja, navodi da bi se mama nešto ljutila skoro svaki dan, a udarala bi ih tri do četiri puta tjedno. Nadalje, navodi kako im je stan stalno bio neuredan, čistila bi ga jedino ona i brat, ona je prala kupatilo, a morali su i usisavati, a mama bi pospremila kuhinju, s tim da bi ona kada bi mama bila u kafiću sama pospremala kuhinju, a kuhinja je bila jako prljava. Obzirom da ima cerebralnu paralizu mama ju je vodila na plivanje i na "neke robote", ali im je to bilo preskupo pa su prestale ići. Ističe kako je mama nakon što je našla dečka, počela sve manje komunicirati s njima, više se brinula za njega, nego za nju i brata.
9. Ispitano dijete OJ na dokaznom ročištu kod Županijskog suda u Zagrebu od 10. srpnja 2024. navodi da je mama, nakon otprilike dva mjeseca od kad se tata odselio, počela udarati njega i sestru te se derati i izbacivati ga iz stana. Isto tako, jednom ga je udarala vješalicom i derala se na njega i izgovarala psovke na ruskom, znala ga je i čupati za kosu i baciti, odnosno gurnuti na pod. Nadalje, navodi kako je mama poslije uselila nekog B koji mu je znao prijetiti, a mama je znala samo neke nepoznate ljude iz kafića povesti kući, a kad ide u kafić ode oko pet ili šest sati i nema je do sutra ujutro. On i AJ bi ostajali sami, a kad su bili gladni znali bi si naručiti nešto za jesti. Kada bi ga mama tukla znala je uzimati razne predmete kao što su kuhača, neki remen ili žica. Kada je riječ o istjerivanju iz stana navodi kako se to događalo jedanput do dva puta mjesečno, a on bi zvonio da možda AJ čuje i da ga ona pusti. Na pitanje je li vidio mamu kako pije alkohol navodi da nije baš toliko, ali zna da jede neke gljive iz šume, a nekada je znala povesti i njega u šumu i brati si neke gljive i onda tamo jesti i nuditi drugim ljudima. Susjedi su čuli kako se mama i G stalno deru i prijete i nude gljive. Nadalje, ističe kako je stan stalno bio neuredan i nikad nije bio čist, a kad bi on i sestra očistili onda bi mama ponovno sve zaprljala. Navodi kako je mama kuhala dva do tri puta tjedno, a nakon što je G došao kuhala je najviše sebi i njemu, a njima bi samo rekla da će im naručiti nešto. Kada bi čistili, AJ bi pospremila kuhinju i kupatilo, a on bi usisavao i sve raspoređivao. AJ je nekad znala spavati kod njega u sobi jer je mama nekad znala pušiti u nečijoj sobi pa bi to onda smrdjelo.
10. U svom iskazu GJ navodi kako ga je dana 25. travnja 2024. nazvala kćer AJ i plakala, trebalo mu je pola sata da ju smiri, a rekla mu je da ona i brat ne mogu više s mamom da stalno viče na njih, da ih maltretira i tuče. Desetak dana prije navedenog razgovora djeca su mu spomenula da je majka dovela u stan nekog čovjeka, da su stalno zatvoreni u svojoj sobi te da u njoj i jedu, da im je neugodno otići na toalet i da je majka jednom vješalicom istukla OJ zato što je mačka grebala po vratima, a majka je spavala, a da ga je znala tuči i s papučom. Nadalje, navodi kako je u razgovoru AJ navela da majka nju zna povući za kosu, ali da ju ne tuče kao što tuče OJ. Kad bi ih pitao je li znaju zašto ih majka tuče, navodi da su mu govorili da to ne znaju objasniti i da to ne mogu razumjeti jer je majka znala moliti neke molitve, pjevati, pričati o nekim nadnaravnim bićima i bogovima. Ističe kako mu je negdje u siječnju 2024. bivša supruga poslala SMS poruku u kojoj navodi da ne može više s djecom, da ih prepušta njemu i da se ona vraća u Rusiju, a on je o tome još tada obavijestio HZSR. Nadalje, navodi kako je sljedeće jutro nazvao HZSR Črnomerec i podsjetio na svoj slučaj iz siječnja i pitao kad će ih pozvati na razgovor te im je ispričao za svoj posljednji razgovor sa Sofijom i zamolio da se postupak ubrza. Istog dana ga je nazvala psihologica iz Sofijine škole kako bi mi ispričala sve što joj je AJ rekla, a to je bilo sve ono što je dan prije njemu na telefon ispričala. Isto tako, u razgovoru sa AJ, a i poslije kad je sve eskaliralo je saznao da majka provodi vrijeme u "bircu", da ih majka kontinuirano u popodnevnim i večernjim satima ostavlja same kući, da je znala doći kući pijana, a da nekad uopće ne bi došla cijelu noć te da je znala nepoznate muškarce dovoditi u stan. Kada je riječ o kuhanju, navodi kako su mu se djeca početkom 2024. znala žaliti, odnosno reći da majka uglavnom naručuje hranu iz "McDonaldsa", a kada je u pitanju spremanje stana, AJ je znala reći da je ona pospremila kuhinju i oprala kupatilo, a OJ bi onda usisao. Kad bi pokušao razgovarati sa bivšom suprugom, navodi kako bi mu rekla da je to njezin život i da se ne petlja, a u bitnom bi jednako odgovorila i djeci kad bi se požalila. Nadalje, AJ mu je rekla kako bi mama i njezino društvo u stanu pili alkohol i pušili i da im je to jako smetalo. Isto tako, navodi kako bivša supruga nije vodila brigu o terapijama za kćer AJ i da ju nije redovito vodila, a on je više puta pokušao razgovarati sa bivšom suprugom o tome, no ona je govorila da AJ nema nikakvu invalidnost i da je normalno dijete, da joj ne trebaju terapije i da treba ići plesati i da će ona samu sebe izliječiti. Nakon što je sve navedeno eskaliralo djeca mu pričala kako im je majka znala psovati na ruskom, odnosno znala im reći "nahuj". Nakon što su djeca došla živjeti kod njega, OJ mu je ispričao da ga je majka znala istjerati iz stana i da je on tada bio bos, a AJ mu je rekla da je majka znala povraćati pa da bi po tome vidjela da je majka alkoholizirana. Ističe kako su djeca kad bi dolazila kod njega vikendima bila prljava i zamazana, a znalo se dogoditi da OJ nema opremu za trening ili kad bi došli vikendom da nemaju rezervnu odjeću. Kada je u pitanju razlika u ponašanju za vrijeme spomenutih događaja, navodi da tada nije ništa primijetio, no kako sad žive s njim, točnije OJ je puno veseliji, zadovoljniji, jednom prilikom mu je rekao "tata otkako živim kod tebe kao da sam si ljepši". Ističe kako on nije djecu istrenirao u pogledu njihovog iskazivanja pred Županijskim sudom, da su djeca već prije toga više puta pričala o svemu i već su bili umorni s obzirom da su sve isto više puta ispričali. Kada je u pitanju strah od majke, odnosno bivše supruge, navodi da mu je AJ rekla da se oni jako boje majke jer je agresivna, a kad je u pitanju njegov strah navodi da ima strah od njenog ponašanja kad izađe iz zatvora jer ju poznaje 16 godina te da ga je verbalno i fizički napadala, a dva dana prije nego je završila u istražnom zatvoru je nasrnula na njegovu majku. Također, nakon što ga je kontaktirao Centar da mora preuzeti djecu, nazvao je suprugu i rekao da je situacija alarmantna i da spremi djeci stvari te da ih mora preuzeti, ona mu je rekla "ubit ću te", što je on i prijavio policiji.
11. U svojem iskazu svjedokinja NJO navodi kako je u travnju 2024., od kolegice IJ, saznala da je otac prijavio Centru da majka djecu izlaže neprimjerenim sadržajem i informacijama o njemu kao ocu, da djeci govori da je on "gay", zbog čega je pozvala majku da dovede djecu na razgovor, no međutim nije se odazvala tom pozivu i nije dovela djecu. Nakon toga, navodi da je zaprimljena obavijest iz škole da je djevojčica ispričala psihologici o nekom događaju gdje je majka tukla brata, odnosno posumnjalo se na zlostavljanje djece. S obzirom na navedeno, navodi kako su ona i kolegica otišle na adresu stanovanja majke i djece, a otac je bio zatečen ispred zgrade jer je pregovarao s majkom da pusti AJ da ide biti kod njega i da joj spakira stvari, što je majka i učinila. Nakon što su djeca otišla kod oca došla su na razgovor u područni ured te joj je AJ tada ispričala kako je majka istukla OJ vješalicom jer je bila ljuta zato što ju je mačka probudila, da majka zna biti nervozna, da ono što kuha nije jestivo, da nikada ne jedu za stolom jer majka uvijek priča neke katastrofične stvari o svijetu, da priča o ocu da je "gay", da uglavnom priča o stvarima koje se njima gade, da je stan neuredan i nečist. Također, navodi kako je sve isto ispričao i OJ, s tim da je on još ispričao kako majka oko 18 ili 19 sati izlazi van i odlazi u "birtiju" gdje pije alkohol i da se onda vraća kući s nekim muškarcima noću u kasni sat, da ih majka tuče već godinama, u prosjeku dva puta mjesečno, a oboje su rekli i da se boje majke. Isto tako, djeca su rekla da bi ostajali sami kad bi majka izlazila van, a ako majka nije išla van znala bi otići spavati prije njih, a po priči je shvatila da je djecu znala poslati u park, ako bi ona bila s nekim muškarcem. Ističe kako im je pri obavljanju terenske provjere vrata otvorio muškarac koji je u ruci imao "joint", a oči su mu bile zamućene te se postavio agresivno prema njima u smislu što one hoće. Nadalje, navodi kako su zbog promjene plana roditeljske skrbi pozvali majku na razgovor kako bi joj predočili plan, odvojeno od oca djece, a kad je majka došla na razgovor i vidjela da nema oca počela je vikati i urlati gdje je on, da je otac "gay" i da ima s nekim muškarcem seksualne odnose pred djecom, a u jednom trenutku je rekla njoj i njenoj kolegici BJ "vidjet ćete vi svoga A" i pljunula je ispred njih i izašla bijesna van. Također, nakon pola sata su dobili dojavu iz škole da je majka djece pred školom napala kišobranom baku djece. Ističe kako je navedena situacija kod kolegice i nje izazvala strah i da su bile izvan sebe jer je okrivljena bila sva izbezumljena.
12. U svojem iskazu svjedokinja BJ u bitnom navodi kako je okrivljena bila pozvana na razgovor u postupku savjetovanja vezano za donošenje sudskih odluka u odnosu na djecu, a kada su ona i kolegica NJO izašle na hodnik kako bi ju pozvale u ured, okrivljena je vidjevši da nema oca djece GJ počela vikati i urlati gdje je on, zašto nije pozvan, zašto nije došao, da je ona pozvana na prijevaru. Navodi kako joj je kolegica pokušala smirenim tonom sve objasniti no okrivljena nije slušala, nego je i dalje vikala, krenula je prema izlazu i govorila im "vidjet ćete vi svoga A", nakon čega se vratila i pljunula pred njima. Ističe kako je uslijed svega navedenog bila u šoku, a kolegica i ona su se osjećale izrazito uznemireno. Također, navodi da su nakon pola sata ili sat vremena od navedenog događaja zaprimili obavijest da je optužena otišla pred školu gdje se nešto obračunala s bakom djece a majkom njezinog bivšeg supruga, a rečeno im je da je okrivljena došla u rastrojenom stanju.
13. U svojem iskazu svjedokinja ČJ u bitnom navodi da je jedan dan dijete AJ, sa nekoliko svojih prijatelja iz razreda koji su je podržali u tome u smislu "ajde ti to možeš", došla kod nje u ured i rekla da želi razgovarati o majci i situaciji s majkom. Navodi kako se sjeća da joj je AJ rekla da majka ponekad zna agresivno reagirati, da ju nekad zna udariti rukom ili nekim predmetom po gornjem dijelu tijela i da ju je to boljelo, spominjala je i da ju majka čupa za kosu, a spominjala je i maminog dečka te je rekla da on često dolazi i boravi kod njih, da majka i on znaju ići navečer u kafić i da znaju konzumirati alkohol. Ističe kako je AJ dok je pričala, cijelo vrijeme plakala, a na pitanje ima li neku osobu od povjerenja, AJ je navela da joj je otac osoba od povjerenja. Pozvala je oca na razgovor i on joj je rekao kako mu se AJ dan prije povjerila o tome i da joj je upravo on sugerirao da se obrati njoj u školi. Svjedokinja je navela kako nije imala nikakav dojam da je AJ instruirana od srane oca da priča to što je ispričala, upravo suprotno, rekla joj je AJ kako majka stalno govori protiv oca, da govori da je peder i da stvarno ružno govori o njemu. Nakon navedenog razgovora sa djetetom i ocem, prijavila sve nadležnom Hrvatskom zavodu za socijalni rad.
14. U svom iskazu svjedokinja OJO u bitnom navodi kako je ona susjeda okrivljene i se osjeća ugroženo i nesigurno jer su po ljeti svi stanari imali veliki stres i više puta morali su zvati policiju jer je dečko od okrivljene prijetio njoj i njenoj djeci i svim stanarima, a prvenstveno njoj jer je Č. Naime, navodi kako je izlazio na balkon i vikao "što nije S poubijao ja ću i ja sam G i poslan sam od A i sve ću vas pobiti". Nadalje, navodi kako je svoje malodobno dijete morala maknuti iz stana, a kćeri je rekao da će je prvo silovati, a onda ubiti. Inače okrivljena joj se u razgovoru nikad nije žalila na svoju djecu, a ona bi djecu vidjela samo u prolazu na hodniku i djeca joj se ni u jednoj prilici nisu žalila na okrivljenu. Nadalje, navela je kada bi došla kod okrivljene u stan bi bio u neredu, no to je smatrala rezultatom različitih standarda ljudi o pojmu čistoće i urednosti, a nikad nije ni vidjela ni čula da se nešto događalo, samo ponekad bi čula da okrivljena viče na djecu, ali ništa što bi smatrala neobičnim. Nema nikakvih saznanja o tome da bi okrivljena bila nasilna prema svojoj djeci, nikada nije to vidjela niti čula da bi se događalo, a isto tako joj nije poznato ništa o tome da bi okrivljena znala konzumirati alkohol i dovoditi se u alkoholizirano stanje ili da bi znala u noćnim satima izlaziti van a da bi djeca tada ostajali sami. Kada bi djecu srela i vidjela nikada nije na njima primijetila da nešto nije u redu, nikada s njima nije provodila vrijeme i bila na samo, samo ih je znala sresti na hodniku.
15. Iz dopisa Osnovne škole Medvedgrad koju pohađaju djeca AJ i OJ, upućenog Hrvatskom zavodu za socijalni rad PU Črnomerec dana 26. travnja 2024. (list 48 spisa) proizlazi kako je psihologinja škole ČJ u individualnom razgovoru sa učenicom AJ dobila saznanje da postoji sumnja na fizičko zlostavljanje nje i njezinog brata OJ koji pohađa četvrti razred od strane njihove majke. U razgovoru se nadalje doznaje da je majka sklona svoje frustracije i ljutnje iskaljivati na djeci kroz fizičku agresiju, ponekad koristeći se i predmetima poput vješalice.
16. Povodom navedenog dopisa škole Hrvatskom socijalnom radu PU Črnomerec psiholog NJO obavila je razgovor s djecom AJ i OJ. Iz bilješke o obavljenom razgovoru sa VJ **.**.2024. (list 55 spisa) proizlazi kako se djevojčica žalila na majku, ispričala je da se majka jako lako naljuti, tada viče i psuje a i inače jako psuje, kako je kod kuće sve u neredu, ona i brat OJ moraju čistiti, da se često ne može jesti što mama skuha jer je masno i nezdravo i mama tada kaže "nije me briga, snađi se" pa djevojčica onda uzme sendvič. Također je ispričala kako je prije dva ili tri tjedna mama otišla ranije spavati a inače "nitko ne smije buditi mamu dok spava", probudilo ju je jako mačkino mijaukanje pa ljuta što djeca nisu umirila mačku, majka je vješalicom istukla OJ. Također je ispričala kako je majka nju i brata znala povući za kosu ili za uho, kako govori neistine o tati da je gay, da je u vezi s njegovim prijateljem i da se s njim seksa i da puši travu. Izjavila je da su se roditelji rastali kada je ona imala šest godina i da je od tada sve u neredu, a ona bi inače voljela živjeti s tatom.
17. Iz bilješke o obavljenom razgovoru sa djetetom OJ **.**.2024. (list 52 do 53 spisa) proizlazi kako je isti ispričao da je mama našla novog dečka koji se uselio u njihov stan, dečko se zove G, a mama je inače imala puno dečki, da ih je sve dovodila u stan, misli da je sa svakim bila oko dvadeset dana a s nekima i kraće, vidio je kako se mama ljubi s tim dečkima. Često je bio zabrinut da se mami nešto ne dogodi jer te dečke dovede kući nakon što ih poznaje samo par sati. Također je ispričao da mama tuče njega i sestru, zadnji puta ga je istukla kada je mačka mijaukala izašla je iz sobe i negdje po tijelu ga je udarila plastičnom vješalicom, zatim ga je bacila na krevet i tukla ga rukama, čupala ga je za kosu i to ga je jako boljelo. Dok je dječak ovo pričao jedva je zadržavao suze. Ispričao je da ih majka tuče svih ovih pet godina oko dva puta mjesečno, tuče ih na razne načine, jednom s nekim štapom, s čime god, ne može se sjetiti s čime još konkretno, a tuče i njega i AJ. Zadnji puta se AJ zaključala u wc pa nju nije, a on nije imao ključ od sobe, inače bi se i on zaključao ako bi stigao. Rekao je da se nikada ne brani kada ga mama tuče jer s njom živi a mama im je pričala da je bila u domu i da su ju tamo tukli. Izjavio je da tati nikada nije pričao da ga mama tuče, samo ovo zadnje, a nije se usudio o tome pričati, bojao se mame. Dodao je da se mama zločesto ponaša i prema tati, stalno mu prijeti. Također je izjavio da ga je za mamu sram jer se ona često dere a kod kuće se stalno dere na AJ i njega, npr. ako nešto ne mogu pojesti, jednom je AJ nabila na lice kruh s paštetom jer nije htjela pojesti. Istaknuo je da je mama često živčana, ne može se smiriti, ljuta je što ne žele izaći iz svoje sobe i ići u park kada je kod nje neki dečko. Ispričao je kako mama često navečer oko sedam ode u birc a AJ i on ostaju sami kod kuće, odu spavati oko deset sati a mama dođe tek oko jedan sat. Za tatu mama izmišlja da je gay, to im govori zato da ga ne bi voljeli, govori im da je on s njegovim prijateljem, a on zna da to nije istina jer tata ima ženu i zna da mama laže. Mama je sestri i njemu rekla da ona hoće slobodan život a tata je pričao s njima i rekao im da ako oni žele, on će im biti skrbnik. Tata inače ima mali stan i plaća veliki krediti za stan u kojem žive on, sestra i majka.
18. I tijekom multidisciplinarne obrade djece AJ i OJ u Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreba (list 254 do 263 spisa) djeca su se žalila na majku i na njezino ponašanje. AJ je ispričala kako je mama dovodila često prijatelje kući koji su joj na kraju bili dečki, zadnjeg kojeg je dovela je često bio kod kuće bez majice što je nju smetalo, mama bi ju ponekad kada bi se naljutila počupala za kosu ili uho a brata je jednom tukla vješalicom. Djevojčica je izjavila kako je kod mame često bila tužna, plakala bi navečer. Dijete OJ je ispričao kako ih je mama često udarala, vikala je oko malih stvari, puno ih je ostavljala same, u trgovini je radila probleme, dovodila je ljude doma koje ne poznaje, povraćala bi jer se napila, a njega je majka udarala bilo kojim predmetom, vješalicom, šlapom, rukama, čupala ga za kosu i to sve jednom do dva puta tjedno. Izjavio je i da ga je znala izbaciti iz stana na pola sata, slala ga je u šest sati ujutro u dućan koji se otvara u osam sati. Naveo je da ga je strah što će biti kada mama izađe iz zatvora, strah ga je da ih ne bi napala i da ne bi ubila tatu jer je ranije prijetila tati.
19. Uglavnom u zaključnom mišljenju multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, za AJ od 3. rujna 2024., u bitnom se navodi kako se postavlja dijagnoza sumnje doživljenog zlostavljanja u odnosu te da dijete AJ iznosi informacije o majčinim neadekvatnim ponašanjima, te da je klinički dojam opterećenosti djevojčice ranijom obiteljskom situacijom i odnosnom s majkom, dok je aktualna dinamika odrastanja uz oca i brata prikazana stabilnom i sigurnom. U zaključnom mišljenju multidisciplinarnoga tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, za OJ od 9. rujna 2024 navodi se da je tijekom obrade dječak navodio da je bio žrtva fizičkog zlostavljanja od strane majke te da je dijete polariziranih stavova prema roditeljima, pri čemu majku doživljava negativno i doima se opterećenim narušenim odnosima između roditelja, dok je aktualna dinamika odrastanja uz oca i sestru prikazana stabilnom i sigurnom.
20. Iz prijedloga i mišljenja HZSR, PU Črnomerec od 11. lipnja 2024. dostavljenog Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, radi donošenja privremene mjere s kime će djeca AJ i OJ živjeti (list 248 do 250 spisa) proizlazi da je Područni ured po službenoj dužnosti pokrenuo postupak preispitivanja prava na osobnu invalidninu za dijete AJ dana 8. rujna 2022. koja joj je priznata rješenjem Centra za socijalnu skrb, Podružnica Črnomerec od 21. svibnja 2018. Naime, navodi se da se majka nije odazivala na pozive Zavoda za vještačenje pa nije bilo moguće procjenjivanje Zdravstvenog stanja djeteta AJ od strane Zavoda za vještačenje, tako da joj je prestalo pravo na osobnu invalidninu. Nakon toga poduzeta je od strane područnog ureda obiteljsko-pravna intervencija u obitelj AJ koja je započela u siječnju 2024. i to po prijedlogu oca djece GJ iz razloga narušenih odnosa s bivšom suprugom te zbog toga što dijete AJ već dugo nije uključena u nikakve tretmane po pitanju zdravstvenog stanja. Dana, 29. travnja 2024. područni ured je od Osnovne škole Medvedgrad koju pohađaju djeca AJ i OJ, zaprimio obavijest na sumnju fizičkog zlostavljanja djece od strane majke, a takvu obavijest je dao i otac djece u obavljenom razgovoru sa istim, a obavijest o fizičkom i psihičkom zlostavljanju od strane majke dala su i djeca AJ i OJ prilikom razgovora sa psihologom. Nadalje se navodi da je izvršen i terenski izvid na adresi prebivališta djece i majke kojom prilikom je zamijećeno da je stan u neredu, higijenski neodržavan te da s majkom u stanu boravi nepoznata muška osoba koju je nedavno upoznala u kafiću. Uglavnom od strane područnog ureda Črnomerec je utvrđeno da na strani majke postoji više čimbenika rizika za razvoj djece, da je majci narušeno funkcioniranje, da su boravkom djece u kućanstvu s majkom, djeca izložena izrazito ugrožavajući uvjetima, a u stručnom radu s majkom nije moguće uspostaviti komunikaciju jer je nedostupna za razgovor, ne prati tijek razgovora, a tijekom susreta sa stručnim radnicima ima verbalno napade na iste. Također se navodi da su neadekvatni stambeni uvjeti, stambeni prostor je zapušten i neuredan, svakodnevna skrb nezadovoljava potrebe djece (neredovito kuhanje i neosiguravanje primjerene ishrane djeci, neredoviti odlasci liječniku, a djeteta AJ specijalistima te zanemarivanje njezinih potreba kao djeteta s teškoćama u razvoju, nasilni odgojni postupci prema djeci a to je tjelesno kažnjavanje te tjelesno zlostavljanje djece). Zaključno područni ured je dao mišljenje kako je potrebno donijeti privremenu mjeru na način da djeca stanuju s ocem te da mu je potrebno dodijeliti samostalnu roditeljsku skrb o pitanju zdravstvene skrbi djece kako bi im se osigurala kontinuirana zdravstvena zaštita i rehabilitacijski postupci posebice djeteta AJ koja je dijete s teškoćama u razvoju, a isto tako da je potrebno privremenom mjerom zabraniti susreta i druženja djece i majke do okončanja sudskih postupaka.
21. Ocjenjujući provedene dokaze, sud je pročitanu i pregledanu dokumentaciju ocijenio vjerodostojnom jer se radi o ispravama odnos izvješćima sačinjenim od strane službenih osoba vezano za njihova službena postupanja i sud ne nalazi nikakvog razloga ili okolnosti koje bi ukazivale da bi oni nešto neistiniti i nevjerodostojno naveli u toj dokumentaciji.
22. Iskaze ispitanih svjedoka i žrtvi AJ i OJ, zatim njihovog oca svjedoka GJ kao i iskaze svjedoka oštećenika NJO i BJ te svjedoka ČJ, sud je ocijenio istinitim i objektivnim. Naime, djeca su iskazivala jasno i određeno o cjelokupnom ponašanju majke, o tome su pričali više puta i u bitnom su bili dosljedni opisivanju ponašanja majke i opisivanju pojedinih događaja, nisu mijenjali svoju priču o svemu tome. Svjedok GJ, otac djece AJ i OJ, svjedokinja ČJ psihologinja u Osnovnoj školi Medvedgrad koju djeca pohađaju, zatim svjedokinja NJO psihologinja u nadležnom Hrvatskom zavodu za socijalni rad PU Črnomerec i svjedokinja BJ, su iskazivali jasno, određeno i nepristrano, i sud njihove iskaze ocjenjuje istinitim i vjerodostojnim, njihova saznanja o ponašanju okrivljene prema djeci AJ i ĆJ potječu upravo iz priče djece, i sve što su iskazali da su im djeca ispričala, podudara se sa iskazima same djece ali i međusobno. Osim toga, njihovi iskazi su u suglasju i sa pročitanom i pregledanom materijalnom dokumentacijom u spisu. O događaju i prijetnjama od 23. svibnja 2024., svjedokinje i oštećene NJO i BJ su iskazivale sigurno i uvjerljivo i njihovi iskazi su u suglasju kako međusobno tako i sa materijalnom dokumentacijom. Sud ne nalazi nikakvih razloga zbog kojih bi svjedokinje lažne teretile okrivljenu nego su nepristrano, objektivno i istinito ispričale cjelokupni tijek događaja, ponašanje okrivljene te prijeteće riječi koje im je uputila. Stoga je njihove iskaze u tom dijelu sud cijenio vjerodostojnim i istinitim.
22.1. Što se tiče svjedoka OJO i SJ, iz njihovih iskaza sud nije došao do relevantnih saznanja o predmetu postupka jer su obje svjedokinje navele da im nije ništa poznato o tome. Naime, svjedokinja OJO susjeda okrivljene opisala je kako je ona susjeda okrivljene te kako se osjeća ugroženo i nesigurno jer su po ljeti svi stanari imali veliki stres i više puta morali su zvati policiju jer je dečko od okrivljene prijetio njoj i njenoj djeci i svim stanarima, a prvenstveno njoj jer je Č. Naime, navodi kako je izlazio na balkon i vikao "što nije S poubijao ja ću i ja sam G i poslan sam od A i sve ću vas pobiti". Nadalje, navodi kako je svoje malodobno dijete morala maknuti iz stana, a kćeri je rekao da će je prvo silovati, a onda ubiti. Inače okrivljena joj se u razgovoru nikad nije žalila na svoju djecu, a ona bi djecu vidjela samo u prolazu na hodniku i djeca joj se ni u jednoj prilici nisu žalila na okrivljenu. Nadalje, navela je kada bi došla kod okrivljene u stan bi bio u neredu, no to je smatrala rezultatom različitih standarda ljudi o pojmu čistoće i urednosti, a nikad nije ni vidjela ni čula da se nešto događalo, samo ponekad bi čula da okrivljena viče na djecu, ali ništa što bi smatrala neobičnim. Nema nikakvih saznanja o tome da bi okrivljena bila nasilna prema svojoj djeci, nikada nije to vidjela niti čula da bi se događalo, a isto tako joj nije poznato ništa o tome da bi okrivljena znala konzumirati alkohol i dovoditi se u alkoholizirano stanje ili da bi znala u noćnim satima izlaziti van a da bi djeca tada ostajali sami. Kada bi djecu srela i vidjela nikada nije na njima primijetila da nešto nije u redu, nikada s njima nije provodila vrijeme i bila na samo, samo ih je znala sresti na hodniku.
22.2. Svjedokinja SJ u svojem iskazu je u bitnom opisala kako je okrivljena sa svojom kćerkom AJ dolazila na plivanje kod nje jer ona ima privatnu školu za plivanje. Na plivanje je dovodila kćer AJ koja je djevojčica sa posebnim potrebama, a na plivanje je dolazila već kao beba, a sin OJ je kasnije dolazio u školu plivanja. AJ je na plivanje dovodila isključivo majka i to jednom do dva puta tjedno i AJ je imala privatne sate. Sa majkom nije nikada razgovarala ništa konkretno o njezinoj obiteljskoj situaciji, sjeća se samo kako joj je Sofijina majka jednom prilikom rekla da se rastaje i da joj je teško. AJ joj se pak nikada nije žalila na majku niti na bilo što drugo, bila je vesela kada je dolazila na plivanje smatra da su majka i ona imale korektan odnos. AJ je zadnji puta bila na plivanju negdje krajem 2023. godine pred Božićne blagdane. Inače te vježbe traju po 45 minuta. Nikada nije primijetila da bi postojao neki problem u odnosu između majke i njezine djece AJ i OJ. Nije joj poznato ništa o tome da bi majka znala AJ i OJ vrijeđati i psovati ih, niti joj je poznato bilo što o tome da bi znala fizički zlostavljati odnosno da bi bila nasilna prema njima a niti joj je poznato išta o tome da bi majka konzumirala alkohol.
22.3. Iz ovakvih iskaza svjedoka OJO i SJ jasno proizlazi da im o bitnim okolnostima predmetnih kaznenih djela nije ništa poznato što je i razumljivo i logično s obzirom da im se o tome djeca nisu nikada žalila a niti iste imaju neposrednih saznanja o tome.
23. Obranu okrivljene sud je cijenio iskonstruiranom u pravcu izbjegavanja i umanjivanja kaznene odgovornosti. Naime, sve događaje koji joj se stavljaju na teret, okrivljena u bitnom ne poriče nego umanjuje njihov značaj, učestalost i značenje. Tako tvrdi da nije bila nasilna prema djeci, a u odnosu na dijete OJ navodi da ga je jedan puta gađala mandarinom, a nekoliko puta povukla za uši te ga je jedan puta udarila vješalicom za rublje ali lagano, a dva tri puta ga je udarila papučom po stražnjici te ga je samo jedan puta izbacila iz stana i to kada je došao u agresivnom stanju od tate, a u odnosu na dijete AJ navodi da ju je znala samo povući za uši. Također tvrdi da u večernjim satima nije izlazila u noćne izlaske i djecu ostavljala samu nego tvrdi da se kući vraćala oko 21,00 ili 21,30 sati, a svega nekoliko puta je došla u 23,00 sati, da nije dovodila nepoznate muškarce u stan i da nije bilo konzumiranja alkohola u stanu, tvrdi da je vodila brigu o čistoći i higijeni u stani te o kuhanju hrane djeci a samo su ponekad znali naručiti hranu iz Mc`donaldsa i ponekad je samo bila razbacana odjeća po stanu. Također tvrdi da je kćer AJ vodila na fizikalne terapije i da je maksimalno bila angažirana oko toga a da je pravo na invalidninu AJ uskraćeno zato što je jedna službenica rekla kako ima djece kojima je to potrebnije pa je ona (okrivljena) AJ skinula sa državnog tereta jer je bila u mogućnosti sama to financirati. U odnosu na prijetnje djelatnicama PU Črnomerec, BJO i BJ u događaju od 23. svibnja 2024., okrivljena također relativizira svoje ponašanje tvrdeći da ovom prilikom djelatnicama nije prijetila nego je samo uslijed emotivnog stanja u kojem je bila kada je vidjela da na razgovor nije došao bivši suprug, počela plakati i vikati sasvim druge riječi a ne prijetnje, pa je tako vikala u smislu da "ima A, da samo O može razriješiti tu situaciju, da je to opasno" pa su se djelatnice možda uplašile ovakve njezine burne reakcije, pa su iskazivale da im je ona prijetila na ovaj način kako ju se to tereti. Sve prethodno navedene tvrdnje okrivljene sud je ocijenio neistinitim i nevjerodostojnim jer nemaju uporišta ni u jednom provedenom dokazu i suprotne su personalnim i materijalnim dokazima, prvenstveno iskazu svjedoka djece AJ i OJ koja su i žrtve kaznenog djela kao i iskazima djelatnica PU Črnomerec NJO i BJ ali iskazima posrednih svjedoka te pisanim izvješćima o svemu navedenom. Sud ne nalazi nikakvih okolnosti koje bi upućivale na postojanje razloga i motiva i djece žrtava AJ i OJ kao i oštećenica NJO i BJ, da lažno terete okrivljenu i izlažu je kaznenom progonu.
24. Dakle, na temelju svega iznijetog, sud je nedvojbeno utvrdio da se tijekom inkriminiranog razdoblja okrivljena CJ u odnosu na dijete AJ i dijete OJ ponašala na način kako joj se to stavlja na teret, pa je tako na djecu učestalo vikala, psovala ih i vrijeđala na ruskom jeziku, više puta ih je tjedno fizički kažnjavala, dijete AJ je udarala otvorenim dlanom po glavi, čupala za kosu i vukla za uši, a dijete OJ je udarala vješalicom za rublje, kuhačom, papučom, tenisicom, remenom i žicom te ga više puta mjesečno znala izbaciti iz stana. Također je utvrđeno da ih je učestalo ostavljala same dok je odlazila u večernje izlaske, zatim da se vraćala u kasne noćne sate ili tijekom drugog dana pod utjecajem alkohola, u kojim prilikama je znala povraćati u prisutnosti djece, a nije vodila ni brigu o higijeni životnog prostora i redovitim, kvalitetno kuhanim obrocima te je čišćenje prepuštala djeci, koja su ujedno i naručivala obroke, a dijete AJ je prestala voditi na fizikalne terapije. Isto tako, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljena CJ, dana 23. svibnja 2024. oko 13,00 sati došla u službene prostorije Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Črnomerec te u namjeri da zastraši djelatnice, navedenog područnog ureda CJO i BJ, istima rekla "Još ćete vi vidjeti svoga A" te pljunula u smjeru istih, uslijed kojeg ponašanja okrivljene su se djelatnice osjećale ustrašeno i uznemireno. Naime obje svjedokinje su opisale da je okrivljena ovom prilikom vikala i urlala, bila je bijesna iako su je one pokušavale smiriti te su obje bile u šoku od takvog njezinog ponašanja i osjećale su se izrazito uznemireno.
25. Svojim prethodno opisanim radnjama, okrivljena je kao roditelj grubo zanemarila svoje dužnosti podizanja i odgoja djece AJ i OJ te ih je zlostavila, čime je počinila dva kaznena djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 1. i 2. KZ/11, a isto tako je u događaju od 23. svibnja 2024. prijetila djelatnicama Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao službenim osobama u vezi s njihovim radom, čime je počinila dva kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/11.
26. Naime, što se tiče kaznenog djela zlostavljanja AJ i OJ i grubog zanemarivanja dužnosti njihovog podizanja i odgoja, okrivljena je tijekom inkriminiranog razdoblja prema djeci bila verbalno i fizički nasilna tako što je učestalo vikala na njih, psovala ih i vrijeđala na ruskom jeziku riječima pederu, odi u guzicu, kurva, jebi se, zatim je dijete AJ koja ima dijagnosticiranu cerebralnu paralizu i stopostotni je invalid, udarala dlanom po glavi, čupala za kosu i vukla ju za uši, a dijete OJ je udarala vješalicom za rublje, kuhačom papučom, tenisicom, remenom i žicom te ga također čupala za kosu, te ga je znala izbaciti van iz stana i pri tome zaključala vrata da ne može ući natrag. Isto tako okrivljena je učestalo djecu ostavljala samu tijekom kasnih noćnih sati dok je ona izlazila u večernje izlaske a potom se vraćala pod utjecajem alkohola te je u stan dovodila nepoznate muške osobe s kojima je konzumirala alkohol i pušila dok su djeca bila u stanu i na taj način bi onečistila prostor u kojem djeca žive, a isto tako je zanemarila brigu o higijeni životnog prostora koji nije čistila, stan je bio u neredu i higijenski neodržavan, zanemarila je i brigu o kuhanju pa su djeca uglavnom konzumirala naručenu hranu, a isto tako je dijete AJ prestala voditi na fizikalne terapije. Okrivljena je kao roditelj te odrasla i zrela osoba bila svjesna da ovakvim svojim postupanjem ugrožava pravilan psihofizički rast i razvoj djece i pristala je na to, dakle postupala je s neizravnom namjerom. Stoga su se u ovakvom postupanju okrivljene ostvarila sva bitna subjektivna i objektivna obilježja dva kaznena djela povrede djetetovih prava, iz članka 177. stavka 1. i 2. KZ/11.
27. Što se tiče kaznenih djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/11, okrivljena je dana 23. svibnja 2024. došla u službene prostorije Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Črnomerec gdje je vikala i agresivno postupala prema djelatnicama područnog ureda BJO i BJ, bila je izbezumljena te im je u jednom trenutku u namjeri da ih ustraši, rekla "još ćete vi vidjeti svoga A" i pljunula je u njihovom smjeru, uslijed kojeg postupanja okrivljene su se navedene djelatnice ustrašile i uznemirile. Stoga su se u ovakvom postupanju okrivljene ostvarila sva bitna subjektivna i objektivna obilježja dva kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/11.
28. Odlučujući o vrsti i visini kazne, koju bi bilo primjereno izreći okrivljenoj za počinjenja kaznena djela, sud je uzeo u obzir sljedeće okolnosti.
28.1. Okrivljena je majka dvoje maloljetne djece sa kojima je živjela od njihovog rođenja a i nakon rastave braka djeca su ostala živjeti s njom, zajedno sa bivšim suprugom uzdržavala je obitelj i djecu, radila je i svojim radom je osiguravala i svoju egzistenciju i egzistenciju djece. Okrivljena do sada nije bila osuđivana za kaznena djela a što je razvidno iz kaznene evidencije. Sve navedene okolnosti sud je okrivljenoj cijenio olakotnim.
28.2. Nasuprot navedenim olakotnim okolnostima, otegotnim sud je okrivljenoj cijenio izostanak bilo kakve kritičnosti, kajanja i žaljenja, zbog počinjenih kaznenih djela, zatim duljinu inkriminiranog razdoblja u kojem su djeca bila izložena psihičkom i fizičkom zlostavljanju i gruboj nebrizi od strane okrivljene kao majke, pri čemu je dijete AJ stopostotni invalid sa dijagnosticiranom cerebelarnom paralizom, kao i količinu iskazane agresije ne samo prema djeci nego i prema službenim osobama nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koje su službeno postupale prema njoj. Otegotnom sud je okrivljenoj cijenio i okolnost da je prema podacima iz prekršajne presude Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-6301/2024 od 24. svibnja 2024., okrivljena jedan puta osuđena zbog prekršaja iz Zakona protiv javnog reda i mira.
29. Imajući u vidu sve naprijed navedene olakotne i otegotne okolnosti, sud je okrivljenoj za kaznena djela iz članka 177. stavka 1. i 2. KZ/11 počinjenja na štetu djece AJ i OJ, utvrdio kazne zatvora u trajanju od po 1 (jednu) godinu za svako dijete, a za kaznena djela iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 1. KZ/11, počinjena na štetu djelatnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, NJO i BJ, utvrdio kazne zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci za svaku oštećenicu. Nakon ovako pojedinačno utvrđenih kazni, sud je na temelju članka 51. stavka KZ/11 okrivljenu osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, koja kazna je sukladno citiranoj zakonskoj odredbi veća od svake pojedinačno utvrđene kazne, ali manja od njihova zbroja. Međutim, sud ne nalazi potrebnim u cijelosti izvršiti navedenu jedinstvenu kaznu zatvora, pa je okrivljenoj izrekao djelomičnu uvjetnu osudu sa zaštitnim nadzorom, na način da se od navedene jedinstvene kazne zatvora ima izvršiti 1 (jedna) godina kazne zatvora, a dio izrečene kazne zatvora od 1 (jedne) godine neće se izvršiti ako okrivljena u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo. Sud je mišljenja da okrivljena po izdržanom dijelu neuvjetovanog djela kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine te s obzirom na gotovo maksimalno vrijeme provjeravanja od 4 (četiri) godine u odnosu na uvjetovani dio kazne, više neće činiti kaznena djela te će u potpunosti korigirati svoje ponašanje.
30. Na temelju članka 54. KZ/11, u izrečeni neuvjetovani dio kazne od 1 (jedne) godine, okrivljenoj LJ je uračunato vrijeme uhićenja, dovođenja i zadržavanja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 24. svibnja 2024. godine do 31. listopada 2024.
31. Obzirom da je okrivljena počinila četiri kaznena djela i to sa elementima nasilja, od čega dva na štetu svoje maloljetne djece, a dva na štetu službenih osoba nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad te s obzirom na činjenicu da očito ima problema sa funkcioniranjem i kontrolom agresije, sud joj je, a kako bi joj se pružila evidentno potrebna pomoć i podrška da se u buduće ne pojavljuje kao počinitelj kaznenih djela, uz djelomičnu uvjetnu osudu odredio i zaštitni nadzor kojim će se osigurati nadzor probacijskog službenika nad njezinim ponašanjem i funkcioniranjem, a time i dodatno je osnažiti i pomoći da svoje ponašanje korigira u pravcu socijalnog prihvatljivog ponašanja. Zaštitni nadzor će se izvršavati tijekom uvjetovanog dijela kazne zatvora iz djelomične uvjetne osude.
32. Jednako tako, s obzirom na sve gore navedeno a to je da je okrivljena počinila kaznena djela s obilježjem nasilja na štetu svoje maloljetne djece i službenih osoba nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a imajući u vidu način počinjenja predmetnih kaznenih djela, količinu iskazane i verbalne i fizičke agresije osobito u odnosu na djecu te narušen odnos sa ocem djece sa kojim djeca žive, sud smatra da postoji visok stupanj opasnosti da bi okrivljena u buduće mogla počiniti ista ili slična kaznena djela s obzirom da će u budućnosti ostvarivati susrete i druženja s djecom te biti obuhvaćena stručnim radom nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Stoga joj je kao potrebnu i korisnu sigurnosnu mjeru, sud izrekao sigurnosnu mjeru psihosocijalnog tretmana u trajanju od 2 (dvije) godine kao i sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtvi i to, djece AJ i OJ te oštećenica GJO i BJ u trajanju od 1 (jedne) godine. Naime, s obzirom na vrstu i način počinjenja predmetnih kaznenih djela, upornost i bezobzirnost prema oštećenoj djeci i djelatnicama nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad koje su samo radile svoj posao, kao i činjenicu da okrivljena očito ima problema s kontrolom agresije i općenito sa funkcioniranjem a ne kritična je u odnosu na takvo svoje ponašanje i funkcioniranje, sud smatra da je okrivljenoj potrebna pomoć, vođenje, usmjeravanje i uključivanje u tretman u kojem bi se radilo na uklanjanju uzroka koji su doveli do počinjenja kaznenih djela, a sve kako bi se na taj način prekinuo obrazac njezinog nasilnog ponašanja, a time preveniralo buduće počinjenje kaznenih djela.
33. Obzirom da je okrivljena proglašena krivom za počinjenje kaznenih djela koja joj se uvodno navedenom optužnicom stavljaju na teret, na temelju članka 148. stavka 1. ZKP-a, sud je naložio plaćanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6., 7. i 8. ZKP, koji se odnose na paušalnu svotu u iznosu od 500,00 eura (petstoeura) te na nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja i izabranog opunomoćenika oštećene djece, o čijim će se visinama odlučiti posebnim rješenjem.
U Zagrebu, 31. listopada 2024. godine
Sudac za mladež:
Ika Peranović
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od pismenog primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA.
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KOz-DO-134/2024
2. Okrivljena LJ
3. Branitelj okrivljene, odvjetnik Krešimir Loboja
4. Punomoćnik žrtava, odvjetnik Klaudio Čurin
5. Oštećeni GJ
6. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Črnomerec
7. Probacijski ured Zagreb I - nakon pravomoćnosti
