REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-483/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice FA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II. tužitelja EA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje oboje zastupa punomoćnik Boris Jug, odvjetnik u Zagrebu, Božidara Adžije 22, protiv I. tuženice DA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Zdenka Jukić, odvjetnica u Čakovcu, II. tuženice ŽA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i III. tuženika OA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Brlečić i partneri u Varaždinu, radi utvrđenja ništetnosti darovnog ugovora i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-423/2023-2 od 6. listopada 2023. kojim su potvrđena rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-23/2021-7 od 21. rujna 2022. i poslovni broj P-23/2021-19 od 9. veljače 2023., u sjednici održanoj 29. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužiteljima podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-423/2023-2 od 6. listopada 2023. u odnosu na točku I. izreke u odnosu na slijedeća pravna pitanja:
„1. Ima li, prema odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku, tužitelj pravni interes podnijeti tužbu za utvrđenje ništetnosti pravnog posla (ugovora o darovanju) protiv stranaka tog pravnog posla (ugovora) kojim se prenosi vlasništvo na nekretnini te zatražiti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, ukoliko je na istoj nekretnini uknjižena zabrana otuđenja i opterećenja u korist tužitelja koja djeluje apsolutno i prema trećima, bez obzira na okolnost da uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja ne dolazi do uspostave prava vlasništva/suvlasništva samog tužitelja, i to sve u smislu pravnih stajališta izraženih u odlukama VSRH posl.br. Rev 819/2018 i Rev 977/2009 te odluci Ustavnog suda RH broj U-III-1884/2016?
2. Djeluje li, prema odredbi čl. 34. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja na nekretnini apsolutno i prema trećima te predstavlja li zapreku za upis prava vlasništva u korist novog stjecatelja, u situaciji kada je ista upisana u zemljišne knjige u korist roditelja temeljem darovnog ugovora između roditelja i djece, sve u smislu pravnih stajališta izraženih u odlukama VSRH posl.br. Rev 819/2018 i Rev 2728/13?“
Obrazloženje
1. Tužitelji su protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-423/2023- 2 od 6. listopada 2023. kojim su potvrđena rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-23/2021-7 od 21. rujna 2022. i poslovni broj P-23/2021-19 od 9. veljače 2023. podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).
2. Tužitelji su postavili pet pravnih pitanja za koja smatraju da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi i to:
„1. Da li je drugostupanjski sud, u smislu odredbi čl. 187. Zakona o parničnom postupku, ovlašten ispitivati postojanje pravnog interesa tužitelja na podnošenje tužbe na utvrđenje u žalbenom stadiju postupka, nakon donošenja odluke o tužbenom zahtjevu, odnosno čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 187. st. 1. ZPP ukoliko tako postupa, sve u smislu pravnog stajališta izraženog u odluci VSRH posl.br. Rev 2620/14?
2. Ima li, prema odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku, tužitelj pravni interes podnijeti tužbu za utvrđenje ništetnosti pravnog posla (ugovora o darovanju) protiv stranaka tog pravnog posla (ugovora) kojim se prenosi vlasništvo na nekretnini te zatražiti uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, ukoliko je na istoj nekretnini uknjižena zabrana otuđenja i opterećenja u korist tužitelja koja djeluje apsolutno i prema trećima, bez obzira na okolnost da uspostavom ranijeg zemljišnoknjižnog stanja ne dolazi do uspostave prava vlasništva/suvlasništva samog tužitelja, i to sve u smislu pravnih stajališta izraženih u odlukama VSRH posl.br. Rev 819/2018 i Rev 977/2009 te odluci Ustavnog suda RH broj U-III-1884/2016?
3. Djeluje li, prema odredbi čl. 34. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja na nekretnini apsolutno i prema trećima te predstavlja li zapreku za upis prava vlasništva u korist novog stjecatelja, u situaciji kada je ista upisana u zemljišne knjige u korist roditelja temeljem darovnog ugovora između roditelja i djece, sve u smislu pravnih stajališta izraženih u odlukama VSRH posl.br. Rev 819/2018 i Rev 2728/13?
4. Proizlazi li u postupku, prema odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku, pravni interes tužitelja na podnošenje tužbe na utvrđenje ukoliko tužitelj dokaže postojanje drugog postupka između istih stranaka u kojem su vidljive druge činjenice i drugi pravni odnos, nastali prije podnošenja tužbe na utvrđenje, a iz kojih je razvidna korist za taj drugi pravni odnos koju bi tužitelj ostvario u slučaju uspjeha s tužbom na utvrđenje?
5. Da li je drugostupanjski sud u obrazloženju svoje drugostupanjske odluke kojom odbija žalbu i potvrđuje prvostupanjsku odluku u postupcima koji su u tijeku na dan 01.09.2019.g. (ili kasnije) dužan izložiti svoje shvaćanje o žalbenim prigovorima bez obzira na prihvaćanje činjeničnog stanja i primjene prava prvostupanjskog suda? Da li je drugostupanjski sud u takvom slučaju obvezan obrazložiti razloge zbog kojih se nije osvrnuo na žalbene navode za koje smatra da nisu od odlučnog značaja? Da li sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukoliko se u takvoj situaciji samo pozove da su sva utvrđenja prvostupanjskog suda pravilna umjesto osvrta na žalbene razloge i dovođenja vlastite ocjene činjenica u svezu s procesnim i materijalnim pravom i davanja obrazloženja u pogledu toga, sve u smislu odredbi čl. 375. st. 1. i 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a?“.
3. Tužitelji su prijedlog podnijeli i zbog povrede temeljnih ljudskih prava i to prava na pravično suđenje, prava na pristup sudu, prava na obrazloženu odluku i radi zabrane proizvoljnosti.
4. Tuženici nisu odgovorili na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
5. Prijedlog za dopuštenje revizije je osnovan.
6. Predmet spora je ništetnost ugovora o darovanju sklopljenog između tuženika bez predaje u posjed nekretnine koja je predmet darovanja.
7. Rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P-23/2021-7 od 21. rujna 2022. odbačena je tužba, jer tužitelji u trenutku podnošenja tužbe na utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju nisu imali pravni interes za podnošenje iste.
8. Rješenjem Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj P-23/2021-19 od 9. veljače 2023. naloženo je tužiteljima nadoknaditi tuženicima troškove parničnog postupka.
9. Drugostupanjskim rješenjem potvrđena su oba prvostupanjska rješenja (točka I. izreke) te su dopunske žalbe protiv rješenja kojim je tužba odbačena, odbačene kao nepravovremene (točka II. rješenja).
10. Pobijanom odlukom potvrđeno je stajalište prvostupanjskog suda da u slučaju kada su roditelji svojoj djeci darovali nekretnine i ugovorili i upisali zabranu daljnjeg otuđenja darovanih nekretnina nemaju pravni interes za utvrđenje ništetnosti ugovora u slučaju daljnjeg darovanja istih nekretnina, jer otuđenje suprotno zabilježbi zabrane otuđenja predstavlja povredu ugovorne obveze, a koja povreda može predstavljati temelj za naknadu štete.
11. Ovakvo stajalište nižestupanjskih sudova u suprotnosti je sa praksom ovog revizijskog suda izraženom u odlukama poslovni broj Rev-977/2009, Rev-2728/2013 i Rev-819/2018, jer zabrana raspolaganja nekretninom kada je zabrana osnovana u korist kao u ovom slučaju roditelja i kada je takva zabrana upisana u zemljišnu knjigu, ista djeluje i prema trećima (čl. 34. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“, 81/15-pročišćeni tekst i 94/17-ispravak pročišćenog teksta).
12. Budući da se prema ocjeni ovog suda radi o pravnim pitanjima koja su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer praksa drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. u vezi s odredbom čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
13. U odnosu na ostala pravna pitanja i u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava uzeto je da je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na njih povučen (čl. 389.b st. 3. ZPP).
Zagreb, 29. listopada 2024.
Predsjednik vijeća
Slavko Pavković
