Poslovni broj: Usž-3390/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Snježane Horvat-Paliska, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Blaženke Drdić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ČB iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Hrvoje Škalić, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Škalić, Zagreb, Masarykova 22, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, radi naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta produženog zbog prerano rođenog djeteta, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-4150/2023-8 od 9. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. listopada 2024.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-4150/2023-8 od 9. srpnja 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-502-06/23-01/102, urbroj: 338-01-06-05-23-04 od 25. srpnja 2023. i za naknadu troška upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika izmijenjena je točka I. izreke prvostupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, klasa: UP/I-502-06/23-01/2361, urbroj: 338-21-02-02-23-03 od 6. lipnja 2023. na način da se tužiteljici priznaje pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju za vrijeme rodiljnog dopusta produženog zbog prerano rođenog djeteta MB, rođenog **.**.2023., u razdoblju od 5. srpnja 2023. do 28. srpnja 2023., a u točci II. navedeno je da u ostalom dijelu prvostupanjsko rješenje ostaje nepromijenjeno. 3. Tužiteljica podnosi žalbu protiv pobijane presude zbog povrede pravila sudskog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome navodi da je tuženik pogrešno računao početak i kraj roka kojim se produljuje dodatni rodiljni dopust, te s tim u vezi navodi da tuženik nije uračunao kao početni dan roka datum rođenja djeteta (**.**.2023.), već je kao početni dan roka uračunao 5. srpnja 2023. Ukoliko bi se kao početni dan uzeo 5. siječnja 2023. u odnosu na datum očekivanog datuma poroda (29. siječnja 2023.), radilo bi se od 25 dana, kao i kad bi se početni dan roka uzeo 5. srpnja 2023. do 29. srpnja 2023. Smatra da nije sporan zadnji dan roka (29. siječnja ili 29. srpnja) jer bi tada u odnosu na početak roka bila dobivena razlika od 25 dana. Predlaže Sudu da usvoji žalbu, poništi pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, odnosno podredno da se presuda preinači, usvoji njezin tužbeni zahtjev i naknadi trošak spora. Traži trošak sastava žalbe po Tbr. 27. točki 3. (625 bodova) uvećano za PDV.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu ostaje kod razloga navedenih tijekom postupka, te predlaže Sudu da žalbu odbije.
5. Odredbom članka 15. stavka 1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine", broj: 152/22., dalje. Zakon) propisano je da zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno zaposlena ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta ima pravo na rodiljni dopust u trajanju od 28 dana prije dana očekivanog poroda do navršenih šest mjeseci života djeteta, koji se sastoji od obveznoga i dodatnoga rodiljnog dopusta. Zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno zaposlena ili samozaposlena majka obvezni rodiljni dopust koristi u neprekidnom trajanju od 98 dana, od kojih 28 dana prije očekivanog poroda te 70 dana nakon rođenja djeteta. (stavak 2.)
6. Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta iz stavka 2. ovoga članka, između ostalog, zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo na dodatni rodiljni dopust do navršenih šest mjeseci života djeteta (stavak 5. članka 15. Zakona). Ako je dijete prerano rođeno, dodatni rodiljni dopust iz stavka 5. ovoga članka produžuje se za onoliko dana koliko je dijete prerano rođeno (stavak 6. članka 15. Zakona.). Pod prerano rođenim djetetom u smislu stavka 6. ovoga članka smatra se dijete rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259. dana trudnoće, što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja Zavoda na osnovi medicinske dokumentacije. (stavak 7. članka 15. Zakona).
7. Člankom 17. stavkom 1. Zakona propisano je da zaposleni ili samozaposleni roditelj, od dana navršetka šest mjeseci života djeteta, odnosno protekom vremena iz članka 19. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, ima pravo na roditeljski dopust. 8. Prema podacima spisa predmete proizlazi da je tužiteljica ostvarivala pravo na rodiljni dopust za dijete MB (rođeno **.**.2023.) do 4. srpnja 2023., te je na njezin zahtjev 19. svibnja 2023. pokrenut postupak radi produljenja dodatnog rodiljnog dopusta zbog prerano rođenog djeteta.
9. Osporeno rješenje tuženika utemeljeno je na ocjeni Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 24. srpnja 2023., koje je ocijenilo da se radi o prerano rođenom djetetu za 24 dana, pa je osporenim rješenjem tuženika pravo na naknadu plaće s osnove dodatnog rodiljnog dopusta produženo za 24 dana, počevši od 5. srpnja 2023., zaključno do 28. srpnja 2023., nakon čega od 29. srpnja 2023. tužiteljica započinje s korištenjem prava na roditeljski dopust.
10. Prema ocjeni ovoga Suda, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da je tuženik u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio odredbe materijalnog prava.
11. Iz spisa nesporno proizlazi da je tužiteljica ostvarila pravo na naknadu plaće s osnove rodiljnog dopusta do 4. srpnja 2023. Stoga je u skladu s člankom 15. stavkom 5. i 6. Zakona trajanje prava s osnove dodatnog rodiljnog dopusta zbog prerano rođenog djeteta MB, produljeno za onoliko dana koliko je dijete prerano rođeno (24 dana), te je određeno počevši od dana u kojem je dijete navršilo šest mjeseci života (5. srpnja 2023.) i traje zaključno do 28. srpnja 2023., kao zadnjeg dana priznanja prava s osnove rodiljnog dopusta u 100% iznosu od osnovice za naknadu plaće. Naime, rodiljni dopust prestaje sa navršenih šest mjeseci života djeteta, od kada počinje teći roditeljski dopust prema članku 17. stavku 1. Zakona, pa je 5. srpnja 2023. pravilno određen kao početni dan roka za produljenje rodiljnog dopusta.
12. Stoga žalbeni navodi nisu osnovani i nisu od utjecaja na drugačiju odluku u predmetnoj upravnoj stvari.
13. Odluka o trošku utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a koji propisuje da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. S obzirom da je žalba odbijena, nije osnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe.
14. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 23. listopada 2024.
Predsjednica vijeća
Snježana Horvat-Paliska
