Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-3690/2022-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika CL, zbog djela prekršaja iz članka 43. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 1., članka 176. stavka 5. i članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22., dalje: Zakon o sigurnosti prometa na cestama), pokrenutom optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka KLASA: 211-07/22-5/22685, URBROJ: 511-09-34-22-1 od 24. kolovoza 2022., nakon glavne i javne rasprave održane 21. listopada 2024. u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju članka 183. i članka 171.a Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 144/22., dalje: Prekršajni zakon), 24. listopada 2024. je javno objavio i

p r e s u d i o  j e

I.Okrivljenik IL, bez nadimka, sin C i I rođene Ć, rođen **.**.2001. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], SSS, student Fakulteta informatike i digitalne tehnologije, bez primanja, uzdržavan po roditeljima, neoženjen, bez djece, neodlikovan, dobrog imovinskog stanja – prema vlastitoj izjavi, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan - prema vlastitoj izjavi, protiv njega se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak,

k r i v  j e

što je

1.dana 11. kolovoza 2022. u 07:45 sati upravljao osobnim vozilom marke Peugeot 307 registarske oznake [registarska oznaka] i kretao se u Rijeci, u Ulici Ivana Pavla II., na etaži -2 parkirališne garaže Zagrad B, prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima,

dakle, u prometu na cesti upravljao motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, odnosno bez položenog vozačkog ispita,

čime je počinio prekršaj iz članka 216. stavka 3. u vezi sa stavcima 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama;

2.u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1., kao vozač upravljao osobnim vozilom marke Peugeot 307 registarske oznake [registarska oznaka], i kretao se u Rijeci, u Ulici Ivana Pavla II., na etaži -2 parkirališne garaže Zagrad B, vršeći radnju vozilom u prometu, kretanjem na obilježenom parkirališnom mjestu broj 360 - skretanjem udesno iz smjera istoka u smjeru sjevera, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti po ostale sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, kojom prilikom je zadnjim desnim bočnim dijelom vozila udario u zadnji lijevi bočni dio osobnog vozila marke Fiat 500 reg. oznake [registarska oznaka] parkiranog na obilježenom parkirališnom mjestu broj 361, prednjim dijelom okrenutim prema jugu, po vozačici ĆL, pri čemu je na oba vozila nastupila materijalna šteta,

dakle, kao vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti radnju vozilom, počeo takvu radnju, a da se prije započinjanja radnje nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja čime je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom,

čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu članka 293. stavak 1. istoga Zakona;

3. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1., nakon prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kao vozač osobnog vozila marke Peugeot 307 registarske oznake [registarska oznaka], s vozilom napustio mjesto prometne nesreće, a da prethodno odsutnoj vlasnici oštećenog parkiranog vozila nije ostavio osobne podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću,

dakle, da kao vozač u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila, osobi vlasniku oštećenog vozila nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću,

čime je počinio prekršaj iz članka 176. stavka 5. u vezi sa stavkom 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama;

pa se na temelju citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljeniku

utvrđuju

- za djelo prekršaja pod točkom 1. izreke presude, novčana kazna u iznosu od 810,00 eura (osamsto deset eura) ,

- za djelo prekršaja pod točkom 2. izreke presude, novčana kazna u iznosu od 90,00 eura (devedeset eura) i

- za djelo prekršaja pod točkom 3. izreke presude, novčana kazna u iznosu od 240,00 eura (dvjesto četrdeset eura) i

Na temelju članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.140,00 eura (tisuću sto četrdeset eura).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti ove presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik se upozorava da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena ako u roku koji je određen ovom odlukom uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 760,00 eura (sedamsto šezdeset eura).

II.Na temelju odredaba članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se za počinjene prekršaje izriče i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 (dva) mjeseca.

III.Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi sa člankom 138. stavkom 2. točkom 1. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 56,54 eura (pedeset šest eura i pedeset četiri centa) u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1.Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava primorsko-goranska, Postaja prometne policije Rijeka, kao ovlašteni tužitelj, podnijela je optužni prijedlog KLASA: 211-07/22-5/22685, URBROJ: 511-09-34-22-1 od 24. kolovoza 2022. protiv okrivljenika CL, zbog djela prekršaja pobliže opisanih u izreci ove presude.

2.Nakon počinjenja prekršaja Zakon o sigurnosti prometa na cestama je izmijenjen Zakonom o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 114/22.). Sukladno odredbi članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da se u ovom postupku ima primijeniti kasniji propis jer je, s obzirom na propisane kazne, blaži za okrivljenika.

3.Na provedenoj glavnoj raspravi, Sud je pročitao optužni prijedlog, ispitao okrivljenika i proveo dokazni postupak u kojem je pročitana i razgledana dokumentacija dostavljena od ovlaštenog tužitelja uz optužni prijedlog te podaci iz prekršajne evidencije za okrivljenika.

4.Ispitan na glavnoj raspravi, okrivljenik je u prvom redu izjavio da se smatra krivim za prekršaje za koje ga se tereti, da je točno da je 11. kolovoza 2022. oko 7,45 sati upravljao osobnim vozilom marke Peugeot 307 reg. oznake [registarska oznaka], da tada još nije imao pravo na upravljanje motornim vozilima, već je u to vrijeme pohađao autoškolu i imao je nekoliko sati vožnje. Imao je želju voziti te je bez znanja roditelja upravljao njihovim automobilom, a nakon što je u parkirališnoj garaži Zagrad B, vršeći radnju vozilom izlaska s parkirališnog mjesta, zadnjim desnim bočnim djelom svog vozila udario u zadnji lijevi bočni dio parkiranog vozila marke Fiat, prepao se i otišao s mjesta događaja, a da nije ostavio svoje podatke i podatke o vozilu kojim je upravljao vlasnici oštećenog parkiranog vozila.

1.Na upit sutkinje, okrivljenik odgovara da sada ima položen vozački ispit i izdanu vozačku dozvolu, ali da sada po preporuci liječnika ne vozi jer mu je dijagnosticiran akutni psihotični poremećaj.

2.Okrivljenik je u spis predao i svoju pisanu obranu u kojoj su bitnom navedeni navodi koje je okrivljenik iznio pred sudom, da je svjestan prekršaja koje je prouzročio svojim pogrešnim odlukama, da se ispričava svima kojima je prouzročio štetu, da je u to vrijeme na drugoj godini prekinuo težak studij medicine, da je trenutno student informatike. Naglašava do navedenog događaja niti nakon njega nije počinio prekršaj niti kazneno djelo.

5.S obzirom da je Sud ocijenio da je okrivljenikovo priznanje djela prekršaja sukladno dokazima iz spisa predmeta, dokazni je postupak proveo sukladno članku 171.a stavku 3. Prekršajnog zakona, odnosno izvedeni su samo dokazi koji se odnose na odluku o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama.

6.U dokaznom je postupku pročitana obavijest na temelju članka 109.a stavka 1. Prekršajnog zakona od 11. kolovoza 2022., zapisnik Postaje prometne policije Rijeka KLASA: 211-08/22-4/23399, URBROJ: 511-09-34-22-2 od 23. kolovoza 2022., o očevidu prometne nesreće koja se dogodila 11. kolovoza 2022., razgledane su fotografije mjesta događaja prometne nesreće, fotografije oštećenog automobila marke Peugeot reg oznake [registarska oznaka] i oštećenog automobila marke Fiat reg oznake [registarska oznaka], snimljene po policijskim službenicima te situacijski plan mjesta događaja prometne nesreće koja se dogodila 11. kolovoza 2022. broj 211-08/22-4/23399, izrađen 13. kolovoza 2022.

3.Pročitana je službena zabilješka policijskog službenika o izvršenoj provjeri u Informacijskom sustavu MUP-a, Evidenciju vozača i vozačkih dozvola od 12. kolovoza 2022. iz koje proizlazi da se okrivljenik nije vodio u evidencijama vozača i vozačkih dozvola.

4.Sud je naposljetku pročitao podatke Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika te je utvrđeno da okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

5.Okrivljenik nije imao primjedbe na izvedene dokaze niti daljnje dokazne prijedloge.

7.Na upit o njegovim osobnim prilikama i imovinskom stanju, okrivljenik odgovara da živi s roditeljima u stanu u vlasništvu roditelja koji ga i uzdržavaju, budući da nema vlastite prihode, on nije vlasnik nekretnina niti vrijednih pokretnina.

8.Završno okrivljenik izjavljuje da mu je žao što je počinio prekršaje, volio bi da se to uopće nije dogodilo te naglašava da bi u slučaju da se dogodi prometna nesreća zasigurno postupio drugačije, ostavio bi podatke o sebi i o vozilu.

9.U članku 216. stavku 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura / 9.945,54 do 19.966,43 kuna1 ili kaznom zatvora do 60 dana, kazniti za prekršaj osoba koja u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje.

6.Prema članku 43. stavcima 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji vozač se je dužan uvjeriti da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Prema stavku 3. toga članka, novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura / 979,49 kuna1 kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka. Iz odredbe članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama slijedi da se za prekršaje iz toga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, propisana kazna uvećava za iznos od 130,00 eura / 979,49 kuna1.

7.Iz odredbi članka 176. stavaka 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama slijedi da je u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću, a novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura / 2.938,46 do 6.931,74 kuna1 kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

10.Na temelju ovako provedenog postupka, priznanja djela prekršaja od strane okrivljenika, koje je priznanje sukladno dokazima u spisu, kao i analizom i ocjenom provedenih dokaza, i to svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, osobito činjenice da su djela prekršaja utvrđena po ovlaštenim službenim osobama o čemu je sastavljen zapisnik te provjerom u informacijskom sustavu MUP-a RH, o čemu je sastavljena službena zabilješka, Sud nalazi utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje kako je to činjenično i pravno pobliže opisano u izreci presude. Naime, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik 11. kolovoza 2022. u 07:45 sati upravljao osobnim vozilom marke Peugeot 307 registarske oznake [registarska oznaka] i kretao se u na etaži -2 parkirališne garaže Zagrad B, prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilima, budući da nije imao položen vozački ispit, zatim da je tom prilikom, kretanjem na parkirališnom mjestu broj 360 zadnjim desnim bočnim dijelom vozila udario u zadnji lijevi bočni dio osobnog vozila marke Fiat 500 reg. oznake [registarska oznaka] parkiranog na obilježenom parkirališnom mjestu broj 361, i na taj način izazvao materijalnu štetu u na oba vozila, opisanu u zapisniku o očevidu. Nedvojbeno je utvrđeno i da je okrivljenik potom s vozilom otišao s mjesta prometne nesreće, a da prethodno nije na propisani način vlasnici oštećenog vozila ostavio potrebne podatke.

8.Dakle, u ponašanju okrivljenika su nedvojbeno ostvarena sva bitna obilježja prekršaja iz članka 216. stavka 3. u vezi sa stavcima 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iz članka 43. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. uz primjenu članka 293. stavka 1. istoga Zakona, te prekršaja iz članka 176. stavak 5. u vezi sa stavkom 3. toga Zakona.

9.Slijedom iznesenog, Sud je okrivljenika proglasio krivim za navedene prekršaje te mu je za svaki od njih utvrdio novčane kazne i izrekao ukupnu novčanu kaznu koja je, primjenom članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, jednaka zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni.

11.Okrivljenik je kriv za prekršaje jer je kao i svaka prosječna osoba, neovisno o njegovoj mladoj životnoj dobi, morao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno.

12.Prilikom određivanja vrste i visine kazne okrivljeniku za počinjene prekršaje, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, dakle stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

10.Tako su na strani okrivljenika kao olakotne okolnosti cijenjene iskreno priznanje djela prekršaja, kojim je okrivljenik omogućio brže i ekonomičnije odlučivanje o njegovoj prekršajnoj odgovornosti, izraženo žaljenje zbog počinjenih prekršaja i volju da ubuduće ne čini prekršaje, okolnost da je prouzročio manju materijalnu štetu, da prije niti nakon inkriminiranog događaja, prema sudu dostupnim podacima, nije evidentiran kao počinitelj bilo kojeg prekršaja, što ukazuje da se radilo o izoliranom incidentu u ponašanju okrivljenika. U obzir se uzimaju i imovinske prilike okrivljenika, tj. da nema vlastite prihode, već ga uzdržavaju roditelji te njegovo zdravstveno stanje na koje je ukazao u svojoj obrani.

11.Imajući u vidu da u postupku nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud je ocijenio da utvrđene olakotne okolnosti u njihovoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne okolnosti, uslijed kojih se svrha kažnjavanja za te prekršaje može se postići i blažom kaznom od propisanih. Tako je, uvažavajući svrhu prekršajnopravnih sankcija, okrivljeniku za počinjene prekršaje utvrđena novčana kazna uz primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona, dakle ispod najniže novčane kazne zakonom propisane za djela prekršaja iz točke I. 1. i I. 3. izreke, odnosno ispod zakonom utvrđenog iznosa novčane kazne propisanog za djelo prekršaja iz točke I. 2. izreke.

12.Sud je uvjerenja da će tako odmjerene novčane kazne, uz izrečenu zaštitnu mjeru, postići svrhu kažnjavanja, u prvom redu djelovati na okrivljenika na način da dodatno osvijesti pogibeljnost počinjenih djela te da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje, a da će istodobno djelovati i generalno preventivno.

13.Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ukupna novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne u roku određenom ovom odlukom.

13.Nadalje, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca.

14.Naime, u članku 58. stavku 1. Prekršajnog zakona, propisano je da sud zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Svrha izricanja zaštitnih mjera općenito, prema članku 51. Prekršajnog zakona, je da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, a prema načelu razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona, zaštitna mjera se ne smije izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.

15.S obzirom na sve navedeno, kao i da težina i pogibeljnost počinjenih djela ukazuju da kod okrivljenika postoje takve okolnosti koje upućuju na opasnost da bi upravljanjem motornim vozilom i ubuduće ugrožavao sigurnost prometa na cestama te da je izricanjem predmetne zaštitne mjere potrebno otkloniti uvjete koji omogućavaju daljnje činjenje prekršaja. Naime, prekršaj iz članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, spada među najteže tim Zakonom propisane prekršaje, a okrivljenik je u stjecaju s tim djelom počinio još dva prekršaja. Međutim, Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja da okrivljeniku ovu mjeru izrekne u trajanju od 9 mjeseci. Naime, uzevši u obzir da je okrivljenik neosuđivan za prekršaje uopće, da u više od dvije godine koje su protekle od toga događaja prekršaje nije ponovio, dakle, da se očito radilo o izoliranom incidentu, a osobito imajući u vidu da je naknadno stekao pravo upravljanja motornim vozilima, ali i da po liječničkoj preporuci ne vozi, sud ocjenjuje da je izrečena zaštitna mjera u trajanju od 2 mjeseca u razmjeru sa stupnjem okrivljenikove opasnosti te da će se i mjerom izrečenom u tom kraćem trajanju, postići njezina svrha.

14.Kako je okrivljenik proglašen krivim, Sud ga je obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura, koji iznos je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka te imovinskom stanju okrivljenika, a na temelju članka 138. stavka 2. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan i na naknadu, po tužitelju zatraženih troškova nastalih utvrđivanjem prekršaja, i to izradom skice mjesta nastanka prometne nesreće u iznosu od 26,54 eura (200,00 kuna1), u skladu s Rješenjem o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova ("Narodne novine" broj 55/11., 58/11., 100/12., 83/13., 110/14. i 45/16.), tako da je ukupni iznos troškova postupka 56,54 eura.

U Rijeci 24. listopada 2024.

Zapisničarka

Sutkinja

Jana Puškarić, v. r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

S obzirom da je presuda donesena prema članku 171a. Prekršajnog zakona, odnosno na temelju priznanja okrivljenika, žalba se može podnijeti samo zbog prekršajnopravne sankcije, uz obvezu podnošenja dokaza o činjenicama na kojima se temelji takva žalba.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljeniku

2. Tužitelju

3. U spis