Poslovni broj: Kž-412/2022-8
Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
R E P U B L I K A H R V A T S K A
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Paljevec predsjednice vijeća te Ivane Bilušić i Ivane Dubravke Kovačević članica vijeća uz sudjelovanje Marije Batinjan zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog NŠ, zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. u vezi članka 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 7. listopada 2022. broj K-801/2015. u sjednici održanoj 25. listopada 2024., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice zamjenika branitelja odvjetnika Ivana-Filipa Gregovića, a odsutnosti državnog odvjetnika,
p r e s u d i o j e:
Odbija se žalba optuženog NŠ kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu pod točkom I. izreke na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/24 i 36/24., dalje: ZKP/08) kazneni nalog ovog suda od 10. srpnja 2015. poslovnog broja K-801/15 stavljen je izvan snage. Nadalje, suđenjem u odsutnosti optuženi NŠ proglašen je krivim zbog kaznenog djela krađe u pokušaju iz članka 228. stavak 1. u vezi članka 34.KZ/11, činjenično i pravno opisana u toj točki izreke presude te je pod točkom II. izreke osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Potom, na temelju članka 56. KZ/11. optuženom NŠ izrečena je uvjetna osuda te se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako optuženik u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo (točka II. izreke).
1.1. Pod točkom III. izreke na temelju članka 148. stavak 1. i 6. ZKP/08. optuženik je u cijelosti oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti.
2. Protiv te presude žali se optuženi NŠ, po branitelju Zoranu Vujasinu, odvjetniku iz Zagreba, zbog povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda ukine i predmet upusti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Spis je bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici (članak 474. stavak 1. ZKP/08.).
5. Na zahtjev istaknut u žalbi branitelj optuženika te državni odvjetnik obaviješteni su o datumu održavanja sjednice. Sjednica vijeća je održana u prisutnosti zamjenika branitelja odvjetnika Ivana-Filipa Gregovića. Sjednica vijeća je održana u odsutnosti uredno pozvanog državnog odvjetnika u skladu s člankom 475. stavkom 3. ZKP/08.
6. Žalba nije osnovana.
7. Optuženik se žali zbog povrede kaznenog zakona, a iz sadržaja žalbe, osim navoda da se moguće radi o neubrojivom počinitelju, proizlazi da su povrede kaznenog zakona na koje se poziva posljedica pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, tj. da se radi o tzv. posrednoj povredi kaznenog zakona, pa će na te žalbene navode biti odgovoreno u obrazlaganju žalbene osnove pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
8. Žalitelj smatra da nema niti jednog dokaza da bi optuženik počinio djelo za koje se tereti, da se optuženik ne sjeća ni radnji ni događaja, nesporno je bio alkoholiziran, zatečen da leži u vozilu, pa okolnost da je u takvom stanju zatečen uz otvoreni pretinac ispred suvozačevog sjedala još uvijek ne može biti dokaz „umišljanja na počinjenje kaznenog djela“. Nadalje, smatra da je otklanjanjem vještačenje ubrojivosti optuženika činjenično stanje nepotpuno utvrđeno, a moguće se radi o neubrojivom počinitelju.
8.1. Međutim tim navodima optuženik nije doveo u pitanje pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda, budući da je sud činjenično stanje u odnosu na odlučne činjenice potpuno i pravilno utvrdio kada je utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo (koje je ostalo u pokušaju) pod uvjetima i na način kako je to opisano izrekom presude. O svim činjeničnim i pravnim utvrđenjima prvostupanjski sud je dao logične i valjano argumentirane razloge koje, budući da imaju potporu u stanju u spisu, u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
8.2. Optuženik evidentno propušta iz vida da prilikom prvog ispitivanja pred državnim odvjetništvom ničim nije doveo u pitanje svoju ubrojivost, a niti je tijekom rasprave (koja je provedena u odsutnosti optuženika) koja je započela i zaključena 4. listopada 2022. (list 105-107) branitelj na okolnosti ubrojivosti predlagao bilo kakav dokaz. Time, činjenično stanje nije ostalo nepotpuno, a time ni pogrešno utvrđenim u pitanju ubrojivosti optuženika tempore criminis, kako tvrdi žalitelj.
8.3. Optuženikova obrana da se ne sjeća kako je ušao u osobni automobil niti kako je uhvaćen s razlogom je ocijenjena neuvjerljivom i usmjerenom izbjegavanju od kaznene odgovornosti, o čemu je prvostupanjski sud iznio valjano argumentirane razloge pod točkom 10. i 11. pobijane presude koje u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Ovo posebno imajući u vidu da je oštećeni AŠ iskazao da njegovo vozilo Škoda Fabia, registarskih oznaka [registarska oznaka] nije bilo skroz zaključano jer brava na lijevim vratima nije bila zaključana, a po pozivu policije je ugledao otvorenu ladicu u svom vozilu te da je iz izvješća V. policijske postaje razvidno da je optuženik zatečen od strane djelatnika policije na prostoru parkirališta ŠRC Šalata kako svojim rukama pokušava otvoriti parkirane osobne automobile, no su isti bili zaključani pa se dalje uputio do Rubetićeve ulice i kod kbr. 27. ušao u nezaključani automobil marke Škoda Fabia, registarskih oznaka [registarska oznaka], sagnuo se i sjeo na suvozačevo sjedalo te otvorio pretinac ispred suvozačevog sjedala i premetao stvari po istome, a kada su mu policijski službenici pristupili nije postupio po njihovoj zapovijedi već se pokušavao udaljiti sa mjesta događaja. Stoga nije u pravu žalitelj da nema niti jednog dokaza za utvrđenja prvostupanjskog suda u pobijanoj presudi.
8.4. Na temelju sveobuhvatne analize provedenih dokaza, pozivajući se prvenstveno na iskaz oštećenika AŠ te dokumentaciju priloženu spisu pravilno prvostupanjski sud zaključuje da u konkretnom slučaju postupanje optuženika koji oko 5,00 sati ujutro rukama pokušava otvoriti parkirane osobne automobile, najprije na prostoru ŠRC Šalata, a potom se upućuje dalje (evidentno zbog zaključanosti istih vozila) do Rubetićeve ulice te otvara i ulazi u unutrašnjost vozila u vlasništvu AŠ, saginje se, otvara pretinac ispred suvozačevoga sjedala i premeće stvari u čemu su ga zatekli policijski službenici, je postupanje u cilju protupravnog prisvajanja svih vrjednijih predmeta koje pronađe u automobilu. Iz prethodno opisanog je razvidno da optuženik to cjelokupno ponašanje želi kao svoje i zato postupa s izravnom namjerom i to izravnom namjerom prvog stupnja, da tuđe pokretne stvari koje pronađe prisvoji za sebe, tu posljedicu i želi zato ide od vozila do vozila, bio je siguran u njeno ostvarenje, ali do čega nije došlo spletom okolnosti (zatečen od strane policije). Upravo stoga njegovo djelo ostaje u dovršenom pokušaju pa se nikako ne može govoriti o tome da radnjama optuženika nisu ispunjenja obilježja predmetnog kaznenog djela. Suprotno žalbenim navodima, to što je alkotestiranjem utvrđeno da je optuženi imao 0,82 g/kg alkohola u organizmu ne otklanja njegovo postupanje u izravnoj namjeri.
8.5. Dakle, žalbenim navodima optuženika, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, optuženik nije doveo u sumnju utvrđenje prvostupanjskog suda da su se u optuženikovom ponašanju ostvarila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela krađe u pokušaju za koje je proglašen krivim, što je prvostupanjski sud u svojoj presudi valjano i obrazložio.
8.6. Iz navedenih je razloga neutemeljena optuženikova žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a s tim u svezi i zbog povrede kaznenog zakona koja se u žalbi ističe sadržajno samo kao posredna povreda.
9. S obzirom da žalitelj smatra da je izrečena kazna na koju je osuđen prestroga, ovaj drugostupanjski sud je razmotrio i tu žalbenu osnovu te zaključio kako je prvostupanjski sud pravilno kao olakotne okolnosti cijenio da optuženik prije nije osuđivan, kazneno djelo je ostalo u pokušaju i nije nastala nikakva materijalna šteta, dok od otegotne okolnosti pravilno je cijenjena naglašena kriminalna volja. Premda pogrešno prvostupanjski sud kao otegotne okolnosti uzima nekritičnost optuženika (jer se branio pozivanjem na alkoholiziranost), kao i nezahvalnost (jer ima status tražitelja azila u Republici Hrvatskoj), to nije od utjecaja na pravilnost odluke o kazni, jer uz sve one druge olakotne i otegotne okolnosti koje su pravilno utvrđene i vrednovane, ne bi dovelo do blaže i povoljnije kazne za optuženika. Stoga je pravilno prvostupanjski sud optuženiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci i potom izrekao uvjetnu osudu s rokom provjeravanja od jedne godine, jer tako izrečena kazna, odnosno uvjetna osuda u navedenom roku provjeravanja, i po ocjeni drugostupanjskog suda je adekvatna stupnju krivnje i pogibeljnosti djela, te podobna za ostvarenje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.
10. Budući da žalba optuženog NŠ iz navedenih razloga nije osnovana, niti su pri ispitivanju pobijane presude nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP/08, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je odlučiti kao u izreci, na temelju članka 482. ZKP/08.
U Velikoj Gorici 25. listopada 2024.
Predsjednica vijeća:
Gordana Paljevec
