Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-468/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić-Margan, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E. M. d.o.o. Z., OIB: ..., protiv ovršenice G. O., B., I., OIB: ..., zastupane po punomoćniku M. I., odvjetniku iz P., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj Ovr-4237/2018-140 od 7. ožujka 2024., 29. listopada 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj Ovr-4237/2018-140 od 7. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je utvrđeno da je ovrha u ovoj pravnoj stvari dovršena.

2. Protiv rješenja je žalbu podnijela ovršenica pozivajući se na sve žalbene razloge propisane čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), koji propis se na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje OZ).

3. U žalbi navodi da je pobijano rješenje doneseno preuranjeno, jer da je predmetna ovrha proglašena nedopuštenom upravo iz onih razloga koji su izneseni tijekom postupka od strane ovršenice, a potom i treće osobe i radi kojih je bila upućena na parnicu. Tvrdi da je ovršni sud pogrešno postupajući odbio odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja parnice koja se vodila pod brojem P-210/2021, na koji način da je dopustio provođenje nezakonite ovrhe. Tvrdi da je njezin cilj i interes obustaviti ovrhu, koji cilj da je dezavuiran donošenjem pobijanog rješenja.

4. Predlaže pobijano rješenje ukinuti, podredno preinačiti i obustaviti ovrhu te obvezati ovrhovoditelja na nadoknadu troškova žaliteljici.

5. Žalba nije osnovana.

6. Sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem utvrdio da je ovrha dovršena primjenjujući čl. 73. st. 2. OZ-a, uz obrazloženje da je pravomoćnošću rješenja o namirenju dovršena posljednja ovršna radnja u ovom postupku. Pritom je navedeno da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine koja je bila predmetom ovrhe i prodana u tom postupku, vodi u zasebnom postupku pod brojem Ovr-757/2023.

7. Pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da su u nazočnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za donošenje rješenja o dovršetku ovrhe.

8. Naime, iz isprava priloženih u spisu je razvidno da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenice 28. prosinca 2018., da je prijedlog prihvaćen donošenjem rješenja o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj Ovr- 4237/18-2 od 15. siječnja 2019., da je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno te da je tijekom postupka provedeno vještačenje radi utvrđenja vrijednosti nekretnine. Nadalje proizlazi da je nakon utvrđene vrijednosti nekretnine kč.br. 844/48, k.o. L. i to suvlasničkog dijela od 3180/10000, etažno vlasništvo (E-2) s kojim je povezano pravo vlasništva stana B na prvom katu zgrade u površini od 76,44 m2, određena prodaja nekretnine putem FINA-e elektroničkom javnom dražbom, te da je u konačnici rješenjem o dosudi od 20. listopada 2021. nekretnina dosuđena kupcu, ovdje ovrhovoditelju. Također proizlazi da je nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi donesen zaključak 10. siječnja 2023. o predaji nekretnine kupcu, a nakon provedenog ročišta za diobu kupovnine je doneseno rješenje o namirenju, poslovni broj Ovr-4237/2018-138 od 9. studenog 2023., protiv kojeg rješenja stranke nisu podnijele žalbu.

9. Još treba dodati da je tijekom postupka donesen zaključak o upućivanju treće osobe, M. C., na parnicu radi proglašenja ovrhe na nekretnini nedopuštenom te rješenje kojim je pravomoćno odbijen prijedlog treće osobe, M. C., za odgodu ovrhe.

10. Prema odredbi čl. 80. OZ-a ovrha na nekretnini se provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, što bi značilo da je donošenje pravomoćnog rješenja o namirenju posljednja ovršna radnja koju sud donosi u postupku ovrhe na nekretnini.

11. Prema čl. 73. OZ-a postupak ovrhe smatra se dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnog prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe (stavak 1.). D. ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje sud će utvrditi rješenjem (stavak 2.). Iz narečenog proizlazi da je sud prvog stupnja pravilno primijenio čl. 73. OZ-a kada je u nazočnom slučaju donio rješenje o dovršetku ovrhe, budući da je provedena posljednja ovršna radnja radi ovrhe na nekretnini kojom je ovrha dovršena.

12. Na žalbene navode ovršenice, treba istaći da okolnost što je nakon donošenja pobijanog rješenja donesena prvostupanjska presuda po tužbi treće osobe, radi proglašenja ovrhe na istoj nekretnini nedopuštenom nije ni od kakvog utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja. Naime, za donošenje rješenja o dovršetku ovrhe su bile ispunjene sve zakonske pretpostavke, a ukoliko bi presuda kojom je ovrha proglašena nedopuštenom postala pravomoćna, ovršenica bi imala mogućnost zatražiti odgovarajuću sudsku zaštitu, bilo u istom ovršnom postupku, bilo u posebnoj parnici, zavisno o vremenu u kojem bi stekla mogućnost raspolagati takvom ispravom (čl. 62. OZ-a).

13. Kako sud prvog stupnja nije počinio ni neku od bitnih postupovnih povreda iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu ovršenice odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

U Rijeci 29. listopada 2024.

Sutkinja

Milena Vukelić-Margan, v.r.