Poslovni broj: Usž-3320/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja VD iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Sliepčević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vešligaj i Sliepčević j.t.d. u Zagrebu, Froudeova 9, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Zagreb, Šubićeva 29, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1824/2022 od 29. travnja 2024. na sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2024.
p r e s u d i o j e
I Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1824/2022 od 29. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/20-02/1228, urbroj: 443-02-05- 12-22-20 od 13. svibnja 2022., te zahtjev za naknadu troška upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika tužitelju se nalaže uklanjanje bespravno dograđenog dijela građevine smještene na sjevernoj strani k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u [adresa], maksimalnog tlocrtnog dograđenog dijela 9,5 m x 5,55 m maksimalne visine 6,80 m, etažnost prizemlje i potkrovlje, izgrađen bez građevinske dozvole, sve pod uvjetima i na način određen tim rješenjem.
3. Tužitelj je protiv presude prvostupanjskog suda podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Daje kronologiju postupanja prije donošenja prvostupanjske presude te smatra pogrešnim zaključak prvostupanjskog suda da se ne radi o istovjetnoj prvobitno izgrađenoj građevini jer je ista po svojoj poziciji, tlocrtnoj površini, građevnoj bruto površini, visini i obujmu istovjetna. Navodi da je glavni projekt temeljem kojeg su radovi izvođeni izrađen prije stupanja na snagu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba kao i Pravilnika o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove Projekta za uklanjanje zgrade i Projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće oštećenih potresom na području Grada Zagreba, a da su radovi izvedeni sukladno navedenim propisima. Poziva se na članak 130. Zakona o gradnji te ističe da je sve poduzeo što je u njegovoj moći da sukladno propisima obnovi potresom oštećenu kuću. U prvostupanjskom postupku koji je prethodio pred sudom pod poslovnim brojem: UsI-58/2021 i presudi od 11. veljače 2022. utvrđeno je da je za gradnju na navedenoj lokaciji izrađen Projekt uklanjanja građevine (kuća i dvije dvorišne zgrade) kao i idejno rješenje od ožujka 2020. čiji je sastavni dio katastarsko uvjerenje kojim se potvrđuje da su građevine izvedene prije 15. veljače 1968., predlaže da Sud uvaži žalbu.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dao odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenih činjenica tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povrede pravila sudskog postupka.
7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS). To stoga jer bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kada upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe Zakona o upravnim sporovima, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude, čemu ovdje nije udovoljeno, jer je prema podacima spisa predmeta postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama Zakona o upravnim sporovima, a osporena presuda, upravo suprotno žalbenim navodima, sadrži sve propisano odredbom članka 60. navedenog Zakona pa tako i u pogledu stavka 4. iste odredbe koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno jasno te u korelaciji sa izrekom presude.
8. Kod toga Sud nalazi potrebnim dodatno istaknuti da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni pravno odlučni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, kako je to ovdje i učinjeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim.
9. Naime, iz dokaza koji prileže spisu predmeta i to zapisnika o inspekcijskom pregledu od 13. srpnja 2020., s fotografijama, 17. kolovoza 2020. s fotografijama, te 20. studenog 2020. i dr. razvidno je da je prvostupanjski sud u upravnom sporu pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje, nakon čega je osnovano zaključio da je tužitelj izveo opisanu dogradnju bez građevinske dozvole, slijedom čega su i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21.), kojom je građenje bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine ili njezinog dijela.
10. Pri tome je prvostupanjski sud pravilno otklonio prigovore vezene uz odredbu članka 130. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), a koje tužitelj ponavlja i u žalbi, da je u postupku nedvojbeno utvrđeno da tužitelj nije vratio građevinu u stanje sukladno građevinskoj dozvoli iz 1929. godine odnosno sukladno stanju prema uvjerenju katastra na koje se tužitelj poziva jer su izvedeni novi betonski trakasti temelji tlocrtno veći od uklonjenog dijela postojeće građevine, te izgrađen potpuno novi dio građevine, utvrđenih tlocrtnih dimenzija koji svojim gabaritima ne odgovaraju stanju upisanom prije 15. veljače 1968. Stoga se neosnovano tužitelj poziva na glavni projekt, izjavu projektanta i naprijed navedenu zakonsku odredbu kojom je predviđeno kod oštećenja građevine djelovanjem događaja iz članka 129. stavak 1. toga Zakona vraćanje u prvobitno stanje bez građevinske dozvole u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, što konkretno u odnosu na dograđeni dio građevine nije slučaj.
11. Kako tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost presude prvostupanjskog suda, to ovaj Sud nije našao osnove za uvaženje žalbe.
12. Stoga je trebalo temeljem odredbe članka 74. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučiti u cijelosti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 30. listopada 2024.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
