REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-831/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, doc. dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Aleksandra Đorđević Bugarin, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice OTP banka d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, kojeg zastupaju punomoćnica Sanja Vukina, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Vukina & Partneri d.o.o. Zagreb, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv dijela presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-1301/2022-3 od 8. rujna 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-9341/2019-26 od 26. svibnja 2022., na sjednici održanoj 23. listopada 2024.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se revizija tuženice.
Obrazloženje
1. Presudom Županijskog suda u Splitu, broj Gž-1301/2022-3 od 8. rujna 2022. potvrđena je presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-9341/2019-26 od 26. svibnja 2022. kojom je utvrđena ništetnost odredbi Ugovora o kreditu broj 16510/06 od 14. ožujka 2006. zaključenog između stranaka kojima je glavnica kredita vezana uz valutu švicarski franak - CHF (stavak I. i II. izreke), te je naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos od 46.904,67 kn sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate (stavak III. izreke) kao i naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 8.306,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (stavak IV. Izreke).
2. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-332/2023-2 od 7. veljače 2023., tuženici je dopušteno podnošenje revizije presude Županijskog suda u Splitu, broj Gž-1301/2022-3 od 8. rujna 2022. kojim je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-9341/2019-26 od 26. svibnja 2022. u odnosu na sljedeće pravno pitanje:
„Je li sud prilikom odlučivanja o zahtjevu za isplatu novčanih iznosa koji se temelji na ugovornim odredbama kojima je glavnica kredita vezana uz valutu švicarski franak i koje su utvrđene ništetnim u kolektivnom sporu koji se pred Trgovačkim sudom u Zagrebu vodio pod posl. brojem P-1401/2012 i pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske vodio pod posl. br. Pž-6632/2017, dužan uzeti u obzir i koristi koje je tužitelj od takvih ništetnih ugovornih odredbi imao u vidu iznosa koje je tužitelj na temelju tih ništetnih ugovornih odredbi manje platio, te je li sud dužan po službenoj dužnosti izvršiti prebijanje više plaćenih i manje plaćenih iznosa na temelju takvih ništetnih ugovornih odredbi, bez da je tuženik istaknuo procesnopravni prigovor radi prebijanja ili protutužbeni zahtjev?“.
3. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude tuženica je pozivom na čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) podnijela reviziju u odnosu na pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju i preinači pobijanu drugostupanjsku presudu u smislu revizijskih navoda, podredno ukine nižestupanjske presude i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži troškove sastava revizije.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija nije osnovana.
6. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. ZPP revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbi o CHF valutnoj klauzuli.
8. U ovoj revizijskoj fazi postupka je sporno treba li prilikom donošenja odluke uzeti u obzir tzv. negativnu tečajnu razliku odnosno kada je tužitelj uplatio manji iznos od onog tečaja koji je bio ugovoren prilikom sklapanja ugovora.
9. Nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev u dijelu u kojim je tražena isplata preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbi o CHF valutnoj klauzuli, na temelju nalaza i mišljenja financijskog vještaka. Pritom nižestupanjski sudovi nisu uzimali u obzir i nisu umanjivali preplaćene iznose kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate kredita.
10. Suprotno navedenome, tuženica smatra kako je plaćene iznose zbog nepoštenosti i ništetnosti odredaba o CHF valutnoj klauzuli trebalo umanjiti za one iznose za koje je tužitelj platio manji anuitet zbog toga što je tečaj CHF bio manji od onoga na dan isplate. Pritom tuženica smatra da primjenom čl. 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) kada se vraća stečeno bez osnove valja uračunati ne samo korist koju je jedna strana imala od ništetne ugovorne odredbe već i eventualnu korist koju je druga strana imala od takve ništetne ugovorne odredbe.
11. Odredbom čl. 323. st. 1. ZOO propisano je da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.
12. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023. prije čijeg donošenja je sud odlučivao u proširenom vijeću prema čl. 390. st. 2. ZPP izraženo je sljedeće pravno shvaćanje koje ujedno predstavlja i odgovor na pitanje postavljeno u ovom predmetu:
"U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK – CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita."
13. Iz navedenog proizlazi da prigovor radi prebijanja (sudski prijeboj do kojeg dolazi u parnici odlukom suda) u postupovnopravnom smislu ne postoji ako ga tuženica na nesumnjiv način ne istakne te ako određeno ne navede koju tražbinu stavlja u prijeboj, s tim da tražbina koju je tuženica istaknula takvim prigovorom mora biti kvantitativno određena. Jednako je tako i u odnosu na građanskopravni prijeboj, ali uz razlike koje proizlaze iz pravne prirode ovih instituta i odredbi čl. 333. st. 3. ZPP, kao i onih prekluzivne naravi iz čl. 288.a st. 6. ZPP.
14. U tom smislu, ako u postupku u odnosu na potraživanje tužene stranke nije na određen način istaknut procesnopravni prigovor radi prebijanja iz čl. 333. ZPP ili materijalnopravni prigovor prijeboja (kompenzacija) iz čl. 195. i čl. 196. ZOO, odnosno ako nije podnesena protutužba, tada nema ni postupovnih pretpostavki za odlučivanje o osnovanosti ili neosnovanosti potraživanja tuženice na ime restitucije u vezi s negativnim tečajnim razlikama koje bi predstavljale korist koju je druga strana (tužitelj) imala od takve ništetne ugovorne odredbe.
15. U ovom predmetu tuženica samo osporava visinu potraživanja tužitelja na temelju nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na valutnu klauzulu u CHF, smatrajući da se prilikom izračuna iznosa koje je tužitelj preplatio na ime takve ništetne odredbe trebalo uzeti u obzir i iznose koje je tužitelj manje platio u vrijeme kada je tečaj CHF bio niži, a da pri tome nije stavila prigovor u smislu shvaćanja izraženog kao pod točkom 12. ove presude.
16. Stoga u konkretnom slučaju sud nije ovlašten niti dužan umanjivati potraživanje tužitelja s negativnim tečajnim razlikama nastalim u razdoblju kada je tečaj CHF bio niži od tečaja CHF na dan isplate te je odluka nižestupanjskih sudova u skladu sa shvaćanjem ovog suda izraženo u odluci broj: Rev-549/2023-4 od 18. prosinca 2023.
17. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju odredbe članka 391. st. 6. ZPP reviziju tuženice odbiti te odlučiti kao u izreci ove presude.
Zagreb, 23. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Dražen Jakovina
