REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6635/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika FL, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20), odlučujući o žalbi okrivljenika FL, podnesenoj po branitelju Andreju Bašoviću, odvjetniku iz Rijeke, protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj: 108. Pp-3352/2021 od 2. lipnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 30. listopada 2024.,
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika FL i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik FL je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura u roku od 90 (devedeset) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom, okrivljenik je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je, izrečena novčana kazna u iznosu od 10.500,00 kuna.
2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.
3. Istom presudom, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 950,00 kuna.
4. Protiv pobijane presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, te zbog odluke o prekršajno pravnim sankcijama.
5. U žalbi okrivljenik navodi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, jer sud nije poslao dostavljača da se zaposleniku MUP-a osobno dostavi poziv. Navodi da ostaje nejasno zašto je okrivljeniku samo dva puta pokušana dostava, sve stoga jer okrivljenik nije naišao na papirić za podići poštu. Ako već odredba članka 109.a Prekršajnog zakona ima za cilj podizanje učinkovitosti vođenja prekršajnog postupka onda da se je trebala pokušati dostava na radno mjesto okrivljenika. Poziva se na sudsku praksu, pravno mišljenje KL, dipl. iur. sa portala Ius Info, ako se tiče dostave uručenja u prekršajnim predmetima gdje je prekršajni postupak pokrenut po optužnom aktu oštećenika tužitelja. Smatra da nisu bile ispunjene pretpostavke za primjenu članka 145. stavka 5. Prekršajnog zakona. S obzirom na to da u prvostupanjskom postupku dostava poziva okrivljeniku nije bila uredno izvršena, sud da je tako provođenjem postupka bez sudjelovanja okrivljenika počinio bitnu povredu postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3 Prekršajnog zakona, pa da stoga sukladno članku 206. stavku 1. Prekršajnog zakona prihvaćanjem žalbe okrivljenika valja ukinuti pobijanu presudu.
6. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.
7. Žalba nije osnovana.
8. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjskom presudom u pobijanom dijelu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, tako da nisu osnovani navodi žalbe okrivljenika da je počinjena bitna povreda odredaba „parničnog“ postupka, jer sud nije poslao dostavljača da se zaposleniku MUP-a osobno dostavi poziv.
10. Nadalje, protivno žalbenim navodima okrivljenika da nije bio u mogućnosti preuzeti pozive za ročišta, valja navesti da nije sporno da su pozivi za ročišta za 2. lipnja 2022. slani na adresu prebivališta okrivljenika, te su se u dva navrata vratili s naznakom „obaviješten nije podigao pošiljku“ a što je dovoljno za stavljanje poziva na oglasnu ploču, kako je to valjano učinjeno u prvostupanjskom postupku.
11.Također valja napomenuti da je u smislu članka 109.a Prekršajnog zakona okrivljenik upoznat sa vođenjem prekršajnog postupka, te između ostalog i o mogućnosti stavljanja poziva na oglasnu ploču u slučaju ako izbjegava poziv suda.
12. Naime, člankom 145. stavkom 5. Prekršajnog zakona, među ostalim, propisano je ako se poziv ili odluka ne može stranci ili sudioniku u postupku dostaviti jer sudu nije prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva ili odluke, sud će istaknuti poziv ili odluku na oglasnu ploču suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava se smatra uredno obavljenom.
13. Također nije točno kako to navodi žalitelj da se je dostava trebala pokušati na radno mjesto okrivljenika jer odredba članka 146. stavka 4. Prekršajnog zakona propisuje, između ostalog, da se poziv i odluke iz stavka 2. točke 1. i 2. ovoga članka osobno dostavljaju okrivljeniku tako što mu se predaju neposredno. Ako se ne zatekne tamo gdje se ima obaviti dostava, dostavljač će se izvijestiti kad i na kojem mjestu može ga zateći i ostaviti mu kod jedne od osoba navedenih u stavku 7. ovoga članka pisanu obavijest da radi primanja dopisa bude u određen dan i sat u svom stanu ili na svome radnom mjestu.
14. Dakle, cit. odredbom je propisano ako se okrivljenik ne nađe u stanu da mu se može pisana obavijest ostaviti da radi primanja pismena bude u stanu ili na svom radnom mjestu, što znači da se ne radi o obvezi dostavljača da u slučaju neuspjele dostave na adresu prebivališta mora pokušati dostavu na radnom mjestu, već o alternativnoj mogućnosti, pa su stoga neosnovani navodi žalbe da se je okrivljeniku trebala pokušati dostava na radnom mjestu.
15. Isto tako neosnovano je pozivanje žalitelja na praksu sa portala Ius Info jer je evidentno, a što proizlazi i iz same žalbe da se u konkretnom slučaju radi o dostavi uručenja u prekršajnim predmetima gdje je prekršajni postupak pokrenut po optužnom aktu oštećenika tužitelja, a što u konkretnom predmetu nije slučaj.
16. Prvostupanjski je sud nakon što su ispunjene sve zakonske pretpostavke za vođenje prekršajnog postupka na osnovu provedenih dokaza osnovano zaključio da su se u ponašanju okrivljenika stekla sva bitna obilježja prekršaja za koji je proglašen krivim.
17. Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud je na temelju izvedenih dokaza sukladno odredbi članka 88. stavka 1. Prekršajnog zakona potpuno i točno utvrdio činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrdio činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, s time da što nije ispitao svjedoka policijskog službenika, nije počinjena bitna povreda postupka, jer su odlučne činjenice kako je to već navedeno utvrđene, te ispitivanje navedenog svjedoka nije od utjecaja na zakonito donošenje odluke.
18. Nadalje ispitujući odluku o kazni vijeće ovog suda smatra da je izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu primjerena i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.
19. Naime, za djelo prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna u rasponu od 1320,00 eura do 2650,00 eura ili kazna zatvora do 60 dana, a koja se u navedenom trajanju propisuje za najteže oblike prekršaja, sukladno članku 35. stavku 1. Prekršajnog zakona kojom odredbom je propisano da se kazna zatvora može propisati i izreći u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najteže oblike prekršaja i do šezdeset dana, a prvostupanjski sud je okrivljeniku za navedeni prekršaj odredio novčanu kaznu kao blažu vrstu kazne za taj prekršaj, i to u bliže propisanom posebnom minimumu.
20. Razmotrivši odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, imajući u vidu navedeno, ovaj sud smatra da je pobijanom presudom osnovano i zakonito okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca.
21. Naime, navedeno ponašanje okrivljenika predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takve prekršaje. Stoga je pobijanom presudom osnovano i u skladu sa zakonom prema okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnih prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika, a koji je kritične zgode upravljao vozilom pri koncentraciji alkohola od 2,20 g/kg.
22. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 50,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.
23. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje žalbe okrivljenika, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 30. listopada 2024.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Marcela Soljačić-Prester v.r.
Nediljko Boban, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 otpravaka: za spis, branitelja, okrivljenika i tužitelja.
