Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-388/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E NJ E

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Levaku, te zapisničarki Mateji Marjanović, u upravnom sporu tužitelja P.B. GRAD d.o.o., Zagreb, Radnička cesta br. 50, OIB: 10120762935, kojega zastupa opunomoćenik Darko Marjanović, odvjetnik u Zagrebu, Pavla Hatza 10, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor građenja, Službe podrške radu, Građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi bespravne nadogradnje poslovne građevine, nakon zaključene javne i usmene rasprave dana 18. listopada 2024., u nazočnosti opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 25. listopada 2024. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor građenja, Službe podrške radu građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1298, URBROJ: 443-01-15- 23-2 od 14. prosinca 2023. godine.

II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se tužitelj s prijedlogom za odgodnim učinkom tužbe.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu ovom sudu dana 12. siječnja 2024. godine protiv rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor građenja, Službe podrške radu građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362- 02/23-02/1298, URBROJ: 443-01-15-23-2 od 14. prosinca 2023. godine, kojim se točkom 1. izreke naređuje investitoru, tvrtki P.B. GRAD d.o.o. (OIB: 1012076293 5) iz Zagreba, Radnička cesta br. 50, zastupanoj po predsjedniku uprave ČD (OIB: [osobni identifikacijski broj]), da u roku od 120 (stodvadeset) dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni sljedeće: bespravnu nadogradnju nepravilnog tlocrtnog oblika, tlocrtnih dimenzija cca 25,30 x 6,20 + 14,40 x 8,05 + 4,70 x 4.30 + 10,60 x 10,00 m, poslovne namjene izgrađenu na ravnom krovu iznad osmog kata, smještenu sjeveroistočno i sjeverozapadno od prostora liftova i stubišta na poslovnoj građevini izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nadogradnja je izgrađena bez ishođene građevinske dozvole. Točkom 2. izreke upozorava se investitor, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako u određenom mu roku ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, dok se točkom 3. izreke upozorava investitor, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. Nadalje, točkom 4. izreke upozorava se investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Točkom 5. izreke upozorava se investitor, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete, dok se točkom 6. izreke upozorava investitor da je obvezan ukloniti stvari iz građevine u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nije uklonio i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete. Prema točki 7. izreke troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada snosi investitor.

2. Tužitelj u tužbi navodi da je pobijano rješenje činjenično netočno, neodređeno, pravno nejasno, neobrazloženo i kontradiktorno, što za posljedicu ima nemogućnost provedbe istoga te, nadalje, i osnovanost zahtjeva ovdje tužitelja da se isto poništi. Pobijano rješenje je neprovedivo, jer u istom nije jasno i nedvojbeno utvrđeno: na temelju koje osnove je utvrđeno da je upravo tužitelj osoba koja treba izvršiti uklanjanje objekta, odnosno dijela objekta, odnosno da je isti investitor ili vlasnik predmet nekretnine, koja je nekretnina predmet nadzora, što je predmet uklanjanja. Primjenom odredbi članka 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i članka 109. Zakona o građenju proizlazi da bi u konkretnom slučaju vlasnik bila osoba koja je upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik. Društvo P.B. GRAD d.o.o. OIB: 10120762935 iz Zagreba, Radnička cesta br. 50, ovdje tužitelj, je imenovan investitorom navodne rekonstrukcije u pobijanom rješenju, a bez da postoji i jedan valjan dokaz da bi isto društvo uopće izvršilo predmetne radove ili da je vlasnik dijela objekta na kojem je izvršena navodna rekonstrukcija. U rješenju stoga nedostaje osnova iz koje bi proizlazio na koji način je uređujući inspektor utvrdio da je tužitelj investitor ili vlasnik predmetne nekretnine, odnosno da je izvršio navodnu rekonstrukciju iste. Da je inspektor izvršio valjani uvid u zemljišne knjige koje su javno objavljene i dostupne svima, mogao je utvrditi tko je upisan kao vlasnik etažnih dijelova i suvlasnik zajedničkih, te je na osnovu utvrđenja mogao odrediti izvršenika, odnosno osobu koja je obvezna postupati po nalogu iz pobijanog rješenja s osnove vlasništva. Izrijekom predmetnog rješenja uopće nije jasno i nedvojbeno određeno na kojoj nekretnini, odnosno etažnom dijelu, je izvršena predmetna nadogradnja, obzirom na upis objekta na navedenoj čestici i izvršeno, odnosno provedeno etažiranje. Zastupnik tužitelja gđa. ČD je u postupku dostavila zk izvadak u kojem je tužitelj upisani vlasnik etaže 449. Međutim, iz istog izvatka ne proizlazi da je tužitelj vlasnik i/ili investitor navodno dograđenog dijela objekta za koji se smatra da je izgrađen bez odgovarajućeg akta o građenju. Objekt je etažiran, što za posljedicu ima da je uspostavljeno samostalno vlasništvo svake pojedine etaže, ali isto tako su svi vlasnici etaža ujedno i suvlasnici zamjeničkih dijelova iste zgrade. Slijedom navedenog i nakon uvida u zk. uložak premetne nekretnine nesporno proizlazi da objekt na kojem je proveden nadzor opće nije valjano određen i nije poznato je li nadzor proveden na zajedničkim dijelom zgrade ili na posebnom dijelu, odnosno etažnom vlasništvu. S obzirom na upis u zemljišnim knjigama navodna nadogradnja je mogla biti izvršena kako na krovištu kao zajedničkom dijelu nekretnine koje su suvlasnici svi upisani vlasnici određenih etažnih dijelova, ili na posebnom dijelu u kojem slučaju je iste vlasnik etažnog dijela. Rješenje je stoga i vezano uz podatak točno određenog objekata nadzora, nemoguće ispitati i nemoguće provesti. U pobijanom rješenju nije iznesen niti jedan obrazloženi navod, kojim bi se utvrđene činjenice vezano uz navodno izvršenu rekonstrukciju, podvele pod zakonsku normu, odnosno pojam rekonstrukcije iz Zakona. Tužitelj ponavlja, nekretnina ima ishođenu građevinsku dokumentaciju i ta je činjenica upisana u zemljišnim knjigama. Nije jasno na koji je način bez provjere sadržaja postojeće građevinske dokumentacije, etažnog elaborata i upisa u zemljišne knjige, uopće utvrđeno da je vršena nadogradnja, i to kako je navedeno u točki 1. izrijeke pobijanog rješenja. Samim opažanjem inspektora objektivno nije bilo moguće utvrditi jesu li predmetni radovi izvedeni kao nadogradnja postojeće poslovne zgrade na ravnom krovu iznad osmog kata, smještena sjeveroistočno i sjeverozapadno od prostora liftova i stubišta ili su izvedeni tijekom građenja te zgrade u skladu s građevinskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje sa stanjem izvedenim u naravi, a što u postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja nije učinjeno. U svezi s tim inspektor se poziva na članak 119. ZDI, koji primjerice određuje: (1) U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova…… Dok u istom rješenju navodi da se nalaže uklanjanje nezakonite nadogradnje. Dakle, navodi su međusobno u kontradikciji, jer ili su radovi u tijeku i moguće je naložiti obustavu ili su završeni i nalaže se uklanjanje završenog objekta. Slijedom navedenog temeljem ovog rješenja nije moguće utvrditi: je li predmet nadzora gradilište ili završeni objekt, u čemu se sastoji navodna nadogradnja, je li nadogradnja izvršena na zajedničkom ili etažnom vlasništvu iste nekretnine, je li nadogradnja izvršena na objektu koji je već postojao na krovištu i za koji je ishođen akt o gradnji, tj. koji dio je sadržana u pozitivnim aktima koji su upisani u zemljišne knjige, ako da, u kojem dijelu se traži uklanjanje u odnosu na „zakonito“ izgrađen dio, te u kojem dijelu je u odnosu na postojeći pozitivni akt o gradnji predmetna nadogradnja izvršena. Nadalje, u postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja onemogućeno je tužitelju sudjelovanje u postupku, a što je protivno odredbama zakona i Ustava. Naime, u obrazloženju pobijanog rješenja konstatirano je na str. 2. da je utvrđeno da za navodnu rekonstrukciju nije ishođen relevantni akt građenja i da je to konstatirano Zapisnikom o uvidu u službenu dokumentaciju Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo komunalne poslove i promet od 24. studenog 2023. Tužitelj je mišljenja da predmetno utvrđenje počiva na ispravi Zapisniku, koji zbog svojih sadržajnih i postupovnih nedostataka ne predstavlja valjani, odnosno vjerodostojni dokaz da su predmetni radovi izvedeni bez građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta za građenje. Nadalje, pobijano rješenje nije izrađeno sukladno odredbama članka 98. stavka 5. Zakona vezano uz sadržaj rješenja. Pobijanim rješenjem nije valjano na zakonu utvrđeno protiv koga se donosi, odnosno izriče nalog za uklanjanje, što je objekt nadzora i što se uklanja, stoga isto nema niti jedan element po kojom bi se moglo postupati sukladno zakonu. Inspektor je prije svega trebao utvrditi sukladno upisu u zemljišnim knjigama o kojoj se nekretnini radi i provesti nadzor na točno određenom dijelu iste i u tom bi slučaju sukladno upisu u zemljišnim knjigama mogao odrediti izvršenika, tj. osobu kojoj nalaže uklanjanje navodne rekonstrukcije.

3. Slijedom iznesenog tužitelj predlaže da sud poništi rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor građenja, Službe podrške radu građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1298, URBROJ: 443-01-15-23-2 od 14. prosinca 2023. godine, te naloži tuženiku naknaditi tužitelju trošak upravnog spora zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do dana isplate u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

4. Tužitelj dalje navodi da radi prethodno navedenih nedostataka u postupku i pobijanom rješenju, u slučaju provedbe pobijanog rješenja nastala bi šteta ne samo tužitelju, već i suvlasnicima, odnosno vlasnicima iste nekretnine, s obzirom na neodređenost objekta, odnosno dijela istoga za koje se traži uklanjanje. Rješenje je neodređeno i stoga neprovedivo što je valjana osnova za odgodu provedbe istoga sve sukladno članku 26. Zakona o upravnim sporovima. Predmetna šteta bi se teško mogla popraviti i naknadnim tužbama radi namirenja štete iz razloga što bi se provedbom ovog pobijanog rješenja izvršilo uklanjanje objekta, koji je uredno upisan u zemljišnim knjigama i za koji je ishođen akt o gradnji, odnosno proveo bi se postupak izvršenja protiv osoba i na objektu koji nije moguće točno odrediti u prostoru u odnosu na cijeli objekt koji je upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ujedno provedbom rješenja bi nastala ne samo materijalna šteta vezano uz izravno financijsku štetu radi onemogućavanja poslovanja, već bi se ugrozilo poslovanje vlasnika objekta i korisnika koji se uklanja i istima bi nastala i reputacijska šteta na tržištu te se ugrožava i načelo povjerenja u zemljišne knjige, te Ustavom zajamčeno pravo vlasništva i slobodnog poslovanja. Dakle, opasnost od takve teške i nepopravljive štete izazvane postupanjem Građevinske inspekcije prije kontrole zakonitosti tog postupanja od strane suda moguće je izbjeći donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe. I to na onaj period dok se sudskim putem ne potvrdi zakonitost osporavanog rješenja. Tužitelj je mišljenja da su ispunjeni svi kumulativni uvjeti za osnovanost odgode pobijanog rješenja sukladno članku 26. Zakona o upravim sporovima. Ovdje posebice ističe da predložena odgoda nije protivna javnom interesu, jer predmetno zbog same privremenosti odgodnog učinka, izravno kolidira sa načelom zakonitosti i sudske kontrole upravnih akata. Zaključno, odgodni učinak izvršenja je privremenog karaktera, te ima važenje do pravomoćnosti odluke u ovom upravnom sporu. Zato tužitelj smatra da odgoda izvršenja rješenja nije u suprotnosti s javnim interesom jer, ako bi naslovljeni sud nakon provedenog postupka potvrdio osporavano rješenje, tužitelj bi opet bio u situaciji da trpi izvršenje rješenja tuženika. Stoga tužitelj predlaže da sud odgodi izvršenje rješenja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor građenja, Službe podrške radu građevinske inspekcije iz Zagreba, OIB: 33706439962, Ulica Pavla Šubića 29, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1298, URBROJ: 443-01-15-23-2 od 14. prosinca 2023. do pravomoćnog okončanja ovoga upravnog spora.

5. U svom odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod razloga i navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan, a prema slobodnom uvjerenju suda, te na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, shodno članku 114. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima.

7. Tijekom postupka izvršen je uvid u cjelokupni spis predmeta, te spis tuženika, a posebice u rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor građenja, Službe podrške radu građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1298, URBROJ: 443-01-15-23-2 od 14. prosinca 2023. godine (stranica 12-16 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 24. studenog 2023. godine, Potvrdu glavnog projekta od 15. srpnja 2010. godine, Potvrdu izmjene i dopune glavnog projekta od 21. studenog 2011. godine, uporabnu dozvolu od 3. veljače 2012. godine, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 30. listopada 2023. godine, te zemljišnoknjižni izvadak za zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk. ul. br. [broj ZK uloška]).

8. Kod donošenja odluke u ovom predmetu sud je polazio od sadržaja pobijanog rješenja od 14. prosinca 2023. godine, kojim se točkom 1. izreke naređuje investitoru, tvrtki P.B. GRAD d.o.o. (OIB: 10120762935) iz Zagreba, Radnička cesta br. 50, zastupanoj po predsjedniku uprave ČD (OIB: [osobni identifikacijski broj]), da u roku od 120 (stodvadeset) dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni sljedeće: bespravnu nadogradnju nepravilnog tlocrtnog oblika, tlocrtnih dimenzija cca 25,30 x 6,20 + 14,40 x 8,05 + 4,70 x 4.30 + 10,60 x 10,00 m, poslovne namjene izgrađenu na ravnom krovu iznad osmog kata, smještenu sjeveroistočno i sjeverozapadno od prostora liftova i stubišta na poslovnoj građevini izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nadogradnja je izgrađena bez ishođene građevinske dozvole. Točkom 2. izreke upozorava se investitor, da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako u određenom mu roku ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, dok se točkom 3. izreke upozorava investitor, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. Nadalje, točkom 4. izreke upozorava se investitor da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji ne ispunjavaju temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ili bi mogli biti opasni za život ljudi, za druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu. Točkom 5. izreke upozorava se investitor, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je građevina izgrađena i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete, dok se točkom 6. izreke upozorava investitor da je obvezan ukloniti stvari iz građevine u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nije uklonio i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete. Prema točki 7. izreke troškove izvršenja rješenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada snosi investitor. Naime, u provedbi inspekcijskog nadzora izvođenja građevinskih radova na ravnom krovu iznad osmog kata poslovne građevine izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Zagreb, Radnička cesta br. 50, obavljen je inspekcijski nadzor građenja na navedenom ravnom krovu dana 30. listopada 2023. godine u nazočnosti ČDŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), člana uprave tvrtke P.B. GRAD d.o.o., iz Zagreba, Radnička cesta br. 50. Investitor i vlasnik predmetne nadogradnje je tvrtka P.B. GRAD d.o.o. (OIB: 10120762935) iz Zagreba, Radnička cesta br. 50 zastupana po predsjedniku uprave ČD (OIB: [osobni identifikacijski broj]). Nazočna stranka je na zapisnik izjavila sljedeće: „prema mojim saznanjima predmetni prostor je građen istovremeno kada i cijela poslovna građevina, te je upisan u zemljišnu knjigu kao pripadajuća tehnološka prostorija oznake TP/02-09 površine 379,02 m2, a sve prema etažnom elaboratu.“ Po odredbama Zakona o gradnji za navedeni zahvat, za nadogradnju predmetne poslovne građevine je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, kod nadležnog tijela graditeljstva Grad Zagreba. Nakon uvida u službenu dokumentaciju Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo komunalne poslove i promet dana 24. studenog 2023. godine zapisnikom je utvrđeno da za predmetnu nadogradnju nije ishođena građevinska dozvola. Temeljem svega navedenog utvrđeno je da su radovi na nadogradnji predmetne poslovne građevine izvedeni bespravno. Odredbom članka 149. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17. i 39/19.) je propisano da nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola, navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo, te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da za evidentiranje građevine u katastru nije priložena uporabna dozvola. Odredbom članka 149. stavka 3. Zakona o gradnji je propisano da upis zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka je dokaz o evidentiranju isprave, odnosno da isprava nije evidentirana, a ne dokaz o zakonitosti i uporabljivosti građevine. Obzirom da uknjižba nije dokaz legalnosti odlučeno je kao u izreci rješenja.

9. Sud smatra da je pobijana odluka zasnovana na zakonu, te je prihvatio stajalište tuženika da su radovi na nadogradnji predmetne poslovne građevine izvedeni bespravno, iako tužitelj u tužbi navodi: "Kako se radi o uredno upisanom dijelu nekretnine u zemljišnim knjigama za koju je ishođen akt o gradnji, a koji je tehnološka prostorija u naravi koja je bitna za normalno funkcioniranje cijelog dijela zgrade šteta ne bi nastala samo vlasniku i investitoru već i svim korisnicima objekta koji bi u slučaju provedbe rješenja bili onemogućeni koristiti svoje dijelove nekretnine. Teret štete koja bi nastala ostalim korisnicima snosio bi tužitelj, te bi navedeno imalo znatne posljedice na njegovo poslovanje i vrlo je izvjesno dovelo bi ga u položaj nelikvidnosti i stečaja i na koncu prestanka postojanja te bi eventualna šteta koju bi „regresno“ mogao naplatiti od RH po uspjehu u ovom postupku bila nesvrhovita, jer isti subjekt ne bi postojao". Tako je pod Rbr. 449. upisan suvlasnički dio: 863,68/10.000 zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Etažno vlasništvo (E-449), sa opisanim posebnim dijelom "i pripadajućom tehnološkom prostorijom oznake TP/02/09, površine 379,02 čm", a u vlasništvu tužitelja, dok je npr. pod E-451 upisan posebni dio – opisani poslovni prostor "s pripadajućom tehnološkom prostorijom oznake TP/01/09, površine 199,10 čm", a u vlasništvu PBZ LEASING d.o.o. iz Zagreba. Međutim, te tehnološke prostorije ne odgovaraju bespravnoj nadogradnji nepravilnog tlocrtnog oblika i naznačenih tlocrtnih dimenzija poslovne namjene izgrađene na ravnom krovu iznad osmog kata, smještene sjeveroistočno i sjeverozapadno od prostora liftova i stubišta na poslovnoj građevini izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve prema skici koju je sačinio inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora 30. listopada 2023. godine i koja je sastavni dio zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru. Tako iz priložene dokumentacije u spisu tuženika, a u koju je izvršio uvid i uređujući inspektor, proizlazi da je ovdje tužitelj investitor izgradnje građevine na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz Potvrde izmjene i dopune glavnog projekta od 21. studenog 2011. godine proizlazi da se unutar građevine predviđa ukupno sedam funkcionalnih jedinica, te da poslovna građevina ima 4 podzemne etaže i 9 nadzemnih etaža (P + 8 K), s time da je heliodrom na krovu upravne građevine. Nadalje, iz priležeće uporabne dozvole od 3. veljače 2012. godine proizlazi da se uporaba odobrava za dio građevine izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je investitor dužan ishoditi zasebne uporabne dozvole za dječji vrtić sa dvije vrtićke i dvije jasličke grupe u prizemlju građevine sa pripadajućim dječjim igralištem, te za heliodrom na krovu 9. etaže. Zapisnik Povjerenstva za tehnički pregled od 26. siječnja 2012. godine i kontrolni zapisnik od 3. veljače 2012. godine čine sastavni dio ove uporabne dozvole. Treba naglasiti da upisane pripadajuće tehnološke prostorije vezane su za krov upravne građevine, odnosno poslovne građevine, za koji dio nije izdana potvrda glavnog projekta. Stoga su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za uklanjanje navedene nadogradnje iz točke 1. izreke pobijanog rješenja shodno članku 113. stavku 1. točki 1. ZDI. Nadalje, treba uputiti na članak 106. stavak. 4. ZDI, koji propisuje da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

10. Uslijed iznijetog, a na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

11. Sud je odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadom troškova upravnog spora, budući da članak 147. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) propisuje da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Nadalje, članak 145. stavak 1. ZUS-a propisuje da svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je prouzročila svojim radnjama, osim ako zakonom nije drukčije propisano.

12. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za odgodnim učinkom tužbe, budući da isti nije dokazao da su ispunjeni uvjeti iz članka 42. stavka 2. ZUS-a. Naime, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebice odredbi članka 103. tog Zakona, koji propisuje da će se postupci pokretati u javnom interesu po službenoj dužnosti. Zbog toga nije ispunjen jedan od kumulativno određenih uvjeta za određivanje odgodnog učinka tužbe. Nadalje, u odnosu na uvjete pod kojima sud može odobriti odgodu izvršenja treba naglasiti da nije nastup svake štete dovoljan razlog za odgodni učinak tužbe, već je potrebno da se radi o teško popravljivoj šteti, a prema ocjeni ovoga suda tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu izvršenjem osporavane odluke nastala šteta koju bi teško mogao popraviti, niti je ponudio ovome sudu dokaze koji bi opravdali takvo postupanje suda. Osim toga, u slučaju da se rješenje građevinskog inspektora izvrši, a tužitelj nakon toga u žalbenom postupku uspije u ovom upravnom sporu, moći će tražiti naknadu štete, što znači da šteta nije nepopravljiva niti teško popravljiva.

U Zagrebu 25. listopada 2024. godine

Sudac:

Ivan Levak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Odvjetnik Darko Marjanović, [adresa] Zagreb, Pavla Hatza 10

2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Središnji ured, Sektor za nadzor građenja, Služba podrške radu građevinske inspekcije, [adresa] Zagreb, Šubićeva 29

3. U spis