REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1423/2024 (ranije P-599/2022)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu tog suda Tini Jakupak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. HO OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Igoru Saviću, odvjetniku iz ZOU Igor Savić & NO, [adresa], protiv tuženika 1. SE Kolarina d.o.o. OIB: 03376598957, Zagreb, Nova Ves 40, zastupano po punomoćniku Saši Poldanu, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saša Poldan, TO, ĆO, JO, LO i HOS, [adresa], 2. AUREUS SOLIS d.o.o. OIB: 18490903871, Zagreb, Nova Ves 40, zastupano po punomoćniku Dori Ružić Dražić, odvjetnici u H i partneri - odvjetničko društvo d.o.o. Zagreb, Palmotićeva 50, 3. SE Raštević d.o.o. OIB: 26345678644, Zagreb, Nova Ves 40, zastupano po punomoćniku Jeleni Košutić, odvjetnici u Sesvetama, Bjelovarska 51, 4. SE Benkovac d.o.o. OIB: 63194066664, Zagreb, Nova Ves 40, zastupano po punomoćniku Saši Poldanu, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saša Poldan, TO, ĆO, JO, LO i HOS, [adresa], 5. AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Saši Poldanu, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saša Poldan, TO, ĆO, JO, LO i HOS, [adresa]. ŠO OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Saši Poldanu, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saša Poldan, TO, ĆO, JO, LO i HOS, [adresa], radi utvrđenja (VPS: 26.544,56 EUR), nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. rujna 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka i zamjenika punomoćnika, s objavom 28. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je I. Tužitelj HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 19,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Kolarina d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 03376598957 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 5, a što je V. tuženik AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

2. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na I. tuženika SE Kolarina d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 03376598957 izvršiti upis I. Tužitelja HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 1. izreke u 19,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

3. Utvrđuje se da je II. Tužitelj GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 6,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Kolarina d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 03376598957 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 5, a što je V. tuženik AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

4. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na I. tuženika SE Kolarina d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 03376598957 izvršiti upis II. Tužitelja GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 3. izreke u 6,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

5. Utvrđuje se da je I. Tužitelj HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 19,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Kolarina d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 03376598957 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 4, a što je VI. tuženik ŠO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

6. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na I. tuženika SE Kolarina d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 03376598957 izvršiti upis I. Tužitelja HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 5. izreke u 19,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

7. Utvrđuje se da je II. Tužitelj GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 6,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Kolarina d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 03376598957 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 4, a što je VI. tuženik ŠO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

8. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na I. tuženika SE Kolarina d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 03376598957 izvršiti upis II. Tužitelja GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenih pod t. 7. izreke u 6,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

9. Utvrđuje se da je I. Tužitelj HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 19,25 % dijela svih 6 poslovnih udjela u društvu AUREUS SOLIS d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 18490903871 svaki nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanih u knjizi poslovnih udjela od rednog broja 4. do rednog broja 9, a što je V. tuženik AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

10. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na II. tuženika AUREUS SOLIS d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 18490903871 izvršiti upis I. Tužitelja HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnih udjela navedenih pod t. 9. izreke u 19,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

11. Utvrđuje se da je II. Tužitelj GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 6,25 % dijela svih 6 poslovnih udjela u društvu AUREUS SOLIS d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 18490903871 svaki nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanih u knjizi poslovnih udjela od rednog broja 4. do rednog broja 9, a što je V. tuženik AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

12. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na II. tuženika AUREUS SOLIS d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 18490903871 izvršiti upis II. Tužitelja GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnih udjela navedenih pod t. 11. izreke u 6,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

13. Utvrđuje se da je I. Tužitelj HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 19,25 % dijela svih 6 poslovnih udjela u društvu AUREUS SOLIS d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 18490903871 svaki nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanih u knjizi poslovnih udjela od rednog broja 10. do rednog broja 15., a što je VI. tuženik ŠO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

14. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na II. tuženika AUREUS SOLIS d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 18490903871 izvršiti upis I. Tužitelja HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnih udjela navedenih pod t. 13. izreke u 19,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

15. Utvrđuje se da je II. Tužitelj GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 6,25 % dijela svih 6 poslovnih udjela u društvu AUREUS SOLIS d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 18490903871 svaki nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanih u knjizi poslovnih udjela od rednog broja 10. do rednog broja 15. a što je VI. tuženik ŠO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

16. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na II. tuženika AUREUS SOLIS d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 18490903871 izvršiti upis II. Tužitelja GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnih udjela navedenih pod t. 15. izreke u 6,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

17. Utvrđuje se da je I. Tužitelj HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 19,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Raštević d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 26345678644 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 5, a što je V. tuženik AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

18. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na III. tuženika SE Raštević d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 26345678644 izvršiti upis I. Tužitelja HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 17. izreke u 19,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

19. Utvrđuje se da je II. Tužitelj GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 6,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Raštević d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 26345678644 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 5, a što je V. tuženik AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

20. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na III. tuženika SE Raštević d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 26345678644 izvršiti upis II. Tužitelja GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 19. izreke u 6,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

21. Utvrđuje se da je I. Tužitelj HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 19,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Raštević d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 26345678644 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 4, a što je VI. tuženik ŠO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

22. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na III. tuženika SE Raštević d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 26345678644 izvršiti upis I. Tužitelja HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 21. izreke u 19,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

23. Utvrđuje se da je II. Tužitelj GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 6,25% dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Raštević d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 26345678644 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 4, a što je VI. tuženik ŠO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan priznati.

24. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na III. tuženika SE Raštević d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 26345678644 izvršiti upis II. Tužitelja GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 23. izreke u 6,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

25. Utvrđuje se da je I. Tužitelj HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 19,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Benkovac d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 63194066664 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2, a što je V. tuženik AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

26. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na IV. tuženika SE Benkovac d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 63194066664 izvršiti upis I. Tužitelja HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 25. izreke u 19,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

27. Utvrđuje se da je II. Tužitelj GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 6,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Benkovac d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 63194066664 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2, a što je V. tuženik AO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

28. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na IV. tuženika SE Benkovac d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 63194066664 izvršiti upis II. Tužitelja GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenih pod t. 27. izreke u 6,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

29. Utvrđuje se da je I. Tužitelj HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 19,25 % jednog poslovnog udjela u društvu SE Benkovac d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 63194066664 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 3, a što je VI. tuženik ŠO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

30. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na IV. tuženika SE Benkovac d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 63194066664 izvršiti upis I. Tužitelja HO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 29. izreke u 19,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

31. Utvrđuje se da je II. Tužitelj GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suovlaštenik u 6,25 % dijela jednog poslovnog udjela u društvu SE Benkovac d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 63194066664 nominalnog iznosa od 10.000,00 kn upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 3, a što je VI. tuženik ŠO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan priznati.

32. Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu će u odnosu na IV. tuženika SE Benkovac d.o.o., Nova Ves 40, Zagreb, OIB: 63194066664 izvršiti upis II. Tužitelja GO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao suovlaštenika poslovnog udjela navedenog pod t. 31. izreke u 6,25 % dijela, a što je isti dužan trpjeti.

33. Nalaže se tuženicima da naknade tužiteljima troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, a u skladu sa čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, u roku 15 dana.“

II Nalaže se tužiteljima solidarno naknaditi prvo, četvrto, peto i šesto tuženiku trošak ovog postupka u iznosu od 6.175,00 EUR, sve u roku 15 dana.

III Nalaže se tužiteljima solidarno naknaditi drugo tuženiku trošak ovog postupka u iznosu od 1.375,00 EUR, sve u roku 15 dana.

IV Nalaže se tužiteljima solidarno naknaditi treće tuženiku trošak ovog postupka u iznosu od 2.125,00 EUR, sve u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Ne dopušta se preinaka tužbe u ovoj pravnoj stvari isticanjem novog tužbenog zahtjeva, uz postojeći, za utvrđenje i sklapanje ugovora o tajnom društvu kao u podnesku tužitelja od 16. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da su u usmenom obliku zaključili Ugovor o tajnom društvu između ovdje tužitelja HO i GO, kao tajnih članova društava I. - IV. tuženika, V. tuženika AO kao (javnog) člana navedenih društava te VI. tuženika ŠO kao (javnog) člana navedenih društava, a temeljem kojeg Ugovora o tajnom društvu su tužitelji ulagali znanje, novčana sredstva u osnivanje, vlastita novčana sredstva u razvojne projekte I. -IV. tuženika, pronalazili razne projekte te sudjelovali u sufinanciranju raznih troškova društava I. - IV. tuženika te temeljem kojeg Ugovora o tajnom društvu tužitelj HO kao tajni član ima 38,50 % poslovnih udjela u društvima I. -IV. tuženika, tužitelj GO kao tajni član ima 12,50 % poslovnih udjela u društvima I. -IV. tuženika, dok V. tuženik AO ima 36,50% poslovnih udjela u društvima I. -IV. tuženika, a VI. tuženik ŠO također 12,50 % poslovnih udjela u društvima I. -IV. tuženika. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom tužitelji traže da se utvrdi da su isti suovlaštenici dijela poslovnih udjela u navedenim društvima, sve kao u petitu. Tužitelji u tužbi tvrde da sukladno postignutom dogovoru, utemeljenom prvenstveno na institutu tajnog društva, temeljem pravnog posla je razvidno da ulaganja izvršena od strane tužitelja u vidu novčanih sredstava, znanja, pribavljanja raznih projekata i slično zapravo predstavljaju pravni posao ulaganja u društva I. - IV. tuženika, a koji ulog je u konačnici imao predstavljati protučinidbu istih na ime stjecanja poslovnih udjela u društvu I. - IV. tuženika, čime su tužitelji sukladno odredbi sadržanoj u čl. 149. Zakona o trgovačkim društvima stekli pravo odlučivati o načinu poslovanja I. -IV. tuženika. Od dokaza tužitelji predlažu uvid u izvatke iz sudskog registra za I. - IV. tuženika, potvrde o članovima društva tuženika, saslušanje stranaka i 10 svjedoka.

2. U nastavku postupka podneskom od 31. svibnja 2022. tužitelji su predložili na okolnosti saznanja i potvrda činjenica iznesenih u tužbi te na okolnost saznanja o poslovnom odnosu između tužitelja i tuženika provesti dokaze uvidom u isprave priložene: e-mailove, ispis sms poruka, traženje brojeva mobitela parničnih stranaka, ugovor o zajmu, ugovor o kratkoročnoj pozajmici, poslovna dokumentacija vezano za razvoj solarnih elektrana, dokumentacija ministarstva, poslovna dokumentacija tuženika, zahtjev FINI za dostavu računa, zahtjevi banci za dostavu računa, dopis od 18.2.2018., povijesni izvodi iz sudskog registra za društva tuženika i druga društva, uvid u zbirku isprava, te predlažu na okolnost utvrđivanja priljeva i odljeva novca sa računa te na okolnost utvrđivanja tijeka, porijekla novca, načina korištenja novca i osoba koje su dale novac za financiranje provesti financijsko vještačenje. Podneskom od 5. srpnja 2022. tužitelji dostavljaju daljnju dokumentaciju na okolnost da su tužitelji i tuženici razmjenjivali informacije vezano za projekte solarnih elektrana.

3. Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju sklapanje Ugovora o tajnom društvu, kao i da bi tužitelji ulagali u razvojne projekte tuženika svoje znanje, novčana sredstva, pronalazili razne projekte, sudjelovali u sufinanciranju raznih troškova. Tuženici navode da nije moguće na temelju ugovora o tajnom društvu tužitelji steknu poslovne udjele odnosno suvlasništvo istih. Tuženici osporavaju osnovanost tužbenog zahtjeva. Tuženici u tužbi naglašavaju kako je tužba konstrukcija tužitelja radi ishođenja zabilježbe spora u sudskom registru i nanošenje štete tuženicima. Dokaze ne predlažu.

4. Tuženici u nastavku postupka podneskom od 14. lipnja 2022. osporavaju sve tvrdnje tužitelja koji se odnose na drugi spor pred ovim sudom te se protive saslušanju svjedoka, kao i dokazu vještačenjem. Podneskom od 8. srpnja 2022. ponavljaju ranije navode odnosno očituju se na navode tužitelja kojim odgovaraju na odgovor na tužbu.

5. U ovoj pravnoj stvari sud je donio presudu broj P-599/2022 od 25. kolovoza 2022. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja. Navedenu presudu Visoki trgovački sud Republike Hrvatske ukinuo je rješenjem broj Pž-4313/2022 od 18. lipnja 2024.

6. U nastavku postupka sud je postupio sukladno uputi višeg suda. Sud u nastavku postupka daje razloge odbijanja dokaza saslušanjem svjedoka i stranaka. Sud u nastavku postupka je izvršio uvid u sudski registar za prvo do četvrto tuženika i navesti će tko su upisani imatelji poslovnih udjela prvo do četvrto tuženika.

7. Podneskom od 16. rujna 2024. tužitelji preinačuju tužbu i tužbeni zahtjev (u fazi glavne rasprave) i dostavljaju isprave, dok su podneskom od 13. rujna 2024. dostavili svu dokumentaciju iz spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-1106/2023.

8. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u isprave koje prileže spisu. Dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka sud smatra nesvrsishodnim u ovoj pravnoj stvari s obzirom na postojanje pisanih isprava koje prileže spisu, kao i s obzirom na zakonske odredbe o kojima će u nastavku obrazloženja sud iznijeti svoj stav i ocjenu. Isto se odnosi na dokaz financijskim vještačenjem. Izvođenje drugih dokaza stranke nisu predložile (čl. 7. Zakona o parničnom postupku- 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 70/19, 80/22 u daljnjem tekstu: ZPP). Temeljem članka 219. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na temelju kojih temelji svoj zahtjev a prema članku 299. ZPP-a tužitelj je to dužan učiniti već u tužbi. Članak 232. ZPP-a propisuje da je stranka dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Članak 221.a ZPP-a upućuje sud, ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključuje primjenom pravila o teretu dokazivanja. Sud nije uzeo u obzir isprave koje je tužitelj dostavio podnescima od 13. rujna 2024. i 16. rujna 2024. budući iste su dostavljene nakon zaključenja prethodnog postupka (a ne radi se o iznimci kada je to dopušteno), kao i zbog činjenice da iste nisu relevantne za odluku u ovoj pravnoj stvari (preslika spisa je predmet nekog drugog parničnog postupka o kojoj sud ovdje ne odlučuje).

9. Analizom ovako izvedenih dokaza u smislu čl. 8. ZPP-a, uz primjenu materijalnog prava, sud je ocijenio da tužbeni zahtjev neosnovan.

10. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja da su tužitelji suovlaštenici dijela poslovnih udjela u navedenim društvima tuženika, sve temeljem usmenog ugovora o tajnom društvu.

11. Osnovanost tužbenog zahtjeva sud je prosuđivao kroz relevantne odredbe Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022) i Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021).

12. Među strankama nije sporno članstvo u društvima I. -IV. tuženika kako to proizlazi iz povijesnih izvadaka iz sudskog registra za društva I. - IV. tuženika i zbirke isprava. Međutim, sukladno uputi višeg suda na ovom mjestu navest će se tko su upisani imatelji poslovnih udjela prvo do četvrto tuženika.

13. Nesporno je u postupku da ne postoji pisani ugovor sklopljen između tužitelja i peto tuženika i šesto tuženika u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju je potvrdio javni bilježnik. Također, ne postoji niti ugovor u takvoj formi kojim bi netko preuzeo obvezu da će prenijeti poslovni udio. Naime, tužitelji tvrde da je sklopljen usmeni ugovor o tajnom društvu. Znači, niti sami tužitelji ne tvrde da je sklopljen ugovor o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju bi potvrdio javni bilježnik. Ne postoji niti ugovor sklopljen u toj formi kojim bi se preuzela obveza da će se prenijeti poslovni udio. I tuženici tvrde da nije sklopljen takav ugovor o prijenosu poslovnog udjela i/ili ugovor kojim bi se preuzela obveza da će prenijeti poslovni udio. Tužitelji preinačenom tužbom od 16. rujna 2024. i traže sklapanje takvog ugovora.

14. Među strankama je sporno postojanje usmenog ugovora o tajnom društvu odnosno da bi tužitelji ulagali znanje, novčana sredstva u osnivanje, vlastita novčana sredstva u razvojne projekte I. -IV. tuženika, pronalazili razne projekte te sudjelovali u sufinanciranju raznih troškova društava I. - IV. tuženika te temeljem istih postali članovi društva odnosno suovlaštenici.

15. Uvidom u sudski registar za prvo tuženika sud je utvrdio da je upisani član/imatelj poslovnog udjela ENLIGHT EU ENERGIES KORLÁTOLT FELELŐSSÉGŰ TÁRSASÁG, Mađarska, Broj iz registra: 01 09 358587, Naziv registra: Registar trgovačkih društava Republike Mađarske, Nadležno tijelo: Registar trgovačkih društava Republike Mađarske, OIB: 80099910328, BUDIMPEŠTA, BAJCSY ZSILINSZKY 48.

16. Uvidom u sudski registar za drugo tuženika sud je utvrdio da je upisani član/imatelj poslovnog udjela ENLIGHT EU ENERGIES KORLÁTOLT FELELŐSSÉGŰ TÁRSASÁG, Mađarska, Broj iz registra: 01 09 358587, Naziv registra: Registar trgovačkih društava Republike Mađarske, Nadležno tijelo: Registar trgovačkih društava Republike Mađarske, OIB: 80099910328, BUDIMPEŠTA, BAJCSY ZSILINSZKY 48.

17. Uvidom u sudski registar za treće tuženika sud je utvrdio da je upisani član/imatelj poslovnog udjela ENLIGHT EU ENERGIES KORLÁTOLT FELELŐSSÉGŰ TÁRSASÁG, Mađarska, Broj iz registra: 01 09 358587, Naziv registra: Registar trgovačkih društava Republike Mađarske, Nadležno tijelo: Registar trgovačkih društava Republike Mađarske, OIB: 80099910328, BUDIMPEŠTA,

BAJCSY ZSILINSZKY 48.

18. Uvidom u sudski registar za četvrto tuženika sud je utvrdio da je upisani član/imatelj poslovnog udjela ENLIGHT EU ENERGIES KORLÁTOLT FELELŐSSÉGŰ TÁRSASÁG, Mađarska, Broj iz registra: 01 09 358587, Naziv registra: Registar trgovačkih društava Republike Mađarske, Nadležno tijelo: Registar trgovačkih društava Republike Mađarske, OIB: 80099910328, BUDIMPEŠTA, BAJCSY ZSILINSZKY 48.

19. Trgovačka društva ulaze u skup privatnopravnih udruženja koja se nazivaju društvima. Društva se općenito, mogu podijeliti na: društva pravne osobe i društva bez pravne osobnosti, ovisno o tome je li društvo samostalan pravni subjekt odvojen od svojih članova (trgovačka društva) ili je samo riječ o ugovornom udruživanju radi ispunjenja zajedničkog cilja (tajno društvo, ortaštvo); unutarnja i vanjska društva, ovisno o tome ulaze li društva u odnose s trećim osobama (trgovačka društva) ili ostaju li isključivo stvar članova (tajno društvo); trgovačka društva i ostala društva, ovisno o tome propisuje li zakon za određeno društvo da je trgovačko društvo ili ne.

20. Prema članku 148. ZTD-a tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju tog uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika. Poduzetnik je osoba koja se smatra trgovcem, a tajni član može biti bilo koja fizička ili pravna osoba. Tajno društvo razlikuje se od drugih društava po ovim obilježjima: tajno društvo nije pravna osoba, tajno društvo nije trgovačko društvo, tajno društvo je isključivo unutarnje društvo, kod tajnog društva nema zajedničke imovine članova. Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnog člana. Odnosi između poduzetnika i tajnog člana uređuju se ugovorom. Na odnose između tajnog člana i poduzetnika primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi o ortaštvu samo ako ti odnosi nisu uređeni ugovorom i drugim odredbama o tajnom društvu iz ZTD-a. Iz ovog proizlazi da su odredbe ZTD-a dispozitivne prirode. Pa, tek ako se neka pitanja između poduzetnika i tajnog člana ne urede ugovorom, a nisu riješena ni odredbama zakona, na njihov odnos primijenit će se propisi kojima se uređuje ortaštvo. Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza. Tajni član bi eventualno mogao djelovati samo kao zastupnik tajnoga društva temeljem punomoći (prokure ili trgovačke punomoći) koju bi mu trebao dati poduzetnik, ali pritom bi djelovao na temelju svojstva tajnoga člana. Za obveze tajnoga društva odgovara samo i isključivo poduzetnik. Na kraju poslovne godine utvrđuje se dobit ili gubitak poduzetnikovog poduzeća, te se tajnom članu isplaćuje njegov udio u dobiti. Tajni član sudjeluje u gubitku poduzetnikovog poduzeća samo do iznosa uplaćenog uloga, odnosno do visine uloga koji se obvezao platiti na temelju ugovora o tajnom društvu. Za iznos gubitka iskazanog poslovanjem poduzetnikovog poduzeća smanjuje se ulog tajnog društva. Ako je javni bilježnik sudjelovao u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri ugovora o tajnom društvu, dužan je bez odgađanja dostaviti jedan primjerak ugovora nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika. Ako u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri nije sudjelovao javni bilježnik, poduzetnik je dužan ugovor o tajnom društvu dostaviti nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.

21. Sud je na ročištu ispitao stranke o zakonskoj obvezi podnošenja ugovora o tajnom društvu nadležnim tijelima Republike Hrvatske, te su se stranke očitovale da o istima nemaju saznanja. Uvidom u sudski registar sud je utvrdio da ugovor o tajnom društvu nije upisan u sudski registar za navedena društva tuženika kako je to propisano za poduzetničke ugovore .

22. Sukladno članku 412. stavak 3. ZTD-a za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.

23. Prema ocijeni ovog suda, sukladno citiranim zakonskim odredbama, usmeni ugovor o tajnom društvu između tužitelja i tuženika ne postoji odnosno tužitelji navedeno nisu dokazali. Čak i da takav ugovor i postoji isti nije osnov za stjecanje poslovnih udjela u društvima I.-IV. tuženika kako to zahtjeva zakon. Naime, na temelju ugovora o tajnom društvu tajni član ne postaje član društva niti postoji obveza bilo koje ugovorne strane na prijenos/stjecanje poslovnog udjela. Ukoliko su pak članovi društva tuženika preuzeli obvezu da će prenijeti poslovne udjele na tužitelje (u navedenim dijelovima) tada se mora sklopiti ugovor u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik. Takav ugovor ne prileži spisu niti tužitelji tvrde da isti postoji.

24. Spisu ne prileži niti jedan ugovor o pozajmici (ili slično) iz kojeg bi sud utvrdio istinitost navoda tužitelja iz tužbe o sklapanju ugovora o tajnom društvu i ulaganju novaca, znanja i drugog u društva tuženika od strane tužitelja. Iz dostavljenih ugovora i dokumentacije sud je utvrdio da tužitelji nisu ulagali u društva tuženika ni znanje niti novac niti drugo kako tvrde u tužbi. U e-mail korespodenciji proizlazi da su i prvo tužitelj i drugo tužitelj bili uključeni u komunikaciju vezano za solarne elektrane. Iz sms komunikacije nije jasno tko su osobe u komunikaciji niti išta što upućuje na navode iz tužbe. U odnosu na navode i dokaze koji se odnose na druga društva i druge spise ovog suda, sud iste ocjenjuje irelevantnim za ovaj postupak. Iz dokaza dostavljenih u ponovljenom postupku podneskom od 16. rujna 2024. u fazi glavne rasprave proizlazi da je GOS (kćer prvo tužitelja) sklopila ugovor o zajmu s BONUM CAPITAL d.o.o. Iz navedenog ugovora sud izvodi zaključak da postoje ugovori o zajmu između trećih osoba, osoba koje nisu stranke ovog ugovora niti sud može iste dovesti u svezu s navodima iz tužbe i spornim činjenicama u ovom postupku. Isprave koje je tužitelj dostavio uz podnesak od 13. rujna 2024. (preslika tužbe i priloga iz predmeta pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu P-1106/2023) nisu bitne za odluku u ovoj pravnoj stvari te ih sud nije posebno ocjenjivao.

25. Tužitelji ukoliko su ulagali u navedene projekte tuženika trebali su znati da tajni član ima pravo nadzora nad poslovanjem tajnog društva pa može zahtijevati da mu se preda prijepis godišnjih financijskih izvješća, dozvoli uvid u poslovne knjige i daju potrebna razjašnjenja, sve u svrhu provjere njihove ispravnosti i ta prava se ne mogu ugovorom isključiti ili ograničiti. S tim u vezi valja reći da su tužitelji, ukoliko postoji usmeni ugovor o tajnom društvu, navedeno mogli tražiti. Tijekom postupka nisu dokazali da su postupali na navedeni način.

26. Za ugovor o tajnom društvu zakon ne propisuje oblik. Međutim, predmetni ugovor potrebno je prijaviti nadležnim institucijama pa se od savjesnih ugovornih strana očekuje pisana forma. Zakon ne traži ni javnobilježničku ovjeru potpisa ugovornih strana, ali mnogi to čine radi veće pravne sigurnosti vezane uz pitanje dana zaključenja i potpisnika. Dakle, ugovor na taj način ulazi u javnobilježničke evidencije ovjere potpisa. Uplata uloga tajnog člana kada se radi o novcu, mora biti uplaćena na račun društva poduzetnika te se upisuje uplatitelj i svrha uplate. Kako su tužitelji fizičke osobe, očekuje se da su oni taj novac uplatili sa svojih računa. Sve navedeno tužitelji tijekom postupka nisu dokazali.

27. Ako i postoje ulaganja tužitelja u društva tuženika, za koja su stranke zaključile usmeni ugovor o tajnom društvu, treba utvrditi (na tužitelju je teret dokaza) da li se radi o ugovorima o (kratkoročnoj) pozajmici, utvrditi i da li se radi o ulaganjima u tajno društvo ili se radi o ugovoru o zajmu. Tužitelji su tijekom postupka trebali dokazati adekvatnim dokazima sadržaj obveze koju su tužitelji preuzeli osnivanjem tajnog društva, odnosno koji iznos tužitelji su bili dužni unijeti kao ulog u poduzeća tuženika. Navedena činjenica je bitna jer u smislu odredbe članka 156. stavka 2. ZTD-a ako ulog tajnog člana nije bio uplaćen u cjelini, tajnom članu isplati će se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se tajni član obvezao ugovorom o tajnom društvu. Napominje se da za ugovor o tajnom društvu nije predviđen pisani oblik, pa je sporazum o visini uloga tajnog člana mogao biti dogovoren i usmeno. Međutim, tijekom postupka tužitelji nisu naveli točne iznose eventualnih uloga u tajno društvo odnosno vrijednost svojih znanja i drugih ulaganja. Tužitelji navedeno su tek paušalno naznačili. Pri tom tužitelji nisu ni naznačili dogovor stranaka o obvezi sudjelovanja u troškovima poslova obuhvaćenih ugovorom o tajnom društvu (svaka u 50% ili na koji način), niti su naznačili bilo kakve troškove vezane za predmetne poslove i projekte.

28. Nadalje valja reći ukoliko usmeni ugovor o tajnom društvu postoji tada treba imati u vidu i odredbe Zakona o obveznim odnosima, da u dvostranim ugovorima (kakav je ugovor o tajnom društvu) nijedna strana nije dužna ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni ili nije spremna ispuniti svoju obvezu, izuzev ako je što drugo ugovoreno ili zakonom određeno ili ako što drugo proistječe iz prirode posla. Naime, tijekom postupka tužitelji nisu dokazalo što je obveza ugovornih strana već paušalno i općenito navode da su sudjelovali u projektu.

29. Kao što je već rečeno tajno društvo je unutarnji odnosu između tajnog člana i poduzetnika i u pravne odnose s trećima stupa isključivo poduzetnik. Tajno društvo nastaje sklapanjem ugovora između osobe koja ulaže imovinsku vrijednost, koji se naziva tajni član, i osobe u čije se poduzeće ulaže ta imovinska vrijednost, koji se naziva poduzetnik (imatelj poduzeća). Tijekom postupka tužitelji nisu dokazali sklapanje ugovor o tajnom društvu niti ulaganje imovinske vrijednosti. Zakon o trgovačkim društvima ne definira što je poduzeće, ali iz njegovih odredbi proizlazi da je poduzeće sredstvo za djelovanje trgovačkog društva ili trgovca pojedinca i ono „pripada trgovačkom društvu ili trgovcu pojedincu“. To je organizirana gospodarska cjelina u objektivnom i subjektivnom smislu (zgrade, strojevi, ljudi prava industrijskog vlasništva, sirovine i dr.) preko kojeg poduzetnik obavlja svoju gospodarsku aktivnost i može imati više ustrojbenih jedinica (odjela, pogona, podružnica i sl.).

30. S obzirom da sud nije našao osnovanim tužbeni zahtjev vezano za sklapanje usmenog ugovora o tajnom društvu, u nastavku obrazloženja sud će dati ocjenu vezano za ostale navode tužitelja iz tužbe i analizirati daljnji mogući odnos - u odnosu na ortaštvo.

31. Za razliku od tajnog društva ortaštvo je regulirano čl. 637. ZOO-a. Po naprijed navedenim odredbama ortaštvo je zajednica koju čine najmanje dvije osobe koje su se obvezale uložiti svoj trud ili imovinu ili i jedno i drugo, sa svrhom ostvarivanja određene koristi, ali bez osnivanja posebnog novog, pravnog subjekta. Temeljni akt ortaštva je ugovor o ortaštvu (konsenzualni ugovor, dakle, nastaje u trenutku kada su se stranke o njemu sporazumjele). U svojoj biti ortaštvo je u pravilu trajan obveznopravni odnos, te se na njega primjenjuju odgovarajuće odredbe koje vrijede za obveznopravne odnose. Ugovor o ortaštvu može biti zaključen na određeno ili neodređeno vrijeme uz pridržavanje ugovornih odnosno zakonskih otkaznih rokova. Iznimno ortaštvo može biti ugovoreno i samo za ostvarenje jednog posla, ili vrstu posla. Bitni sastojci ugovora o ortaštvu jesu: osobe ortaka; određivanje doprinosa ortaka i zajednički cilj. Ortaštvo nije pravni subjekt, prema tome nije pravna niti fizička osoba već je ono kako zakon izričito propisuje zajednica, i to ona u koju osobe ulažu određenu imovinu radi ostvarenja unaprijed zadanih ciljeva. Naime, ortaštvo mora imati određenu imovinu, čak i onda kada zajednički cilj i nije (ili nije isključivo) gospodarski. Imovina ortaštva sastoji se od uloga ortaka i imovine stečene poslovanjem. Važna pretpostavka za postojanja ortaštva je doprinos članova u ostvarenju zajedničkog cilja. Baš kao i bez zajedničkog cilja, tako i bez ikakvog doprinosa ortaka, ortaštvo ne može postojati.

32. U svojoj biti, tajno društvo je specifičan oblik ortaštva, naravno uz svoje osobitosti. U izvjesnom smislu ono je podvrsta ortaštva. Sukladno odredbama ZTD-a, na tajno se društvo primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima o ortaštvu ako odnosi u tajnom društvu nisu uređeni ugovorom ni posebnim odredbama Zakona o trgovačkim društvima kojima se ureduje tajno društvo.

33. Bitna razlika između ortaštva i tajnog društva jest u tome što je tajno društvo unutarnje društvo, za razliku od ortaštva koje može biti unutarnje i vanjsko društvo. Naime, je li ortaštvo unutarnje ili vanjsko društvo ovisi o tome sudjeluje li ono izravno u pravnom prometu s drugim poslovnim subjektima, ili se ograničava samo na unutarnji odnos između ortaka. Nastavno na navedeno, nije zanemariva činjenica kvantitativnog sudjelovanja, koja se odražava u tome sudjeluju li svi ortaci ili samo neki od njih u pravnom prometu s trećim osobama. Stoga, u slučaju da u pravnome prometu s drugim subjektima sudjeluju svi ortaci, govorimo o ortaštvu kao vanjskom društvu. Tada pravne poslove s drugim subjektima poduzimaju samo neki ortaci ili samo jedan od njih, a svi se ortaci smatraju ugovornom stranom prema drugim subjektima, pa ih obvezuju učinci tih pravnih poslova.

34. Razlikovanje između ortaštva i tajnog društva je otežano u slučaju da se ortaštvo oblikuje kao unutarnje društvo, ili u slučaju da ortaci ugovore sudjelovanje u poduzeću nekog trgovca. Ako tajni član sudjeluje u poduzeću trgovca, tada prenosi svoj ulog u vlasništvo poduzeća (s tim da se izraz „poduzeće“ rabi u smislu Zakona o trgovačkim društvima, a ne u kolokvijalnom smislu, kao pravne osobe). Vlasnik poduzeća jedini je ovlašten sklapati poslove s trećima.

35. Sljedeća razlika između tajnog društva i ortaštva sastoji se u tome što tajno društvo nema zajedničke imovine subjekata koji ga čine, dok kod ortaštva postoji zajednička imovina ortaka.

36. Ugovor o ortaštvu može sadržavati elemente više ugovora, pa u tom slučaju može biti tzv. mješoviti ugovor. Da bi neki ugovor bio ugovor o ortaštvu, ne mora biti baš tako i označen. Međutim, u tomu slučaju mora sadržavati elemente koji ga čine baš ugovorom o ortaštvu i ti elementi moraju imati prevagu nad elementima nekog drugog ugovora. Svakako u prvom redu treba poštovati volju ugovornih strana.

37. Kada se utvrđenja suda i materijalno pravo vezano za ortaštvo dovedu u vezu s navodima tužitelja iz tužbe i predloženim dokazima sud ocjenjuje da stranke nisu bile niti u ugovornom odnosu ortaštva. Razgraničenje ortaštva i tajnog društva ne očituje se u odredbama ugovora o podjeli dobitka i gubitka već ponajprije o načinu sudjelovanja u imovini društva: u ortaštvu ortak sudjeluje u imovini društva, imovina ortaštva je zajednička, dok pri tajnom društvu tajni član nema udjela u imovini društva jer je ulog prešao na vlasnika. Glede poslovodstva valja reći da u tajnom društvu tajni član nema pravo na poslovodstvo, a u ortaštvu je sudjelovanje ortaka u vođenju poslova jedno od bitnih obilježja. Kod tajnog društva je u biti riječ o ulaganju kapitala na ugovornoj osnovi bez otvorenog sudjelovanja u članstvu trgovačkog društva pa mu odatle i ime.

38. Prema ocjeni ovog suda svrha tajnog društva, ukoliko ono u konkretnom slučaju i postoji, je sudjelovanje u rezultatima poslovanja u trgovačkom društvu u kojem poslove vodi neka druga osoba kao član društva. Ulaganja koja su eventualno učinili tužitelji kao tajni članovi u tajnom društvu su ulaganje u poduzeće poduzetnika poduzeto radi stjecanja dobiti, ali ne i ulaganje u stjecanje udjela. Ugovor o tajnom društvu mora imati dva osnovna elementa: naznaku poduzetnikova poduzeća u koje tajni član unosi svoj ulog i visinu ili vrstu uloga koji tajni član namjerava uložiti u njega. Važno je ugovoriti rok i način plaćanja uloga tajnog člana te isto tako i način isplate dobiti. Kada razmatramo društvo kapitala, kao u konkretnom slučaju, radi se o poduzetničkom ugovoru jer se društvo odnosno poduzetnik ugovorom obvezuje prenijeti dio svoje ostvarene dobiti tajnom članu. Kako bi takav ugovor bio valjan potrebna je suglasnost (glavne) skupštine. Osim toga, da bi ugovor stupio na snagu mora biti upisan u sudski registar koji je nadležan ovisno o sjedištu društva što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Tajni član ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe, ali ne sudjeluje u onome što pripada poduzetniku pa samim time niti nije s njim u suvlasničkom odnosu u poduzeću niti u odnosu zajedničkog vlasništva.

39. Predloženi dokazi saslušanjem 10 svjedoka i svih stranaka sud nije provodio budući navedeni dokaz je subjektivne naravi, a sve vezano za ocjenu suda primjenom materijalnog prava da je ugovor o tajnom društvu kao poduzetničkom trebalo prijaviti u odgovarajućem obliku nadležnim tijelima (Porezna uprava Ministarstva financija i sudski registar), kao i drugim utvrđenjima i ocjenama suda navedenih u ovom obrazloženju. Ako ne postoji ugovor sklopljen u propisanoj formi odnosno u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik, a upravo to je nesporno u postupku, tada za pravilnu primjenu materijalnog prava (ranije obrazloženo), nije potrebno utvrđivati bilo kakvu druge činjenicu, sve imajući u vidu sadržaj tužbenog zahtjeva.

40. Uz sve navedeno, dakle podredno, sud navodi da je rješenjem od 6. travnja 2022. naložio parničnim strankama da dostave pisane iskaze predloženih svjedoka i stranaka, sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku, što tužitelj tijekom postupka nisu dostavili. U odnosu na dokaz financijskim vještačenjem na okolnost priljeva i odljeva novca sa računa te na okolnost utvrđivanja tijeka, porijekla novca, načina korištenja novca i osoba koje su dale novac tužitelji su prije svega trebali dostaviti pisane isprave iz kojeg se moglo utvrditi da su oni ulagali novac (pozajmica, izvod s računa tužitelja ili slično), a onda iste dovesti u vezu s financijskim dokumentima društava tuženika. Kako tužitelji navedeno nisu dostavili sud je odlučio odbiti i taj dokaznim prijedlog. Pribavljanje dokaza kojima raspolažu eventualno tužitelji nije zadaća suda. Osim toga, tužitelj nije obrazložio relevantnost predloženog dokaza financijskim vještačenjem s obzirom na ranije citirano materijalno pravo vezano za pojam tajnog društva i uloge tajnih članova, kao i samo postojanje ugovora. U odnosu na dokaze tužitelja pribavljanjem od strane suda daljnje dokumentacije od FINA-e, izvoda banaka, brojeva telefona, osim što je sud navedene dokaze ocijenio irelevantnim u ovoj pravnoj stvari, valja reći da su tužitelji ti koji dostavljaju i probavljaju dokaze, a ne sud. Sud to čini u točno određenim situacijama ukoliko stranka iste ne može pribaviti, o čemu spisu ne prileži dokaz.

41. Stoga je sud odbio dokaz saslušanjem svjedoka i stranaka ne (samo) iz razloga propisanog čl. 492. c ZPP-a već radi svega navedenog u ovom obrazloženju (točke od 22. do 32. ovog obrazloženja). Valja reći da tužitelji nisu uložili ni minimum i nisu dostavili niti svoje iskaze. Tužitelji tijekom postupka postupaju kao da procesna pravila, rokovi, rješenja o upravljanju postupkom i pravila o teretu dokazivanja ne postoje, a tako nastavlja postupati i u nastavku postupka, a povrh toga nedopušteno iznose i nove činjenice. Sud ne dostavljanje dokaza, ne predlaganje dokaza može jedino ocijeniti na isti način kao i do sada. Sud ponavlja sve navedeno vezano za primjenu materijalnog prava i s tim u vezi saslušanje svjedoka i stranaka se ocjenjuje neosnovanim. U ovakvoj pravnoj situaciji saslušanje stranaka i svjedoka sud ocjenjuje nesvrsishodnim.

42. Ne provođenjem personalnih dokaza stranci nije onemogućeno raspravljanje tijekom postupka u ovoj pravnoj stvari. Temeljenje tužbe na personalnim dokazima radi dokazivanja usmenog ugovora, koji ugovor ne može biti usmeni jer zakon propisuje pisanu formu, sud (ponovo) ocjenjuje kako se radi o neadekvatnim dokazima. Osim tih dokaza, tužitelji predlažu dokaz vještačenjem, a pri tom ne prilažu nikakve isprave niti predlažu da tuženik dostavi. Tužitelji pretpostavljaju da bi vještak tijekom provođenja vještačenja, a za potrebe nalaza i mišljenja, pribavljao dokaze. Međutim, tako nešto nije dopušteno odredbama ZPP-a. Dostavljeni ugovori o zajmu u ponovljenom postupku pred ovim sudom u fazi glavne rasprave ne samo da su nedopušteni (jer tužitelji nisu dokazali da ih ranije nisu mogli dostaviti), već i prema ranijoj ocjeni suda (obrazloženje točka 24.) isti se ne mogu dovesti u svezu s činjenicama navedenim u tužbi. Isto se odnosi na isprave dostavljene u drugom postupku koje tužitelji dostavljaju uz podnesak od 13. rujna 2024.

43. Isto tako, čak da sud sasluša svjedoke i stranke, tužbeni zahtjev se ocjenjuje neosnovanim iz razloga koje je sud više puta obrazložio, ali s obzirom na uputu višeg suda ovdje sud ponavlja: tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan jer glavni cilj u tajnom društvu nije stjecanje udjela (kako tužitelji traže tužbenim zahtjevom) čak i da su tužitelji dokazali postojanje usmenog ugovora o tajnom društvu. Slijedom navedenog, sud je odbio personalne dokaze tužitelja, a time i tužbeni zahtjev. Očigledno ne postoji ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju bi potvrdio javni bilježnik, niti u pogledu prijenosa poslovnog udjela, a niti u pogledu preuzimanja obveze da će se prenijeti poslovni udjel. To ne tvrdi niti tužitelj. Stoga ne postoji zakonom propisana forma potrebne za prijenos poslovnih udjela ili za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Navodni usmeni ugovor o tajnom društvu, sve da hipotetički i postoji (a ne postoji), ne može biti osnov za stjecanje poslovnih udjela u predmetnim društvima s ograničenom odgovornošću, a niti tužitelji mogu postati suovlaštenicima na ovim poslovnim udjelima. To i nije predmet ugovora o tajnom društvu. Preinakom tužbe tužitelji traže utvrđenje i sklapanje ugovora o tajnom društvu.

44. Koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (8. ZPP-a). Stoga je ovaj sud, osim svega ranije navedenog, primijenio pravila o teretu dokazivanja iz članka 221a. ZPP-a pri odluci o tome koje su činjenice relevantne za donošenje pobijane odluke. Naime, pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka, koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Prema odredbi čl. 221. ZPP-a nije potrebno dokazivati činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja niti one koje su općepoznate. Isto tako nije potrebno dokazivati one činjenice koje je stranka priznala u tijeku postupka, osim ako sud smatra da se radi o raspolaganjima iz čl. 3. st. 3. ZPP- a. Tužitelji nisu dokazali paušalne tvrdnje iz tužbe. Dužnost je stranaka da u parnici iznesu tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože dokaze kojima će potkrijepiti te činjenične tvrdnje. Dužnost iznošenja činjeničnih tvrdnji i predlaganja dokaza nije obveza stranke prema parničnom protivniku, a ni prema sudu, već u svojoj biti, specifična obveza prema samoj sebi. Navođenjem relevantnih činjenica i predlaganjem efikasnih dokaza, stranka ostvaruje povoljnije izglede za svoj uspjeh u parnici. Tužitelj je dužan dokazati istinitost svojih navoda. Ukoliko tužitelj u tome ne uspije, njegov zahtjev za pružanje pravne zaštite treba odbiti. Istinitost određene tvrdnje treba dokazivati onaj koji tvrdi da određena činjenica postoji, a ne onaj koji poriče njezino postojanje.

45. Navođenjem dokumentacije općenito („Dokumentacija Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Dokumentacija Hrvatskog operatera prijenosnog sustava d.o.o., Zagreb Kupska 4, Dokumentacija drugih nadležnih tijela Republike Hrvatske koja se odnosi na I-vo, II-go, III-će i IV-to tuženika i po potrebi priklopi spisa navedenih nadležnih tijela Republike Hrvatske koja se odnosi na razvoj solarnih elektrana“, „Poslovna dokumentacija I-vo, II-go, III-će i IV-to tuženika (Zahtjevi, Sporazumi, Dopisi, Projekti, Ugovori, Suglasnosti i dr.)) tužitelji se samo paušalno pozivaju na isprave koje uopće do zaključenja prethodnog postupka nisu priložili, a niti ih određeno navode. Ugovore o zajmu tužitelji su dostavili u fazi glavne rasprave u ponovljenom postupku pred ovim sudom, kao i isprave iz drugog spisa (P-1106/2023 Općinski građanski sud u Zagrebu).

46. Imajući u vidu izneseno o pravilima o teretu dokaza (čl. 219. i čl. 221a. ZPP-a) zaključak je ovoga suda da s obzirom da su pravila o teretu dokazivanja u osnovi - pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu o osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva – da je na tužiteljima bio teret dokaza da je tužbeni zahtjev osnovan. Kako tužitelji ove činjenice nisu dokazali dostavljenim i predloženim dokazima, niti su po nalogu suda dostavili iskaze svjedoka i stranaka, ovaj sud je bio dužan ovu činjenicu ocijeniti. Pri tom je sud ocijenio neosnovanim tužbeni zahtjev i iz razloga navedenih u ovom obrazloženju.

47. Tužitelji su bili dužni dokazati činjenice koje su stvarna osnova tužbe, pa kako to tužitelji nisu učinili, primjena pravila o teretu dokazivanja opravdava ocjenu suda da te činjenice nisu dokazane. Na temelju svega navedenog valjalo je tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci presude.

48. Kako tužitelji nisu dokazali da bi usmenim ugovorom bilo predviđeno da bi tužitelji uplatom novca, ulaganjem znanja i drugog u projekt stekli neka osnivačka prava to tužitelji, ako bi i dokazali da usmeni ugovor o tajnom društvu postoji, imali pravo samo na potraživanje prema poduzetniku koje se sastoji od obračuna dobiti i eventualno isplate uloga sukladno zakonskim odredbama. Saslušanjem svjedoka na okolnosti (poslovnog) odnosa među strankama nije sporna činjenica koja se treba dokazati, a saslušanje svjedoka na okolnost sklapanja ugovora o tajnom društvu sud je ocijenio neosnovani iz svih (procesnih i materijalnih) razloga navedenih ranije u obrazloženju. Sami tužitelji preinakom tužbe upravo to i navode.

50. Stoga budući glavni cilj u tajnom društvu nije stjecanje udjela valjalo je odbiti tužbeni zahtjev čak i da su tužitelji dokazali postojanje usmenog ugovora o tajnom društvu.

51. Tužitelji su podneskom od 16. rujna 2024. preinačili tužbu i postavili zahtjev – tužbu na utvrđenje iz čl. 187. ZPP-a. Radi se o preinaci tužbe kojoj su se tuženici usprotivili na ročištu održanom 24. rujna 2024. Preinačenom tužbom (u fazi glavne rasprave) tužitelji traže i utvrđenje postojanja odnosa tužitelja i peto i šesto tuženika i sklapanje ugovora o tajnom društvu sadržaja kao u petitu.

52. Prema odredbama ZPP-a preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Tužitelji su uz postojeći istaknuli i drugi zahtjev – zahtjev za utvrđenje i sklapanje ugovora. Tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Prethodni postupak u ovoj pravnoj stvari zaključen je rješenjem ovog suda 19. srpnja 2022. Iznimno tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. U konkretnom slučaju tužitelji su preinačili tužbu misleći da postupaju po pravnom stavu prvostupanjskog odnosno drugostupanjskog suda i to u fazi glavne rasprave. Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. U konkretnoj pravnoj stvari tuženici su se na ročištu održanom 24. rujna 2024. usprotivili preinaci tužbe - kako iz procesnih, tako i iz materijalnih razloga.

53. Sud nije dopustio preinaku tužbe prije svega jer nije ispunjen uvjet iz stavka 2. čl. 190. odnosno ne radi se o zakonom propisanoj iznimci kada tužitelj može preinačiti tužbu i u fazi glavne rasprave budući su tužitelji imali mogućnost preinačiti tužbu i ranije (do zaključenja prethodnog postupka). Pri tom sud ističe kako nije našao da bi navedena preinaka bila svrsishodna iz svih navoda ranije navedenih u ovom obrazloženju, prije svega jer glavni cilj u tajnom društvu nije stjecanje udjela. Iz navedenog razloga, kao i iz procesnih razloga, sud nije dopustio preinaku temeljem odredbe čl. 190. st. 2. i 3. ZPP-a te je odlučeno kao u izreci rješenja. Odluka u ovom sporu ne ovisi o takvo (deklaratornom) postavljenom tužbenom zahtjevu. Isto tako bitno je istaknuti da je tužbeni zahtjev kao postavljen u podnesku tužitelja od 16. rujna 2024. nemoguć budući iz povijesnih izvadaka iz sudskog registra, koji prileže spisu, je razvidno da je imatelj poslovnih udjela u društvima I, II, III i IV tuženika bila treća osoba, koja nije obuhvaćena ovom tužbom (CO je bila član navedenih društava do početka 2021.).

54. Odluka o trošku temelji se na odredbama 154. st. i 155. ZPP-a u svezi članka 164. ZPP-a. Visina naknade utvrđena je temeljem odredbi tbr. 7., 8., 9., 11. i 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/2023 u daljnjem tekstu: Tarifa), porez na dodanu vrijednost obračunat je prema tbr. 42. Tarife i Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/2013, 99/2013, 148/2013, 153/2013, 143/2014, 115/2016, 106/2018, 121/2019, 138/2020, 39/2022), a pristojbe prema odredbama Zakona o sudskim pristojbama i Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj 118/18 i dalje), a prema zahtjevu za naknadu troškova, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora (26.544,56 EUR) i vrijednost boda (2,00 EUR).

55. Prvo, četvrto, peto, šesto tuženiku u trošak parničnog postupka kao zatražen i potreban trošak priznat: sastav odgovora na tužbu od 9. svibnja 2022. (Tbr. 8. 1.) u iznosu od 650,00 EUR, sastava podnesaka od 14. lipnja 2022., 28. lipnja 2022., 8. srpnja 2022., 8. srpnja 2024. (Tbr. 8. t.1) svako u iznosu od 650,00 EUR (uz uvećanje od 30% za zastupanje četiri tuženika -Tbr. 36), sastav podneska od 26. svibnja 2022. (Tbr. 8.3.) u iznosu od 260,00 EUR, kao i trošak pristupa punomoćnika na ročište 1. lipnja 2022. (Tbr. 9. t. 5) u iznosu od 130,00 EUR (uz uvećanje od 30% za zastupanje četiri tuženika - Tbr. 36) i trošak pristupa na ročišta 19. srpnja 2022. i 24. rujna 2024 (Tbr. 9. t.1.), svako u iznosu od 650,00 EUR (uz uvećanje od 30% za zastupanje četiri tuženika -Tbr. 36), sve uvećano za PDV 25%, sveukupno iznosi 6.175,00 EUR.

56. Prvo, četvrto, peto, šesto tuženiku sud nije priznao zatraženi trošak zastupanja na ročištu 1. lipnja 2022. u punom zatraženom iznosu uvećano za PDV, odnosno preko dosuđenog iznosa budući je pripremno ročište odgođeno, kao niti puni iznos podneska od 26. svibnja 2022. Također tuženicima nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 650,00 EUR uvećano za PDV jer taj trošak nije bio potreban za okončanje ove parnice

57. Drugo tuženiku u trošak parničnog postupka kao potreban i zatražen trošak priznat je trošak pristupa na ročište 1. lipnja 2022. (Tbr. 9. t. 5) u iznosu od 100,00 EUR (ročište odgođeno) i trošak pristupa na ročišta 19. srpnja 2022. i 24. rujna 2024. (Tbr. 9. t.1.) svako u iznosu od 500,00 EUR, sve uvećano za PDV 25%, sveukupno iznosi 1.375,00 EUR.

58. Drugo tuženiku nije priznat trošak sastava žalbe od 23. lipnja 2022. u iznosu od 500,00 EUR uvećano za PDV budući isti nije bio potreban za odluku u ovoj pravnoj stvari i drugo tuženik sa žalbom nije uspio. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe za žalbu (ispravno odgovor na žalbu) u iznosu od 169,23 EUR budući ista nije bila potrebna za okončanje postupka u ovoj pravnoj stvari. Drugo tuženiku nije priznat trošak pristupa ročištu za objavu u iznosu od 100,00 EUR uvećano za PDV budući nije pristupio.

59. Treće tuženiku u trošak parničnog postupka kao zatražen i potreban trošak priznat je trošak sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8. t.1.) u iznosu od 500,00 EUR, trošak pristupa na ročište 1. lipnja 2022. (Tbr. 9. t. 5) u iznosu od 100,00 EUR i trošak pristupa na ročište 19. srpnja 2022. i 24. rujna 2024. (Tbr. 9. t.1.) svako u iznosu od 500,00 EUR, trošak pristupa na ročište za objavu presude 28. listopada 2024. (Tbr. 9. t. 3.) u iznosu od 100,00 EUR, sve uvećano za PDV 25%, sveukupno iznosi 2.125,00 EUR.

60. Treće tuženiku nije priznat trošak sastava žalbe od 28. lipnja 2022. u iznosu od 625,00 EUR uvećano za PDV budući isti nije bio potreban za odluku u ovoj pravnoj stvari i drugo tuženik sa žalbom nije uspio. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe u iznosu od 1500 EUR budući ista nije bila potrebna u ovoj pravnoj stvari što se tiče u odnosu na sudsku pristojbu na žalbu (ispravno sudska pristojba za odgovor na žalbu u iznosu od 155,95 EUR uvećano za 13,27 EUR opomena), dok trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu još nije nastao (niti je tuženik istu platio).

U Zagrebu, 28. listopada 2024.

Sudac

Tina Jakupak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude i rješenja ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, putem e-komunikacije, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. tužiteljima po punomoćniku

2. tuženicima po punomoćnicima

3. kal pravomoćnosti – 30 dana