Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: R1-61/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, OIB 14828046348, po sutkinji toga suda Lidiji Krašek, u izvanparničnom predmetu po prijedlogu predlagateljice ŠU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Tanji Krašovec, odvjetnici iz Novog Marofa, protiv protustranke OU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zlatku Kovačiću, odvjetniku iz Zagreba, radi uređenja međe, dana 23. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e

I/ Uređuje se međa između nekretnina stranaka i to predlagateljice ŠU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao predlagateljica i to čkbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište i kuća i protustranke OU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i to čkbr. [katastarska čestica] u naravi oranica sve k. o. [katastarska općina] tako da ide pravcem označenim u skici mjerničkog vještaka Bojana Škvorca od 23. listopada 2024. slovima C-D, a to temeljem posljednjeg mirnog posjeda.

II/ Utvrđuje se da postoji sporna površina te se nezadovoljna stranka upućuje da u roku od 6 mjeseci po pravomoćnosti ovog rješenja može pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja jačeg prava na spornoj površini.

III/ Nalaže se protustranci da na ime troškova ovog postupka isplati predlagateljici iznos od 304,77 EUR (tristo četiri eura i sedamdeset sedam centi), a to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela ovome sudu prijedlog radi uređenja međe navodeći da je vlasnica i posjednica nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je protustranka vlasnik i posjednik susjedne nekretnine i to čkbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nadalje da je predlagateljica stekla svoju nekretninu kupoprodajom 2018. te je istu nastavila posjedovati na isti način i u istoj veličini kao i njezini prednici. Na toj nekretnini se danas nalazi dječji vrtić, a ista je od susjeda jasno ograđena postojećom ogradom, a koju ogradu je postavila ranija vlasnica još 1981. i prema toj ogradi vlasnici susjednih nekretnina su uživali svaku svoju nekretninu. Osim toga je predlagateljica nakon kupnje svoje nekretnine uz tu ogradu postavila šahtove te izvršila priključke plina i kanalizacije, a kojim radnjama nije nitko prigovarao. Protustranka je također svoju nekretninu stekao kupnjom, ali 2021. i od kada istu uredno kosi i održava te uživa do naprijed opisane ograde, koja ograda po mišljenju predlagateljice predstavlja među između njihovih nekretnina. Međutim predlagateljica navodi da je željela obnoviti navedenu ogradu te je o tome i obavijestila protustranku, a koji se tome usprotivio navodeći da ta ograda ne predstavlja među između njihovih nekretnina već bi međa trebala biti bliže njezinoj građevini te da dijelovi njezinog dvorišta gdje se nalaze priključci plina i kanalizacije predstavljaju ustvari njegovo vlasništvo. Obzirom da je prednjom izjavom protustranka osporio postojeću među to je predlagateljica pokrenula ovaj postupak.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se načelno suglasio sa postupkom uređenja međe, ali se usprotivio prijedlogu predlagateljice da se međa uredi prema postojećoj ogradi već je predlagao da se međa uredi prema stanju katastarskog operata. To iz razloga što bi uređenje međe prema prijedlogu predlagateljice dovelo do smanjenja njegove nekretnine za gotovo 200 m2. Također da smatra da je upravo predlagateljica samovoljno postavila predmetnu ogradu. On osobno je i predlagateljici od samog stjecanja vlasništva svoje nekretnine ukazivao predlagateljici na problem međe, a što je konačno i rezultiralo pokretanjem ovog postupka.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je prije svega proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog sudskog vještaka dipl. ing. Bojana Škvorca.

4. Na licu mjesta sud je utvrdio da su nekretnine stranaka smještene u mjestu Grana time da je nekretnina predlagateljice u naravi kuća i dvorište i ograđena je ogradom od metalnih stupova i žičanog pletiva dok je nekretnina protustranke prilikom očevida bila u naravi livada. Nekretnine su smještene sa južne strane javne ceste koja predstavlja ulicu Grana i od koje ulice se uspinju prema jugu tako da je najniža točka uz samu ulicu. Isto tako je posjed između predmetnih nekretnina jasno vidljiv obzirom na zatečenu ogradu, a ta ograda se proteže od ceste te se uspinje prema jugu do završetka nekretnine predlagateljice. Isto tako je utvrđeno da uz ogradu prema nekretnini protustranke, a na dijelu koji se nalazi nedvojbeno u posjedu predlagateljice ormarić priključka plina kao i stup javne rasvjete. Također je utvrđeno da je nekretnina predlagateljice u svom sjevernom dijelu dvorište jer je građevina na njenoj nekretnini dječji vrtić, a isto tako na samom dvorištu uz parkiralište postoji i manje ograđeni dio za polaznike dječjeg vrtića radi sprječavanja istrčavanja prema cesti. Nekretnina protustranke pak nije ograđena osim u istočnom dijelu gdje se ustvari nalazi ograda postavljena od istočnog susjeda.

5. Prema nalazu i mišljenju mjerničkog sudskog vještaka je inače utvrđeno da predlagateljica posjeduje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nekretnina u naravi predstavlja dvorište i kuću, dok protustranka posjeduje čkbr. [katastarska čestica], a koja nekretnina u naravi predstavlja u naravi livadu. Isto tako je utvrđen i položaj pravca protezanja ograde i taj pravac je označen slovima C-D dok je pokazana i katastarska međa koja inače znatno odstupa od stanja na terenu i ta linija je označena slovima A-B. Obzirom na pokazane linije međe te prijedloga stranaka utvrđeno je postojanje dviju spornih površina i to jedne koja je označena slovima A-C1-D-A, a koja se nalazi na dijelu koji uživa protustranka te slovima B-C-C1-B na dijelu koji uživa predlagateljica. Dakle na licu mjesta je prema mjerničkom vještaku utvrđen pravac protezanja ograde između nekretnina stranaka i to slovima C-D, a koja ograda ustvari i predstavlja granicu posjeda između stranaka.

6. Nakon pokazivanja i obilježavanja svih pravaca po mjerničkom vještaku predlagateljica je tražila uređenje međe sukladno dosadašnjem posjedu stranaka dok je protustranka tražila uređenje međe prema katastarskom operatu.

7. Sud je inače u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka smatrajući da je nalaz i mišljenje dano temeljem stručnog znanja i iskustva mjerničkog vještaka, a isti nalaz i mišljenje su i potkrijepljeni odgovarajućom skicom izmjere i nisu dovedeni u sumnju tvrdnjama stranaka.

8. Imajući u vidu nesporne izjave stranaka o granici posjedovanja nekretnina po strankama kao i činjenicu da ograda koju je sud zatekao na licu mjesta postoji već više godina i da stranke nisu navele da bi vodile bilo kakve postupke radi smetanja posjeda sud je nedvojbeno utvrdio da stranke posjeduju svaka svoju nekretninu temeljem mirnog i nesmetanog posjeda i to uvažavajući liniju postavljene ograde. Sud je obzirom na utvrđeno stanje na licu mjesta kao i obzirom na nesporne izjave stranaka o nespornom posjedovanju njihovih nekretnina konačno uredio među temeljem posljednjeg mirnog posjeda između njihovih nekretnina, a to sukladno odredbi iz čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 (pročišćeni tekst) - dalje ZV).

9. Pritom valja reći da prema odredbi iz čl. 103. st. 1. ZV-a, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međe) obnovi ili ispravi među. Nadalje odredbom iz čl. 103. st. 2. ZV-a je propisano da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Konačno odredbom iz čl. 103. st. 3. ZV-a je propisano da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi st. 2. ovoga čl., sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije ga utvrditi

– prema pravičnoj ocjeni. U ovom slučaju je sud nedvojbeno utvrdio posjed stranaka na njihovim nekretninama jer je isti i nesporan između stranaka te taj posjed ide linijom označenim slovima C-D kako to proizlazi i iz skice mjerničkog vještaka te je upravo po toj liniji i uredio među između stranaka.

11. Isto tako je sud sukladno odredbi iz čl. 103. st. 6 ZV-a uputio stranke da mogu i nakon pravomoćnosti ovog rješenja, a to u roku od 6 mjeseci u parnici dokazivati vlasništvo na nekretninama koje su predmet ovog postupka te tamo i zahtijevati eventualno drugačije uređenje međe nego što je to uređeno ovim postupkom.

12. Obzirom na iznijeto riješeno je kao u izreci.

13. Što se tiče troškova ovog postupka isti se temelje na odredbi iz paragrafa 283 st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku a koji se i primjenjuje u ovom predmetu temeljem odredbe iz čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine 73/91) Naime na očevidu je bilo nedvojbeno utvrđeno da je ovaj postupak uređenja međe između nekretnina stranaka bio nužan i potreban jer nedvojbeno postoji spor oko međe između nekretnina stranaka. Stoga je sud i obvezao protustranku na naknadu polovice troškova predlagateljici s tim da je priznao sljedeće troškove: za sudsku pristojbu na prijedlog u iznosu od 19,91 eur, za sudsku pristojbu na rješenje u iznosu od 39,81 eur troškove sudskog očevida uključujući i trošak sudskog vještaka u iznosu od 549,48 eur. Dakle predlagateljici je ukupno priznat trošak od 609,53 eur, a kako je ista zatražila naknadu troškova to je i protustranka obvezana na naknadu tih troškova u ½ dijela tj. u iznosu od 304,77 eur kako je to naznačeno u izreci pod točkom III/ ovog rješenja.

U Varaždinu 23. listopada 2024.

Sutkinja

Lidija Krašek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u tri primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

U razdoblju od 1. – 15. kolovoza rokovi za žalbu ne teku.

Dostaviti:

1/ 1/ Odvjetnica Tanja Krašovec, Novi Marof (za predlagateljicu)- uz skicu izmjere od 23. listopada 2024. i zapisnik od 23. listopada 2024.

2/ Odvjetnik Zlatko Kovačić (za protustranku)- uz skicu izmjere od 23. listopada 2024. i zapisnik od 23. listopada 2024.