REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U PAZINU
Pazin, Drščevka 1
Povrv-126/2024-28
(raniji B17/2023)
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Tijani Licul, u pravnoj stvari tužitelja KANIKA d.o.o. Zagreb, Nikole Pavića 11, OIB: 88150979673, kojeg zastupa punomoćnica Vanja Joka Brkljačić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika PROGRESSUM CONSTRUCTUM d.o.o. Vodnjan, Trgovačka 40, OIB: 52486319866, kojeg zastupa punomoćnik Mauro Vitasović, odvjetnik u Puli, radi naplate novčane tražbine, dana 24. listopada 2024. godine,
r i j e š i o j e
I. Nastavlja se ovaj postupak.
II. Ukida se rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdanom po javnoj bilježnici Fabiani Kliman sa sjedištem u [adresa], posl. broj: Ovrv-977/2022, UPP/OS- Ovrv-85/2022 od 17. ožujka 2022. godine, te se tužba odbacuje.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj, sada tužitelj, je 09. veljače 2022. godine podnio prijedlog za ovrhu protiv ovršenika, sada tuženika, radi naplate iznosa od 37.625,00 kn.
2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi izjavljen je prigovor pa je predmet proslijeđen na daljnje rješavanje ovome sudu (pod brojem: Povrv-17/2023).
3. U tijeku parničnog postupka, uvidom u sudski registar za tuženika utvrđeno je da je nad istim rješenjem ovog suda posl. broj: St-457/2023 od 29. studenog 2023. godine otvoren predstečajni postupak pa je rješenjem posl. broj: Povrv-17/2023-23 od 23. siječnja 2024. godine utvrđen prekid ovog postupka temeljem čl. 68. st. 1. Stečajnog zakona (Narodne novine broj 71/15, 104/17, 36/22, dalje: SZ) te je određeno da će se postupak nastaviti nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma - u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u predstečajnom postupku osporene ili nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnoga postupka.
4. Podneskom od 19. kolovoza 2024. godine tužitelj je predložio nastavak postupka obzirom da je njegovo potraživanje navedeno u popisu imovine dužnika te da je isto osporeno od strane povjerenika.
5. Uvidom u predstečajni spis posl. broj: St-457/2023 utvrđeno je da tužitelj nije prijavio ovopredmetnu tražbinu pa ista nije bila predmetom ispitivanja na ispitnom ročištu niti je utvrđenja rješenjem o utvrđenim i osporenim tražbinom ni rješenjem kojim je potvrđen plan restrukturiranja.
6. Predstečajni postupak je pokrenut 07. studenog 2023. godine kada je na snazi bio Stečajni zakon (Narodne novine broj 71/15, 104/17, 36/22) sukladno kojemu da bi se u predstečajnom postupku raspravljalo o tražbini određenog vjerovnika taj vjerovnik tu tražbinu mora prijaviti. Više nije dovoljno da ista bude navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka od strane dužnika (presumpcija prijave tražbine).
7. Naime, odredbom čl. 39. Stečajnog zakona (Narodne novine broj 71/15 i 104/17), a koji se ne primjenjuje na konkretni predstečajni postupak jer je on pokrenut za vrijeme Stečajnog zakona (Narodne novine broj 71/15, 104/17, 36/22) bilo je propisano da ako vjerovnik nije podnio prijavu tražbine, a tražbina je navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka, tražbina navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka smatra se prijavljenom tražbinom. Odredbom čl. 21. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Narodne novine broj 36/22), koji na snazi od 01. listopada 2022. godine, naslov iznad čl. 39. mijenja se i glasi: „Tražbine vjerovnika na koje predstečajni postupak utječe“ (a do tada je glasio "Predmnijeva prijava tražbine"), te se čl. 39. mijenja i glasi: „Vjerovnici na koje predstečajni postupak utječe mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku.“ (do tada je glasio: "Ako vjerovnik nije podnio prijavu tražbine, a tražbina je navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka, tražbina navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka smatra se prijavljenom tražbinom. ").
8. Dakle, kako je prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka podnesen 07. studenog 2023. godine, kada je na snazi bio izmijenjeni čl. 39. koji isključuje predmnijevu prijave tražbine i propisuje obvezu vjerovnika da sam prijavi svoju tražbinu, to sud utvrđuje da vjerovnik KANIKA d.o.o. nije svoju tražbina prijavio u predstečajnom postupku, a što onemogućuje nastavak ovog postupka. Na takvo utvrđenje suda ne može utjecati ni to što je povjerenik u obrascu 5 (Očitovanje povjerenika o prijavljenim tražbinama) uvrstio ovo potraživanje i osporio ga (iako se i on osvrnuo da više ne postoji presumpcija prijave tražbine).
9. Ovaj postupak bilo bi moguće nastaviti jedino u situaciji da je ovopredmetna tražbina prijavljena u predstečajnom postupku, da je osporena i da je vjerovnik upućen na nastavak ovog postupka.
10. Navedeno predstavlja procesnu pretpostavku za nastavak i vođenje ovog postupka, te kako navedenom nije udovoljeno to se odgovarajućom primjenom čl. 282. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) tužba ima odbaciti.
11. Iako po pitanju neprijavljivanja tražbine u predstečajnom postupku postoji određena pravna praznina istu je moguće popuniti odgovarajućim tumačenjem odredbi SZ-a, a tome je doskočila i sudska praksa.
12. Sukladno čl. 65. st. 3. SZ-a pravne posljedice otvaranja predstečajnog postupka nastaju za sve tražbine vjerovnika prema dužniku koje su nastale do otvaranja tog postupka (kao što je to ovopredmetna tražbina), izuzev tražbina koje su od tog izuzete, ali ti izuzeci se ne odnose na ovopredmetnu tražbinu. Analogno tome, ovaj sud zaključuje da je predstečajni postupak jedini postupak u kojem vjerovnik ima pravo ostvarivati svoju tražbinu (takav stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama Rev 3411/2018-2, Rev 1445/2018-2 i Rev x 256/2018-3).
13. O pitanju procesne legitimacije za vođenje parničnog postupka vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u postupak predstečajne nagodbe izjasnio se Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-III/354/2016 od 30. ožujka 2017. i pritom zaključio da vjerovnik protekom roka za prijavu tražbine u predstečajni postupak više ne može voditi parnični postupak i da se takva tužba treba odbaciti. Na taj način Ustavni sud dao je tumačenje čl. 65. st. 3. SZ-a i s aspekta povrede konvencijskih i ustavnih prava te je zaključio da odbačaj tužbe ne znači povredu prava na pravično suđenje. S takvom odlukom složio se i Vrhovni sud Republike Hrvatske (zaključak broj: Su-IV-204/17 od 02. lipnja 2017.).
14. Naime, meritorno odlučivanje u parnicama dovelo bi do situacije da vjerovnici koji svoju tražbinu nisu prijavili u predstečajni postupak mogu izbjeći smanjenje i odgodu dospjelosti dužnikovih obveza jer su u poziciji neovisno o predstečajnoj nagodbi svoju tražbinu naplatiti u cijelosti i bez odgode. Na taj način institut predstečajne nagodbe izgubio bi svoju svrhu i smisao jer bi se vjerovnicima dalo za pravo da svoju tražbinu jednostavno ne prijave u predstečajni postupak i da je pokušaju ostvariti izvan njega.
15. Konačno, i iz istog razloga, vjerovnik ne može svoje pravo na nastavak ovog postupka ostvariti ni sukladno čl. 62. st. 1. SZ-a (druga rečenica) kojim je propisano da se tražbina vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u predstečajni postupak, premda je uredno bio obaviješten o njegovu otvaranju, može namiriti samo na način, u rokovima i pod uvjetima koje predviđa plan restrukturiranja za tražbine skupine vjerovnika kojoj bi dotični vjerovnik pripadao da je prijavio tražbinu.
16. U prvom redu ovaj sud smatra da je navedena odredba u suprotnosti sa odredbom čl. 39. SZ-a koja propisuje da vjerovnici na koje predstečajni postupak utječe mogu svoju tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku. To znači da se tražbine poput ove vjerovnika KANIKA d.o.o. ne mogu i ne smiju ostvarivati izvan predstečajnog postupka, ni prisilno, ali ni dobrovoljno. Drugo, čl. 36. st. 1. SZ-a propisano je da prijavu tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud će odbaciti rješenjem.
17. Svako drugačije tumačenje narušilo bi čitavu koncepciju predstečajnoga postupka. Naime, dužnik je dužan dostaviti prijedlog plana restrukturiranja u roku od 21 dan nakon pravomoćnosti rješenja o utvrđenim tražbinama upravo iz razloga da bi se znalo tko su vjerovnici i koliko iznose njihove tražbine, kao i kako se namjeravaju te tražbine podmiriti. Ako lista vjerovnika nije konačna dužnik ne može sastaviti plan restrukturiranja iz kojega proizlazi vjerojatnost da će njegova provedba omogućiti dužnikovu sposobnost za plaćanje. Plan restrukturiranja mora davati razumne izglede da će spriječiti nastanak nesposobnosti plaćanja ili osigurati održivost poslovanja jer bi sud u protivnom trebao uskratiti potvrdu plana restrukturiranja. Čak važnije i od toga jest da vjerovnici koji odlučuju o prihvaćanju plana restrukturiranja moraju u trenutku donošenja te odluke znati tko su sve vjerovnici dužnika (i koliki je ukupni iznos tražbina koje se namiruju) jer su to odlučne činjenice za njihovo glasovanje. Nije isto da li dužnik ima obveze u iznosu od 100.000,00 eura ili 1.000.000,00 eura. Naime, moguće je da vjerovnici glasaju za plan restrukturiranja jer osnovano polaze od plana restrukturiranja iz kojeg proizlazi da će dužnik ukupan iznos obveza od 100.000,00 eura moći podmiriti, no za plan restrukturiranja ne bi glasali da ukupan iznos obveza iznosi 1.000.000,00 eura, a kada bi sud dopustio naknadnu prijavu tražbina onda je moguće da se naknadno pojavi vjerovnik sa vrlo visokom tražbinom koja mi onemogućila ostvarenje plana restrukturiranja i dovela vjerovnike u lošiji položaj. Namirenje neprijavljenih tražbina sigurno može ugroziti ispunjenje obveza preuzetih planom restrukturiranja, dovesti do stečaja dužnika, a može dovesti i do toga da vjerovnici u konačnici namire svoje tražbine u manjem iznosu nego da je vođen stečajni postupak. Radi navedenog, sve činjenice u trenutku donošenja odluke o planu restrukturiranja moraju biti izvjesne i utvrđene radi čega se ne može dopustiti naknadna prijava tražbina, protekom roka za prijavu. Pa tako sud smatra da to ne bi mogao učiniti ni tužitelj u odnosu na svoju neprijavljenu tražbinu pozivom na odredbu čl. 62. st. 1. SZ-a (druga rečenica).
17. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
U Pazinu, 24. listopada 2024. godine.
Sutkinja:
Tijana Licul
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
DNA:
1/ Pun. tužitelja
2/ Pun. tuženika
