REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1108/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB 52634238587, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Građansko- upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-89/2021-2 od 19. srpnja 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pr-579/2018-34 od 9. prosinca 2020., na sjednici 29. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika i ukida presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-89/2021-2 od 19. srpnja 2021. te presuda Općinskog suda u Splitu broj Pr-579/2018-34 od 9. prosinca 2020. i predmet se vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.420,07 kuna bruto za zateznim kamata dok je iznad tog iznos, za iznos od 2.410,22 kuna, zahtjev odbijen (točka I. izreke), te je odlučeno o troškovima postupka (točka II. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom žalbe tuženika je odbijena i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijajućem dijelu, a žalba tužitelja je prihvaćena u cijelosti i naložena daljnja isplata, uključujući i troškova postupka.

3. Ovaj revizijski sud je rješenjem poslovnog broja Revd-4405/2021-2 od 6. lipnja 2023. tuženiku dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude u odnosu na pitanje: „Smatra li se prekovremenim radom, rad službenika koji radi u turnusu,odnosno u smjenama i ostvari broj radnih sati koji su duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, neovisno o tome je li službenik radio u radne dane ili neradne dane odnosno blagdanom?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19. - dalje: ZPP) radi materijalnopravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena. Predlaže revizijskom sudu prihvatiti reviziju te preinačiti pobijanu presudu, podredno ukinuti nižestupanjske odluke i predmet vrati na ponovno suđenje. Zahtjeva prouzročene troškova postupka.

5. U odgovoru na reviziju tužitelj predlaže istu odbiti.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. tog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja carinskog službenika na radnom mjestu carinika, Područni carinski ured Split, za isplatu utuženog iznosa po osnovi razlike u plaćama za razdoblje od lipnja 2013. do veljače 2018., kao prekovremene sate za koje tvrdi da mu nisu plaćeni u redovnom radu od ponedjeljka do petka u smjenama dužim od 8 sati, turnusima od 12 sati. Tužitelj tvrdi da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka jer da su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od predviđenog mjesečnog fonda radnih sati.

9.1. Prvostupanjski sud polazeći od sadržaja odredbe 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj 104/13., 104/13., 150/13., 153/13., 71/16. i 123/16. - dalje: KU), i čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj 112/17. i 12/18. – dalje: KU/17), točnije st. 12. čl. 44. KU zaključuje da se redovni mjesečni fond radnih sati dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, a isti ne uključuje blagdane koji „padaju“ od ponedjeljka do petka već samo radne dane; da su prekovremeni sati rada, svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bez obzira radi li se o satima odrađenima za vrijeme radnih dana ili o satima odrađenima za vrijeme blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i za Uskrs.

9.2. Taj sud je naložio tuženiku isplatu cijeneći ispravnom metodologiju obračuna varijante 1. (iz nalaza i mišljenje vještaka), jer da je u varijanti 2. obračuna pogrešno uzeto da je svaki sat rada blagdanom kao prekovremeni rad, već da je prekovremeni rad u smislu naprijed citiranih odredbi KU samo onaj rad koji je duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

9.3. Drugostupanjski sud prihvaća pristup prvostupanjskog suda da je tuženik pogrešno obračunao broj prekovremenih sati koje je tužitelj radio, no dosuđuje tužitelju i daljnji zahtijevani iznos.

9.3.1. Taj sud polazi od sadržaja odredbi čl. 44. st. 1. KU kojom je propisano da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog, za prekovremeni rad 50%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, da se prema st. 2. dodaci na osnovnu plaću međusobno ne isključuju, da odredba čl. 44. st. 10. KU propisuje da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11. KU). Isto tako da je st. 12. istog članka propisano da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, te da je čl. 38. st. 11. KU/17, propisano da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno dok je st. 12. propisano da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

9.3.2. Stoga kako da je tuženik pogrešno prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a ne mjesečnog fonda radnih sati, što da je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU, to preinačuje pobijanu presudu. To jer da treba primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz odredbe čl. 44. st. 12. KU (isto i čl. 38. st. 12 KU/17) kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen sa 8 sati. Stoga, da kada je blagdan neradni dan, koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka, to da taj blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati.

10. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena sporan je način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužitelja, u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženik računa na način da se od dana u tjednu odbija samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji je eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17.

11. Prema čl. 87. st. 2. Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, broj 68/13., 30/14. i 115/16. - dalje: ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati. Prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

12. Odredbom čl. 44. KU, odnosno čl. 38. KU/17, osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

13. Sukladno odredbi čl. 120. st. 1. KU, odnosno čl. 101. st. 8. KU/17, tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (dalje: Komisija) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora, pa je su u primjeni st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako ovaj sud i u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/2013, Revr-793/2013, Revr-1515/2013 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

14. Odredbu čl. st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, Komisija je nekoliko puta tumačila.

14.1.Tako je na sjednici održanoj 11. siječnja 2013. Komisija donijela tumačenje broj 4/44 prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2-2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni.

14.2. Prema Tumačenju br. 10/44 od 13. lipnja 2013. Komisije proizlazi da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca. Prema Tumačenju br. 11/44 od istog dana proizlazi da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl. 44. st. 11. KU.

14.3. Prema Tumačenju broj 8/44 od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak – petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. KU, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

14.4. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni (KU/17) mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam.

14.5. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. KU i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. KU te dodatke na plaću koje je ostvario.

14.6. U tumačenju Zajedničke komisije vezano uz čl. 44. st. 10. i 12. KU od 16. svibnja 2012. se navodi „uz t. 8.“): „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

15. Tumačenja broj 8/44, 2/35, 24/44 i od 16. svibnja 2012. u bitnom se razlikuju od shvaćanja sudova u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema shvaćanju sudova redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

16. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio Kolektivnog ugovora osnovana je tvrdnja tuženika da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računala mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

17. U smislu odredbi st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 33/96., 96/01., 13/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11.), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st. 12. čl. 44. KU, odnosno st. 10. čl. 38. KU/17. To je odgovor na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija.

18. Budući da tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim u cijelosti. Tako i ovaj sud u Rev 1140/2022-2 od 15. veljače 2023. i Rev 446/2023-2 od 22. studenoga 2023.

19. Slijedom navedenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva nisu raspravili primjenom Tumačenja broj 8/44, 2/35 i 24/44 i posljednje navedenog od 16. svibnja 2012., nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

20. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb 29. listopada 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug