Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: K-9/2021-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sandre Radanović, kao predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Ene Bačić i Merje Markaš kao članova vijeća, uz sudjelovanje Nives Jović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika AK zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 4. u svezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu KZ/11), a povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zadru (dalje u tekstu ŽDO Zadar) broj K-DO-830/2017 od 27. veljače 2018. godine, te izmjene optužnice od 21. svibnja 2024. nakon zaključene javne rasprave dana 21. listopada 2024., u nazočnosti zastupnika optužbe, zamjenika ŽDO Zadar PK, optuženika AK i braniteljice optuženika Tanje Budimir Gulan, odvjetnice iz [adresa], na ročištu za objavu presude dana 23. listopada 2024.,

p r e s u d i o  j e

Optuženik

AK (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zv. A, sin P i IK rođ. I, rođen **.**.1977. u [adresa], gdje i prebiva u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, neoženjen, bez djece, pomorac, trenutno nezaposlen, vojsku služio 1996/1997 godine u Sinju, Splitu i Lastovu, kazneno neosuđivan, brani se sa slobode,

k r i v  j e

što je i to:

da je dana 30. svibnja 2017. godine u 12,15 sati na auto cesti A-1 između čvora Pirovac i čvora Benkovac, upravljao osobnim automobilom marke Renault Clio registarske oznake [registarska oznaka] vlasništvo IK iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada, svjestan da pod utjecajem anksiolitika diazepama (Apaurina i Normabela) te pod utjecajem droga može izazvati opasnost za druge sudionike u prometu i pristajući na to, protivno odredbi čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozio s koncentracijom anksiolitika diazepama (Apaurina i Normabela) i opojne droge heroin, uslijed čega su njegove vozačke sposobnosti bile smanjene za sigurno upravljanje motornim vozilom, uslijed čega je upravljao vozilom prometnom zaustavnom trakom koja nije namijenjena za promet, te dolaskom do 296 km/stup + 150 m, prednjim desnim dijelom svog vozila udara u zadnji lijevi dio vozila marke Opel Astra registarske oznake [registarska oznaka] u kojem se nalazio HK, uslijed čega je vozilo [registarska oznaka] odbačeno udesno i sa prednjim dijelom udarilo u zaštitnu metalnu ogradu vl. HAC-a - ONC-a, što je imalo za posljedicu da je HK zadobio nagnječenja pluća, korijena tankog i debelog crijeva sa razdorima, prijelom 3 prsnog kralješka sa pomakom i zglobnih ploha za spoj sa rebrima, sa razdorima luka aorte, krvarenjem u meko tkivo sredoprsja i lijevo prsište, višestruke razdorine jetre i slezene, zgnječenjem malog mozga, primozga i baze velikog mozga uz krvarenje u meke ovojnice i ispod tvrde moždane ovojnice, koje teške ozljede su u zbiru svojim istodobnim nastankom prouzročile razvoj irevezibilnog traumatičnog i hemoragičnog šoka kao neposrednog uzroka smrti,

dakle, kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama, tako ugrozio promet da je izazvao nesreću u kojoj je prouzročena smrt jedne osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 4. u svezi st. 1. KZ/11.

Temeljem odredbe čl. 227. st. 4. u svezi st. 1. KZ/11 u svezi čl. 48. i 49. st. 1. toč. 3. KZ/11 optuženik AK se

o s u đ u j e n a

kaznu zatvora u trajanju od dvije (2) godine i 6 (šest) mjeseci.

Temeljem odredbe čl. 148. st. 6. ZKP/08 optuženik se djelomično obvezuje snositi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 u iznosu od 2.500,00 eura( dvijetisućeipetstoeura) sve uroku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe, dok preostali troškovi kaznenog postupka padaju na teret sredstava državnog proračuna.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvu u Zadru pod brojem broj K-DO-830/2017 od 27. veljače 2018. godine, podiglo je optužnicu protiv optuženog AK zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 4. u svezi st. 1. KZ/11, koja optužnica je izmijenjena dana 21.svibnja 2024. (ls. 283). Navedenom izmjenom optužnice, državni odvjetnik je korigirao činjenični opis na način da se optuženik osim za kršenje blanketne odredbe čl. 199.st.2. ZSPC-a sada tereti i za kršenje odredbe čl. 55 ZSCP- a, jer da je upravljao brzinom od 141 km/h.

2. Rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Kv-32/19 od 1. veljače 2019. godine Općinski sud u Zadru se oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu, te je predmet ustupljen stvarno i mjesno nadležnom Županijskom sudu u Zadru.

3. Rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, broj I KŽ-58/2021-7 od 11. svibnja 2021., ukinuta je prvostupanjska presuda, broj K-20/2020 od 3. ožujka 2021., te je predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

4. U ponovljenom postupku, upitan kakav stav zauzima prema navodima optužnice, optuženik AK se očitovao da se ne smatra krivim za učin kaznenog djela za koje se tereti.

4.1. Dakle, optuženik je izmijenio svoj stav prema navodima optužbe, s obzirom da je ranije tijekom postupka naveo da se djelomično smatra krivim za učin kaznenog djela koje mu se stavlja na teret i to na način da je kriv za izazivanje prometne nesreće pod utjecajem droge heroin, dok se ne smatra krivim da je izazvao prometnu nesreću pod utjecajem anksiolitika diazepama (apaurin i normabel).

5. Optuženik u obrani na raspravi od 21.listopada 2024. naveo da ostaje kod obrane koju je iznio pred ODO u Zadru, te na raspravi dana 26.veljače 2021, time da ne želi ništa više iskazivati u odnosu na predmetno kazneno djelo i to zbog proteka vremena od 2017.godine do danas. Na pitanja nije htio odgovarati.

5.1. Optuženik u obrani prilikom prvog iskazivanja nije negirao da je sudjelovao u prometnoj nesreći, s tim što je naveo da se ne sjeća na koji način se dogodila prometna nesreća, jedino da se sjeća da je prethodno pogledao u retrovizor. Prometna nesreća i njene posljedice da su ga toliko pogodile da je zatražio liječničku pomoć od psihijatra. Brani se da je tog dana krenu u posjet roditeljima na Dugom Otoku. Krenuo je oko 10,00 sati ujutro, kretao se auto cestom a uvjeti vožnje su bili optimalni. Negdje iza Šibenika došlo je do prometne nesreće, a to drugo vozilo se nalazilo na zaustavnom traku, to su mu rekli nakon nesreće jer se on same nesreće ne sjeća. Da je gubio i vraća svijest, a slijedeće čega se sjeća je dolazak na hitni prijem u Opću bolnicu u Šibenik. Navodi da je pomorac, nikada do tada nije imao problema sa sviješću, da prolazi redovite liječničke preglede upravo zbog posla. Nakon 20-ak dana od prometne nezgode, da je kontaktirao suprugu oštećenika te joj izrazio sućut kontakt je bio vrlo korektan ali poprilično emocionalan.

5.2. U obrani na raspravi od 26. veljače 2021. optuženik je u cijelosti ostao kod ranije iznijete obrane dodajući da po preporuci liječnika uzimao apaurin i normabel, jer je kao pomorac u to vrijeme radio na brodu i to na način da bi dva mjeseca bio na brodu, a dva mjeseca bi bio kući, a dok je bio na brodu radio je na način da je šest sati bio radno aktivan a šest je odmarao, po povratku kući teško se mogao naviknuti na taj režim spavanja tako da mu je liječnik propisano ove lijekove. Dan prije nezgode je imao bolove u leđima i popio je pola jednog normabela dok apaurin nije pio. Koliko se sada može sjetiti misli da je par dana prije nezgode popio apaurin i to misli da je popio jedan apaurin i brufen. Što se tiče uzimanja normabela on je to uzimao isključivo po potrebi odnosno kad bi osjetio bol. Tako je i par dana prije ove nezgode uzimao po jedan normabel i to isključivo kad bi osjetio bol, pojašnjava da bi uglavnom uzeo pola normabela uz brufen. Na sam dan prometne nezgode nije uzimao ništa od lijekova. Nakon ove nezgode bio je na liječenju u Općoj bolnici u Šibeniku, ne zna točno koje lijekove su oni njemu u bolnici dali, misli da se radilo o lijekovima za olakšanje boli, ne može se sjetiti koliko dana je bio u bolnici. Što se tiče droge heroin navodi da nije ovisnik, da je njegova djevojka povremeno znala konzumirati heroin na način da bi ga pušila. Ona mu je rekla da joj to pomaže kod menstrualnih bolova. Tako je bilo i u samo jutro prije ove prometne nezgode, odnosno od ranih jutarnjih sati, bio je još mrak pa misli da je bilo ujutro oko pet ili šest sati, kada je njegova djevojka pušila heroin pa je povukao dva dima i ništa više. Ponavlja da je pomorac i da prolazi redovite liječničke kontrole i preglede prije ukrcaja na brod, a i na brodu znaju imati nenajavljene kontrole odnosno testiranja na drogu. Nakon što je povukao dva dima heroina da se osjećao najnormalnije pa kako se i njegova djevojka smirila da su najnormalnije zaspali i spavao je negdje do 09,30 sati. Da mu je djevojka H i u to vrijeme su živjeli u [adresa], a u Hrvatsku je došao s njom da posjeti svoje roditelje koji žive na Dugom Otoku. Pojašnjava da je znao s njom povremeno na ovaj način konzumirati heroin i to možda jedan put mjesečno, jer ona sigurno nije bila ovisnica o heroinu, a heroin su uvijek pušili. Njega bi nakon pušenja heroin smirio, međutim nije se osjećao niti malo intoksiciran jer da je to osjećao, da sigurno ne bi sjeo u auto i vozio. Ovo jutro je htio posjetiti roditelje na Dugom Otoku, a da se osjećao bilo kako nestabilno da nikada ne bi sjeo u auto. Iz Splita je krenuo na vrijeme, imao je dovoljno vremena za naći parking te mu se nigdje nije žurilo. Ne zna što mu se dogodilo kad je svojim autom vozio zaustavnom prometnom trakom, vjerojatno je to trenutak nepažnje i nema dana kad o tome ne razmišlja.

5.3. Nadalje se brani da nakon ove nesreće više nikad nije konzumirao heroin, da ga sve ovo strašno pogađa i proganja. Nakon izlaska iz bolnice je stupio u kontakt sa suprugom pok. oštećenika i izrazio joj sućut, a kontakt broj mu je dao prometni policajac, međutim nakon toga da više s njom nije kontaktirao jer mu je jako teško i to jednostavno nije mogao. Kad ju je nazvao da su skupa plakali. Neopisivo mu je žao zbog toga što se dogodilo, da ne može riječima opisati tu tugu koja mu je u srcu, dao život da može išta sada promijeniti. I nakon nezgode je išao na brod raditi i to nakon oporavka i nakon psihičke podrške koju je dobio jer je zbog svega zatražio pomoć od psihijatra. I tada su ga prije ukrcaja na brod testirali na droge i bio je negativan. Ponavlja da mu je žao što se ovo dogodilo i da nema dana kada se toga ne sjeti. Da je i sam izgubio brata u prometnoj nesreći a sada činjenica da je odgovoran za gubitak nečijeg života također u prometu dovodi ga do toga da nema volje živjeti.

6. U dokaznom postupku pročitan je zapisnik o očevidu (l.s. 2-4),medicinska dokumentacija za pok. oštećenika i okrivljenika (l.s. 7-9),potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (l.s. 10-11), situacijski plan prometne nezgode (l.s. 14),reproducirane su fotografije prometne nezgode - fotoelaborat (l.s. 16), pročitan je obdukcijski zapisnik (l.s. 20-22 i 32-34),liječnička dokumentacija za okrivljenika (l.s. 59- 70),prometno vještačenje (l.s. 116-141),liječnička dokumentacija za okrivljenika (l.s. 181-184), medicinska dokumentacija Opće bolnice Šibensko-kninske županije (l.s. 186-218),toksikološko vještačenje (l.s. 83-92, 99-102 i 107-109),dopuna toksikološkog vještačenja (l.s. 221-225),iskaz vještakinje Maje Jelen Čop na zapisniku sa rasprave od 26. veljače 2021. (l.s. 232),dopuna toksikološkog vještačenja od 4. ožujka 2024. (l.s. 268-271),izvadak iz kaznene evidencije za optuženika (l.s. 277).

7. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka te analizom svih dokaza, svakog pojedinačno te u njihovoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti, te dovodeći ih u vezu sa obranom optuženika, sud je našao u cijelosti utvrđenim i dokazanim da je optuženik AK počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 4. u svezi st. 1. KZ/11, na način kako je opisan sada u činjeničnom opisu izreke presude.

8. U postupku nije bilo sporno da je dana 30. svibnja 2017. godine u 12,15 sati na auto cesti A-1 između čvora Pirovac i čvora Benkovac došlo do prometne nesreće čiji sudionici su optuženik AK koji je upravljao osobnim vozilom marke Renault Clio reg. oznake [registarska oznaka] vl. IK te sada oštećenik HK koji je upravljao osobnim vozilo marke Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka].

9. Navedeno činjenično utvrđenje proizlazi iz sadržaja zapisnika o očevidu (l.s. 2-4), fotodokumenatacije očevida (l.s. 16) kao i situacijskog plana (l.s. 14), provedenog prometnog vještačenja (l.s. 161-141), kao i obrane optuženika.

10. Nadalje, nije bilo sporno da je u navedenoj prometnoj nesreći život izgubio oštećenik HK, kako to proizlazi iz medicinske dokumentacije za pok. oštećenika (l.s. 7) te obdukcijskog zapisnika (l.s. 20-22, 32-34). Naime, iz obdukcijskog zapisnika nedvojbeno proizlazi da je pok. oštećenik HK u navedenoj prometnoj nezgodi zadobio nagnječenja pluća, korijena tankog i debelog crijeva sa razdorima, prijelom 3 prsnog kralješka sa pomakom i zglobnih ploha za spoj sa rebrima, sa razdorima luka aorte, krvarenjem u meko tkivo sredoprsja i lijevo prsište, višestruke razdorine jetre i slezene, zgnječenjem malog mozga, primozga i baze velikog mozga uz krvarenje u meke ovojnice i ispod tvrde moždane ovojnice, koje teške ozljede su u zbiru svojim istodobnim nastankom prouzročile razvoj irevezibilnog traumatičnog i hemoragičnog šoka kao neposrednog uzroka smrti.

10.1. Na navedeni obdukciji zapisnik sastavljen dana 1. lipnja 2017. godine na Odjelu za patologiju, citologiju i sudsku medicinu Opće bolnice Zadar, stranke nisu imale primjedbi.

11. Nesporno je utvrđeno da je u prometnoj nezgodi i sam optuženik zadobio teške tjelesne ozljede, radi čega je bio hospitaliziran u Općoj bolnici u Šibeniku, kako to proizlazi iz medicinske dokumentacije za istoga (l.s.8-9, 186-218), ali i obrane optuženika.

12. Iz provedenog prometnog vještačenja (l.s. 116-141) proizlazi da je pregledom vozila a imajući u vidu i tragove koji su definirani zapisnikom o očevidu zaključeno kako kočioni sustav, sustav za upravljanje te pneumatici nisu uzrok prometne nesreće, kao ni bili od utjecaja na mehanizam i dinamiku iste. Nadalje da je do primarnog kontakta između osobnog automobila Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] i osobnog automobila Renault Clio reg. oznake [registarska oznaka] došlo je na autocesti Al, između čvora Pirovac i čvora Benkovac na 296 km +150 metara na zaustavnoj traci sjeverne kolničke trake a na 10,15 m zapadno od PTM i za 4,22 do 4,87 m u desno od osovine mjerenja. U trenutku primarnog kontakta osobni automobil Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] nalazio se je zaustavljen na zaustavnoj prometnoj traci, prednjim krajem usmjeren u smjeru zapada, svojim stražnjim lijevim dijelom istočno od PTM za 10,15 m i za 4,22 m u desno od osovine i središnjom uzdužnom osi paralelan s linijom kolnika. Osobni automobil Renault Clio reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku primarnog kontakta u cijelosti se nalazio na zaustavnoj prometnoj traci sjeverne kolničke trake prednjim lijevim dijelom u desno od osovine za od oko 3,57 m, stražnjim lijevim dijelom za oko 3,7 m u desno od osovine i središnjom uzdužnom osi ukošen ulijevo pod kutom od oko 5°.

12.1. U trenutku sudara osobni automobil Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] , kojim je upravljao oštećenik HK bio je zaustavljen te je njegova brzina iznosila 0 [km/h], a osobni automobila Renault Clio reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao okrivljenik AK kretao se je brzinom od oko 141 [km/h]. Preklop kolidiranih površina iznosio je manje od 50%, dubina deformacija osobnog automobila Renault Clio iznosi oko 0,4 m, dubina deformacije osobnog automobila Opel Astra iznosi oko 1,8 m. Vozač osobnog automobila Renault Clio, okr. AK reagirao je radnjom intenzivnog kočenja pri brzini od oko 149 km/h, na mjestu udaljenom oko 51,5 m od mjesta sudara a vremenski oko 1,23 s prije sudara. Temeljem očevidne dokumentacije ne može se jednoznačno zaključivati na način kretanja osobnog automobila Renault Clio neposredno prije reakcije vozača intenzivnim kočenjem, a vraćajući osobni automobil unatrag od početka tragova kočenja, po tehnički prihvatljivoj putanji, bilo je za zaključiti da se je u periodu vremena ne manjem od 1,23 s kretao zaustavnom prometnom trakom. Vještaci nadalje zaključuju da konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće i pri utvrđenoj brzini kretanja predmetnog osobnog automobila Renault Clio reg. oznake [registarska oznaka], od oko 149 [km/h], zaustavni put pri poduzetoj radnji kočenja u nuždi iznosio bi 159,6 m te u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće i na način na koji je reagirao okrivljenik nije moglo doći do izbjegavanja naleta na osobni automobil Opel Astra. Do izbjegavanja prometne nesreće a u konkretnim uvjetima iste i na način na koji je reagirao okrivljenik, a reagirao je radnjom intenzivnog kočenja i radnjom izmicanja ulijevo na mjestu udaljenom oko 51 m od mjesta sudara, moglo je doći pri svim brzinama kretanja predmetnog osobnog automobila ne većim od 76 km/h pri kojim bi se brzinama intenzivnim kočenjem zaustavio ispred mjesta kontakta.

12.3. Do izbjegavanja predmetne nesreće i u konkretnim uvjetima iste, moglo je doći i u slučaju da okrivljenik poduzeo radnju izmicanja ulijevo kojom bi bio osiguran minimalni razmak od lijeve bočne strane osobnog automobila Opel Astra kojim bi kontakt bio izbjegnut, a koji bi podrazumijevao bočni pomak u radnji izmicanja ulijevo za oko 0,85 m i koji se je razmak mogao postići daje radnja skretanja ulijevo poduzeta na mjestu udaljenom ne manje od oko 67 m od ravnine sudara i oko 1,64 s prije nailaska u ravninu sudara, dakle da je radnja bočnog pomaka ulijevo poduzeta oko 17 m ispred mjesta i oko 0,4 sekunde prije mjesta na kojem je poduzeo zadnju kočenja prometna nesreća bila bi izbjegnuta. Do izbjegavanja prometne nesreće došlo bi naravno da se okrivljenik neposredno prije kontakta nije kretao prometnom trakom koja je namijenjena za zaustavljanje vozila u kvaru.

12.4. Na navedeno prometno vještačenje stranke nisu imale primjedbi, a suda ga prihvaća kao stručno i objektivno, te sastavljeno u skladu s pravilima znanosti.

12.5. Dakle, iz provedenog prometnog vještačenja nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik upravljao vozilom prometnom zaustavnom trakom koja nije namijenjena za promet (zaustavnom trakom), te dolaskom do 296 km/stup + 150 m, prednjim desnim dijelom svog vozila udara u zadnji lijevi dio vozila marke Opel Astra registarske oznake [registarska oznaka] u kojem se nalazio HK, uslijed čega je vozilo [registarska oznaka] odbačeno udesno i sa prednjim dijelom udarilo u zaštitnu metalnu ogradu vl. HAC-a - ONC-a. Prednje navedeno činjenično utvrđenje optuženik nije osporavao ni problematizirao.

13. Prednje opisano ponašanje okrivljenika je imalo za posljedicu da je HK zadobio teške tjelesne ozljede koje su u konačnici dovele do smrti navedenog oštećenika, kako je to prethodno obrazloženo.

14. Nadalje, izmjenom optužnice (ls.283) državni odvjetnik je korigirao činjenični opis na način da se optuženik osim za kršenje blanketne odredbe čl. 199.st.2. ZSPC- a sada tereti i za kršenje odredbe čl. 55 ZSCP-a, jer da je upravljao brzinom od 141 km/h.

14.1. Međutim, tijekom postupka nije dokazano da bi kršenjem blanketne odredbe čl. 55. ZSCP-a bilo u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom prometne nesreće, radi čega je navedena činjenična tvrdnja ispuštena iz činjeničnog opisa.

14.2.Nije bilo sporno da je na dijelu autoceste na kojem je došlo do prometne nesreće brzina bila ograničena na 130 km/h, jer to proizlazi iz zapisnika o očevidu, te provedenog prometnog vještačenja.

14.3. Iz provedenog prometnog vještačenja, a kako je prethodno navedeno , također proizlazi da je do izbjegavanja prometne nesreće, a u konkretnim uvjetima iste i na način na koji je reagirao okrivljenik, a reagirao je radnjom intenzivnog kočenja i radnjom izmicanja ulijevo na mjestu udaljenom oko 51 m od mjesta sudara, moglo je doći pri svim brzinama kretanja predmetnog osobnog automobila ne većim od 76 km/h pri kojim bi se brzinama intenzivnim kočenjem zaustavio ispred mjesta kontakta.

14.4. Dakle, iz navedenog proizlazi da bi do prometne nezgode došlo i da je okrivljenik upravljao vozilom dopuštenom brzinom od 130 km/h, kako je prethodno navedeno, pri čemu vještaci ističu da se iz stanja spisa nije moglo zaključivati na razlog zbog kojeg se je okrivljenik kretao zaustavnom trakom, a kako su se provedenom analizom mogli isključiti tehnički razlozi, to onda proizlazi da je razlog po svemu sudeći i najvjerojatnije subjektivne prirode-greška vozača.

14.5. Prema tome, tijekom postupka nije dokazano da bi brzina kretanja bila u uzročnoj vezi sa nastankom prometne nesreće, jer da se okrivljenik kretao i dozvoljenom brzinom isto bi došlo do sudara, a s obzirom na sve utvrđene okolnosti u konkretnom slučaju, kako to proizlazi iz provedenog prometnog vještačenja, pa nije dokazano da bi kršenjem blanketne odredbe čl. 55. ZSCP-a bilo u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom prometne nesreće.

15. Nadalje, nije bilo sporno da je optuženik kritične prigode upravljao osobnim automobilom pod utjecajem droge heroin, jer optuženik to priznaje u obrani, a navedeno proizlazi i iz toksikološkog vještačenja (l.s. 99-102, 222-224), te iskaza vještakinje dr. sc. Maje Jelene Čop, dipl. ing (l.s. 232-233), kao i obrane optuženika koji priznaje da je prije nastanka prometne nezgode konzumirao heroin, kao i da je inkriminirane prigode upravljao osobnim automobilom pod utjecajem ove droge.

15.1. Iz provedenog toksikološkog vještačenja također proizlazi da je optuženik upravljao osobnim vozilo pod utjecajem anksiolitika diazepama (Apaurina i Norambela), pri čemu optuženik ne poriče da bi konzumirao navedeni lijek, međutim brani se da je isti uzimao isključivo na liječnički recept po preporuci liječnika, te da od strane liječnika nije upozoren da ne smije voziti ako uzima navedeni lijek.

15.2. Iz toksikološkog vještačenja proizlazi da je u uzorku krvi optuženika utvrđena prisutnost diazepama i njegovih metabolita nordazepama i temazepama, morfina i mekonina, te lidokaina, a u uzorku mokraće utvrđena je prisutnost diazepama i njegovih metabolita nordazepama i temazepama, derivata benzodiazepina MACB i ACB, morfina, kodeina i mekonina, te lidokaina i njegovog metabolita, što upućuje da je optuženik konzumirao anksiolitik diazepama (apaurin,norambel i dr.), heroin i anestetik i antiaritmik lidokain (lidokain i dr.). Nadalje, nedvojbeno proizlazi da je optuženik navedene tvari konzumirao prije prometne nesreće. Posebno se ističe da bez obzira na nedostatak podataka o koncentraciji, i sama prisutnost diazepama i morfina u krvi ukazuje da njihov određeni negativan utjecaj na vozačke sposobnosti optuženika u trenutku prometne nesreće. Do koje mjere su te sposobnosti bile umanjene ovisi o više čimbenika kao što su učestalost uzimanja odnosno stupanj tolerancije, koncentracija, zdravstveno stanje i sl. Međutim, s obzirom da to da i morfin i diazepam djeluju jednako (depresivno) na središnji živčani sustav, kada se konzumiraju zajedno njihovi pojedinačni negativni utjecaji se zbrajaju.

15.3. Ispitana na raspravi vještakinja dr. sc. Maje Jelene Čop, dipl. ing (l.s. 232- 233) je pojasnila da nije provedena kvantitativna analiza lijekova, tako da se ne može utvrditi koliko je lijeka normabel bilo u krvi i koliko je utjecao na vozačke sposobnosti, međutim sve dok se navedeni lijek nalazi u krvi nalazi u krvi smatra se da može utjecati na svijest optuženika a time i na njegove vozačke sposobnosti, kako je to uostalom detaljno obrazloženo u nalazu i mišljenju. Nadalje navodi da se u opisu karakteristika samog lijeka navodi da utječe na psihomotorne sposobnosti i da se normabel ne preporučuje uzimati prilikom upravljanja motornim vozilom, na što bi korisnika lijeka trebao upozoriti liječnik koju propisuje taj lijek, međutim ne postoji nikakva lista lijekova koji bi bili zabranjeni konzumirati vozačima u prometu. U odnosu na prisutnost droge heroin, vještakinja je pojasnila da je moguće da se heroin konzumira na način kako to navodi optuženik u obrani, na taj način da je učinak heroina nešto slabiji nego kad se isti ušmrkava ili uzima intravenozno i učinak nije trenutačan kao u ova zadnja dva slučaja. Da je moguće da je optuženik konzumirao heroin kada navodi jer on tvrdi da ga je pušio u 5,00 ili 6,00 sati ujutro a uzorak krvi je uzet u 14,20 sati, a heroin se vrlo brzo nakon konzumacije raspada na metabolite. Da se ne može izjasniti do koje mjere je heroin utjecao na vozačke sposobnosti optuženika jer nije napravljena kvantitativna analiza, uzorci su uništeni i isto više nije moguće napraviti. Međutim, kako je već navela u nalazu i mišljenju, a prema literalnim podacima kada se nađe bilo koja količina droge u krvi smatra se da utječe na vozačke sposobnosti.

15.4. Postupajući po uputi iz rješenja Visokog kaznenog suda RH, zatražena je dopuna toksikološkog vještačenja (ls. 268-271). Iz zapisnika o vještačenju i dopuni mišljenja, koje je sačinila vještakinja dr.sc. maja Jelena Čop, dipl.ing, u bitnom proizlazi da je već u mišljenju zapisnika o vještačenju dana napomena da je lijek lindokain okrivljenik primio vjerojatno nakon prometne nesreće, iako to u medicinskoj dokumentaciji koje je Opća bolnica šibensko-kninske županije dostavila u spis, nije izrijekom navedeno, no da je navedeno da su se provele „mjere analgezije“, što može podrazumijevati i lokalni anestetik lidokain. Međutim, budući da se lijekovi koji sadrže lidokain mogu naći u slobodnoj prodaji bez recepta i da se lidokain ne nalazi na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, te ne bi bitno utjecao na vozačke sposobnosti okrivljenika, irelevantno je je li lidokain konzumiran prije ili nakon prometne nesreće.

15.5. Iz dopune toksikološkog vještačenja nadalje proizlazi da se lijek diazepam izdaje isključivo na liječnički recept, te da se na str. 181 sudskog spisa nalazi potvrdi da okrivljenik uzima lijek diazepam (odnosno Normabel, 5 mg) po preporuci liječnika. U medicinskoj dokumentaciji koju je Opća bolnica šibensko-kninske županije dostavila u sudski spis navodi se da su okrivljeniku pri hospitalizaciji nakon prometne nesreće ordinirani lijekovi Rocephin (antibiotik), Controloc (antiulkusno sredstvo), Tramal (narkoanalgetik),Perfalagen (analgoantipiretik), Xanax (antiolitik) i Fragmin (niskomolekularni heparin). Niti jedan od navedenih lijekova kao djelatni sastojak ne sadrži diazepam, nordazepam, temazepam, morfin, kodein ni mekonin, čija prisutnost je toksikološkom analizom utvrđena u krvi i mokraći okrivljenika, što znači da je te tvari okrivljenik konzumirao prije prometne nesreće.

15.6. Vještakinja dr.sc. Maja Jelena Čop, dipl. ing. navodi da diazepam djeluje depresivno na središnji živčani sustav, a prema literaturnim podacima, dokazano je da diazepam remeti rezultate niza testova kojima se ocjenjuju psihomotorne reakcije vozača zbog hipnotičkog djelovanja. Posebno se usporavaju pokreti očiju s jedne točke fiksacije na drugu. Vrijeme poluodstranjivanja diazepama iz krvi iznosi 21-37 sati, a umokraći se može detektirati od 1-7 dana nakon konzumacije. Nadalje, u odnosu na drogu heroin navodi da se dobiva acetliranjem morfina izoliranog iz opijuma, a djeluje depresivno na središnji živčani sustav. Negativni učinci heriona uključuju konfuziju, apatiju, vrtoglavicu te poremećaje u vizualnoj percepciji, pamćenju, pozornosti i koncentraciji. Vrijeme poluodstranjivanja morfina iz krvi iznosi 1,3 -6,7 sati, a u mokraći se može detektirati od 1-3 dana nakon konzumacije. Budući da i diazepam i heroin djeluju depresivno na središnji živčani sustav, ukoliko se konzumiraju zajedno, njihovi pojedinačni učinci se mogu pojačati.

15.7. Iz dopune toksikološkog vještačenja također proizlazi da nije provedena kvalitativna analiza diazepama i morfina pronađenih u krvi i mokraći okrivljenik, te da su biološki uzroci uništeni, pa se ista ne može niti provesti. Međutim, nastavno na navedene literaturne podatke o dinamici raspodjele i eliminacije diazepama i heroina, moguće je da je okrivljenik konzumirao i diazepam i heroin u vrijeme i u količinama koje navodi u svojoj obrani, no to se ne može decidirano tvrditi zbog nedostatka podataka o koncentracijama, kao i zbog nelinearne eliminacije lijekova i droga iz organizma. Budući da koncentracije morfina i diazepama u krvi okrivljenika nisu poznate, samo na temelju kvalitativne toksikološke analize ne može se utvrditi jesu li morfin i diazepam i ( ako jesu) u kojem stupnju negativno utjecali na njegove vozačke sposobnosti. No također da vrijedi i suprotno, budući da je u krvi okrivljenika utvrđena prisutnost morfina i diazepama u nepoznatim koncentracijama, ne može se isključiti mogućnost da su njihove koncentracije u trenutku prometne nesreće bile dovoljne da izazovu negativan utjecaj na vozačke sposobnosti.

15.8. Prema tome, iz navedenog proizlazi da je kritične prigode optuženik upravljao osobnim vozilom pod utjecajem anksilotika diazepama (apaurin, normabel) i droge heroin, što uostalom optuženik niti ne problematizira, pri čemu iz toksikološkog vještačenja nedvojbeno proizlazi da niti jedan od lijekova koji su nakon prometne nezgode ordinirani okrivljeniku u Općoj bolnici u Šibeniku kao djelatni sastojak ne sadrži diazepam, nordazepam, temazepam, morfin, kodein ni mekonin, čija prisutnost je toksikološkom analizom utvrđena u krvi i mokraći okrivljenika, što znači da je te tvari okrivljenik konzumirao prije prometne nesreće.

16. Navodi obrane da je predmetne lijekove uzimao po preporuci liječnika potpuno su irelevantni i ne dovode u pitanje prednji zaključak suda, ovo tim više što isti priznaje uzimanje lijekova kao i heroina.

17. Također, osim činjenice da je kvalitativnom toksikološkom analizom krvi i mokraće okrivljenika utvrđena prisutnost lijekova i droge, po stavu ovog vijeća je nedvojbeno je utvrđeno i da su zbog utjecaja droge i anksiolitika diazepama njegove vozačke sposobnosti smanjene za sigurno upravljanje motornim vozilom, i to bez obzira što nije provedena kvantitativna analiza diazepama i morfina pronađenih u krivi i mokraći okrivljenika, a koja se zbog uništenja izuzetih uzoraka više niti ne može provesti.

17.1. Naime, iz toksikološkog vještačenja nedvojbeno proizlazi da diazepam i heroin depresivno djeluju na središnji živčani sustav, pri čemu je vještakinja toksikolog detaljno pojasnila koji su učinci uzimanja diazepama i heroina na središnji živčani sustav, navodeći decidirano da diazepam utječe na psihomotorne reakcije vozača zbog hipnotičkog djelovanja, jer se posebno usporavaju pokreti očiju s jedne točke fiksacije na drugu, a negativni učinci heroina da uključuju konfuziju, apatiju, vrtoglavicu, te poremećaje u vizualnoj percepciji, pamćenju, pozornosti i koncentraciji, a u konkretnom slučaju je utvrđeno da je okrivljenik konzumirao zajedno diazepam i heroin, u kojem slučaju se pojedinačni negativni učinci mogu pojačavati, kako to proizlazi iz toksikološkog vještačenja.

17.2. Iako vještakinja toksikolog u dopuni nalazi i mišljenja (ls. 268-271), a s obzirom da nije provedena kvantitativna analiza, nije mogla potvrditi ali ni isključiti mogućnost da bi prisutnost morfina i diazepama u nepoznatim koncentracijama u trenutku prometne nesreće bile dovoljne da izazovu negativan utjecaj na njegove vozačke sposobnosti, iz provedenog vještačenja nedvojbeno proizlazi da i sama prisutnost diazepama i morfina u krvi ukazuje na njihove određeni negativan utjecaj na vozačke sposobnosti okrivljenika u trenutku nastanka prometne nesreće.Naime, vještakinja dr.sc. Maja Jelena Čop je u iskazu na raspravi također pojasnila da sve dok se navedeni lijek nalazi u krvi da se smatra da može utjecati na svijest optuženika a time i na njegove vozačke sposobnosti, kako je to uostalom detaljno obrazloženo u nalazu i mišljenju, a prema literaturnim podacima kada se nađe bilo koja količina droge u krvi smatra se da utječe na vozačke sposobnosti.

17.3. Prednje navedenom treba dodati i da iz provedenog prometnog vještačenja proizlazi da uzrok ove prometne nezgode nije tehničke prirode, već da je razlog najvjerojatnije subjektivne prirode, a što samo potkrjepljuje zaključak suda da je prisutnost anksiolitika diazepama i heriona negativno utjecala na njegove vozačke sposobnosti i sigurno upravljanje vozilom, pri čemu je vještakinja toksikolog decidirano opisala i objasnila na koji način diazepam i morfin negativno utječu na vozačke svijest okrivljenika, a time i na sposobnost za sigurnu vožnju, te nije decidirano isključila mogućnost da su njihove koncentracije u trenutku prometne nesreće bile dovoljne da izazovu negativan utjecaj na vozačke sposobnosti.

17.4. Prema tome, nedvojbeno je da je okrivljenik kritične prigode upravljao vozilom pod utjecajem anksiolitika diazepama i droge heroin, te da su iste negativno utjecale na njegove vozačke sposobnosti, pa su njegove vozačke sposobnosti bile smanjene za sigurno upravljanje motornim vozilom, a što je u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom prometne nesreće. Postupajući na opisani način optuženik je postupio protivno odredbi čl. 199. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kršenjem navedene blanketne odredbe je uzročno povezano sa nastankom ove prometne nezgode.

18. Dakle, analizirajući obranu optuženika, kao i sve provedene dokaze osobito provedeno prometno vještačenje izrađeno po fakultetu pravnih znanosti, Zavod za prometno-tehnička vještačenja, te toksikološko vještačenje za optuženika, kao i dopune navedenog toksikološkog vještačenja, jasno i nedvojbeno proizlazi da je optuženik počinio kazneno djelo na način kako mu se to stavlja na teret.

19. Stoga je za zaključiti kako je optuženik postupao s oblikom krivnje koji se naziva neizravna namjera, jer je bio svjestan da uslijed stanja u kojem se nalazi i načina njegove vožnje može nastupiti zabranjena posljedica, odnosno da kršenjem blanketne norme može izazvati opasnost za živote i tijela drugih sudionika u prometu ili imovinu velikih razmjera, te je unatoč tome na tako nešto i pristao, dok se smrtna posljedica koja je nastala u konkretnom slučaju kod oštećenika HK ima pripisati njegovom nehaju.

20. Prema tome, nedvojbeno je dokazano da je optuženik postupajući na inkriminirani način, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio smrt jedne osobe, čime se u njegovu ponašanju ostvaruju sva zakonska obilježja kaznenog djela iz čl. 227. st. 4.u svezi st. 1. KZ/11 radi čega ga je valjalo proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

21. Prilikom individualizacije i odmjeravanja kazne sud je optuženiku kao olakotno cijenio izraženo kajanje i žaljenje zbog počinjenog djela i nastalih posljedica, činjenicu da ga smrt pok. oštećenika teško pogodila, da je u prometnoj nezgodi i sam bio teško tjelesno ozlijeđen zbog čega se liječio u Općoj bolnici u Šibeniku, a zbog posljedica prometne nesreće zatražio je i psihijatrijsku pomoć, da je i sam izgubio brata u prometnoj nesreći, te tvrdi da činjenica da je sada odgovoran za gubitak nečijeg života, također u prometu, dovodi ga do toga da nema volje živjeti. Zatim mu je kao olakotno cijenio da je izrazio sućut obitelji pok. oštećenika jer je nakon izlaska iz bolnice nazvao suprugu oštećenika, protek vremena od učina djela do danas, korektno držanje pred sudom, kao i dosadašnju kaznenu neosuđivanosti i prekršajnu nekažnjavanost, te ponašanje nakon počinjenja djela jer se isti ne pojavljuje kao počinitelji niti kaznenih niti prekršajnih djela, što znači da je i sam inkriminirani događaj kao i vođenje ovog postupka utjecalo na okrivljenika da se suzdrži od daljnjeg društveno neprihvatljivog ponašanja.

21.1. Nadalje, iako je u međuvremenu okrivljenik promijenio očitovanje o krivnji navodeći da se ne smatra krivim, sud mu je kao olakotno cijenio ipak djelomično priznanje činjeničnih navoda, a to je da je prethodno konzumirao heroin. Otegotnih okolnosti na strani optuženika sud ne nalazi.

22. Ocjenom svih olakotnih i otegotnih okolnosti, te ostalih okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, a imajući u vidu krivnju optuženika, težinu počinjenog djela kao i proizašle posljedice za zaštićeno pravno dobro, vijeće je osudilo optuženika na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci, uz primjenu odredbi o ublažavanju kazne, smatrajući da će se i ovako ublaženom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja.

23. Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno sud nije našao potrebnim izreći optuženiku sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom iz čl. 72. KZ/11 smatrajući da ne postoji opasnost da će optuženik upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, ranije ponašanje optuženika, a posebno činjenica da isti nikada nije kazneno osuđivan niti prekršajno kažnjavan, odnosno da nije ranije kršio prometne propise, da je inkriminirani događaj jedan izolirani incident u životu optuženika, da nakon inkriminiranog događaja nije činio niti kaznena niti prekršajna djela, ne ukazuju na postojanje opasnosti da će isti upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa.

24. Nadalje, cijeneći imovinsko stanje optuženika, isti je temeljem odredbe čl. 148. st. 6. ZKP/08 djelomično obvezan snositi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 u iznosu od 2.500,00 eura( dvijetisućeipetstoeura) sve u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe, koji troškovi se odnose na trošak provedenog prometnog vještačenja te paušalni trošak, dok preostali troškovi kaznenog postupka padaju na teret sredstava državnog proračuna.

25. Slijedom navedenog donijeta je odluka kao u izreci.

U Zadru, 23. listopada 2024.

ZAPISNIČAR

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Nives Jović

Sandra Radanović

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu. Žalba se podnosi u pisanom obliku u roku od 15 dana računajući od dana prijema pismenog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, te za protivnu stranku, neposredno ovom sudu ili putem pošte preporučenom pošiljkom, a o istoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske. Ako je presuda dostavljena i optuženiku i branitelju, ali u različite dane, žalbeni rok se računa od kasnijeg dana.

Žalbom se presuda može pobijati zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešnog i nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog odluke o kazni i troškovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu i zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi.

Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

DNA:

1. ŽDO Zadar na broj K-DO-830/17,

2. Okrivljenik AK, [adresa],

3. Braniteljica okrivljenika Tanja Budimir Gulan, odvjetnica iz Zadra,

4. Punomoćnik oštećenika Ognjen Krznarić, odvjetnik iz Zagreba, Amruševa 8/IV,

5. Oštećena ŽK, [adresa],

6. Oštećena CK, [adresa],

7. Oštećena RK, [adresa],

8. Oštećena BK, [adresa],

9. Oštećena FK, [adresa],

10.U spis.

Nakon pravomoćnosti:

Sucu izvršenja Županijskog suda u Zadru