REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1488/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Raić, odvjetnik u Zagrebu, Dalmatinska 18/II, protiv tuženika Erste & Steiermärkische Bank d.d., OIB 23057039320, Rijeka, Jadranski trg 3a, kojeg zastupa punomoćnik Toni Štifanić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Maćešić & partneri d.o.o., Rijeka, Pod kaštelom 4, radi činidbe, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-284/2023-2 od 10. srpnja 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1085/2022-17 od 28. veljače 2023., u sjednici održanoj 29. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženik je protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-284/2023- 2 od 10. srpnja 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1085/2022-17 od 28. veljače 2023. podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Tuženik postavlja pravno pitanje za koje smatra da je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„Ima li tužitelj pravni interes za podnošenje manifestacijske tužbe u slučaju kada je tužba podnesena radi pribave podataka koje tužitelj namjerava upotrijebiti kao dokaz u drugoj parnici koja je u tijeku, iako je tužitelj u toj parnici na temelju cl. 234. ZPP mogao predložiti da sud nalozi tuženiku iz manifestacijske tužbe kao trećoj osobi da podnese te podatke?“
2. Tužitelj u odgovoru na tuženikov prijedlog poriče navode iz prijedloga te ističe da tužitelj kao nasljednik svoje majke na temelju ugovornog odnosa s tuženikom ima pravni interes za dostavu bankovnih podataka.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
4. Predmet spora je zahtjev za polaganjem računa o poslovnim odnosima između tužiteljeve pokojne majke i tuženika, a koje podatke mu tuženik odbija dostaviti.
5. Među strankama je prijeporno postojanje pravnog interesa tužitelja.
6. Tuženik kao razloge važnosti ističe odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt-288/2015-2 od 18. lipnja 2016. i Revt-527/2016-2 od 4. listopada 2017.
7. Međutim, naznačene odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske nisu relevantne za ocjenu postojanja pravnog interesa tužitelja, jer se u tim postupcima nije raspravljalo o pravnom interesu za podnošenjem tužbe u kojoj je postavljen manifestacijski zahtjev, već se radilo o postupcima u kojima je podnesena tužba za isplatu u slučaju kada je tužitelj raspolagao ovršnom ispravom.
8. Budući da tuženik nije naznačio odgovarajuće razloge važnosti, postavljeno pravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a niti je važno za razvoj prava u sudskoj praksi, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 29. listopada 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug