Poslovni broj: Usž-3063/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Snježane Horvat-Paliska, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Mire Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Glorjane Čičak kao zapisničara, u upravnom sporu tužitelja IJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB:95131524528, radi statusa HRVI, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1814/22-6 od 18. travnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2024.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-1814/22-6 od 18. travnja 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja, klasa: UP/II-562-02/21-01/1906, urbroj: 522-4/1-1-1- 22-6 od 13. svibnja 2022.
2. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za branitelje, klasa: UP/I-564-01/2018- 031/1151, urbroj: 251-24-02/101-21-19 od 19. svibnja 2021., kojim je odbijen njegov zahtjev za utvrđivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti F33.2, F43.1, F62.0 i F29, prema članku 12. stavku 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 121/17. i 98/19. – dalje: ZHBDR).
3. Tužitelj je protiv prvostupanjske presude podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U bitnome osporava mišljenje žalbenog vijeća da se bolesti po osnovi kojih je tražio utvrđenje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida ne mogu povezati sa njegovim sudjelovanjem u Domovinskom ratu, navodeći da je taj nalaz površan i nije dovoljno argumentiran. Ističe da je iz ratnog puta vidljivo da je za vrijeme Domovinskog rata bio na prvoj crti bojišnice i izložen traumatskim događajima koje rat kao takav donosi, a da se u medicinskoj dokumentaciji izričito navodi da se liječi pod dijagnozom posttraumatski stresni poremećaj – F43.1 i trajne promjene ličnosti – F62.0 (nastale kao posljedica kroničnog PTSP-a). Dostavlja novu dokumentaciju o liječenju u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, iz koje se vidi pogoršanje zdravstvenog stanja. Napominje da se psihijatrijski intenzivno počeo liječiti 2018. godine, iako je prve smetnje iz kruga PTSP-a osjetio još tijekom Domovinskog rata nakon traumatskog iskustva okruženja, pogibije i ranjavanja prijatelja i suboraca. Navodi da je potiskivao psihičke smetnje, čak ih se i sramio u periodu 1994. i 1995. godine, a da je u nekoliko navrata zatražio psihološku pomoć na Rebru i liječio se u kontinuitetu, s time da je konkretnu psihijatrijsku pomoć zatražio kada više nije mogao izdržati i kada je zbog svog stanja imao probleme na poslu i u socijalnom okruženju. Ponavlja da žalbeno vijeće samovoljno tumači ratni put i izvodi pogrešan zaključak da nije bio direktno izložen borbenim djelovanjima, te da je mišljenje da se bolest pod dijagnozom F62.0 ne može priznati kao neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, nerazumljivo, jer je iz opsežne medicinske dokumentacije vidljivo da mu je dijagnosticiran PTSP i da su posljedično simptomi progredirali u trajne promjene osobnosti (F62.0) nastale kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Predlaže da ovaj Sud poništi osporeno rješenje i vrati predmet tuženiku na ponovni postupak radi donošenja rješenja kojim će mu se bolesti kronični PTSP i trajne promjene osobnosti priznati kao bolesti nastale kao neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.
4. Tuženik nije dostavio Sudu odgovor na žalbu tužitelja.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS), koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 169. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), ovaj Sud nalazi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda žalbom pobija, niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Prema podacima spisa razvidno je da je prvostupanjski sud nakon izvršenog uvida u spis tuženika i dokumentaciju priloženu u tijeku spora, te nakon održane usmene rasprave, razmotrio činjenična i pravna pitanja koja su odlučna za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida prema članku 12. stavku 1. točki c. ZHBDR- a. Pri tome je sud činjenično stanje utvrdio uzimajući u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke sukladno članku 33. stavku 2. ZUS-a, ocjenjujući da su činjenice koje su s medicinskog stajališta odlučne u smislu navedene odredbe ZHBDR-a za priznavanje traženog statusa po osnovi bolesti, pravilno utvrđene na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenih tijela vještačenja (nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u postupku revizije od 11. svibnja 2021. i žalbenog liječničkog vijeća od 27. travnja 2022.) prema kojima se utvrđene bolesti tužitelja (povratni depresivni poremećaj F 33.2, PTSP F 43.1 prema trajnim promjenama ličnosti F 62.0 i nespecificirana neorganska psihoza F 29) ne uzimaju u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma, jer se psihičke tegobe uzročno-posljedično ne povezuju sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu niti se razvoj PTSP-a, uz prisustvo ostalih psihijatrijskih bolesti, ne može izravno uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
8. U obrazloženju presude izneseni su relevantni podaci koji proizlaze iz sadržaja spisa tuženika kao i obrazloženja nalaza i mišljenja ovlaštenih tijela vještačenja te su ocijenjeni svi provedeni dokazi. Sud je dao valjane i dostatne razloge za odbijanje tužbenog zahtjeva, ocjenjujući pri tome u bitnom navode tužbe.
9. I prema ocjeni ovoga Suda činjenice glede uzroka i postotka oštećenja organizma, koje su odredbom članka 12. stavka 1. točke c. ZHBDR-a propisane kao pretpostavke za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti, pravilno su utvrđene na temelju nalaza i mišljenja stručnih tijela vještačenja pribavljenih sukladno članku 181. i 182. ZHBDR-a. Naime, iz obrazloženja nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka i žalbenog liječničkog vijeća razvidno je da su ta tijela svoju ocjenu donijela na temelju razmatranja i analize postojeće, spisu priložene medicinske dokumentacije, na temelju koje su utvrđene bolesti tužitelja, te imajući pri tome u vidu i podatke iz ratnog puta tužitelja o njegovom sudjelovanju u Domovinskom ratu. Nalaz je sačinjen sukladno odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja ("Narodne novine", broj: 67/17. i 56/18. – dalje: Uredba) i prema pravilima struke, te je mišljenje o nepostojanju uzročno-posljedične veze dijagnosticiranih bolesti tužitelja i njegovog sudjelovanja u Domovinskom ratu dostatno obrazloženo. Stoga su nalazi i mišljenja revizijskog vijeća i žalbenog vijeća mogli poslužiti kao valjana osnova za donošenje prvostupanjskog i osporenog rješenja.
10. Imajući u vidu naprijed navedeno, kao i činjenicu da tužitelj u upravnom sporu nije predložio provođenje vještačenja po sudskom vještaku medicinske struke radi dokazivanja svojih tvrdnji o nepravilnosti nalaza i mišljenja tijela vještačenja, prvostupanjski je sud osnovano odbio tužbeni zahtjev ocijenivši osporeno rješenje tuženika zakonitim. Liječnička dokumentacija, koju tužitelj prilaže uz žalbu, a koja se odnosi na medicinsku obradu i njegovo liječenje nakon okončanja upravnog postupka, ne dovodi u sumnju pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja, na kojem je to rješenje utemeljeno.
11. S obzirom na izneseno, navodi žalbe nisu osnovani niti od utjecaja na donošenje drukčije odluke. Stoga je na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu, 30. listopada 2024.
Predsjednica vijeća
Snježana Horvat-Paliska
