REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj K-28/2019-447

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sutkinje Tanje Prenc Kanis kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Loredane Lazarić i Vere Radošević kao članova vijeća, uz sudjelovanje Roberte Ivančić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv I okrivljenika CV i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 246. st. 1. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11), po optužnici Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, broj K-DO-5/17-XI, KPO-DO-2/17 od 17. svibnja 2019., nakon održane javne rasprave 09. listopada 2024. i zaključene rasprave 22. listopada 2024. u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetnika u Rijeci, DV, I okrivljenika CV, III okrivljene ŠV, IV okrivljenika ZV, V okrivljenika TV, VI okrivljenika GV, predstavnika VII okrivljene pravne osobe LV te branitelja po službenoj dužnosti I okrivljenika PV, odvjetnika iz [adresa], zamjenika branitelja III okrivljene HV, odvjetnika iz [adresa], branitelja IV okrivljenika JV, odvjetnika iz [adresa], branitelja V okrivljenika SV, odvjetnika iz [adresa], branitelja VI okrivljenika RV, odvjetnika iz [adresa] te branitelja VII okrivljene pravne osobe IV, odvjetnika iz [adresa], **.**.2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Na temelju čl. 453. t. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08)

I okrivljenik CV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin C i D rođene Š, rođen **.**.1951. u [adresa], Z, državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju dipl. pravnik, oženjen, otac jednog djeteta, s prebivalištem u [adresa], u mirovini, s mirovinom od 1.500,00 eura mjesečno, ne vodi se drugi kazneni postupak

III okrivljena ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer T i G rođene L, rođena **.**.1959. u [adresa], P, državljanka Republike Hrvatske, po zanimanju dipl. pravnica, udata, majka dvoje punoljetne djece, s prebivalištem u [adresa], u mirovini, s mirovinom od 900,00 eura mjesečno, ne vodi se drugi kazneni postupak

IV okrivljenik ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin T i H rođene J, rođen **.**.1954. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, Z, po zanimanju ekonomist, u mirovini, s mirovinom od 650,00 eura mjesečno, s prebivalištem u [adresa] – [adresa], ne vodi se drugi kazneni postupak

V okrivljenik TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ČV i S rođene R, rođen **.**.1959. u [adresa], Z, državljanin Republike Hrvatske, oženjen, sa završenom srednjom pomorskom školom, s prebivalištem u [adresa], zaposlen, s prosječnom mjesečnom plaćom od 1.000,00-1.200,00 eura, ne vodi se drugi kazneni postupak

VI okrivljenik GV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ŽV i I rođene GV, rođen **.**.1948. u [adresa], Z, državljanin Republike Hrvatske, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, dipl. ekonomist, s prebivalištem u [adresa], zaposlen, s prosječnom plaćom od 1.200,00 eura mjesečno, ne vodi se drugi kazneni postupak

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

da bi:

1) u vremenskom razdoblju od svibnja 2008. do prosinca 2009. godine u Rijeci, Zagrebu i Rabu, VI-okr. GV u svojstvu vlasnika i odgovorne osobe TD "Amec" d.o.o. Rijeka nakon događanja pomorske nezgode dana 17. svibnja 2008., nasukavanjem motorne jahte model Pičuljan Eleven, reg. oznake [registarska oznaka] zapadnoj obali otoka Ista, koja jahta je u vlasništvu imenovanog trgovačkog društva, a kojom je u tom trenutku upravljao ŽV, a bila je osigurana temeljem police osiguranja broj [broj police osiguranja] zaključene 24. travnja 2008. s osiguravajućim društvom "Croatia osiguranje" – Filijala Rijeka prema odredbama Pravila za osiguranje brodica 6101-177-T 2/4/05 "A", u cilju pribavljanja nepripadne imovinske koristi za TD "Amec" d.o.o. Rijeka i htijući da osiguravatelj Croatia osiguranje d.d. – Filijala Rijeka prihvati obvezu naknade štete nastale na oštećenom plovilu, nakon podnošenja prijave štete putem popunjenog obrasca 29. svibnja 2008., koju prijavu štete je potpisao ŽV, te osnovom koje je u Filijali Rijeka otvoren spis oznake 14 KBD 50/2008 koji je dodijeljen u rad likvidatoru šteta u Filijali Rijeka IV-okr. VV, iako od početka svjestan činjenice da je uz prijavu štete Croatia osiguranje d.d. – Filijali Rijeka priložen nepotpuni obrazac prijave nezgode brodice Lučkoj kapetaniji Zadar – ispostavi Ist od 17. svibnja 2008. kojom obrascu nedostaje četvrti list i da u istom nije opisano događanje pomorske nezgode i precizno naveden uzrok koji je doveo do nasukavanja kao i činjenice da nakon traženja Croatia osiguranja d.d. – Filijala Rijeka dopisom od 7. srpnja 2008. voditelj brodice ŽV nije u spis osiguravatelja dostavio traženu izjavu o uzrocima nasukavanja brodice, putem višekratnih dopisa TD "Amec" d.o.o. Rijeka, kao i na sastancima u Filijali Rijeka u Službi osiguranja prijevoza i kredita s III-okr. ŠV – direktoricom Službe za osiguranje prijevoza i kredita Filijale Rijeka i IV-okr. ZV – likvidatorom šteta u Filijali Rijeka tražio da se po navedenoj polici osiguranja TD "Amec" d.o.o. isplati nastala šteta na brodici, a o kojoj prijavi štete je u skladu s naputkom Generalne direkcije o postupku i likvidaciji šteta kod štetovnih zahtjeva u transportnom i kreditnom osiguranju T-30/97 od 9. veljače 1997., s obzirom na osiguranu vrijednost plovila i prema ustaljenoj praksi u postupanju kod likvidacije ovakvih šteta bio odmah obaviješten i I-okr. CV – direktora Sektora za osiguranje prijevoza i kredita u Generalnoj direkciji Croatia osiguranje d.d. Zagreb, a odmah je obaviješten i o tome da je III-okr. ŠV odredila i iznos od 1.500.000,00 kuna kao iznos pričuve za isplatu ove štete, te je potom sukladno dogovoru između III-okr. ŠV, IV-okr. VV i I-okr. CV unatoč okolnosti da citirani naputak T-30/97 predviđa za procjenu ovakvih šteta angažiranje vanjskih procjenitelja, I-okr. CV nije sukladno svojim ovlastima odredio procjenitelja štete, već je dao suglasnost III-okr. ŠV i IV-okr. ZV da se za procjenitelja angažira V-okr. TV – procjenitelj šteta u Filijali Rijeka, koji je potom i upućen u Brodogradilište "Pičuljan" na otoku Rabu, te je sačinio izvještaj o očevidu i procjeni štete na motornoj jahti "Pičuljan Eleven" reg. oznake [registarska oznaka], broj 39/2008 od 10. srpnja 2008. u kojem protivno odredbama članka 13. Općeg pravilnika o obradi šteta u osiguranju transporta i kredita nije naveo uzroke nastanka štete odnosno nasukavanja navedenog plovila, što mu je bila dužnost utvrditi u izvještaju, a u predmetnom izvještaju nije niti priznao potpuni gubitak pogonskih motora nabrojivši dijelove koje je potrebno zamijeniti, budući da su motori po brodopopravljaču odmah očišćeni, sanirani i pušteni u pogon, kojem očevidu je bio prisutan i VI-okr. GV kao i EV kao predstavnik Brodogradilišta, na kojem očevidu je po sugestiji EV VI- okr. GV zatražio zamjenu pogonskih motora jahte s novim motorima, pa I- okr. CV nakon zaprimanja u spis takvog zapisnika o očevidu i procjeni štete u kojem nije po procjenitelju utvrđen uzrok zbog čega je došlo do događanja pomorske nezgode odnosno nasukavanja plovila, protivno odredbi članka 14. Općeg pravilnika o obradi šteta u osiguranju transporta i kredita, unatoč svojim izričitim ovlaštenima direktora Sektora u Generalnoj direkciji nije angažirao drugog procjenitelja štete ili vještaka ili takav nalog dao III-okr. ŠV kao direktoru Službe u Filijali Rijeka, već je nakon traženja zamjene motora po VI-okr. GV prema ranijem dogovoru s III-okr. ŠV i IV-okr. ZV procjenitelj Croatia osiguranja d.d. – Filijala Rijeka V-okr. TV ponovno poslan da sačini dodatni izvještaj o očevidu i procjeni štete broj 50/2008 od 14. kolovoza 2008., koji je potom također dostavljen u štetovni spis nakon očevida obavljenog 11. kolovoza 2008., a u kojem je izmijenjen raniji izvještaj o očevidu i procjeni štete od 10. srpnja 2008. na način da u istome procjenitelj štete sada priznaje potpuni gubitak brodskih motora marke "Volvo Penta" serijski broj [serijski broj] i 2006021141 navodeći u izvještaju da popravak istih je ekonomski neisplativ te da je za pogoršanje stanja pogonskih motora djelomično krivo i postupanje brodopopravljača, znajući da to ne odgovara istini i u bitnom proturječi ranije napisanom izvještaju o procjeni štete, a koja oba izvještaja procjenitelja su kao sastavni dio štetovnog spisa bila poznata IV-okr. ZV, III-okr. ŠV i I-okr. CV, temeljem kojih izvještaja je IV-okr. ZV, a po prethodnom odobrenju I-okr. CV i III-okr. ŠV, ne tražeći od ovlaštenog procjenitelja V-okr. TV da dodatno utvrdi uzrok nastanka štete i samog štetnog događaja, što je ujedno i uvjet za priznavanje i isplatu štete osiguraniku, niti od procjenitelja zatražio da ispita i eventualno vještači navigacionu opremu na oštećenom plovilu, budući je u obrascu prijave pomorske nezgode Lučkoj kapetaniji kao razlog događanja nesreće naznačeno "kvar na opremi" bez ikakvog pojašnjenja voditelja brodice, već je protivno odredbama članka 13., 14. 24. i 26. Općeg pravilnika o obradi šteta u osiguranju transporta i kredita, priznao i nabavu novih pogonskih motora koji su konačno u predmetno plovilo i ugrađeni, te djelomično prihvatio račun brodopopravljača Brodogradnja Pičuljan broj 820276 od 25. studenog 2008., kao i račun broj 57 od 5. prosinca 2008. izdat po [obrt], vlasništvo OV iz [adresa], koji je izdat na ime usluge tegljenja oštećene motorne jahte do otoka Raba, te izvršio obračun i likvidaciju navedene prijavljene štete, a sve uz znanje i po prethodnom odobrenju III- okr. ŠV i I-okr. CV, nakon čega je III-okr. ŠV kao direktorica Službe u Filijali Rijeka potpisala likvidacioni akt s time da je prethodno po nalozima za doznaku broj KBD 50/2008 od 25. kolovoza 2008. i 24. rujna 2008. potpisom odobrila isplate akontacije štete u iznosima od 700.000,00 kuna i 400.000,00 kuna, a potom i 17. rujna 2009. konačni obračun štete i isplatu još 127.568,66 kuna na koji način je neosnovano TD "Amec" d.o.o. Rijeka na ime naknade štete isplaćen ukupni iznos od 1.227.568,66 kuna, da bi nakon što su po likvidatoru štete IV-okr. ZV elektronskom poštom i telefonskim pozivom ŽV i VI-okr. GV obaviješteni da je odobrena nabava novih glavnih pogonskih motora, a da izvađeni motori iz plovila ostaju na raspolaganju Croatia osiguranja d.d. – Filijala Rijeka, TD "Amec" d.o.o. Rijeka izvađene stare pogonske motore marke "Volvo Penta" ser. brojeva [serijski broj] i 2006021141 prodalo Brodogradilištu Pičuljan iz Raba dana 28. prosinca 2009. za iznos od 427.967,20 kuna iako odgovorne osobe u Croatia osiguranju d.d. nisu donijele odluku o prepuštanju ostataka pogonskih motora imenovanom trgovačkom društvu, na koji način je TD "Amec" d.o.o. iz Rijeke na štetu Croatia osiguranja d.d. Zagreb ukupno pribavilo imovinsku korist u iznosu od 1.655.535,86 kuna,

dakle, da bi I-okr. CV, III-okr. ŠV i IV-okr. ZV u gospodarskom poslovanju povrijedili dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način pribavili drugoj osobi znatnu protupravnu imovinsku korist, a onome o čijim su imovinskim interesima bili dužni brinuti prouzročili znatnu štetu, VI-okr. GV s namjerom potakao drugoga da u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način drugoj osobi pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist, a onome o čijim se imovinskim interesima bio dužan brinuti prouzročio znatnu imovinsku štetu, V-okr. TV drugome s namjerom pomogao da u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način drugoj osobi pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist, a onome o čijim se imovinskim interesima bio dužan brinuti prouzročio znatnu imovinsku štetu

pa da bi time I okrivljenik CV počinio kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju - opisano u članku 246. stavak 1. i 2. KZ, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ, III okrivljena ŠV kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 246. stavak 1. i 2. KZ, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ, IV okrivljenik ZV kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 246. stavak 1. i 2. KZ, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ, V okrivljenik TV kazneno djelo pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisanim u članku 246. stavak 1. i 2. KZ, u svezi sa člankom 38. stavak 1. KZ, a kažnjivim po članku 246. stavak 2. KZ te VI okrivljenik GV kazneno djelo poticanjem na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 246. stavak 1. i 2. KZ u vezi sa člankom 37. stavak 1. KZ, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ.

II Temeljem čl. 452. t. 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08) protiv

III okrivljena ŠV, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer T i G rođene L, rođena **.**.1959. u [adresa], P, državljanka Republike Hrvatske, po zanimanju dipl. pravnica, udata, majka dvoje punoljetne djece, s prebivalištem u [adresa], u mirovini, s mirovinom od 900,00 eura mjesečno, ne vodi se drugi kazneni postupak

IV okrivljenik ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin T i H rođene J, rođen **.**.1954. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, Z, po zanimanju ekonomist, u mirovini, s mirovinom od 650,00 eura mjesečno, s prebivalištem u [adresa] – [adresa], ne vodi se drugi kazneni postupak

V okrivljenik TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ČV i S rođene R, rođen **.**.1959. u [adresa], Z, državljanin Republike Hrvatske, oženjen, sa završenom srednjom pomorskom školom, s prebivalištem u [adresa], zaposlen, s prosječnom mjesečnom plaćom od 1.000,00-1.200,00 eura, ne vodi se drugi kazneni postupak

odbija se optužba

da bi:

2) u vremenskom razdoblju od 30. studenog 2008. do 22. travnja 2009. u Rijeci, nakon što je osnovom ugovorene police osiguranja između osiguratelja "Croatia osiguranje" d.d. Zagreb – Filijala Rijeka i osiguranika Liburnia hoteli d.d. – Marina Admiral (u daljnjem tekstu LRH) 243510 – BR 24914005144 od 23. siječnja 2008. ugovorene na temelju Pravila za osiguranje od odgovornosti vlasnika luke za turističke i sportske plovne objekte – A, osiguranik LRH d.d. – Marina Admiral dostavila osiguratelju prijavu štete od 09. prosinca 2008. nastale u noći 30.11./01.12. 2008. uslijed orkanskog juga na m/y " Č" – vlasništvo "Komuna marine" iz Rijeke, m/y " Ž" – vlasništvo UV i m/y "Shamrock 270" – vlasništvo sada pok. FV, koje su bile vezane u navedenoj lučici, osnovom koje prijave su otvoreni štetovni spisi kod osiguratelja "Croatia osiguranje" d.d. – Filijala Rijeka, klasifikacijskih oznaka 14 OOO 1/2009, 14 OOO 2/2009 i 14 OOO 3/2009, III-okr. ŠV u svojstvu direktorice Službe za osiguranje prijevoza i kredita Filijale Rijeka, iako svjesna činjenice da je prethodno likvidator ĐV zadužen s navedenim štetovnim predmetima uz popratni dopis dostavio osiguraniku LRH d.d. – Marina Admiral Opatija izvještaje o očevidu i procjeni štete na prethodno navedenim oštećenim plovilima od 9. veljače 2009. sačinjene po procjenitelju Croatia osiguranje d.d.d – Filijala Rijeka V-okr. NV, u kojima procjenitelj zaključuje da štete na plovilima nisu nastupile osnovom odgovornosti osiguranika LRH d.d. – Marina Admiral i da se zbog toga otklanja podnijeta prijava šteta, pa sve u nakani da pribavi imovinsku korist sada pok. FV vl. m/y SHAMROCK 270 reg. oz. [registarska oznaka], III-okr. ŠV koristeći svoje ovlasti štetovni spis Croatia osiguranja – Filijala Rijeka oznake 14 000 3/2009 dodijelila u rad sada likvidatoru IV-okr. VV i naložila daljnje postupanje po istom, te da se osiguraniku LRH d.d. – Marina Admiral prizna i isplati prijavljena šteta na navedenom plovilu, osnovom čega je IV-okr. ZV da bi mogao dalje postupati i likvidirati predmetnu štetu zatražio od procjenitelja Croatia osiguranja d.d. – Filijala Rijeka, V-okr. NV da u prvom redu izmijeni dio izvještaja i procjene štete za navedeno plovilo na način da izostavi onaj dio izvještaja u kojem je navedeno da nije moguće utvrditi odgovornost osiguranika za nastalu štetu, što je V-okr. TV i učinio, da bi potom osnovom tako izmijenjenog izvještaja procjenitelja, a unatoč činjenici da u spisu ne postoje u izvještaju procjenitelja fotografije nastale štete na m/y Shamrock 270, budući je ista iz lučice isplovila prije očevida i obavljanja procjene i utvrđivanja uzroka štete, te bez da bi uputio procjenitelja da izvrši procjenu štete u Brodogradilištu Cres, gdje se je navodno imenovano plovilo nalazilo na popravku, te protivno članka 14. i 16. Općih pravila o obradi štete u osiguranju transporta i kredita bez opisa i procjene nastale štete na plovilu u izvještaju procjenitelja, a znajući da šteta nije u pokriću, istu priznao, obračunao i likvidirao djelomično priznajući pristigli račun Brodogradilišta Cres d.d. R3-5-2009 od 22. siječnja 2009. u iznosu od 37.731,72 kune, a likvidacioni akt i akt kojim se odobrava isplata štete u navedenom iznosu je svojim potpisima osiguraniku odobrila III-okr. ŠV, osnovom čega je nakon isplate navedenog novčanog iznosa osiguraniku LRH d.d. – Poslovna jedinica Admiral dio predmetnog novčanog iznosa po zahtjevu pok. FV, vlasnika plovila Shamrock 270 isplaćen istome, a dio navedenog iznosa je kompenziran s dospjelim obvezama nastalim s osnova korištenja veza u Marini Admiral za predmetno plovilo na koji način je za pok. FV pribavljena imovinska korist u iznosu od 37.731,21 kune na teret "Croatia osiguranje" d.d. – Filijala Rijeka,

dakle, da bi III okrivljena ŠV i IV okrivljenik ZV u gospodarskom poslovanju povrijedili dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koji se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način pribavili drugoj osobi protupravnu imovinsku korist, a onome o čijim su imovinskim interesima bili dužni brinuti prouzročili štetu, a V okrivljenik TV s namjerom pomogao drugome da u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koji se temelji na zakonu i odnosu povjerenja i na taj način pribavio drugoj osobi protupravnu imovinsku korist, a onome o čijim su imovinskim interesima bio dužan brinuti prouzročio štetu,

pa da bi time počinili III okrivljena ŠV kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano i kažnjivo po članku 246. stavak 1. KZ, a sve uz primjenu odredbi članka 51. KZ, IV okrivljenik ZV kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano i kažnjivo po članku 246. stavak 1. KZ, a sve uz primjenu odredbi članka 51. KZ, te V okrivljenik TV kazneno djelo pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 246. stavak 1. u svezi članka 38. stavak 1. KZ, a kažnjivo po članku 246. stavak 1. KZ, sve uz primjenu odredbi članka 51. KZ.

III Na temelju čl. 453. t. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08)

VII okrivljenik TD „Amec“ d.o.o. Rijeka, MB: 00435961, OIB: 10967949282, sa sjedištem u [adresa], predstavnik pravne osobe LV (list 2113), s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv TD ne vodi se drugi kazneni postupak

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

4) kaznenim djelom činjenično i zakonski opisanim pod točkom 1) koje je počinio VI-okr. GV u svojstvu odgovorne osobe TD „Amec“ d.o.o. Rijeka, pribavilo nepripadnu imovinsku korist na štetu TD „Croatia osiguranja“ d.d. Zagreb u iznosu od 1.655.535,86 kuna,

pa da bi time VII optuženo trgovačko društvo TD „Amec“ d.o.o. Rijeka ostvarenjem imovinske koristi na način opisan pod točkom 4) odgovorno za kazneno djelo protiv službene dužnosti poticanjem na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisanom u članku 246. stavak 1. i 2. KZ, u svezi članka 37. stavak 1. KZ i članka 3. stavak 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a kažnjivo po članku 246. stavak 2. KZ u vezi sa člankom 37. KZ i člankom 3. stavkom 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

IV Temeljem čl. 149. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka te nužni izdaci svih okrivljenika i nužni izdaci i nagrada svih branitelja okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci (u daljnjem tekstu: ŽDO Rijeka) podiglo je optužnicu broj K-DO-5/17-XI, KPO-DO-2/17 od 17. svibnja 2019., a kojom optužnicom terete I okrivljenika CV, II okrivljenika KV, III okrivljenu ŠV, IV okrivljenika ZV, V okrivljenika TV, VI okrivljenika GV i VII okrivljenu pravnu osobu TD "Amec" d.o.o. Rijeka da su počinili I okrivljenik CV, III okrivljena ŠV i IV okrivljenik ZV kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. KZ/11, V okrivljenik TV kazneno djelo pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. KZ/11 u svezi sa čl. 38. st. 1. KZ/11, te VI okrivljenik GV kazneno djelo poticanjem na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. KZ/11 u svezi sa čl. 37. st. 1. KZ/11, III okrivljena ŠV i IV okrivljenik ZV kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. KZ/11 a sve uz primjenu odredbi čl. 51. KZ/11, V okrivljenik TV kazneno djelo pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. u svezi čl. 38. st. 1. KZ/11 sve uz primjenu odredbi čl. 51. KZ/11, VII optuženo trgovačko društvo TD „Amec“ d.o.o. Rijeka ostvarenjem imovinske koristi odgovorno za kazneno djelo protiv službene dužnosti poticanjem na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. KZ/11 u svezi čl. 37. st. 1. KZ/11 i čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela te II okrivljenika KV radi kaznenog djela poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. KZ/11 u vezi sa čl. 37. KZ/11, II okrivljenu ŠV radi kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. KZ/11, te IV okrivljenika ZV radi kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. KZ/11.

2. Rješenjem optužnog vijeća ovog suda pod poslovni broj Kov-16/2019 od 6. studenog 2019., potvrđena je optužnica ŽDO u Rijeci broj K-DO-5/17-XI, KPO-DO-

2/17 od 17. svibnja 2019.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj K-28/2019-323 od 21. veljače 2023. temeljem odredbe čl. 380. st. 1. t. 1. ZKP/08 obustavljen je kazneni postupak u odnosu na točku 3. optužnice ŽDO Rijeka broj K-DO-5/2017-XI, KPO-DO-2/2017 od 17. svibnja 2019. protiv II okrivljenika KV radi kaznenog djela poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano po čl. 246. st. 1. KZ/11 u vezi sa čl. 37. KZ/11 a kažnjivo po čl. 246. st. 1. KZ/11, protiv III okrivljene ŠV radi kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano i kažnjivo po čl. 246. st. 1. KZ/11/, te protiv IV okrivljenika ZV radi kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano i kažnjivo po čl. 246. st. 1. KZ/11.

3. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe I, III, IV, V, VI okrivljenik, III krivljena te VII okrivljena pravna osoba izjavili su na raspravi kod ovoga suda da se ne smatraju krivima za kaznena djela koja im se stavlja na teret.

4. Sud je u dokaznom postupku ispitao okrivljenike, ispitani su svjedoci ĆV, ĐV, MV, AV, ĐV, BV, ČV, EV, pročitana je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 554302 od 3. veljače 2011. (list 8), preslika korica spisa broj KBD 50/2008 Croatia osiguranje – Filijala Rijeka (list 9), nalozi za doznaku KBD 50/2008/1, KBD 50/2008/2, KBD 50/2008/3 (list 10-12), dopis C.O. Filijala Rijeka od 28. svibnja 2009. broj 14 KBD 44/2009-Havarija motora 10. travnja 2009. (list 13),

dopis TD „Amec“ d.o.o. od 13. svibnja 2009. (list 14), dopisi Filijale Rijeka od 15. siječnja 2009. (list 15-17), poruke elektronske pošte IV okrivljenika ZV (list 18-20 i 24-28), dopis Filijale Rijeka 17. svibnja 2008. (list 29), dopis „Amec“ d.o.o. od 23. rujna 2008. (list 30-32), ponuda „Brodogradnja Pičuljan“ broj 820001 (list 33-36),

poruke elektronske pošte IV okrivljenika ZV (list 37-40), dopis Filijale Rijeka 14 KBD 50/2008 od 7. srpnja 2008. (list 41), poruke elektronske pošte (list 42- 45), ponude AC Opreme d.o.o. za Bepo&Heiden d.o.o. (list 51-52), specifikacija materijala „Brodogradnja Pičuljan“ (list 54-61), obrt [obrt], [adresa] račun 57 od 5. prosinca 2008. (list 98), račun „Brodogradnja Pičuljan“ broj 820276 (list 104- 107), specifikacija radnih sati „Brodogradnja Pičuljan“ (list 114-117), dopis Filijale Rijeka (list 122), rukopis – izračun obračuna (list 125), dopis Filijale Rijeka od 15. siječnja 2009. i 18. rujna 2009. (list 126-127 i 129), rukopis na obrascu Croatia osiguranje (list 130-131), izvještaj o očevidu i procjeni štete br. 50/2008 od 14. kolovoza 2008. s priloženim rukom pisanim obračunom štete i ponudama te fotoelaboratom 50/08 od 14. kolovoza 2008. (list 132-149), zapisnik o očevidu i procjene štete br. 39/2008 od 10. srpnja 2008. s fotoelaboratom (list 150-153), ponuda za sanaciju oštećenja od 27. lipnja 2008. (list 154-161), zapisnik o očevidu i procjene štete 39/2008 (rukom pisana verzija), (list 162-165), fotoelaborat od 39/2008 od 10. srpnja 2008. (list 149, 166-177), poruka elektronske pošte i fotografije havarije brodice RK 612 (list 179-185), rukopis - izračun (list 186), prijava nezgode brodice – 17. svibnja 2008. (list 187-189), polica osiguranja brodice Pičuljan Eleven od 24. travnja 2008. s popratnom dokumentacijom (list 190-193 i 200), prijava štete Amec d.o.o. Rijeka (list 194-195), pregled odobrenih šteta od 25. kolovoza 2008. (list 196-197), prospekt s karakteristikama plovila (list 198-199), izlist iz kompjuterskog programa šteta (list 201), analitičke kartice odobrenih likvidacija šteta za Amec d.o.o. (list 206-211), pravila Croatia osiguranja – okružnica 030/97 od 19. veljače 1997., Opći pravilnik o obradi šteta u osiguranju transporta i kredita, pravila za osiguranje brodica (list 211-242), nalozi za službeno putovanje i bilješke NV (243- 251), dokumentacija C.O. – Filijala Rijeka o policiranju, fakturiranju i naplati premija za osiguranika „Amec“ d.o.o. – po vrstama osiguranja s izvodom otvorenih stavki (list 254-344), ugovor o prodaji plovila br. 11-02-07 od 10/2007 (list 356-359), kartica komitenta TD Pičuljan marine d.o.o. za Rijekatekstil-Domus d.d., račun za predujam broj 65 od 17. listopada 2007., izvadak o stanju prometa po računa (Erste bank), računa za predujam broj 74 od 17. prosinca 2007., izvadak o stanju prometa na računu (list 359-364), sporazum o raskidu ugovora o prodaji plovila i Ugovor o ustupanju potraživanja (list 365-366), Pičuljan marine d.o.o. kartica komitenta za Amec d.o.o., račun-otpremnica 170003 od 24. travnja 2008., izvadak o stanju i prometu na računu (list 367-371), ugovor o prodaji plovila 11-02-08 (list 372-374), ulazni račun ACI oprema d.o.o. 6491 od 26. studenog 2007. s kalkulacijom i karticama komitenta ACI opreme (list 375-379), dopis od 11. veljače 2016. Pičuljan marina d.o.o. – jamstveni rokovi (list 380), ulazni račun Meridian projekt broj 255 26. ožujka 2008. dobava elektroničke i navigacijske opreme (list 381), zapisnik – probna vožnja (list 382), radni nalog od 19. svibnja 2008. i kartica komitenta Amec d.o.o. (list 383-385), račun Amec d.o.o. za prodaju dva dizel motora i izjava o prijeboju s knjiženjem po dokumentu (list 386-390), razduženje skladišta broj 130461 (list 391- 392), potvrda o izgradnji brodice „Eleven“ od 30. ožujka 2011., dozvola za plovidbu brodice Rb. 236 (list 391-395), kartica komitenta Amec d.o.o., prijedlog za prijeboj, akontacija za sanaciju brodice „Eleven“ reg. oznaka [registarska oznaka], računi Brodogradilišta Pičuljan 810057, 810062, 810063, 823178, 920428 s popratnom dokumentacijom (list 396-425), dokumentacija Brodogradilišta Pičuljan za radove na brodici RK 509 VL. Amec d.o.o. (list 426-439), dokumentacija poslovanja Pičuljan marine i ACI oprema d.o.o. (list 440-452), dopis Pičuljan marine (list 453), dokumentacija poslovanja Brodogradnja Pičuljan s TD „Bepo & Heiden“ (list 445-472), dokumentacija o poslovanju ACI oprema d.o.o. s TD Brodogradnja Pičuljan i TD „Bepo & Heiden“, s konto karticama (list 474-580), Amec d.o.o. salda konto kartica (list 674-675), račun – otpremnica br. 170003 od 24. travnja 2008. (list 676), izvod ZABA broj 115 za Amec d.o.o. i Partner banka, temeljnica za knjiženje i salda konto kartica (list 681-698), faktura za dva dizel motora, storno fakture, izjava o prijeboju (list 704-708), salda konto kartica Amec d.o.o. s izvodom ZABA br. 24 i temeljnicom za knjiženje (list 709-713), specifikacija radova na brodici RK 612 (list 716), izjava o namirenju (list 732), isplata akontacija za motore 5. rujna 2008. i izvadak ZABA br. 176 i akontiranje za motore 17. rujna 2008. (list 735-743), dokumentacija vezana za kompenzaciju međusobnih potraživanja Croatia osiguranja i Amec d.o.o. (list 745- 800), preslika korica spisa 14 oo 3/2009 (list 913), pregled odobrenih šteta (list 914), nalog za doznaku i poruka elektronske pošte (list 916-917), dopisi između C.O. – Filijala Rijeka i osiguranika LRH (list 918-922), fotoeleborat 16/09 od 6. veljače 2009. i izmijenjeno izvješće o očevidu i procjeni (list 923-925), dopis osiguranika LRH Opatija s dostavom računa popravka za brodicu RK 7990 i dopis ELMEH-a (list 926- 929), LRH Opatija – prijava štete (list 930), polica osiguranja osiguranika LRH Opatija za 2008. br. 249140005144 i popratna dokumentacija (list 931, 996-999), pravila A- za osiguranje odgovornosti vlasnika luke za turističke i plovne objekte (list 932-936), obračun premije osiguranja (list 938-941), pregled polica osiguranja i premija za FV (list 942-951), dokumentacija – pregled polica, premija osiguranja i likvidacija za LRH d.d. Opatija (list 952-986), podaci o upisu brodice „Shamrock 270“ RK 7990 (list 988-992), ugovor br. 2692 (list 1009-1012), dopis C.O. – Filijala Rijeka s prilogom – izvještaji o očevidu i procjeni štete 14/2009, 15/2009 i 16/2009 (list 1013-1017), nalog za isplatu štete LRH d.d. Opatija – likvidacija štete (list 1028), izjava o prijeboju i evidencija isplate štete i podmirenja troškova veza za RK 7990, računi (list 1029-1042 i 1057-1061), ugovor o korištenju veza FV (list 1043-1051), prijava štete (list 1066-1069), dopis od 18.5.2009. (list 1084), račun Fra- ni remont d.o.o. broj 27 od 31. prosinca 2008. s dokumentacijom (list 1095-1097), dopis Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 23. travnja 2018. i priležeće obrasce prijave nesreće brodica (list 1428-1436), okružnica broj 034/06SŠ/01 na listu 1624 i 1625 spisa i okružnica broj 042/05/SŠ/01 na listu 1626 i 1627 spisa te izvadak iz KE za okrivljenike sa listova 2212-2220 spisa.

5. Sud je temeljem odredbe čl. 421. st. 1. t. 4. ZKP/08 odbio dokazni prijedlog za ispitivanjem svjedoka CO kao odugovlačeći dokazni prijedlog budući se svjedokinja CO nalazi u SAD-u, te je upitno kada će se ista vratiti u RH, a ovaj postupak traje od 2019., te predmetu prijeti zastara, pa vijeće smatra da je taj dokazni prijedlog usmjeren na znatno odugovlačenje postupka.

6. Sud je temeljem odredbe č. 421. st. 1. t. 2. ZKP/08 odbio dokazni prijedlog da se provede vještačenje po vještaku brodostrojarske struke kao nevažan dokazni prijedlog budući je iz provedenih dokaza činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

7. Nesporna je činjenica da je dana 17. svibnja 2008. došlo do pomorske nezgode i to nasukavanjem motorne jahte model Pičuljan Eleven na zapadnoj obali otoka Ista, kojom je jahtom tada upravljao ŽV, da je jahta bila u vlasništvu TD Amec, te da je jahta bila osigurana temeljem police osiguranja broj [broj police osiguranja] zaključene 24. travnja 2008. s osiguravajućim društvom Croatia osiguranje – filijale Rijeka. Nadalje, nesporna je činjenica da je ŽV kontaktirao šefa lučke ispostave Ist, te da je potpisao prijavu štete temeljem koje prijave je u filijali Rijeka otvoren spis oznake 14 KBD 50/2008, da prijavi nezgode brodice Lučkoj kapetaniji, ispostavi Ist od 17. svibnja 2008. nedostaje četvrta stranica. Nesporna je činjenica da je o pomorskoj nezgodi bila obaviještena i direktorica Službe za osiguranje prijevoza i kredita filijale Rijeka, III okrivljena ŠV, te direktor Sektora za osiguranje prijevoza i kredita u generalnoj direkciji Croatia osiguranje, I okrivljenik CV, da je za procjenitelja štete određen V okrivljenik TV, koji je izašao na teren zbog procjene štete tri puta, te je sačinio izvještaj o očevidu i procjeni štete. Nesporna je činjenica da su na jahti zamijenjeni pogonski motori s novim motorima, te je isplaćena TD Amec akontacija štete te je naknada štete isplaćena u ukupnom iznosu od 1.227.568,66 kuna, a koje su sve nesporne činjenice utvrđene iz svih provedenih dokaza.

8. Sporna je činjenica da li su I okrivljenik CV, III okrivljena ŠV, IV okrivljenik ZV, V okrivljenik TV i VI okrivljeni GV te VII okrivljena pravna osoba TD Amec svojim ponašanjem počinili kaznena djela kako se to terete u točki 1) i 4) optužnice.

9. Nakon provedenog dokaznog postupka sud nije utvrdio da su I okrivljenik CV, III okrivljena ŠV, IV okrivljenik ZV, V okrivljenik TV, VI okrivljenik GV i VII okrivljena pravna osoba TD "Amec" d.o.o. Rijeka počinili kaznena djela kako im se to optužnicom stavlja na teret u točki 1) i 4) optužnice.

10. Svjedok ČV iskazao je da je on bio šef Lučke ispostave Ist kada se desila pomorska nesreća motorne jahte Pičuljan veličine 9 ili 10 metara, da se ne sjeća kako je saznao za tu pomorsku nesreću, ali kada je saznao da je u jutarnjim satima oko 8,30, 9,00, najkasnije 10,00 otišao na uviđaj na mjesto udesa a to je bilo u uvali Kosiraća na zapadnoj strani otoka Ist. Da je na mjestu udesa zatekao brodicu nasukanu na obali otoka te određeni broj osoba. Da je on koliko se sjeća pozvao kolegu ĆV koji je bio kapetan ispostave na otoku Silbi te je on imao službeni brod pa misli da su zajedno otišli na uviđaj, no zbog velikog proteka vremena nije baš siguran. Da je on ispunio odgovarajući zapisnik u uredu, osoba koja je bila voditelj brodice treba potpisati zapisnik te se i njoj treba dati jedan primjerak. Nakon što je ispunio odgovarajući zapisnik on je obavijestio Lučku kapetaniju Zadar te je time njihova nadležnost završena. Nakon što je svjedoku predočena prijava nezgode brodice s lista 187-189 spisa isti je izjavio da je to taj dokument kojeg je on nazvao zapisnikom kojeg je popunio nakon što je izašao na uviđaj na mjesto udesa. Da se na stranici 1 i 2 lista prijave mjesta na listu 187 i 188 nalazi njegov rukopis dok se na stranici 3 lista prijave na listu 189 spisa ne nalazi njegov rukopis, odnosno misli da nije njegov rukopis. Na stranici 3 prijave nalazi se njegov potpis, da on misli da bi trebala biti još jedna stranica prijave nezgode te se sjeća da su kolega ĆV i on tražili tu jednu stranicu u uredu na otoku Istu ali ju nisu našli a da na toj zadnjoj stranici treba biti samo datum i potpis. Da jedan prijavak prijave ide Lučkoj ispostavi Ist, jedan Lučkoj kapetaniji Zadar a da jedan ide osiguravatelju. Da prijava nezgode brodice koja se nalazi na listu 187-189 je dobro popunjena, ovjerena je pečatom i potpisana, a ako je bio i još jedan list, odnosno četvrti list na njemu nije ništa bitno jer na te tri stranice je sve ono što je trebalo biti popunjeno. Da se iz prijave nezgode vidi da je vozio brodicu ŽV, da je datum udesa 17. svibnja 2008., vide se podaci o plovilu, vidi se lokacija udesa, te je navedeno da se po izjavi voditelja brodice u 1 sat ujutro desio udes.

11. Svjedok EV je iskazao da se sjeća da je na brodici dužine 12,40 metara, stare 10 do 15 dana došlo do štete prilikom naplavljivanja elektroničkog sustava i instalacije te pogonskog sustava. Da je njega telefonom kontaktirao ŽV te ga pitao šta da rade da šteta bude što manja te poslao mu fotografiju brodice koja je bila na kamenju. Da je on došao na lice mjesta sa još jednim ili dva djelatnika iz njihove ekipe u uvali Kosiraća te je i njima bilo bitno kako da brodicu maknu sa hridi te da je dotegle do brodogradilišta Pičuljan na Rabu. Da se radilo o brodici pod garancijom te u tom slučaju se radi o potpunoj zamjeni pogonskog sustava. Da je Croatia Osiguranje d.d. sigurno poslala procjenitelja štete i to više od jednom ili dva puta. Da je on odmah sugerirao GV ili ŽV da se mijenja motor budući sol napravi veliku štetu kako na motoru tako i na pogonskom sustavu jer da jedino tako njegovo brodogradilište može dalje garantirati jer ukoliko se ne bi izmijenio motor tada mogu naknadno doći razna druga oštećenja, neki kvarovi koji motor izbace iz pogona. Da on može reći kada se idu mijenjati dijelovi na motoru tada je trošak puno veći nego da se zamijeni cijeli motor. Da su oni sigurno zatražili ponudu za popravak motora, te uvijek imaju dvije ponude, jedna se odnosi na popravak motora, a druga na ugradnju novog motora odnosno zamjenu. Kada se brodica nasuka i kada dođe do prodora mora u brodicu ti se motori trebaju dovesti u ispravno stanje, oni se najčešće poprave, treba se obaviti procjena tih motora, osiguranje diktira i dogovara popravak tih motora. Ako more prodre u brodicu motor se vadi van, ide se u popravak ili prodaju tog motora. Da njemu radove plaća vlasnik, te je njemu bitno što kaže vlasnik što treba napraviti, a da li će se kasnije naplatiti od osiguranja njega to ne interesira. Da su ti motori popravljeni sa minimalnom izmjenom, dovedeni su u funkciju, te su ugrađeni u drugu brodicu njihovog brodogradilišta koji su imali u proizvodnji, ti su motori korišteni nekoliko godina, te nakon dvije, tri godine zbog svih tih sitnih kvarova odnosno agresivnosti soli brodica je prodana. Da su oni te motore iz brodice koja se nasukala kupili od tvrtke TD Amec koja je naručila popravak štete te su oni tako kompenzirali, da su kupili za 300.00,00 ili 400.000,00 kuna te motore, ne sjeća se točno. Da su po osiguravatelju priznati novi ugrađeni motori u tu brodicu. Da je ŽV i ranije upravljao brodicom te se znao dobro služiti njome te se znao služiti navigacijskom opremom. Da se obavi probna vožnja prije isporuke naručenog broda, te se ispituje funkcioniranje svih funkcija brodice pa tako i navigacijskog sustava te se kasnije i na primopredaji i kada bude nazočan predstavnik vlasnika sve ispita te se pojasne neke stvari, sačini se zapisnik o primopredaji te od tada počinje teći garancija. Da ukoliko bi se primijetila neka greška u funkcioniranju navigacijske opreme ona bi se odmah uklonila. Da je on osobno sudjelovao u izvidu i procjeni štete konkretne brodice sa procjeniteljem osiguravatelja jer se procjena štete ne može napraviti kvalitetno i ispravno bez konzultacije procjenitelja i brodograditelja. Da pretpostavlja da je ta brodica imala Kasko osiguranje jer je to vrijedna brodica. Da su imali situacija kada je procjenitelj izašao više puta na teren. Da se ugradila nakon havarije stara oprema u brodicu tada brodica ne bi imala garanciju.

12. Svjedok ĆV je iskazao da je u vrijeme predmetne nesreće na moru bio kapetan ispostave Silbe, a pomorska nesreća se desila na Istu te je u to vrijeme bio Lučki kapetan u Ispostavi [adresa] ČV. Da misli da se radilo o nasukavanju brodice, te misli da ga nije nitko kontaktirao u vezi te pomorske nesreće. Da se sjeća da su ga kontaktirali iz krim policije iz Zadra jer je imao ključ od ispostave na Istu jer je kolega iz Ista otišao u mirovinu te misli da nije pronađen kompletan formular za tu prometnu nesreću te misli da je nedostajao neki list od četiri lista. Da se obrazac prijave pomorske nezgode sastoji od četiri stranice, da se na prvoj stranici upisuju podaci o voditelju brodice i samoj brodici, tko je vlasnik brodice, tko je voditelj brodice, svi tehnički podaci o brodici sa zadnjim tehničkim pregledom brodice. Da se na drugoj stranici upisuje vrijeme, lokacija i vrsta nezgode. Da se na trećoj stranici upisuje uzrok nesreće prema mišljenju voditelja brodice, upisuje se procjena štete i uzrok prema mišljenju voditelja brodice. Da se na četvrtoj stranici obrasca upisuje da li je ispostava ili kapetanija obavila očevid, te da li može potvrditi izjavu voditelja brodice o šteti brodice. Da stranicu četiri obrasca ispunjava i potpisuje kapetan ispostave ili djelatnik ispostave a stranicu tri popunjava i potpisuje isključivo voditelj brodice, dok stranicu jedan i dva može popuniti ili voditelj brodice ili kapetan ispostave koji upisuje podatke koje mu daje voditelj brodice. Da svaki obrazac za prijavu štete se ispunjava u četiri primjerka, dva primjeraka ostaju u kapetaniji a dva primjerka idu voditelju brodice. Da on nema nikakvih saznanja o tome tko je, kako i na koji način ispunjavao prijavu nezgode brodice. Obrazac prijave nezgode brodice je osnov za prijavu štete. Konkretna prijava nezgode brodice koja se nalazi na listu 187-189 spisa nije osnov za prijavu štete jer nema četvrte stranice, a četvrtu stanicu ispunjava djelatnik kapetanije. Da u predmetno vrijeme voditelj ispostave [adresa] ČV nije imao na raspolaganju plovilo lučke kapetanije.

13. Svjedok ĐV je iskazao da je 2008. godine radio u Croatia Osiguranja d.d. na mjestu šefa odjela pomorskih šteta u Rijeci. Da se sjeća da se radilo o prijavi štete na jednoj motornoj jahti koja je bila u vlasništvu firme Amec te da je došlo do nasukavanja. Da on konkretno nije radio na tom predmetu. Da obradu prijave štete odrađuje likvidator, te kako se radilo o šteti na domaćem pomorskom kasku za taj predmet bio je zadužen ZV. Da je on kao šef odjela bio nadređen likvidatoru ZV a da je njemu bila nadređena ŠV koja je u predmetno vrijeme bila direktorica djelom sektora prijevoza kredita. Budući se u konkretnom slučaju radilo o prijavi štete iznad 250.000,00 dolara postojala je obveza Filijale da kontaktira generalnu direkciju u Zagrebu i da u dogovoru sa njima vodi likvidaciju štete. Da je glavni i odgovorni bio direktor CV te da on ne zna da li mu je poslana sva kompletna dokumentacija za konkretan predmet ali da prema hijerarhijskoj organizaciji mu se trebala poslati sva konkretna dokumentacija. Kod takve visine prijave šteta preko 250.000,00 dolara se u dogovoru sa generalnom direkcijom dogovara tko će vršiti procjenu, u principu idu vanjski procjenitelji ali može ići i procjenitelj unutar kuće. Da se kod otvaranja štetnog spisa mora utvrditi uzrok oštećenja te je to obveza na likvidatoru štete. Da likvidator štete ne može samostalno poslati procjenitelja da procjeni štetu, niti da odluči tko bi to mogao biti od procjenitelja, već je to odluka koja se donosi na razini službe na čijem je čelu bila ŠV te generalne direkcije na čijem je čelu bio CV. Da procjenitelj prilikom procjene sastavlja zapisnik u kojem zapisniku bi se trebao očitovati o uzroku štete i o visini štete.

13.1. Da ukoliko u nalazu i zapisniku procjenitelja nije naveden razlog zbog kojeg je šteta nastala odnosno uzrok štete, obveza likvidatora je da zatraži izjavu od osobe koja je prijavila štetu u kojoj izjavi bi ta osoba trebala navesti uzrok štete. Ukoliko se ta osoba koja je prijavila štetu ogluši na poziv likvidatora da dostavi izjavu o uzroku štete tada nema potpune dokumentacije na temelju koje bi se odlučivalo o osnovanosti odštetnog zahtjeva. Prilikom obrade i isplate štete ovlašten da potpiše pravo na isplatu akontacije ima direktor službe prijevoza kredita u filijali Rijeka ili osoba koju ona ovlasti, a direktor službe prijevoza kredita je bila ŠV. Da se sjeća u konkretnom spisu da je on potpisao isplatu akontacije, ne sjeća se u kojem iznosu, ali navodi da prije nego što je potpisao isplatu akontacije zatražio je pismeni nalog za isplatu akontacije od ŠV, te je ona to odobrila i potpisala na košuljici odštetnog zahtjeva jer da to ona nije učinila on to ne bi potpisao. Da isplate akontacije su mogle biti isplaćene i bez njegovog potpisa jer je bilo bitno da bude potpis ŠV. Da ako je na koricama odštetnog spisa bio potpis ŠV i iznos to znači da je djelomično odobrena isplata. Kod priznanja štete na motorima ili uopće na osiguranom objektu utvrđeni ostatak vrijednosti trebao bi zadržati Croatia osiguranje, te se o tome treba donijeti odluka. Da prilikom likvidacije štete likvidator štete ima pravo tražiti originalne račune o popravcima. Na pitanje kako se vrši obračun ukoliko se osiguranik ogluši da dostavi originalne račune o popravcima, svjedok je odgovorio da su to preveliki iznosi da osiguranik ne bi dostavio originalne račune. Nakon što je svjedoku predočena stranica 41 spisa, svjedok je izjavio da se na mjestu ispod imena ĐV nalazi njegov potpis. Nakon što je svjedoku predočen mail na listu 19 i 20 spisa, svjedok je izjavio da mu taj mail nije poznat, niti ga je on pisao. Nakon što je svjedoku predočen nalog za doznaku po šteti na listu 10 i 11 spisa, isti izjavljuje da se na mjestu kontrolora nalaze njegovi potpisi. Kada je potpisao dopis na listu 41 upućen V to je bilo u početnoj fazi obrade odštetnog zahtjeva, gdje je on po nalogu ŠV potpisao isplatu akontacije, te u inicijalnoj fazi prijave štete obavještava se osiguranik o broju pod kojim se vodi njegov predmet te se zatraži dokumentacija ukoliko ista fali što je u ovom slučaju i učinjeno, no da on ne zna da li je kasnije ta dokumentacija dostavljena jer više nije radio na konkretnom spisu. Nakon što je svjedoku predočena prijava šteta na listu 194 spisa, svjedok je i izjavio da mu je poznata prijava štete, te ukoliko je prijava nezgode brodice bila priložena uz prijavu štete od 29. svibnja 2008., tada ju je vidio. Da je kasnije radio na tom slučaju vjerojatno bi tražio neko pojašnjenje činjenica koje mu nisu bile jasne. Da je njega sa predmeta glede točke 1. optužnice maknula ŠV. Da ja on potpisao na mjestu kontrolora nalog za doznaku na listu 10 i 11 spisa, ali po pismenom nalogu ŠV jer je on to izričito tražio te se to mora negdje nalaziti u spisu. Svaki nalog za doznaku ima tri potpisa, te da on to nije potpisao na mjestu kontrolora, ŠV je mogla tražiti nekog drugog iz Odjela da to potpiše na mjestu kontrolora ali treći potpis na tom nalogu je najbitniji koji mora potpisati osoba koja odobrava isplatu te bez odobrenja odnosno potpisa osobe koja odobrava ne ide isplata. Da je on naloge za doznaku na listu 10 i 11 spisa samo potpisao i to po izričitom pisanom nalogu ŠV koji je tražio. Nakon što je svjedoku predočen mail na listu 43 spisa, svjedok je izjavio da je to mail kojeg je on poslao ŠV u kojem navodi da nije suglasan sa obračunom štete. Da on nije imao nikada u radu predmet visine štete kao što je to bilo u konkretnom slučaju pod točkom 1. optužnice, da je u principu bio izuzet od rada na predmetima sa takvom visinom štete, a dok u ostalim predmetima pomorski kasko na kojima je radio nije angažirao, koliko se sjeća, nikada vanjskog procjenitelja. Da njemu nije poznato da bi u nekom konkretnom slučaju kada je proglašena totalna šteta, motor ostao Croatia osiguranju.

13.2. Nakon što je svjedoku predočena prijava nezgode brodice na listu 187-189 spisa, svjedok je izjavio da su na prijavi vidljivi podaci o brodici, navedeno je kada se desila nezgoda, mjesto gdje se desila nezgoda, vrsta nezgode, uzrok nezgode, te je svjedok naveo da pretpostavlja da je ovjerena od lučke kapetanije jer ima pečat i potpis. Likvidator štete je zadužen za to što će ulagati u štetovni spis. U konkretnom predmetu osnov za isplatu štete je potvrdila svojim potpisom ŠV. Da se on od početka nije slagao sa načinom na koji se šteta vodila, bio je primoran da potpiše akontacijsko plaćanje, odnosno ŠV je zatražila od njega da to potpiše. Bilo je uobičajeno da CV dolazi na sastanke u Filijalu Rijeka, on nije dolazio samo za taj konkretan predmet iz točke 1. optužnice, već za više predmeta, no ne može reći koliko često je CV dolazio u Filijalu Rijeka jer on nije bio nikada nazočan tim sastancima. Da on nije vršio funkciju kontrolora u konkretnom štetnom spisu, a niti zna tko je vršio kontrolu u konkretnom štetnom spisu što se tiče točke 1. optužnice. Da zna da je procjenitelj TV odlazio u brodogradilište Pičuljan radi procjene brodice iz točke 1. optužnice u sklopu posla procjenitelja, no ne zna da li je išao jednom ili dva puta. Sjeća se da je nalog za angažman TV kao procjenitelja došao iz direkcije. Da je TV kao procjenitelj radio u Croatia osiguranju godinama prije njega te je po njegovom mišljenju on iskusan procjenitelj. TV bio je kompetentan za procjenu štete iz točke 1. optužnice. Dopis koji je potpisao na listu 41 spisa zajedno sa ZV, je napisao odnosno pripremio likvidator ZV, on ga je sastavljao i dao svjedoku na potpis. Da on više nije htio raditi na konkretnom spisu jer mu se nije sviđao način na koji se radio spis, da je smatrao da ako CV dolazi na sastanak u Rijeku zbog konkretnog predmeta da bi on kao šef Odjela trebao biti nazočan tom sastanku, no na te sastanke on nije bio pozvan, te su se od njega tajile informacije koje su bile bitne za odlučivanje u tom spisu, pa je on odlučio da neće sudjelovati više u tom predmetu. Da on nije sudjelovao na sastancima sa CV ni za druge predmete.

13.3. Na pitanje tko određuje tko će ići na procjenu štete te tko izdaje nalog za procjenu štete, svjedok je odgovorio da se na temelju inicijalnih informacija o visini štete donosi odluka da li će se angažirati procjenitelj iz kuće, a to je bio TV, ili će se zatražiti suglasnost od direkcije za odlučivanje koji će vještak obaviti procjenu. Za iznose koji nisu bili veliki odluku o procjenitelju je donosio on, a za iznose koji su bili veliki odluku o procjenitelju donosila je ŠV ili u dogovoru sa generalnom direkcijom. Na pitanje koja je služba ili koja je osoba odlučivala tko može biti kontrolor kod izdavanja naloga za doznaku po šteti, svjedok je odgovorio da ŠV može svojom odlukom odlučiti tko može biti kontrolor umjesto njega. Poznato mu je postojanje interne kontrole od strane generalne direkcije vezano za cijelu filijalu. Na pitanje da li se dopisom s lista 29 spisa od 1. prosinca 2008. može otkloniti plaćanje štete svjedok je odgovorio da to ovisi o procjeni likvidatora, a da se tim dopisom tražila dostava računa. Da ukoliko se radi o šteti koja se otklanja kao neosnovana po kasko polici bi se stranka trebala pisanim putem obavijestiti o tome.

14. Svjedokinja AV je iskazala da je radila u Croatia osiguranju d.d., Filijala Rijeka, najprije na kreditnim osiguranjima pa na prometnim osiguranjima plovila i marina. Da zna da je TD Amec bio njihov osiguranik no konkretno ne zna ništa. Na pitanje da li se u slučaju elementarnih nepogoda priznavala šteta na plovilu osiguraniku marini, odgovorila je da se to pokrivalo ali da nije sigurna.

15. Svjedokinja MV je iskazala da je funkcija kontrolora bila da kontrolira temeljem dokumentacije, štetnog događaja i procjene štete da li je šteta u skladu s odlukom koju je donio likvidator. Da kontrolor nije čitao svaki dokument. Da je likvidator rješavao štetu, a kontrolor je potvrđivao onu odluku koju je likvidator donio a to potvrđivanje se radilo kroz njihov program za štete. Osim kontrolora misli da je i direktor službe potvrđivao ono što je likvidator napravio ali da direktor nije kroz program potvrđivao već bi samo potpisivao. Da je likvidator bio taj koji je prikupljao sve podatke, da je vodio kontrolu spisa, te misli da je i likvidator potpisao akt o likvidaciji. Da je likvidator bio u obvezi da utvrdi uzrok nastanka štete, međutim uzrok nastanka štete bi utvrdio procjenitelj. Da bi likvidator uputio procjenitelja gdje da izađe na lice mjesta kako bi utvrdio uzrok štete. Da kod velikih šteta su kolege iz Zagreba morali odobriti isplatu štete, te se svakako sa kolegama iz Zagreba dogovaralo tko će biti procjenitelj kod velikih iznosa štete. U predmetima gdje je bio veliki iznos štete učestvovao je I okrivljenik CV jer je on stručnjak u tome, pa bi njega kontaktirali iz Filijale direktori, šefovi a nekad i likvidatori. Da bi se I okrivljeniku CV dostavljala sva relevantna dokumentacija koja mu je bila potrebna što ne znači da mu se dostavljao cijeli štetovni spis. Da su se znali organizirati sastanci u Filijali sa I okrivljenikom CV kada bi se radili ti predmeti. Da uvijek, koliko ona zna, bi ostatak vrijednosti ostajao osiguraniku. Da funkcija kontrolora je bila da kroz program potvrdi likvidaciju štete, da prilikom vršenja kontrole bi ona dobila na uvid cijeli spis, pa je vjerojatno kao kontrolor dobila na uvid cijeli spis 14 KBD50/2008. Kod velikih šteta znali su se angažirati vanjski procjenitelji kao npr. Hrvatski registar brodova. Kada su bile velike i kompleksne štete na brodovima angažirali bi se vanjski procjenitelji kao npr. kod broda Jadrolinija, te se vanjski procjenitelji ne bi angažirali kod procjene osobnih brodica. Da procjenitelj može i više puta izaći na izvid štete, da se uzrok štete mora utvrditi te se mora utvrditi i uslijed kojeg rizika je šteta nastala. Da je na procjenitelju da utvrdi uzrok štete na temelju dokumentacije. Na pitanje kada se plaća akontacija štete, odgovorila je da se šteta plaća kada se utvrdi da se dogodila šteta, te kada postoji osnov za plaćanje štete. Da koliko ona zna ne postoji slučaj da se platila akontacija a da je šteta neosnovana. Da nakon što se ispiše pregled odobrenih šteta iz programa njega potpisuje kontrolor te konkretan pregled odobrenih šteta na listu 197 spisa potpisan je od strane kontrolora ĐV, odobren je od strane III okrivljene ŠV te se taj obrazac zajedno s cijelim spisom prosljeđuje u računovodstvo na isplatu te na mjestu potpisa "preuzeo" je potpis osobe iz računovodstva. Da je V okrivljenik TV dugo radio kao procjenitelj u Croatia osiguranju d.d., da koliko ona zna da V okrivljenik TV nije bio angažiran kao procjenitelj kada se radilo o velikim i kompleksnim štetama. Na pitanje da li V okrivljenik TV bio kompetentan za obavljanje procjeni šteta na brodici EV, odgovorila je da ako je bio angažiran očito je bio kompetentan. Da kada se utvrdi da šteta nije osnovana o tome se dostavlja pisana obavijest stranci koja se može žaliti, te to ide na povjerenstvo. Na pitanje koji razlog može biti za otklanjanje isplate štete kod pomorskih kasko šteta, odgovorila je da može biti da rizik nije pokriven, da šteta nije pokrivena, da je nasukavanje pokriveno i kod standardnih kasko polica. Da je došlo do nasukavanja se može utvrditi fotografijama, a procjenitelj izlazi kasnije. U prijavi se mora napisati opis nastanka štete, te to upisuje onaj koji prijavljuje štetu. Nakon što je svjedokinji predočena prijava štete na listu 194, svjedokinja je izjavila da je to valjana prijava. Da kao uzrok štete može biti kvar na opremi. Na pitanje da li je V okrivljenik TV bio ovlašten i kvalificiran za vršenje procjene na brodici od 11 metara, svjedokinja je odgovorila da je jer je on to već radio. Da ako se dobro sjeća velike štete su bile iznad 250.000,00 dolara. Da ona je potpisala isplatu treće akontacije štete za plovilo iz činjeničnog opisa pod točkom 1. te ona nije primijetila nikakvu činjenicu zbog koje šteta ne bi bila plativa. Da ona nema saznanja da bi bili na nekom sastanku I okrivljenik CV, KV, III okrivljena ŠV i IV okrivljenik ZV na kojem bi se dogovorili da isplate neplativu štetu. Na pitanje da kada se kod otvaranja štetnih spisa u izvješće o šteti navodi da je uzrok štete kvar na opremi kod nasukavanja, da li je likvidator dužan pribaviti podatke i utvrditi o čemu se radi i na kojoj opremi je kvar, svjedokinja je odgovorila da likvidator ne bi trebao pribavljati podatke budući se pretpostavlja o kojem kvaru na opremi se radi kod nasukavanja, te se podrazumijeva da se to odnosi na kvar na navigaciji. Da je to bilo dovoljno jer se dogodio osigurani slučaj. Da po njoj nije od značaja činjenica da je procjenitelj naveo u izvješću da nije utvrdio uzrok štete jer se nasukavanje dogodilo. Da nikad ostatak vrijednosti ne bi ostao Croatia osiguranju d.d.

16. Svjedok BV je bio ispitan na okolnosti iz toč. 2) optužnice no kako je u odnosu na točku 2) odbijena optužba i donesena odbijajuća presuda, nema potrebe za iznošenjem njegova iskaza.

17. Iz preslike korice spisa broj KBD 50/2008 (list 9 spisa) utvrđeno je da je Croatia osiguranje, filijala Rijeka otvorila sudski spis u kojem je oštećeni A.M.E.C. d.o.o., u kojem se navodi da je datum prijave 29. svibnja 2008., datuma nastanka štete 17. svibanj 2008., mjesto štete uvala Kosirača, a uzrok štete nasukavanje.

18. Iz naloga za doznaku po šteti KBD 50/2008/1 (list 10 spisa) utvrđeno je da je korisniku likvidacije A.M.E.C. d.o.o. isplaćeno 700.000,00 kuna 2. rujna 2008. na ime akontacije za motore.

19. Iz naloga za doznaku po šteti KBD 50/2008/2 (list 11 spisa) utvrđeno je da je korisniku likvidacije A.M.E.C. d.o.o. isplaćeno 400.000,00 kuna 3. listopada 2008. na ime akontacije.

20. Iz naloga za doznaku po šteti KBD 50/2008/3 (list 12 spisa) utvrđeno je da je korisniku likvidacije A.M.E.C. d.o.o. kompenzirano 127.568,66 kuna 30. rujna 2009. na ime obračun 15. siječnja 2009.

21. Iz dopisa Croatia osiguranja od 28. svibnja 2009. na listu 13 spisa utvrđeno je da je isti potpisan po ZV i ŠV koji je upućen A.M.E.C. d.o.o. u kojem se navodi da su primili odgovor A.M.E.C. d.o.o. na prijedlog obračuna štete te da nisu u mogućnosti izmijeniti njihov obračun pa predlažu da potpišu izjavu o namirenju pa da isplate ostatak štete.

22. Iz dopisa A.M.E.C. d.o.o. od 13. svibnja 2009. na listu 14 spisa utvrđeno je da je isti upućen Croatia osiguranju, filijala Rijeka u kojem se navodi da nisu zadovoljni prijedlogom obračuna štete te nisu spremni potpisati dostavljenu izjavu o namirenju jer da je predloženi iznos bitno ispod stvarnog.

23. Iz dopisa Croatia osiguranja od 15. siječnja 2009. na listu 15 i 16 spisa utvrđeno je da je isti potpisan po ZV koji je upućen A.M.E.C. d.o.o. u kojem je utvrđena obveza naknade štete u novčanom iznosu.

24. Iz poruka elektronske pošte na listu 18-20 i 24-28 spisa utvrđena je komunikacija između ZV, ŽV i ŠV.

25. Iz poruka elektronske pošte ZV upućen CV, ŠV i ĐV na listu 39 spisa utvrđeno je da dostavlja izvješće vještaka TV kao i ponudu za popravak brodice 612TRK, brodica Eleven Pičuljan u vlasništvu A.M.E.C-a.

26. Iz specifikacije materijala na listu 54-61 spisa utvrđene su cijene roba za brodicu Eleven.

27. Iz računa broj 57 na listu 98 i 99 spisa utvrđena je cijena usluge spašavanja, odsukavanja i tegljenja brodice Eleven koji je račun izdao obrt za prijevoz putnika i robe morem vlasništvo OV, a koji je račun dostavljen A.M.E.C. -u d.o.o.

28. Iz računa broj 820276 na listu 100-121 spisa utvrđeno je koje radove treba napraviti, a koji je račun izdao Brodogradnja Pičuljan A.M.E.C. -u d.o.o.

29. Iz dopisa Croatia osiguranja od 18. rujna 2009. na listu 122 spisa upućenom A.M.E.C.-u d.o.o. utvrđeno je da ih obavještavaju da su dana 17. rujna 2009. uplatili na žiro račun A.M.E.C. d.o.o. iznos od 127.568,66 kuna kojom uplatom su namirili preostali dug po šteti brodice 612RK koja je bila nasukana 17. svibnja 2008. u uvali Kosirača, a čime je namirena njihova obveza naknade u cijelosti.

30. Iz fotoelaborata na listu 149-178 spisa utvrđeno je kako je izgledala brodica nakon havarije, te je sačinjen zapisnik o očevidu i procjeni štete od strane TV.

31. Iz prijave nezgode brodice na listu 187-189 spisa utvrđeno je da je ŽV bio voditelj brodice 612RK u vlasništvu A.M.E.C. d.o.o. koja je 17. svibnja 2008. imala nezgodu, da je procjena štete navedena "totalna šteta", a kao opis oštećenja navedeno je puknuće trupa, lom propela, kormila i osovina, prodor mora u unutrašnjost mora, navedeno je da se nesreća dogodila 17. svibnja 2008. u 01,00 sati, da je mjesto nesreće zapadna strana uvale Kosirača na otoku Istu, da je vrsta nezgode nasukavanje, a uzrok nezgode prema mišljenju voditelja brodice je kvar na opremi. Stranica 3 predmetne prijave nezgode brodice potpisana je po voditelju ŽV te ovlaštenom djelatniku kapetanije.

32. Iz police osiguranja na listu 190 spisa utvrđeno je da je plovilo Pičuljan Eleven osigurano za period od 24. travnja 2008. do 23. travnja 2009. na osiguranu svotu od 2.562.000,00 kuna, a osiguranje je sklopljeno po pravilima za osiguranje brodica 6101-177 T 2/4/05A.

33. Iz prijave štete na listu 194 spisa utvrđeno je da je osiguranik A.M.E.C. d.o.o. dana 29. svibnja 2008. prijavio štetu na plovilu 612RK, gdje je u prijavi štete naveden datum nastanka štetnog događaja 17. svibnja 2008., mjesto nastanka štetnog događaja otok Ist, uvala Kosirača, kao uzrok štete kvar na opremi, da je mjesto gdje se oštećeno plovilo može pogledati otok Rab, Brodogradnja Pičuljan, da je štetni događaj prijavljen Lučkoj kapetaniji Zadar, Ispostava Ist, a koja je prijava štete potpisana po ŽV.

34. Iz okružnice broj 030/97 na listu 212-214 spisa utvrđeno je da što se tiče načina utvrđivanja šteta kod deviznog pomorskog kaska, odgovornosti pomorskog vozara, brodogradnje, odgovornosti popravljača brodova i zrakoplova potrebno je postupiti na slijedeći način:

a) Vještak (procjenitelj šteta) u poslovnoj jedinici dužan je odmah utvrditi opseg štete, visinu, uzrok štete kao i procjenu troškova popravka ako je oštećeni objekat dostupan, ukoliko je utvrđivanju štete bio angažiran The Salvage Association, on također utvrđuje da li su izvršeni radovi u skladu sa preporukom.

b) U poslovnoj jedinici uvijek se priznaje vještak, odnosno vještačenje The Salvage Association, a za štete do USD 250.000. - u Jadranskim lukama vještačenje može izvršiti vještak u poslovnoj jedinici ili vještak Hrvatskog rega brodova, odluku o tome donosi direktor poslovne jedinice u suradnji sa generalnom direkcijom.

34.1. Pri likvidaciji odštetnog zahtjeva djelatnici u poslovnim jedinicama trebaju se pridržavati slijedećeg:

a) Za likvidaciju odštetnog zahtjeva treba prikupiti svu odgovarajuću dokumentaciju s time da će se zauvijek zatražiti od osiguranika na uvid originalne račune i sl.

b) Štete do USD 100.000.- poslovne jedinice mogu likvidirati samostalno, a preko tog iznosa u suradnji sa generalnom direkcijom. Za štete u kargu i kreditu mogu samostalno likvidirati štete do iznosa od USD 20.000. -

35. Općim pravilnikom o obradi šteta u osiguranju transporta i kredita na listu 216- 238 spisa, koji se primjenjuje od 15. ožujka 2006., u članku 4. propisano je da je obveza osiguranika kada nastane štetni događaj da odmah, čim za njega sazna obavijesti osiguratelja o nastupanju osiguranog slučaja, a prijava može biti dana usmeno ili pismeno. Člankom 5. je propisano da po zaprimljenoj prijavi osiguratelj je dužan odmah pristupiti utvrđivanju uzroka i obima štete, a štetu utvrđuju i procjenjuju zajednički osiguranik i osiguratelj ako je to moguće, odnosno njihovi ovlašteni predstavnici. Člankom 11. Pravilnika propisano je da se postupak obrade štete pokreće prijavom štete usmeno ili u pismenom obliku, da je usmenu prijavu potrebno pismeno potvrditi dopisom, faks porukom, e-mailom, brzojavom ili na neki drugi način, a prijavu može podnijeti osiguranik odnosno njegov pravni slijednik ili na zahtjev ovlaštenih osoba osiguranika, da se prijava štete podnosi u pismenom obliku i mora sadržavati minimum podataka i to:

a) broj police osiguranja

b) datum štete

c) mjesto nastanka štete

d) uzrok štete

e) očekivani iznos štete

35.1. Člankom 12. propisano je da ovlašteni djelatnik zaprima prijavu štete koju zavodi u knjigu šteta pod rednim brojem upisa, a knjige šteta vode se po vrstama osiguranja. Pod rednim brojem upisa štete u matičnu knjigu šteta ovlašteni djelatnik otvara štetovni spis koji spis ovlaštena osoba za obradu šteta raspoređuje među likvidatorima. Likvidator je dužan utvrditi da li je šteta pokrivena odnosno da li postoji obveza osiguravatelja, utvrditi da li postoje konkretni i bitni propusti u ispunjavanju obveza osiguranika zbog čega šteta ne bi bila naknadiva, provjeriti da li su identifikacijskih podaci osigurane stvari u skladu s podacima iz police osiguranja i prijave štetnog događaja, s prijaviteljem štete odmah dogovoriti ili ga uputiti na osobu s kojom će dogovoriti mjesto i vrijeme utvrđivanja uzroka i obima štete i koje isprave odnosno dokumente treba pripremiti na uvid. Člankom 13. propisano je da utvrđivanje uzroka i obima štete obavljaju stručni djelatnici osiguravatelja ili specijalizirane organizacije tj. procjenitelji. Zavisno od oštećenog predmeta, predviđene visine štete, mjesta nastanka štete, likvidator će uz suglasnost odgovorne osobe u podružnici ili direkciji društva odrediti tko će utvrditi uzrok i obim štete. Zavisno o složenosti štetnog događaja, osiguranog predmeta ili vrsti osiguranja procjenitelj je dužan sastaviti preliminarni izvještaj koji treba sadržavati osnovne informacije o nastupu štetnog događaja, mjestu gdje se dogodio i uzroku štete. Preliminarni izvještaj se podnosi kod štetnih događaja gdje se prilikom prvog pregleda nije moglo utvrditi stvarni iznos štete ( nije moguć pristup oštećenom dijelu, treba se rastavljati na sastavne dijelove, treba pregled biti izvršen u doku i sl.). Kod jednostavnijih štetnih događaja i oštećenja gdje se odmah sa sigurnošću može utvrditi obim oštećenja procjenitelj sastavlja zapisnik o pregledu štete. Procjenitelj je u obvezi odmah po završenom pregledu štete najkasnije u roku od tri dana od izvršenog pregleda sastaviti zapisnik o izvršenom pregledu kao preliminarnom ili konačnom izvještaju i dostaviti ga djelatniku koji je zadužen za obradu štete. Zapisnik o pregledu štete između ostalog treba sadržavati i mišljenje o uzroku štete. U slučaju kompleksnih šteta kada stručnost Croatijinog procjenitelja nije dovoljna da bi mogao sam utvrditi uzrok i obim štete treba angažirati vanjskog procjenitelja, a odluku o angažiranju procjenitelja donosi ovlaštena osoba, direktor sektora za osiguranje prijevoza i kredita u direkciji društva ili po njemu ovlaštena osoba. Utvrđivanje visine iznosa štete vrši se na temelju zapisnika o utvrđivanju uzroka i obima štete, računa, predračuna, ugovora, ponude, izrade troškovnika te druge dokumentacije. Osiguraniku će se naknaditi stvarna vrijednost uništene ili nestale stvari umanjene za vrijednost spašenih ostataka. Kada se sačini prijedlog za isplatu naknade štete osiguraniku vrši se kontrola svih provedenih radnji, pa tako da li u štetovnom spisu, osim ostalog, postoji zapisnik o uzroku i obimu štete te fotoelaborat, pa nakon izvršene kontrole može se dati konačni prijedlog visine iznosa i isplate štete te se obavijest osiguraniku dostavlja u pisanoj formi. Ukoliko se osiguranik ne slaže s rješenjem štete podnosi prigovor na koji se prigovor treba očitovati drugostupanjsko povjerenstvo podružnice.

35.2. Člankom 3. Pravila za osiguranje brodica na listu 239 spisa propisano je da su osiguranjem pokriveni između ostalih rizika i nasukanje.

36. Iz naloga za službeno putovanje broj 791/2008 na listu 243 spisa utvrđeno je da je TV kao procjenitelj otputovao 10. lipnja 2008. na Rab zbog izvida štete.

36.1. Iz naloga za službeno putovanje broj 1027/2008 na listu 246 spisa utvrđeno je da je TV kao procjenitelj otputovao 16. srpnja 2008. na Rab zbog izvida štete.

36.2. Iz naloga za službeno putovanje broj 1139/2008 na listu 249 spisa utvrđeno je da je TV kao procjenitelj otputovao 11. kolovoza 2008. na Rab zbog izvida štete.

37. I okrivljenik u svojoj obrani naveo je da je obaveza osiguranika da prilikom nastupa osiguranog slučaja štetu prijavi osiguravatelju. Da je osiguranik AMEC d.o.o. 29. svibnja 2008. podnio osiguratelju popunjeni tipski obrazac Croatia osiguranja za prijavu štete (list 32 spisa). Da je uz prijavu štete priložio i prijavu plovidbene nezgode brodice Lučke kapetanije Zadar od 17. svibnja 2008. (list 30 spisa). Tužitelj je okrivio djelatnike Croatia osiguranja da su po nepotpunoj prijavi Lučkoj kapetaniji donosili svoje zaključke o nastaloj šteti. Sporio je da zapisnik nije sačinjen u potpunom obliku jer nedostaje 4 stranica zapisnika. Sam svjedok lučki kapetan je izjavio da 4 stranica nije bitna za utvrđenje nastale štete. Prijava Lučke kapetanije je samo jedan od dokaza temeljem kojeg djelatnici osiguravatelja utvrđuju činjenice vezane uz osigurani slučaj. Po primitku popunjenog tipskog obrasca prijave štete likvidator gospodin ZV unio je potrebne podatke u informatički sistem Croatia osiguranja pod nazivom ISCO. Likvidator je provjerio i utvrdio da je polica na snazi, utvrdio je da nema nikakvih bitnih propusta osiguranika zbog kojih bi mogli otkloniti odštetni zahtjev. Utvrdio je da je osigurana plovidba oznake 612 RK doživjelo plovidbenu nezgodu. Unosom tih podataka koji su neophodni u ISCO sistem otvara se štetovni spis. To je formular A4 formata, on se isprinta i zalijepi na štetovni spis a na njemu se evidentiraju svi podaci kao i kasnije promjene, a u sudskom spisu se vodi kao dokaz broj 2. Za procjenu uzroka štete Croatia osiguranje u Rijeci odredila je gospodina TV da ode na procjenu štete. Gospodin TV je bio stalno zaposlen u podružnici Rijeka sa redovnim poslovima utvrđivanja stanja i vrijednosti plovila prije zaključivanja ugovora o osiguranju i poslovima utvrđivanja uzroka i obima nastalih šteta. Gospodin TV je redovito išao na sve izvide šteta koje su se dogodila na plovilima koje nisu bili reosigurani kod međunarodnih reosiguravatelja. Prilikom određivanja gospodina TV da ode utvrditi iznos i visinu štete gospodin ZV je njega kontaktirao i obavijestio da će g. TV otići na utvrđivanje obima i visine štete i upitao ga da li on misli da treba uz TV još jedan procjenitelj otići na procjenu štete. Da je on g. ZV rekao da ukoliko misli da g. TV može samostalno i kvalitetno utvrditi obim i visinu štete da nije potrebno da ide još jedan procjenitelj na procjenu štete. Da su on i g. ZV izmijenili dva maila i to se nalazi pod dokazima br. 13 na listu 42. Tužitelj je krivo protumačio primjenu odredbi okružnice broj 30/97 u kojem navodi da je za utvrđivanje visine i obujma štete trebao biti upućen vještak Salvage Assosiation. Ova okružnica na koju se poziva tužitelj ne odnosi se na procjenu šteta domaćeg kaska već se odnosi na procjenu šteta međunarodnog kaska plovila koja su reosigurana na međunarodnom tržištu. Znači postupak izbora vještaka djelatnici podružnice obavili su u skladu sa redovnim načinom poslovanja utvrđivanja visine štete i uputili su djelatnika zaposlenog u podružnici na poslovima utvrđivanja visine i obima štete. U vrijeme kada je nastao osigurani slučaj Croatia osiguranje je raskinula sve odnose sa Salvage Assosiation, znači i prije nastanka osiguranog slučaja, tako da nisu mogli angažirati Salvage Assosiation. U vrijeme nastanaka osiguranog slučaja Croatia je imala zaključen ugovor sa Inserve Assosiation. Upute iz ove okružnice 30/97 su bile napisane isključivo u svrhu međunarodnog kaska, reosiguranja i to izričito piše na stranici 2 okružnice. E je kada je brod otegljen na Rab u brodogradilište Pičuljan otišao izvršiti procjenu obima i visinu štete 10.6.2008. i sastavio je zapisnik broj 39/2008, u sudskom spisu se vodi kao dokaz broj 24 list 150. Zapisnik je sadržavao opis i procjenu visine štete uglavnom trupa plovila, malo je bilo sadržaja o stanju motora i druge opreme. Ovdje se postavljalo pitanje da li je uobičajeno da procjenitelj ide nekoliko puta na utvrđivanje štete, g. E je u svom zapisniku broj 39/2008 napisao NI što znači naknadni izvid izvršit će se po početku radova sanacije štete, što znači da je on sam unaprijed najavio da će on najmanje još jednom otići da pregleda što je učinjeno na plovilu prilikom popravka. Taj njegov drugi odlazak i pisanje zapisnika nije niti dopuna niti izmjena prvog zapisnika broj 39/2008 već je to konstatiranje novog stanja kojeg je utvrdio 11.8.2008. i o tome sačinio zapisnik 50/2008, u sudskom spisu dokaz broj 23, list 137-138. Procjenitelj je prilikom drugog posjeta iz kolovoza 2008. konstatirao i upisao zapisnik da na osnovu svega viđenog mišljenja je da je ekonomski neisplativo sanacija oba pogonska motora te predlaže da se nabave novi motori. Na motorima treba štetu obraditi kao totalnu, potpunu, uz vrijednost ostataka od 20% novonabavne cijene motora. Što znači da je Croatia osiguranje odlučila prepustiti motore osiguraniku, nadoknaditi štetu vrijednosti 80% novog motora. Croatia nikad kod ovakvih slučaja totalnih šteta nikad ne zadržava oštećene stvari već ih prepušta osiguraniku uz umanjenje vrijednosti ostatka. Da je on uobičavao jednom mjesečno doći u podružnicu Rijeka i sa direktoricom službe i sa djelatnicima iz sektora službe porazgovarati o problemima i pronaći način kako da ih se riješi. Tako smo mi 20.8.2008. održali sastanak na koji je uz g. DO, g. ZV donio štetovni spis i popričali smo o prijedlogu g. E kako riješiti tu štetu. S obzirom da je g. DO pravnik, g. ZV je ekonomist, on je pravnik, pa su oni što se tiče tehničkog znanja ovisili o preporuci znanja g. E. Tom prilikom da su na unutarnjoj strani štetovnog spisa napisali njihov dogovor da će prihvatiti totalnu štetu na motorima po preporuci g. E s time da si zadrže pravo regresa ukoliko se budu pojavile činjenice da na njih imaju pravo. Ovo je u štetovnom spisu dokaz 33, list 199. Plovilo je osigurano po pravilima osiguranja plovila 6101- 177-T214/05A. U pravilima je izričito navedeno koji su rizici pokriveni. Pokrivena je plovidbena nezgoda kao što je između ostalog i izričito navedeno nasukanje. Prema uvjetima osiguranja nastupom jednog osiguranog rizika osiguratelj je u obvezi nadoknaditi štetu osim ako ne postoji neka okolnost koja bi osiguravatelja oslobodila obveze da naknadi štetu. Okolnosti koji bi oslobodile osiguravatelja za naknadu štete navedena su u pravilima A članak 18. Čl. 18. ima 18 točaka po kojima bi se osiguravatelj mogao osloboditi ukoliko nastupi koja od njih. Tokom obrade odštetnog zahtjeva na temelju prikupljene dokumentacije utvrđeno je da se tokom ostvarenja osiguranog slučaja nije ostvarila niti jedna okolnost navedenih u čl. 18. zbog koje bi osiguravatelj imao pravo otkloniti odštetni zahtjev. Nakon što su se utvrdile činjenice i okolnosti osiguranog slučaja i utvrdile okolnosti da nema nikakvih razloga za otklon naknade štete, djelatnici su pristupili utvrđivanju visine naknade štete i to na temelju računa brodogradilišta Pičuljan, računa obrta za prijevoz putnika i robe u vlasništvu ŠO i ponude broj 2233AC oprema. Računi su provjereni i odobreni u suradnji g. ZV kao likvidatora, preporuci g. E, kontroli g. ĐV kao voditelja šteta i odobrena je isplata u ukupnom iznosu od 1.227.568,66 kuna. Nalozi za doznaku sastavljani su u tri navrata, jedan na 700.000,00 kuna, drugi na 400.000,00 kuna i treći na 127.568,66 kuna. Likvidator je prikupio kompletan štetovni spis, uz suradnju sa procjeniteljem šteta i kao svoj prijedlog za naknadu predao ga je kontroloru šteta. Kontrolor šteta je osoba posebno ovlaštena kod Croatia osiguranja da utvrdi da li sva potrebna dokumentacija za izradu naloga za doznaku se nalazi u štetovnom spisu. Kontrola je jedan od vrlo važnih faza u postupku obrade štete jer informatički program ISCO ne odobrava ili ne izrađuje nalog za doznaku bez odobrenja kontrolora štete. Svi daljnji postupci direktora službe, direktora poslovnice, direktora računovodstva u poslovnice, direkcije društva, njihove odluke oslanjaju se na izjavi kontrolora šteta da je likvidator obradio štetu sukladno pravilima i propisima vezano uz obradu štete. Nalog za doznaku od 700.000,00 kuna kao kontrolor potpisao je ĐV, on je potpisao isti nalog od 400.000,00 kuna, dokaz broj 3, list 10 i dokaz 3, list 11. Treći nalog za doznaku potpisala je gospođica MV u iznosu od 127.568,66 kuna, dokaz broj 3, list 12. Ovi nalozi nisu nalozi za isplatu štete već su to nalozi za računovodstvo da se pripreme nalozi za isplatu štete. Svaki taj nalog od tri naloga prije izdavanja naloga za isplatu štete likvidator je tri puta cjelokupan spis nosio u računovodstvo na eventualnu kontrolu. Nalog za isplatu banci izrađivali su djelatnici računovodstva podružnice, a nalog za isplatu trebao je biti potpisan i odobren od direktora podružnice, direktora računovodstva i po potrebi izvršnog direktora društva. Uprava Croatia osiguranja je s onim okružnicama koje su danas predložene da se pročitaju kao dokaz od strane mog branitelja, odredila tko je odgovoran i ovlašten za odobravanje isplate, to je nalog koji ide banci da bi se isplatila šteta. Prema ovim okružnicama sektor osiguranja i prijevoza kredita u direkciji društva nije bio involviran u isplati konkretne štete. Ja kao direktor sektora nisam imao nikakvog utjecaja na obradu niti na isplatu štete osim što sam bio na dva kratka sastanka u Rijeci. Ovdje bi želio naglasiti da je AMEC potraživao ukupnu štetu 2.367.000,00 kuna umanjeno za PDV dolazi na 1.940,000,00 kuna, isplaćeno je 1.227,568,00 kuna što je 63% od postavljenog odštetnog zahtjeva. Ovime se vidi da su djelatnici podružnice uložili puno truda i napora da svedu odštetni zahtjev na iznos za koji su smatrali da je korektan u naknadi štete. Osiguranik AMEC je u nekoliko navrata protestirao čak je i stavio prigovor pa je u drugostupanjskoj komisiji Croatia odlučila da ostaje kod predloženog iznosa za naknadu u iznosu od 1.227,568,00 kuna. Croatia je 18.9.2009. sastavila akt o konačnoj likvidaciji štete, dokaz broj 19, list 122. Djelatnici Croatia osiguranja tokom obrade štete od prijave do naknade štete učinili su sve što je u skladu sa uvjetima, pravilima za osiguranje brodica, pravilniku za obradu šteta, pomorskom zakoniku te praksom osiguranja. Ja sam više puta pročitao optužnicu, te sam prisustvovao svim raspravama, saslušanju svjedoka, rekao sam da mi optužnica nije jasna, te još danas ne razumijem zašto nas tužiteljstvo tereti, koje smo to radnje propustili ili počinili, čime smo propustili zaštititi interes poslodavca. Svi optuženi smo otišli u mirovinu iz Croatia osiguranja s otpremninom i nikad nas se nije optužilo za nesavjesno poslovanje. Gospodina vlasnika poduzeća ŽV nisam nikad u životu sreo dok se nismo sastali u hodniku suda, prema tome nisam imao nikakvog razloga da počinim bilo kakve radnje, nešto prilikom naknade štete učinim u njegovu korist, mimo pravila struke. Nesporno je da je plovilo uredno osigurano u trenutku nastanka osiguranog slučaja, da je rizik nasukanja osiguran uvjetima osiguranja, da je rizik nastupio neočekivano, iznenadno i neovisno o volji osiguranika, te da nije postojao niti jedan razlog zbog kojeg bi osiguravatelj mogao otkloniti odštetni zahtjev. 2011. u novinama je objavljen veliki članak o nepropisnom poslovanju podružnice Rijeka prema kojem je nanesena šteta preko 100.000.000,00 kuna. U objavi članka uprava Croatia osiguranja je oformila i uputila posebnu reviziju da utvrdi da li je obradama šteta između kojih je bila i ova šteta da utvrdi da li je bilo nekakvih nepravilnosti u obradi štete. Revizija u svom radu ili obradi nije pronašla nepravilnosti iz kojih bi se moglo utvrditi neke nepravilne rade djelatnika podružnice Rijeka.

38. III okrivljena u svojoj obrani navela je da smatra da su djelatnici podružnice Rijeka postupali po pravilima struke, sukladno Pomorskom zakonu i Zakonu o obveznim odnosima te navedenim pravilnicima u spisu. Da ona kao direktorica službe PIK podružnice Rijeka nije kontaktirala TD AMEC niti njihove djelatnike, niti GV, što je vidljivo iz korespodencije što je sastavni dio sudskog spisa. Da su točni svi navodi I okrivljenika CV vezano za postupak prijave štete. Da nakon što se prikupila dokumentacija ona je dobila na uvid štetovni spis budući je oštećeni postavio zahtjev za isplatom akontacije te se ona na temelju dokumentacije u štetovnom spisu i razgovora s likvidatorom i procjeniteljem štete suglasila da se isplati akontacija. Da se tada u štetovnom spisu nalazila dokumentacija: prijava štete, izvješće Lučke kapetanije, polica osiguranja, ponuda za popravak i materijal, preliminarni izvještaj vještaka. Da je ponudu za isplatu koju je predložio AMEC njihov procjenitelj provjerio i odobrio, te se na temelju toga odobrila isplata akontacije, te je od nje zatražena suglasnost za isplatom akontacije. Da ona kao direktor nije imala ovlasti za izdavanje naloga za obradu štete koji je išao u računovodstvo. Ovlasti su imali likvidatori šteta, kontrolor šteta koji je bio šef šteta i ovlaštena osoba, a to je bio direktor, ali umjesto nje mogao je potpisati bilo koji direktor u podružnici. Iz dokaznog materijala vidljivo je da je prvi nalog za isplatu izdao ZV, a drugi nalog za isplatu je izdao ĐV kao šef šteta. Da su oni svaki ponedjeljak imali kolegij direktora podružnice Rijeka te su oni bili izvješteni o tijeku obrade svih šteta. Podnosio se izvještaj šteta na kolegiju te su direktor podružnice i ostali kolege imali pravo postavljati pitanja te su bili upoznati s načinom rješavanja šteta. Svakih 6 mjeseci dolazila je tročlana interna kontrola iz generalne direkcije iz Zagreba kojima bi oni na uvid dostavljali cjelokupan štetovni spis koji bi se odnosio na štete iznad 100.000,00 kuna pa je tako i ovaj konkretan štetovni spis bio više puta na kontroli te nije bilo nikada nikakvih primjedbi na taj spis. Da se postupalo sukladno pravilima struke, da ona nije imala razloga ne vjerovati svojim djelatnicima koji su dugogodišnji djelatnici. Budući se radilo o reosiguranju navela je da je podružnica Rijeka dobila 50% iznosa isplaćene štete. Šteta nije do kraja završena jer nije potpisana izjava o namirenju od strane oštećene tako da nisu išli u regres. Da je to njima bila uobičajena šteta jedino što je bio veliki iznos.

39. IV okrivljenik u svojoj obrani naveo je da je postupak likvidacije odnosno utvrđivanja šteta na plovilu marke Pičuljan proveden u potpunosti na način koji zahtijevaju procedure osiguravatelja i nije točno da bi on ili bilo tko u osiguravajućoj kući Croatia osiguranje pogodovao osiguraniku. Radilo se o kasko polici osiguranja pa nije moguće da Croatia osiguranje otkloni obvezu naknade štete. Neosporno je da se pomorska nezgoda dogodila i da je plovilo oštećeno. Pri tome je nebitno da li je uzrok nezgode kvar na opremi ili nepažnja voditelja brodice jer kasko polica priznaje štetu u svakom slučaju. Nezgoda je prijavljena nadležnoj ispostavi Lučke kapetanije i djelatnici Lučke kapetanije su izašli na očevid. Kako su oni ispunili svoje obrasce potpuno je nebitno jer je očigledno da se nezgoda dogodila te da je pokrivena kasko policom i da mora biti namirena. Očevid se kod pomorskih nezgoda obavlja u više navrata, naime, nakon podizanja plovila i dokovanja, otvaranjem trupa i motora, utvrđuju se često oštećenja i kvarovi koji nisu mogli biti uočeni na ranijim pregledima. Stoga, to što je njihov procjenitelj išao u više navrata utvrđivati oštećenja nije atipično već uobičajeno kod takvih šteta. Neangažiranje vanjskih vještaka nije protivno pravilima te on nije imao razloga tražiti da se angažira netko izvana. Imao je pismeno odobrenje da se koristi procjenitelj Croatia osiguranja, a i nije bilo razloga da se angažira netko tko podiže trošak procjene jer je njihov procjenitelj bio dovoljno kvalificiran da obavi posao u cijelosti. Stoga, naveo je da je nastala šteta morala biti namirena, da je visina utvrđivana potpuno u skladu sa propisima i procedurom osiguravatelja. Konačno, konkretna šteta do danas nije likvidirana i ne zna se točno kolika je. U svakom slučaju što se njega tiče, osiguranik nije dobio ništa što mu ne pripada temeljem kasko police.

40. V okrivljenik u svojoj obrani naveo je da je pregled i procjenu štete obavio stručno i uobičajeno praksi. Budući da se radi o nešto većoj šteti i kompleksnoj bilo je više nego sigurno da će biti potrebno više od jednog pregleda štete, što je jasno naveo u svom prvom zapisniku. Posao procjene štete u trenutku konkretne procjene radio je više od 15 godina. Tijekom dugogodišnje prakse bio je angažiran i na puno većim i složenijim štetama a što su potvrdili i svjedoci ĐV i MV. Smatra da je netočan navod tužitelja da u predmetnoj šteti nije naveden uzrok štete, koji je naveden, vrlo je jednostavan i jasan, a to je nasukanje plovila. Pod pojmom totalne štete u osiguravateljem smislu ne radi se o potpunom uništenju nekog predmeta već se radi o ekonomskoj neisplativosti popravka oštećenog predmeta i u tom slučaju osiguravatelj način obrade štete naziva totalnom štetom uz nekakvu vrijednost ostatka za koji umanjuje štetu, znači plaća potpuni iznos a oštećeni predmet ostavlja osiguraniku uz odbitak nekakvog postotka. Nikakve izmjene na zapisniku nisu rađene već je drugi zapisnik koji je napravljen zbog novonastalih činjenica oštećenja na plovilu u ovom slučaju konkretno motora. Svi navodi iz zapisnika potkrijepljeni su fotografijama kojih ima preko 100 komada. Da GV nije tražio od njega nikada nikakve izmjene na zapisniku, niti je on ikada tražio nešto od njega.

41. VI okrivljenik u svojoj obrani na raspravi naveo je da ne želi iskazivati niti odgovarati na pitanja, da ostaje u cijelosti kod svoje obrane prilikom svog prvog ispitivanja kada je detaljno dao svoj iskaz. Da šteta u konkretnom slučaju nije nikada likvidirana.

42. Predstavnik VII okrivljene pravne osobe u svojoj obrani naveo je da sa pozicije TD AMEC je naručen novi brod, praćena je njegova gradnja u okolici Rijeke odnosno u proizvodnom pogonu brodogradilišta Pičuljan, brod su platili po fakturi u punom iznosu, osigurali su brod od mjesta proizvodnog pogona do spuštanja u more, napravili su kasko osiguranje, te je brod u svom prvom dužem putovanju doživio havariju. Da su oni o havariji priložili svu dokumentaciju koja se i prilaže, te šteta do danas nije likvidirana, Croatia je obavila dobar posao, no oni nisu bili zadovoljni jer im je isplaćeno samo 60% po prijedlogu osiguravatelja te oni smatraju da su oštećeni. Da je došlo do promjene naziva i sjedišta tvrtke AMEC d.o.o. pa se sada tvrtka zove Rijekatekstil d.o.o. sa sjedištem u [adresa].

43. Analizirajući sve provedene dokaze zasebno kao i iste u njihovoj ukupnosti sud nije našao dokazanim da su okrivljenici počinili kaznena djela za koja se terete predmetnom optužnicom.

44. I okrivljenik CV se tereti da nije sukladno svojim ovlastima odredio procjenitelja štete, već je dao suglasnost III okrivljenoj ŠV i IV okrivljeniku ZV da se za procjenitelja angažira V okrivljenik TV – procjenitelj šteta u filijali Rijeka, pa da je nakon zaprimanja u spis zapisnika o očevidu i procjeni štete u kojem nije po procjenitelju utvrđen uzrok zbog čega je došlo do događanja pomorske nezgode odnosno nasukavanja plovila protivno odredbi čl. 14. Općeg pravilnika o obradi šteta u osiguranju transporta i kredita, unatoč svojim izričitim ovlaštenjima nije angažirao drugog procjenitelja štete ili vještaka ili takav nalog dao III okrivljenoj ŠV, da nije tražio od ovlaštenog procjenitelja V okrivljenika TV da dodatno utvrdi uzrok nastanka štete i samog štetnog događaja, niti je od procjenitelja zatražio da ispita i eventualno vještači navigacionu opremu na oštećenom plovilu već je protivno odredbama priznao i nabavu novih pogonskih motora koji su konačno u predmetno plovilo i ugrađeni, te djelomično prihvatio račun brodopopravljača Brodogradnja Pičuljan, te da nisu donijeli odluku o prepuštanju ostataka pogonskih motora TD Amec, te da je to sve bilo u dogovoru sa III okrivljenom ŠV i IV okrivljenikom ZV.

45. Okolnost da je I okrivljenik CV dao suglasnost III okrivljenoj ŠV i IV okrivljeniku ZV da se za procjenitelja angažira V okrivljenik TV – procjenitelj šteta u filijali Rijeka, a da nije on sam odredio procjenitelja štete ne može se ocijeniti kao postupanje kojim je u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa, odnosno Croatia osiguranja koja se temelji na zakonu i odnosu povjerenja jer se on pouzdao u procjenu svojih podređenih zaposlenika, a posebice u procjenu likvidatora IV okrivljenika ZV da ukoliko smatra da je procjenitelj šteta Croatia osiguranja V okrivljenik TV u konkretnom slučaju dovoljno stručan da odradi procjenu štete, neka se on angažira, pa je tako i učinjeno. IV okrivljenik ZV je zaposlen kao likvidator u Croatia osiguranju Filijali Rijeka, a III okrivljena ŠV je bila u predmetno vrijeme direktorica Službe za osiguranje prijevoza i kredita Filijale Rijeka pa je logično da oni najbolje poznaju stručnost procjenitelja V okrivljenika NV koji je procjenitelj šteta upravo u Filijali Rijeka pa je životno i prihvatljivo da je I okrivljenik CV prepustio procjenu djelatnicima Filijale Rijeka i to IV okrivljeniku ZV, te III okrivljenoj ŠV da procijene stručnost V okrivljenika NV, te ukoliko smatraju da je dovoljno kompetentan da ga se angažira kao procjenitelja štete u predmetnom slučaju. Da je V okrivljenik TV bio kompetentan za procjenu štete potvrdili su i svjedoci ĐV i MV, koji su u svojim iskazima na raspravi naveli da je V okrivljenik TV stručan i kompetentan za procjenu štete iz točke 1) optužnice budući je on iskusan procjenitelj, a njihove iskaze sud prihvaća kao istinite i vjerodostojne jer su isti suglasni, životni i uvjerljivi. Kako su ne samo ĐV koji je u predmetno vrijeme bio šef Odjela pomorskih šteta, već i MV kao kontrolor smatrali da je V okrivljenik TV stručan i kompetentan za procjenu štete iz točke 1) optužnice, a to je smatrao i likvidator IV okrivljenik ZV, te III okrivljena ŠV, pa nije bilo potrebe da sam I okrivljenik CV odredi procjenitelja štete i to izvan Croatia osiguranja, pa se angažiranje V okrivljenika NV kao procjenitelja štete ne može smatrati da su time povrijeđeni imovinski interesi Croatia osiguranja jer se radi o osobi procjenitelja sa dugogodišnjim iskustvom na tom području. Angažiranje vanjskog procjenitelja nije bila obveza I okrivljenika ZO niti sukladno Okružnici broj 030/97 na koju se poziva optužba budući se predmetna okružnica odnosi na procjenu međunarodnog kaska, a ne na procjenu domaćeg kaska.

46. III okrivljena ŠV se tereti pod točkom 1) optužnice da je kao direktorica službe u filijali Rijeka potpisala likvidacioni akt s time da je prethodno po nalozima za doznaku broj KBD50/208 od 25. kolovoza 2008. i 24. rujna 2008. potpisom odobrila isplate akontacije štete u iznosima od 700.000,00 kuna i 400.000,00 kuna, a potom i 17. rujna 2009. konačni obračun štete i isplatu još 127.568,66 kuna na koji način je neosnovano TD "Amec" d.o.o. Rijeka na ime naknade štete isplaćen ukupan iznos od 1.227.568,66 kuna, da je u dogovoru sa I okrivljenikom ZO i IV okrivljenikom ZV ponovno poslan V okrivljenik TV da sačini dodatni izvještaj o očevidu i procjeni štete koji je dostavljen u spis i koji je bio poznat III okrivljenoj ŠV, no unatoč tome IV okrivljenik ZV po prethodnom odobrenju I okrivljenika CV i III okrivljene DO, nije tražio od ovlaštenog procjenitelja V okrivljenika TV da dodatno utvrdi uzrok nastanka štete i samog štetnog događaja, već je izvršio obračun i likvidaciju navedene prijavljene štete uz znanje i po prethodnom odobrenju I okrivljenika CV i III okrivljene DO.

47. IV okrivljenik ZV se tereti da temeljem izvještaja o očevidu i procjeni štete, a po prethodnom odobrenju I okrivljenika CV i III okrivljene DO, nije tražio od ovlaštenog procjenitelja V okrivljenika TV da dodatno utvrdi uzrok nastanka štete i samog štetnog događaja, što je ujedno i uvjet za priznavanje i isplatu štete osiguraniku, niti je od procjenitelja zatražio da ispita i eventualno vještači navigacionu opremu na oštećenom plovilu, već je protivno odredbama čl. 13.; 14.; 24. i 26. Općeg pravilnika o obradi šteta u osiguranju transporta i kredita priznao i nabavu novih pogonskih motora koji su konačno u predmetno plovilo i ugrađeni, te djelomično prihvatio račun brodopopravljača brodogradnja EV broj 820276 od 25. studenog 2008.kao i račun broj 57 od 5. prosinca 2008. izdat po obrtu za prijevoz putnika i roba morem vlasništvo, OV iz [adresa], te izvršio obračun i likvidaciju navedene prijavljene štete.

48. V okrivljenik TV se tereti da kao procjenitelj šteta u filijali Rijeka koji je upućen u brodogradilište Pičuljan te koji je sačinio izvještaj o očevidu i procjeni štete na motornoj jahti "Pičuljan Eleven", protivno odredbama čl. 13. Općeg pravilnika o obradi šteta u osiguranju transporta i kredita nije naveo uzroke nastanka štete odnosno nasukavanja navedenog plovila što mu je bila dužnost utvrditi u izvještaju, a u predmetnom izvještaju nije niti priznao potpuni gubitak pogonskih motora nabrojivši dijelove koje je potrebno zamijeniti.

49. VI okrivljenik GV tereti se da je u svojstvu vlasnika i odgovorne osobe TD AMEC d.o.o. u cilju pribavljanja nepripadne imovinske koristi za TD AMEC d.o.o. Rijeka i htijući da osiguravatelj Croatia osiguranje d.d. filijala Rijeka prihvati obvezu naknade štete nastale na oštećenom plovilu motorne jahte model Pičuljan Eleven nakon pomorske nezgode, nakon podnošenja prijave štete koju je potpisao ŽV, iako od početka svjestan činjenice da je uz prijavu štete priložen nepotpuni obrazac prijave nezgode budući istome nedostaje četvrti list, kao i činjenice da voditelj brodice ŽV nije u spis osiguravatelja dostavio traženu izjavu o uzrocima nasukavanja brodice, putem višekratnih dopisa AMEC d.o.o. Rijeka kao i na sastancima u filijali Rijeka sa III optuženom ŠV i IV okrivljenik ZV tražio da se po navedenoj polici osiguranja TD AMEC isplati nastala šteta na brodici.

50. Iz prijave nezgode brodice, iz prijave štete, te iz izvještaja o očevidu i procjeni štete zajedno sa fotoelaboratom nesporno je utvrđeno da je brodica Pičuljan Eleven imala pomorsku nezgodu, i to nasukavanjem, te da je pretrpila određena oštećenja.

51. Voditelj brodice ŽV je dana 17. svibnja 2008. podnio prijavu nezgode brodice (str 187-189), on je uredno ispunio tri stranice prijave gdje je upisao podatke voditelja brodice, podatke o brodici, podatke o nezgodi, uzrok nezgode, procjenu štete i opisao je oštećenja, koju je treću stranicu potpisao on kao voditelj brodice, te ovlašteni djelatnik kapetanije. Temeljem takve prijave nezgode brodice, ŽV je 29. svibnja 2008. podnio Croatia osiguranju prijavu štete, te je kao uzrok štete naveo kvar na opremi.

52. Svjedok ČV je iskazao da iako nedostaje četvrti list na prijavi nezgode brodice to ne mijenja ništa jer da na četvrtom listu nije ništa bitno jer da je na te tri stranice sve ono što je trebalo biti popunjeno. Svjedok ĆV je iskazao da se na četvrtom listu prijave nezgode brodice upisuje da li je ispostava ili kapetanija obavila očevid, te da po njemu konkretna prijava koja se nalazi na listu 187 do 189 nije osnov za prijavu štete jer da nema četvrtog lista. Uspoređujući te iskaze, iskaz svjedoka ĆV u tom dijelu sud ne prihvaća kao istinit jer o tome da li ta prijava predstavlja osnov za prijavu štete odlučuje osiguravajuće društvo a ne djelatnik ispostave ili kapetanije, a u konačnici temeljem prijave štete koju je podnio ŽV **.**.2008. Croatia osiguranje je otvorilo štetovni spis, angažiralo procjenitelja kojeg je uputilo na lice mjesta gdje se nalazi brodica da izvrši očevid i izvrši procjenu štete, tako da nije bilo sporno da li postoji pravni osnov za naknadu štete već je po svemu utvrđenom bila sporna visina štete. Da je Croatia osiguranje smatrala nužnim postojanje četvrtog lista prijave nezgode tada je trebala pozvati podnositelja prijave štete ŽV da dostavi četvrti list, te ukoliko on to ne učini odbaciti prijavu štete, no kako Croatia osiguranje to nije učinila zaključuje se da to nije bio uvjet da se otvori štetovni spis, angažira procjenitelja, te upusti u postupak obrade prijave štete i utvrđenja njezine visine.

53. Iz provedenih dokaza tijekom rasprave utvrđeno je da je do štete na plovilu Pičuljan Eleven došlo uslijed nasukavanja plovila na obalu, da je nasukavanje kao jedan od rizika pokriveno policom osiguranja broj [broj police osiguranja] koju je zaključio A.M.E.C. sa Croatia osiguranjem za plovilo Pičuljan Eleven.

54. Sud nije utvrdio da je IV okrivljenik ZV bio u obvezi tražiti od procjenitelja V okrivljenika NV da dodatno utvrdi uzrok štete i samog štetnog događaja, budući je voditelj brodice ŽV već u prijavi nezgode brodice naveo da je uzrok štete kvar na opremi, a cijeneći pozitivno iskaz svjedokinje MV u kojem je navela da kao uzrok štete može biti kvar na opremi, te da kada se kod otvaranja štetnih spisa u izvješće o šteti navodi da je uzrok štete kvar na opremi kod nasukavanja, likvidator ne bi trebao pribavljati podatke i utvrditi o čemu se radi i na kojoj opremi je kvar budući se pretpostavlja o kojem kvaru na opremi se radi kod nasukavanja, te se podrazumijeva da se to odnosi na kvar na navigaciji, te da je to bilo dovoljno jer se dogodio osigurani slučaj. Također je utvrđeno da se nije trebao tražiti dodatni uzrok štete jer je on bio naveden u prijavi nezgode, nezgoda se desila i to nasukavanje plovila, a koji je rizik bio pokriven kasko osiguranjem kojeg je to plovilo imalo. Kako je svjedokinja MV iskazala da po njoj nije od značaja činjenica da je procjenitelj naveo u izvješću da on nije utvrdio uzrok štete jer se nasukavanje dogodilo, takav iskaz sud u cijelosti prihvaća kao istinit i vjerodostojan jer je ista iskazivala životno i uvjerljivo, te sud nije našao razlog zašto istoj ne i vjerovao. Slijedom toga, sud nije našao dokazanim da je IV okrivljenik ZV počinio kazneno djelo za koje se tereti.

55. Iz izvještaja o očevidu i procjeni štete br.39/2008 od 10. srpnja 2008. V okrivljenik TV je opisao oštećenja na plovilu Pičuljan Eleven te naveo da je do opisanih oštećenja došlo uslijed nasukanja i izletanja brodice na kamenitu obalu, a da uzrok i okolnosti nasukanja u trenutku pisanja izvještaja nisu mu poznati, dok u izvještaju o očevidu i procjeni štete br.50/2008 od 14. kolovoza 2008. V okrivljenik TV je opisao što je utvrdio prilikom pregleda plovila Pičuljan Eleven, te u tom izvještaju ne spominje uzrok štete.

56. Procjenitelj šteta V okrivljenik TV je već u svom prvom zapisniku o očevidu naveo da će naknadni izvid izvršiti po početku radova sanacije štete, pa kada je drugi puta izašao vani na lice mjesta tada je naveo da je ekonomski neisplativ popravak oba pogonska motora pa je predložio da se nabave novi pogonski motori. Kada se ti navodi usporede sa iskazom svjedoka TO, koji iskaz sud u cijelosti prihvaća kao istinit i vjerodostojan jer nije našao razlog zašto bi isti lažno iskazivao, iako upozoren na dužnost kazivanja istine, utvrđuje se da sol napravi veliku štetu kako na motoru tako i na pogonskom sustavu pa je i sam EV sugerirao da se iz tog razloga mijenja motor jer da jedino tako njegovo brodogradilište može dalje garantirati jer ukoliko se ne promijeni motor da tada može doći naknadno do drugih raznih oštećenja. Cijeneći iskaz svjedoka TO kao istinit i vjerodostojan iskaz tada je životno da je procjenitelj štete V okrivljenik TV izmijenio raniji izvještaj na način da je sada priznao potpuni gubitak brodskih motora.

57. Svjedok ĐV je u svom iskazu naveo da njemu nije poznato da bi u nekom konkretnom slučaju kada je proglašena totalna šteta motor ostao Croatia osiguranju, dok je svjedokinja MV iskazala da nikada ostatak vrijednosti ne bi ostao Croatia osiguranju d.d., slijedom čega se utvrđuje da niti ranije nisu motori u takvim slučajevima ostajali Croatia osiguranju, već je to bilo uobičajeno postupanje, pa okolnost da nije donijeta formalna odluka o prepuštanju ostataka pogonskih motora trgovačkom društvu ne znači da su povrijeđeni imovinski interesi Croatia osiguranja. Sud prihvaća iskaz svjedoka ĐV kao istinit iskaz no iz njegovog iskaza se također ne utvrđuje postojanje protupravnog ponašanja I-VI okrivljenika. Iz njegova je iskaza utvrđeno da se on nije slagao s obračunom štete ali to ne znači da je obračun štete vođen i rađen protupravno. Kako je brodogradilište Pičuljan dostavio račun, kao što je račun dostavio i obrt za prijevoz putnika i robe u vlasništvu OV, koji su računi provjereni i odobreni kako od strane kontrolora i likvidatora, te s kojima se suglasila direktorica Službe za osiguranje prijevoza i kredita filijale Rijeka, odobrena je isplata u ukupnom iznosu od 1.227.568,66 kuna. Okolnost da je određena pričuva koja se odnosi na odštetni zahtjev u konkretnom slučaju nije neuobičajeno, budući kod ovakvih vrsta štetnih događaja, te kada su u pitanju osigurani slučajevi u velikom iznosu, te se utvrdi postojanje osiguranog rizika, tada je obveza određivanja pričuve kako bi se kasnije moglo lakše i brže isplatiti šteta sukladno odštetnom zahtjevu.

58. Radnje koje se VI okrivljeniku GV stavljaju na teret ne predstavljaju radnje kojima su ostvarena kaznena djela budući je VI okrivljenik GV kao vlasnik i odgovorna osoba TD Amec ovlašten zastupati to trgovačko društvo pa je tako bio u obvezi postavljanja odštetnog zahtjeva prema Croatia osiguranju zbog pomorske nezgode koju je pretrpjela brodica "Pičuljan Eleven" koja je bila u vlasništvu TD Amec, te je pretrpjela oštećenje. VI okrivljenik GV imao je pravo komunicirati sa zaposlenicima Croatia osiguranje kako pismeno tako i usmeno, pa upućivanje višekratnih dopisa Croatia osiguranju kojima je tražio da se isplati šteta TD Amec po polici osiguranja se smatra obvezom i trudom vlasnika TD da se naplati šteta od osiguravajućeg društva po zaključenoj polici osiguranja, te kako se iz niti jednog provedenog dokaza nije utvrdilo da bi VI okrivljenik poticao drugog da u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa te da je na taj način TD Amec pribavio znatnu protupravnu imovinsku korist, valjalo je istog osloboditi od optužbe.

59. Kako nije utvrđeno da bi VI okrivljenik GV kao vlasnik i odgovorna osoba trgovačkog društva Amec počinio kazneno djelo za koje se tereti točkom 1) optužnice, valjalo je i pravnu osobu trgovačko društvo Amec osloboditi optužbe za kazneno djelo pod točkom 4) optužnice.

60. Sud nije u dokaznom postupku utvrdio postojanje nekakvog dogovora između I okrivljenika CV, okrivljene DO i IV okrivljenika ZV. Cijeneći sve provedene dokaze, sud je prihvatio obrane I-VI okrivljenika, te predstavnika pravne osobe, te cijeneći činjenicu da niti redovna niti izvanredna revizija provedena od strane Generalne direkcije provedena tijekom 2008., 2009. i 2019. godine nije uočila bilo kakva propuste u postupanju III okrivljenice ŠV, sud nije utvrdio protupravne radnje u ponašanju I-VI okrivljenika.

61. Slijedom svega naprijed navedenog, sud nije našao dokazanim da su okrivljenici počinili kaznena djela za koja se terete.

62. Kako su se točkom 2) optužnice III okrivljenica ŠV, IV okrivljenik ZV i V okrivljenik TV teretili za počinjenje kaznenog djela i to III okrivljena ŠV za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano i kažnjivo po članku 246. stavak 1. KZ, IV okrivljenik ZV za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano i kažnjivo po članku 246. stavak 1. KZ, te V okrivljenik TV za kazneno djelo pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 246. stavak 1. u svezi članka 38. stavak 1. KZ, a kažnjivo po članku 246. stavak 1. KZ, počinjenom u vremenskom razdoblju od 30. studenog 2008. do 22. travnja 2009., a za koja kaznena djela zastara kaznenog progona zastarijeva za 15 godina, pa je 22. travnja 2024. nastupila zastara kaznenog progona, slijedom čega je valjalo temeljem odredbe čl. 452. t. 6. Zakona o kaznenom postupku donijeti presudu kojom se optužba odbija.

63. Temeljem čl. 149. st. 1. u svezi s čl. 145. st. 2. t. 1. do 5. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka te nužni izdaci okrivljene i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

64. Slijedom svega navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Puli-Pola, 25. listopada 2024.

Predsjednica vijeća:

Tanja Prenc Kanis

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste.

Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

Oštećenik ima prvo žalbe samo radi odluke o troškovima i imovinskopravnom zahtjevu.

DNA:

- ŽDO Rijeka na broj K-DO-5/17, KPO-DO-2/17

- I optuženik CV, [adresa]

- branitelj po službenoj dužnosti I optuženika GO, odvjetnik iz [adresa]

- III optužena ŠV, [adresa]

- branitelj III optužene LO, odvjetnik iz [adresa]

- IV optuženik ZV, [adresa]

- branitelj IV optuženika JV, odvjetnik iz [adresa]

- V optuženik TV, [adresa]

- branitelj V optuženika SV, odvjetnik iz [adresa]

- VI optuženik GV, [adresa]

- branitelj VI optuženika RV, odvjetnik iz [adresa]

- VII optužena pravna osoba TD "Amec" d.o.o. [adresa] putem predstavnika pravne osobe LV, [adresa]

- branitelj VII optužene pravne osobe IV, odvjetnik iz [adresa]

- punomoćnica oštećenika Karlen Gočmanac, odvjetnica iz Zagreba