REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-2923/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Edhemu Kapetanoviću, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Maje Firšt, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene pravne osobe ANAHATA j.d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe ŠJ, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23), čl. 172. st. 2. toč. 3. i st. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), čl. 150. st. 1. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23) i čl. 247. st. 2. toč. 1.i st. 4. Zakona o strancima („Narodne novine“ broj 133/20, 114/22 i 151/22) pokrenutom povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116-01/24-02/28, urbroj: 443-02-05-11/24-6 od 29. kolovoza 2024., nakon održane glavne rasprave, 31. listopada 2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 181. toč. 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 i 114/22) u odnosu na

prvookrivljenu pravnu osobu ANAHATA j.d.o.o., OIB 85201240668, prekršajno neosuđivana, sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja: djelatnost za njegu i održavanje tijela, pravna osoba po izjavi direktorice posluje negativno, trenutno dvoje zaposlenih

i

drugookrivljenu odgovornu osobu ŠJ, OIB: Š j.d.o.o., kći N i NJ, djevojačko prezime majke U, rođena **.**.1974. u [adresa], državljanin RH-e, VŠS, direktorica i vlasnica ANAHATA j.d.o.o., s mjesečnim primanjima u iznosu od oko 790,00 eura, udana, bez djece, prekršajno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupka, s prebivalištem u [adresa]. te boravištem u [adresa]

ODBIJA SE OPTUŽBA

1) da bi inspekcijskim nadzorom u poslovnim prostorijama poslodavca ANAHATA j.d.o.o. od 15. lipnja 2024. bilo utvrđeno da kao pravna i odgovorna osoba nisu radnici UJ, državljanki Republike Srbije, koja je kod poslodavca ANAHATA j.d.o.o. radila počevši od 15. lipnja 2024. i obavljala poslove pirsanja, ne bi prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući isti nije sklopljen u pisanom obliku pa da bi stoga dana 15. lipnja 2024. kada je radnica započela s radom kod poslodavca, propustivši izdati imenovanoj radnici prije početka rada pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, počinili u Zagrebu, kao mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, prekršaj opisan u ovoj točki; da radnici OJ, državljanki Republike Srbije, koja je kod poslodavca ANAHATA j.d.o.o. radila počevši od 15. lipnja 2024. i obavljala poslove pirsanja, ne bi prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući isti nije sklopljen u pisanom obliku, pa da bi stoga dana 15. lipnja 2024. kada je radnica započela s radom kod poslodavca, propustivši izdati imenovanoj radnici prije početka rada pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, počinili u Zagrebu, kao mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, prekršaj opisan u ovoj točki,

dakle, da kao pravna i odgovorna osoba pravne osobe u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku ne bi prije početka rada izdali radnicama pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 14. st. 3. kažnjiv po čl. 229. st. 1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu;

2) da bi inspekcijskim nadzorom u poslovnim prostorijama poslodavca ANAHATA j.d.o.o. od 15. lipnja 2024. bilo utvrđeno da kao pravna i odgovorna osoba radnicu CJ, državljanku Republike Srbije, koja bi kod njih radila od dana 15. lipnja 2024. i obavljala poslove pirsanja, ne bi prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje u zakonskom roku najranije od osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, što bi bili dužni učiniti najkasnije do dana 15. lipnja 2024., a što ne bi učinili, čime da bi dana 17. lipnja 2024. nakon proteka zakonskog roka za podnošenje prijave o početku obveznog mirovinskog osiguranja za radnicu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, počinili u Zagrebu, kao mjestu u kojem su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje bili dužni podnijeti prijavu obveznog mirovinskog osiguranja; da radnicu OJ, državljanku Republike Srbije, koja bi kod njih radila od dana 15. lipnja 2024. i obavljala poslove pirsanja, ne bi prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje u zakonskom roku najranije od osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, što bi bili dužni učiniti najkasnije do dana 15. lipnja 2024., a što ne bi učinili, čime da bi dana 17. lipnja 2024. nakon proteka zakonskog roka za podnošenje prijave o početku obveznog mirovinskog osiguranja za radnicu Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, počinili u Zagrebu, kao mjestu u kojem su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje bili dužni podnijeti prijavu obveznog mirovinskog osiguranja,

dakle, da kao pravna i odgovorna osoba pravne osobe ne bi prijavili u zakonskom roku mirovinsko osiguranje za radnice zaposlene na području Republike Hrvatske,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 112. st. 1 toč. 2. kažnjiv po čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju;

3) da bi inspekcijskim nadzorom u poslovnim prostorijama poslodavca ANAHATA j.d.o.o. od 15. lipnja 2024. bilo utvrđeno da kao pravna i odgovorna osoba radnicu CJ, državljanku Republike Srbije, koja bi kod njih radila od dana 15. lipnja 2024. i obavljala poslove pirsanja, ne bi prijavili na obvezno zdravstveno osiguranju u zakonskom roku najranije od osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, što bi bili dužni učiniti najkasnije do dana 15. lipnja 2024., a što ne bi učinili, čime da bi dana 17. lipnja 2024. nakon proteka zakonskog roka za podnošenje prijave o početku obveznog zdravstvenog osiguranja za radnicu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, počinili u Zagrebu, kao mjestu u kojem su Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje bili dužni podnijeti prijavu obveznog zdravstvenog osiguranja; da radnicu OJ, državljanku Republike Srbije, koja bi kod njih radila od dana 15. lipnja 2024. i obavljala poslove pirsanja, ne bi prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u zakonskom roku najranije od osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, što bi bili dužni učiniti najkasnije do dana 15. lipnja 2024., a što ne bi učinili, čime da bi dana 17. lipnja 2024. nakon proteka zakonskog roka za podnošenje prijave o početku obveznog zdravstvenog osiguranja za radnicu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, počinili u Zagrebu, kao mjestu u kojem su Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje bili dužni podnijeti prijavu obveznog zdravstvenog osiguranja,

dakle, da kao pravna i odgovorna osoba pravne osobe ne bi prijavili u zakonskom roku obvezno zdravstveno osiguranje za radnice zaposlene na području Republike Hrvatske,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 120. st. 4. kažnjiv po čl. 150. st. 1. podst. 2.

Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;

4) da bi inspekcijskim nadzorom u poslovnim prostorijama poslodavca ANAHATA j.d.o.o. od 15. lipnja 2024. bilo utvrđeno da kao pravna i odgovorna osoba za strankinju, državljanku treće zemlje radnicu CJ, državljanku Republike Srbije, koja bi kod njih radila od dana 15. lipnja 2024. i obavljala poslove pirsanja ne bi ishodili dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada, što su bili dužni učiniti u Zagrebu, najkasnije do dana 15. lipnja 2024. pa da bi stoga dana 15. lipnja 2024. kada je radnica započela s radom kod poslodavca, propustivši za imenovanu radnicu, stranca, državljanku treće zemlje, ishoditi dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj, počinili u Zagrebu, kao mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, prekršaj opisan u ovoj točki; da za strankinju, državljanku treće zemlje radnicu PJ, državljanku Republike Srbije, koja bi kod njih radila od dana 15. lipnja 2024. i obavljala poslove pirsanja, a da prethodno za imenovanu radnicu, strankinju, državljanku treće zemlje, ne bi ishodili dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada, što bi bili dužni učiniti u Zagrebu, najkasnije do dana 15. lipnja 2024. pa da bi stoga dana 15. lipnja 2024. kada je radnica započela s radom kod poslodavca, propustivši za imenovanu radnicu, strankinju, državljanku treće zemlje, ishoditi dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj, počinili u Zagrebu, kao mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, prekršaj opisan u ovoj točki,

dakle, da bi kao pravna i odgovorna osoba pravne osobe zaposlili državljanke treće zemlje koji nemaju dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada , pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 88. st. 1. kažnjiv po čl. 247. st. 2. toč. 1. i st. 4. Zakona o strancima;

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj, Državni inspektorat, PU Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnio je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.

2. Drugookrivljena odgovorna osoba ŠJ je na glavnoj raspravi održanoj 28. listopada 2024. kod ovog Suda navela da je ona direktorica i vlasnica prvookrivljene pravne osobe ANAHATA j.d.o.o. te je jedina ovlaštena za zastupanje pa je obranu dala i u ime pravne osobe i u svoje ime kao odgovorne osobe. U obrani je navela da se smatra krivom za predmetne prekršaje kako u svoje ime kao odgovorne osobe tako i u ime okrivljene pravne osobe te je istaknula da je u cijelosti točan činjenični opis prekršaja naveden u optužnom prijedlogu. Iskreno žali zbog ovog propusta. Međutim, napomenula je da je ona 18. lipnja 2024., a inspekcijski nadzor je bio 15. lipnja 2024., platila Državnom inspektoratu 5.300,00 eura u korist držanog proračuna RH za dvije neprijavljene radnice tj. CJ i OJ. Nadalje, istaknula je da je 21. lipnja 2024. Državni inspektorat donio rješenje kojim se njenom trgovačkom društvu zabranjuje rad, dok se djelatnost ne registrira te dok se djelatnost ne prijavi poreznim tijelima i dok se ne ishode zakonom propisani akti. Trgovačko društvo zaista i nije radilo mjesec dana, tj. od 15. lipnja do 15. srpnja 2024. godine.

3. Sud je izvršio uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je vidljivo da okrivljenici do sada nisu prekršajno osuđivani. Nadalje, pročitano je rješenje Državnog inspektorata od 18. lipnja 2024. te u račun kojim je plaćen novčani iznos od 5.300,00 eura te u rješenje Državnog inspektorata o privremenoj zabrani rada trgovačkom društvu od 21. lipnja 2024.

4. Iz pročitanog rješenja Državnog inspektorata od 18. lipnja 2024. u bitnom je utvrđeno da je naloženo poslodavcu trgovačkom društvu ANAHATA j.d.o.o. da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnice EJ I OJ podnese prijave za obvezno mirovinsko osiguranje te da za njih iplati po 2.650,00 eura 5. Iz pročitanog rješenja Državnog inspektorata o privremenoj zabrani rada trgovačkom društvu ANAHATA j.d.o.o. od 21. lipnja 2024. u bitnom je utvrđeno da se zabranjuje navedenom trgovačkom društvu obavljanje djelatnosti studija za izradu tetovaža i piercing, dok istu djelatnost ne registrira kod nadležnog tijela ili obavljanje te djelatnosti ne prijavi poreznim tijelima i dok ne ishodi zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti, a najkraće u roku od 30 dana od dana izdavanja usmenog rješenja, odnosno do dana 15. srpnja 2024. godine.

6. Cijeneći i analizirajući provedene dokaze posebno i u međusobnoj povezanosti utvrđeno je da je tužitelj okrivljenicima 21. lipnja 2024. odredio upravnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti studija za izradu tetovaža i piercinga, a zbog prekršaja koji su predmet i ovog postupka.

7. S obzirom na činjenicu da je u upravnom postupku tijekom inspekcijskog nadzora od strane tužitelja izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti u salonu „ANAHATA STUDIO” na adresi u [adresa], u kojoj poslodavac ANAHATA j.d.o.o. obavlja svoju djelatnost u trajanju od 30 (trideset) dana i na taj je način spriječeno daljnje protupropisno djelovanje okrivljenika, to bi provođenje prekršajnog postupka te eventualno odluka o prekršajnoj odgovornosti i krivnji okrivljenika te njihovom kažnjavaju predstavljalo povredu načela „ne bis in idem”. Naime, izricanjem mjere zabrane obavljanja djelatnosti okrivljenici su spriječeni u daljnjem protupropisnom djelovanju, a nakon što je mjera istekla okrivljenici su nastavili obavljati rad. Na taj su način okrivljenici već sankcioniran za istovjetne nepravilnosti, koje su navedene i u činjeničnom opisu predmetnog optužnog prijedloga pa da je Sud ušao udaljnji prekršajni postupak i utvrđivanje merituma uz utvrđivanje prekršajne odgovornosti, krivnje i kažnjavanja okrivljenika, povrijedio bi načelo zabrane dvostrukog kažnjavanja. Navedeno je sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava koja zabranjuje povredu načela „ne bis in idem” izraženo kroz presude Engel protiv Nizozemske, Tomasović protiv Hrvatske, Sergey Zolotukhin protiv Rusije i dr. U kontekstu presude Sergey Zolotukhin protiv Rusije, Europski sud za ljudska prava tumačio je članak 4. Protokola br. 7 na način da se zabranjuje progon ili suđenje za djelo, ako ono proizlazi iz istih činjenica ili činjenica koje su u biti iste. U konkretnom slučaju koji je predmet ovog postupka, procijenjeno je da je činjenični opis djela prekršaja identičan činjenicama utvrđenim tijekom inspekcijskog nadzora, a zbog čega je u konačnici zabranjeno daljnje obavljanje djelatnosti okrivljenicima. Stoga u konkretnom slučaju postoji zabrana da okrivljenici bude ponovno podložni prekršajnom progonu kroz ovaj postupak.

8. U odnosu na navod obrane da je za ovaj prekršaj inspektorici plaćeno 5.300,00 eura u korist državnog proračuna RH za dvije neprijavljene radnice tj. CJ i OJ.uz predočeni dokaz o tome, treba istaknuti da je sukladno čl. 7. st. 2. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada („Narodne novine“ broj 151/22) propisano da će nadležni inspektor u roku od osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz čl. 3. st. 2. toč. 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika, odnosno koji je u skladu sa čl. 6. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2.650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba. Dakle, riječ je o plaćenoj uplati koja nije kazna, već uplata za doprinose za konkretnu radnicu, sukladno Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada pa naveden uplata nije od utjecaja na odluku o novčanoj kazni u ovom postupku niti je time već plaćena novčana kazna za počinjeni prekršaj, a kako to insinuira obrana.

9. Imajući u vidu sve navedeno, Sud je u odnosu na okrivljenike donio odbijajuću presudu temeljem čl. 181. toč. 4. Prekršajnog zakona.

10. Kako je u odnosu na okrivljenike odbijena optužba, trošak prekršajnog postupka je pao na teret proračunskih sredstava ovoga Suda.

U Zagrebu, 31. listopada 2024.

zapisničarka

sudac

Maja Firšt, v.r.

Edhem Kapetanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od osam (8) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, u dva (2) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. prvookrivljenoj pravnoj osobi ANAHATA j.d.o.o. za usluge, [adresa],

2. drugookrivljenoj odgovornoj osobi ŠJ, [adresa], 3. tužitelju Državnom isnepktoratu, PU Zagreb, Službi za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Šubićeva 29, Zagreb,

4. pismohrana