Broj: Ppž - 8507/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. EĐ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017.,126/2019., 84/2021., 114/2022. i 36/2024), odlučujući o žalbi okr. EĐ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 30. srpnja 2024., broj: Pp - 1256/2024-12, u sjednici vijeća održanoj 29. listopada 2024.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba okr. EĐ, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 30. srpnja 2024., broj: Pp - 1256/2024-12, okr. EĐ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju, izrečena novčana kazna 600,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura.
1.Istom presudom, na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
okr. EĐ, izrečena je i zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja u obitelji snahe VĐ u trajanju od tri mjeseca za koje vrijeme se isti ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji na udaljenost manju od 100 metara na području Republike Hrvatske.
2.Protiv te presude okr. EĐ pravodobno je po braniteljici odvjetnici Julijani Jarić podnio žalbu naznačujući da se žali zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenika za predmetno djelo oslobodi optužbe.
3.Žalba je osnovana.
4.Osnovano okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i to iz razloga jer prvostupanjski sud uopće nije ocjenjivao pisanu obranu okrivljenika u kojoj je osporavao odlučnu činjenicu od koje ovisi ostvarenje bitnih obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, odnosno činjenicu da sinova izvanbračna supruga ne predstavlja člana obitelji okrivljenika.
4.1.Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je svoj zaključak o prekršajnog odgovornosti okrivljenika utemeljio na iskazu svjedokinje žrtva VĐ, ocijenivši njezin iskaz u potpunosti vjerodostojnim.
4.2.Međutim, iako je u činjeničnom opisu djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret opisano da je okrivljenik počinio nasilje u obitelji u nazočnosti maloljetnog djeteta prema snahi VĐ (izvanbračnoj supruzi njegovog sina E), a time učinio i dvojbenom činjenicu postojanja braka između okrivljenika i VĐ, prvostupanjski sud je propustio u cilju pravilnog i potpuno utvrđivanja činjeničnog stanja utvrditi činjenicu postojanja braka između VĐ i okr. EĐ kao odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje bitnih obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. Navedenu odlučnu činjenicu je doista okr. EĐ osporavao u svojoj pisanoj obrani ističući da sinova izvanbračna supruga ne predstavlja osobu na koju se odnose odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
4.2.1.Naime, odredbom članka 8. stavak 1. i stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, propisano je:
(1) Osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
(2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.“.
4.2.2.Dakle, iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da između drugih navedenih osoba, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuje se i na srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja.
4.2.3. Međutim, ističe se da je tazbinsko srodstvo odnos između jedne osobe i srodnika njenog bračnog druga. Stoga, temelj za postojanje tazbinskog srodstva je postojanje braka.
4.2.4. Činjenicu postajanja braka između okr. EĐ i VĐ, prvostupanjski sud nije utvrđivao, a što je odlučna činjenica od koje ovisi ostvarenje obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret odnosno da je u tazbinskom odnosu sa snahom VĐ prema kojoj se isti inkriminirane prilike ponašao na način kako mu se stavlja na teret.
5.Kako je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret te kako se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenicama koje su nedvojbeno dokazane, to je slijedom navedenog, činjenično stanje, za sada, pogrešno utvrđeno, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
6.U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će provesti sve već provedene dokaze, po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
7.Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 29. listopada 2024.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.
