REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1368/2022.-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Maji Ivanović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ane Pinculić, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog FJ, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17. i 118/18., dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj K-DO-3021/2019. od 14. studenog 2019., s izmjenom na raspravi od 14. prosinca 2021., nakon održane javne rasprave, u prisutnosti zamjenika Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu ŠJ, optuženog FJ i njegovog branitelja, odvjetnika Ive Farčića, dana 22. listopada 2024., objavio je, a dana 17. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

I Optuženi FJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin F i Š rođ. H, rođen u [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], rođen **.**.1989., državljanin Republike Hrvatske, ekonomist, zaposlen u trgovačkom društvu TOP KAN d.o.o. s mjesečnom plaćom od oko 2.300,00 eura, sa završenom srednjom školom, oženjen, otac četvero djece, bez čina, neodlikovan, vlasnik kafića u Zagrebu na adresi [adresa] površine 100 m2, suvlasnik Hotela „Sliško“ u 1/6 dijela, suvlasnik apartmana u Novalji u 1/6 dijela, te suvlasnik trgovačkog društva TOP KAN d.o.o. u neutvrđenom omjeru, vlasnik kuće površine 250 m2 u Zagrebu, Bunićeva 17, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan

k r i v  j e

što je

dana 12. listopada 2019. oko 22,25 sati u Zagrebu, ispred Hotela „Esplanade“ na adresi [adresa], prišao HJ, te mu se obratio riječima: „Zapamti ovo lice, rekao sam ti, zapamti ovo lice, ja sam FJ, ubit ću te!“, a kojim riječima i ponašanjem je kod SJ potaknuo obrambenu reakciju pa ga je SJ udario šakom u glavu, na što ga je okrivljeni FJ, koristeći fizičku i dobnu nadmoć, pristajući da ga teško tjelesno ozlijedi, udario dva puta desnom šakom u glavu od kojih udaraca je SJ pao na tlo nakon čega se nadvio nad imenovanog te ga još sedam puta uzastopce udario desnom šakom, a potom nakratko zastao i onda ga još jednom udario desnom šakom, uslijed kojih udaraca i pada je SJ zadobio povrede u vidu višestrukih krvnih podljeva vlasišta i lica, rane razderotine na lijevoj strani nosa, oguljotina lica te prijeloma donjih krajeva obje kosti lijeve potkoljenice (trimaleolarni prijelom) s iščašenjem zgloba gležnja, koje ozljede u ukupnom djelovanju predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu,

- dakle, drugoga teško tjelesno ozlijedio,

- pa da je time počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom, opisano i kažnjivo po članku 118. stavku 1. KZ/11.

II Na temelju članka 118. stavka 1. KZ/11. optuženi FJ se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

III Na temelju članka 56. KZ/11. optuženom FJ se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

te se određuje da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako optuženi FJ u roku od 1 (jedne) godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

IV Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom FJ se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora ima uračunati vrijeme oduzimanja slobode od 14. listopada 2019. do 14. studenog 2019.

V Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.; dalje: ZKP/08.) optuženi FJ dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. i 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 331,81 euro, troškove pisanog sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 232,26 eura te usmenog sudsko medicinskog vještačenja od 84,94 eura i 105,00 eura, odnosno ukupno 754,01 eura, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude, dok se obvezuje podmiriti nužne izdatke oštećenika te nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika, sukladno članku 145. stavku 2. točki 8. ZKP/08., a o čemu će sud donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom optužnicom Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, djelomično činjenično i pravno izmijenjenom na raspravi od 14. prosinca 2021., optuženom FJ stavljeno je na teret počinjenje kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. KZ/11.

2. U ovom kaznenom postupku ovaj sud je izrekao nepravomoćnu presudu 20. prosinca 2021. broj K-2060/2019-64., kojom je optuženi FJ proglašen krivim zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz nehaja iz članka 121. stavka 1. KZ/11. te je na temelju te zakonske odredbe osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, a na temelju članka 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako u vremenu od dvije godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

2.1. Protiv te presude žalbe su podnijeli državni odvjetnik i optuženik.

2.2. Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 28. rujna 2022. pod točkom I. prihvaćene su žalbe optuženog ŽJ, ukinuta je prvostupanjska presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje, dok je pod točkom II. uslijed te odluke, žalba državnog odvjetnika postala bespredmetna.

3. U ponovljenom postupku, a očitujući se o navodima optužbe, optuženi FJ se izjasnio, da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret izmijenjenom optužnicom.

4. U dokaznom postupku pročitana je dokumentacija u spisu i to službena zabilješka o dojavi I. Policijske postaje Zagreb (list 9 spisa), zapisnik o očevidu Službe kriminalističke tehnike od 12. listopada 2019. (list 10-12 spisa), izvješće o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja od 12. listopada 2019. (list 13 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 12. listopada 2019. (list 15 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 01314835 (list 16 spisa), izvješće povodom pregleda video snimki nadzornih kamera od 12. listopada 2019. (list 17 spisa), bolnička prijava KBC Zagreb od 13. listopada 2019. za SJ (list 18 spisa), izjava SJ od 14. listopada 2019. (list 19 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika kod Službe općeg kriminaliteta s video snimkom od 14. listopada 2019. (list 22-25 spisa), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika FJ s video snimkom (list 40-43 spisa), nalaz KBC Zagreb za SJ od 29. listopada 2019. (list 114 spisa), otpusno pismo KBC Zagreb za SJ od 16. listopada 2019. (list 115 spisa), otpusnica KBC Zagreb za SJ od 16. listopada 2019. (list 116 spisa), nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine prof.dr.sc. Davora Mayera od 8. studenog 2019. (list 117-119 spisa).

5. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitani su zapisnici i to zapisnik o ispitivanju svjedoka GJ od 6. studenog 2019. (list 80-82 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka ZJ od 8. studenog 2019. (list 86-89 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka DJ od 8. studenog 2019. (list 90-92 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka SJ od 7. studenog 2019. (list 98- 102 spisa).

6. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP/08. pročitan je zapisnik o ispitivanju oštećenog SJ od 3. studenog 2021., usmeni nalaz i mišljenje vještaka dr. Pere Bubala od 14. prosinca 2021. kao i usmeni nalaz i mišljenje vještaka dr. Pere Bubala od 5. lipnja 2024.

7. Reproducirana je video snimka nadzornih kamera (list 15 spisa - poleđina).

8. U svojoj obrani na raspravi 17. listopada 2024. optuženi FJ naveo je da ostaje u cijelosti kod svoje obrane koju je iznio 14. prosinca 2021. te bi još jednom htio naglasiti da se on ne smatra krivim niti po jednoj točki optužnice, a ono što bi htio danas naglasiti i izdvojiti je činjenica da je oštećenik pokleknuo i zajauknuo prije nego ga je on udario. Želi naglasiti da je oštećenik taj koji je suđen za remećenje javnog reda i mira, a ne on. On se samo branio. Od ovog događaja prošlo je već pet godina, pa se ne sjeća svih detalja, ali želi reći kako nikad prije ovog suđenja, a niti poslije nije imao niti jedan takav sličan slučaj, može reći da ima čist dosje. Napomenuo je kako ovo nisu učestale situacije u kojima se on kao ovom inkriminiranom zgodom našao.

9. Na raspravi dana 14. prosinca 2021. optuženi FJ je iskazao da je kritične večeri došao ispred hotela Esplanade svojim vozilom, jer je tamo jedan njegov prijatelj imao rođendansku proslavu. Ispred hotela su ga čekala dvojica prijatelja, a u blizini su bili i dečki koji gostima hotela parkiraju aute. Izašao je iz vozila i tim dečkima je dao ključeve da mu parkiraju auto te dok je čekao da to učine čuo je komentar gospodina SJ, ali nije razabrao što je govorio zbog čega je sišao stepenicama dolje do Petračevog automobila te mu se obratio kako bi ga pitao za komentar, navodeći da ne zna što mu je točno rekao. Kad mu se obratio, desnu ruku je držao na njegovom ramenu, a lijevu u džepu te ga je SJ snažno udario u bradu, a ne sjeća se da li mu nešto tom prilikom rekao. Od tog udarca zacrnilo mu se pred očima, bio je pri nesvijesti, a mora reći i da je SJ zajauknuo i pokleknuo. Nakon toga je u nastojanju da ga odmakne od sebe udario ga više puta i to isključivo u glavu i u isključivo otvorenom šakom, pri čemu je naglasio da ga nije udarao otvorenim dlanom nego otvorenom šakom jer je to mekan udarac i nakon toga je pobjegao. To je sve čega se sjeća, a napomenuo je da ne želi odgovarati na bilo čija pitanja.

10. S obzirom na ovakvu obranu optuženika proizlazi da nije bilo sporno vrijeme i mjesto inkriminacije, kao i da je SJ prvi udario optuženika šakom u glavu.

11. Kao spornim u ovom postupku pojavilo je pitanje je li optuženi FJ svojim riječima i ponašanjem kod SJ potaknuo obrambenu reakciju da ga je SJ udario šakom u glavu, da bi ga potom optuženik koristeći fizičku i dobnu nadmoć, udario dva puta desnom šakom u glavu od kojih udaraca je SJ pao na tlo, nakon čega se nadvio nad njim te ga još sedam puta uzastopce udario desnom šakom, a potom nakratko zastao i onda ga još jednom udario desnom šakom. Također, kao sporno bilo je pitanje je li uslijed tih udaraca i pada SJ zadobio povrede u vidu višestrukih krvnih podljeva vlasišta i lica, rane razderotine na lijevoj strani nosa, oguljotina lica te prijeloma donjih krajeva obje kosti lijeve potkoljenice (trimaleolarni prijelom) s iščašenjem zgloba gležnja, koje ozljede u ukupnom djelovanju predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Konačno, sporno je bilo pitanje je li optuženik na taj način postupao s izravnom namjerom, odnosno je li postupao u nakani da teško tjelesno ozljedi oštećenika.

12. Svjedok SJ na raspravi od 3. studenog 2021. iskazao je da u cijelosti ostaje kod iskaza kojeg je dao u PU Krapinsko Zagorskoj, a iz kojeg iskaza u bitnom proizlazi da je on snimku tog događaja zapravo vidio na Youtube-u koju je netko tamo stavio, a on se događaja slabo sjeća jer je dobio potres mozga u tom događaju. Naime, on je udario FJ, pretpostavlja da ga je nečim uvrijedio, među njima je došlo do fizičkog obračuna, a u tom obračunu kad je on njega udario, pukla mu je noga, od toga je pao i udario glavom u beton i nakon toga se više ničeg ne sjeća.

12.1. Na pitanje branitelja optuženika sjeća li se komunikacije između sebe i optuženika, izjavio je da se ne sjeća, jer kao što je rekao događaj je vidio na Youtube-u. Na daljnje pitanje branitelja izjavio je, nakon što mu je predočeno da se postupak djelomično vodi i po njegovom prijedlogu za progon, izjavio je da je rekao da nije zainteresiran za kazneni progon i ako treba povući prijedlog on će ga povući.

12.2. Na pitanje državnog odvjetnika kada je prvi puta primijetio optuženika ispred hotela izjavio je da do tog događaja nikada nije vidio niti je poznavao FJ. On je te večeri, a istaknuo je da prepričava sadržaj snimke na Youtube-u došao u Esplanadu i htio je parkirati auto, izašao je iz auta kako bi maknuo stupić da se može parkirati i tada je vidio čovjeka da stoji kod ulaza, a on je bio 20 metara dalje od ulaza na prilaznom putu prema ulazu u Esplanadu. Vidio ga je da stoji i kako se vrtio oko vrata u jednom trenutku je vidio da se spustio prema njemu. Na pitanje da li se na bilo koji način prije toga obraćao optuženiku, izjavio je da nije. Na pitanje može li reći iz kojeg razloga je uputio udarac prema optuženiku, izjavio je da pretpostavlja da ga je nečim uvrijedio.

13. Na temelju članka 426. ZKP/08. predočen mu je njegov iskaz od 7. studenog 2019. iz kojeg proizlazi slijedeće.

13.1. Svjedok je tada iskazao kako se 12. listopada 2019. oko 22,30 sati nalazio ispred hotela Esplanade u Zagrebu, gdje je na donjem nogostupu parkirao svoje osobno vozilo. Tom prilikom je izašao iz osobnog automobila kako bi pomaknuo stupiće koji su smetali da parkira svoje vozilo na parking hotela. Nakon što je pomaknuo stupiće vraćao se do svojeg vozila kojom prilikom je ispred samog ulaza u hotel Esplanade primijetio njemu nepoznatu osobu ispred crnog Mercedesa, a koja mu je rukom mahnula, što je shvatio kao znak da ga sačeka jer ga želi nešto pitati. Isti se spustio po stepenicama do njega i njegovog osobnog automobila i odmah mu se unio u lice i rekao "Zapamti ovo lice, zapamti ovo lice, ja sam FJ", te je govoreći „Ubit ću te" krenuo s desnom rukom prema njegovom desnom boku. Kako je pomislio da je krenuo rukom po oružje instinktivno ga je, kako bi ga spriječio u navedenom i sebe obranio sa desnom rukom udario u lijevu stranu lica. Nakon toga su izmijenili međusobno više udaraca uslijed čega je on pao na pločnik. Ne sjeća se točno uslijed kojeg udarca i na koji način je ostao zadobio puknuće noge iz razloga što je uslijed udarca kojeg je zaprimio od FJ, pao na pločnik, udario glavom o pločnik te ostao bez svijesti. Prvo nakon navedenog događaja sjeća se da su oko njega bili djelatnici hotela Esplanade koji su ga posjeli na stolicu koju su donijeli. Tek tada je primijetio da mu je pukla desna noga i da mu stopalo nekontrolirano visi. FJ osobno ne poznaje i nikada ga u životu nije vidio, niti na slici, te sa istim nije ni u kakvim odnosima, niti je imao prijašnjih sukoba niti neraščišćenih odnosa s njim. Isto tako nije imao saznanja da bi mogao biti napadnut te mu nije bilo poznato da bi se u navedeno vrijeme FJ mogao nalaziti ispred hotela Esplanade. Prijetnje koje mu je FJ izrekao u njemu su izazvale osjećaj straha za njegov život, a kako je i rukom krenuo prema svojem desnom boku pomislio je da bi isti izrečene prijetnje mogao i realizirati neposredno u tom trenutku istog je instinktivno udario. U naprijed opisanom fizičkom sukobu zadobio je ozljede desne noge od koljena nadolje i to puknuće dvije kosti na dva mjesta, puknuće tetive, ozljede lijeve strane lica u vidu hematoma i posjekotine lijeve strane lica kod nosa, koja je šivana, te ozljede tjemena glave, koje je zadobio prilikom pada na pločnik i ozljede lijeve strane vrata u vidu oguljotine i hematoma. Ne sjeća se uslijed kojih udaraca je zadobio koju povredu, te nije u mogućnosti navesti trenutak u kojem je došlo do povrede. Na pločnik je pao uslijed udarca, nakon čega, kako je već naveo je udario tjemenom glave u pločnik i izgubio svijest, te se ne sjeća na koji način je zadobio ozljede. Isto tako se ne sjeća kako je sukob završio te mu nije poznato na koji način je FJ napustio mjesto događaja. Nije mu poznato da bi navedenom događaju bila nazočna još koja osoba koja bi mogla svjedočiti o navedenom. U vezi zadobivenih ozljeda posjeduje medicinsku dokumentaciju, koju je priložio i to Otpusno pismo i Otpusnica KBC Zagreb od 16.10.2019. godine i Nalaz KBC Zagreb protokol broj 2019006264 od 29.10.2019. godine.

14. Nakon što mu je predočen njegov iskaz, na pitanje suda sjeća li se tog svog iskaza i da je iskazivao kako je opisano, izjavio je da se ne sjeća tog svog iskaza.

15. U ponovljenom postupku na raspravi od 30. rujna 2024. ponovno je ispitan svjedok SJ.

15.1. Kada mu je predočen dio njegovog iskaza sa zapisnika s rasprave od 3. studenog 2021., list 261, stranica 3, peti odlomak koji počinje riječima: "U tom obračunu kad sam ja njega udario meni je pukla noga, ja sam od toga pao i udario glavom o beton i nakon toga se više ničeg ne sjećam." svjedok je iskazao da je tako kako je iskazivao na raspravi.

15.2. Kada mu je predočen dio njegovog iskaza sa zapisnika o ispitivanju kod Policijske uprave krapinsko-zagorske, od 7. studenog 2019., list 101 spisa, drugi odlomak koji počinje riječima: "Nakon toga ne sjećam se više točno što se dogodilo, izmijenili smo međusobno više udaraca uslijed čega sam ja pao na pločnik. Ne sjećam se točno uslijed kojeg udarca i na koji način sam ostao zadobio puknuće noge iz razloga što sam uslijed udarca kojeg sam zaprimio od FJ pao na pločnik, udario glavom o pločnik te ostao bez svijesti." te šesti odlomak koji glasi: "Na pločnik sam pao uslijed udarca, nakon čega, kako sam već naveo sam udario tjemenom glave u pločnik i izgubio svijest, te se ne sjećam na koji sam način zadobio ozljedu." naveo je da ostaje kod svega onoga što je iskazao kada je bio ispitivan na raspravi, da ne želi sudjelovati u postupku kao oštećenik te ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

15.3. Na posebno pitanje zastupnika optužbe kada se bolje sjećao ovog događaja, u prethodnom postupku kada je iskazivao, odgovorio je da se događaja bolje sjećao na raspravi. Na daljnje pitanje zastupnika optužbe odgovorio je da ne zna je li gledao snimku događaja, u kojem terminu kada i kako, misli da su čak gledali na raspravi, a čini mu se da se pitao zašto je ta snimka i izašla. Na daljnje pitanje zastupnika optužbe odgovorio je da on ne zna koji je trenutak bio kada je njemu pukla noga, to ne znaju ni borci u ringu kada im se dogodi lom. Na daljnje pitanje zastupnika optužbe odgovorio je da je ovom fizičkom sukobu prethodio susret, on ne zna. Ponavlja da je došlo do tuče i gotovo.

16. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka liječnika vještaka dr. Davora Mayera, proizlazi da je oštećeni SJ stradao u tučnjavi i da su medicinskom obradom kod njega utvrđene ozljede u vidu višestrukog krvnog podljeva vlasišta i lica, rane razderotine na lijevoj strani nosa, oguljotine lica, te prijelom donjih krajeva obje kosti lijeve potkoljenice (trimaleoralni prijelom) s iščašenjem zgloba gležnja. Ozljede u području lijevog gležnja (prijelomi kostiju i iščašenje) čine cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Ova ozljeda nastaje naglim nefiziološkim pokretom u zglobu gležnja, do čega tipično dolazi izvrtanjem gležnja stajne noge prilikom pada. Površinske ozljede glave u vidu krvnih podljeva, oguljotina i rana razderotina, predstavljaju svaka za sebe tjelesnu ozljedu. Ove ozljede su nastale udarcima tupotvrdog sredstva, a u okolnostima fizičkih sukoba najčešće se radi o udarcima stisnutom šakom. Za nastanak ovih ozljeda bilo je potrebno najmanje pet zasebnih udaraca zadavanih silom slabog do srednjeg intenziteta. Sve ozljede mehanizmom nastanka odgovaraju dinamici događaja opisanoj po sudionicima, što znači da je ozljeđivanje započelo u uspravnom položaju obojice sudionika, a nastavilo se padom oštećenika na tlo te zadobivanjem daljnjih udaraca u ležećem položaju. Utvrđene ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

16.1. Liječnik vještak dr. Pero Bubalo koji se u cijelosti usuglasio sa nalazom i mišljenjem dr. Mayera, na raspravi je pojasnio termin "stajna noga" navodeći da se taj termin odnosi na nogu na kojoj osoba stoji, a pri čemu je veći dio težine tijela usmjeren prema toj nozi. Na postavljeno pitanje da li od navedenih ozljeda u mišljenju postoji ozljeda koja je nastala od udarca, odnosno direktnog udarca naveo je da ozljede u području lica i vlasišta (oblaka) upućuju svojim značajkama da su iste posljedica udarca. Ovakve ozljede u pravilu nastaju kao posljedica udarca stisnutom šakom. Ozljeda u području zgloba gležnja tipično nastaje kao posljedica izvrtanja noge, a što se najčešće događa prilikom pada. Na postavljeno pitanje može li se isključiti mogućnost da je ozljeda nastala prilikom izmicanja uslijed izbjegavanja udarca, odgovorio je da se ta mogućnost ne može apsolutno isključiti. No, uvidom u cjelokupan spis, a što uključuje i snimke video nadzora, proizlazi da je oštećeni u jednom trenutku i pao, te s obzirom na navedeno najvjerojatnije je da je ova ozljeda gležnja i nastala u tom trenutku pada. Na postavljeno pitanje je li moglo do ozljede u području lijevog gležnja doći na način kao što je oštećenik opisao na raspravi od 3. studenog 2021. kada je naveo da je između njega i optuženika došlo do fizičkog obračuna i da je u tom obračunu kad je udario optuženika njemu pukla noga od čega je pao, odgovorio je da je odgovor na ovo pitanje već sadržaj u prethodnom odgovoru, odnosno ozljeda nastaje nefiziološkim pokretom u zglobu gležnja. Dakle, to se moglo dogoditi i na način kako to opisuje oštećenik, ali isto tako i ozljeda je mogla nastati pri padu. Vještačenjem temeljem medicinske dokumentacije nije moguće zaključiti u kojem trenutku je ozljeda gležnja nastala. Na postavljeno pitanje da li osoba koja zadobije takvu ozljedu gležnja osjeti bol i osjeti trenutak ozljeđivanja odgovorio je da s obzirom da se radi o trostrukom prijelomu na području zgloba gležnja da osoba u pravilu to mora osjetiti te isto tako nakon zadobivanja takve ozljede mogućnost kretanja takve osobe je bitno umanjena. Ovdje svakako treba istaknuti da u trenutku kad je osoba u stanju uzbuđenosti dakle pod djelovanjem adrenalina taj prag za bol može biti znatno podignut. Isto tako i mogućnost kretanja zbog djelovanja adrenalina i ne mora nužno biti značajno ograničena. Dakle, to se odnosi na vrijeme kratko po ozljeđivanju, a onda u sljedećim trenucima zbog ovakve ozljede osoba u pravilu osjeća značajnu bol i ima smanjenu mogućnost kretanja.

16.2. Na postavljeno pitanje zastupnika optužbe bi li ozljeda ukoliko je nastala u trenutku uzmicanja rezultirala i trenutnim padom na tlo odgovorio je da takva ozljeda može, ali i ne mora nužno rezultirati trenutnim padom.

16.3. Na posebno pitanje suda da li je pregledao snimke video nadzora, s obzirom da je danas odgovarajući na postavljena pitanja rekao da svoje mišljenje, između ostalog, temelji na snimkama video nadzora izjavljuje da je imao prilike vidjeti snimke video nadzora i to prilikom nastanka pisanog nalaza i mišljenja. Naveo je da prilikom izrade nalaza i mišljenja svi vještaci Zavoda na stručnim sastancima iznose svoje predmete te je na taj način imao priliku odnosno bio upoznat sa ovim predmetom u trenutku kad se radio pisani nalaz i mišljenje odnosno kad je isti bio iznesen na stručnom kolegiju Zavoda za sudsku medicinu.

17. Na raspravi 5. lipnja 2024. u ponovljenom postupku vještak dr. Pero Bubalo odgovarao je na pitanja.

17.1. Na postavljeno pitanje suda je li vjerojatnije da se pad dogodi kad oštećenik udara optuženika ili kad optuženik udara oštećenika naveo je da je vjerojatnije da pad uslijedi kad osoba koja zadobiva udarac bude i pogođena tim udarcem, no ne može se apsolutno isključiti mogućnost pada i u slučaju kad osoba koja zadaje udarac padne, najčešće u okolnostima kad udarac bude nespretno zadan ili pak kad cilj koji se udara bude promašen. Ozljeda koja je utvrđena kod oštećenika tipično se viđa kao posljedica nefiziološkog pokreta u nožnom zglobu, a najčešće u okolnostima pada. Na postavljeno suda pitanje o dobi oštećenika, je li ista imala utjecaja na nastanak ozljeda naveo je da dob ne mora nužno imati utjecaja na nastanak ove ozljede, s obzirom da se ovakve ozljede viđaju i kod osoba koje su znatno mlađe dobi od oštećenika. Stanje osteoporoze može pridonijeti, na neki način olakšati, nastanak ove ozljede, no iz dostupne medicinske dokumentacije ne proizlazi da je takvo stanje opisano kod oštećenika. Na postavljeno pitanje o trzaju nogom u trenutku započinjanja udarca odgovorio je da takav mehanizam nije tipičan, nije svojstven nastanku ovakve ozljede. Naime, kod oštećenika je nastao trimaleolarni prijelom, te mehanizam nastanka ove ozljede je izvrtanje u nožnom zlobu, a koje nije prisutno u trzaju nogom. U trzaju u pravilu može nastati razdor tetive ili mišića, uslijed snažnije kontrakcije, no ne i trimaleolarni prijelom. Na postavljeno pitanje kakva sila odnosno koje jačine udarac treba biti zadan da bi nastala ovakva ozljeda koja je opisana kod oštećenika odgovorio je da sila pri tom nije presudna u nastanku ozljede već je bitno da udarac dovede do destabilizacije tijela, a to se može dogoditi i pri udarcu slabog intenziteta. Na postavljeno pitanje s obzirom da okrivljenik prakticira borilačke vještine je li isto moglo utjecati na nastanak ozljede kod oštećenika, naveo je da u prakticiranju borilačkih vještina ne vidi povezanost s ozljedom utvrđenom kod oštećenika.

17.2. Na postavljeno pitanje branitelja je li do izvrtanja noge moglo doći prilikom postavljanja noge u trenutku izmicanja radi udarca odgovorio je da se ta mogućnost ne može isključiti, a što je već i prethodno obrazloženo na raspravi.

18. Svjedoci GJ, BJ i DJ su u bitnom suglasno iskazali da su se svi nalazili u jednom trenutku na prostoru ispred ulaza u hotel Esplanade gdje se odigravao sukob između optuženog FJ i oštećenog SJ.

18.1. Tako je svjedok GJ naveo da su se FJ i SJ susreli otprilike kod haube vozila koje je bilo parkirano na pločniku te su započeli razgovor koji on nije mogao čuti, međutim kako je gledao prema njima vidio je da je FJ jednu svoju ruku stavio na rame te osobe te mu je njihov razgovor izgledao normalno, odnosno nije primijetio neprijateljske geste ili nešto što bi moglo naslutiti da bi moglo doći do fizičkog sukoba. Na njegovo iznenađenje, u jednom trenutku taj muškarac je udario FJ šakom u glavu, nakon čega je među njima došlo do razmjene udaraca. Svjedok je vidio kako je taj drugi muškarac u jednom trenutku pao na pod, a vidio je da ga je FJ još nekoliko puta udario odnosno jednom ili dva puta za vrijeme dok se nalazio na podu. Napomenuo je kako nije vidio završetak tog fizičkog sukoba jer se povukao u podrum. Na posebno pitanje odgovorio je kako ne može reći je li ovom susretu prethodio kakav nesporazum oko parkiranja, naveo je da se on neposredno prije nalazio u unutrašnjosti hotela, dok trenutak kada je FJ krenuo prema HJ nije imao neki vidljivi povod te nije čuo da bi taj muškarac išta rekao FJ.

18.2. Svjedok BJ iskazao je da je čuo graju i komešanje te da kada se okrenuo vidio je tučnjavu između FJ i SJ. Nije mogao odrediti tko je koga prvi udario, odnosno čiji udarac je prvo vidio, ali da mu je ostala u sjećanju međusobna razmjena udaraca i da je SJ u jednom trenutku pao pored svog vozila. Iako je svjedoku u tom trenutku pogled zaklanjao prednji dio vozila vidio je da se optuženik nagnuo nad oštećenikom i vidio je kako njegov lakat proviruje iznad haube parkiranog vozila što je predstavljalo prijetnju daljnjeg zadavanja udaraca a što je trajalo nekoliko sekundi. Tada je prema navodima svjedoka optuženik dotrčao stepenicama do ulazne rampe i zatražio od svjedoka da mu vrati ključeve automobila, a kad mu je svjedok vratio ključeve, ušao je u automobil i napustio mjesto događaja, a svjedok je po vlastitim navodima odjurio do oštećenika i vidio da je isti ozlijeđen te je pozvao hitnu pomoć. Svjedok je također izjavio da su iz hotela iznijeli stolicu da bi oštećenik mogao sjesti i da je oštećenik djelovao ošamućeno od ovih udaraca i zadobivenih ozljeda i u prvim trenucima nije suvislo komunicirao. Također u jednom trenutku je primijetio kako je HJ polomljena desna noga. Naveo je kako prije fizičkog obračuna nije vidio verbalni sukob, a niti izrečene prijetnje pri čemu nije vidio niti trenutak kada je FJ prišao HJ.

18.3. Svjedok DJ nije vidio sam sukob već je iskazao da mu je te večeri oko 22,30 završavala popodnevna smjena i dok je obavljao primopredaju sa kolegom, do njega je dotrčao jedan od vratara, rekao da zove policiju jer vani leži čovjek u krvi, dodajući da u tom trenutku još nije znao o kome se radi. Nakon što je pozvao policiju krenuo je prema izlazu hotela i vidio da je ozlijeđena osoba SJ koji je povremeni gost hotela i da su ga pridržavali kolege svjedoka BJ i TJ, na način da je bio između te dvojice i da se rukama držao za njihova ramena. Primijetio je da je oštećenik po licu krvav i druge ozljede nije primijetio.

19. Tijekom postupka reproducirana je snimka video nadzora. Iz izvješća I PP od 12. listopada 2019., a u povodu pregleda snimke nadzornih kamera postavljenih na pročelju zgrade Hotela Esplanade, u Zagrebu, Mihanovićeva broj 1, koje pokrivaju javni prostor ispred glavnog ulaza u hotel od dana 12. listopada 2019. u vremenu od 22:02 do 22:53 sati, pregledom snimke nadzorne kamere glavni ulaz 08, usmjerene prema Haulikovoj ulici i snimci nadzorne kamere glavni ulaz 17, usmjerene prema Gajevoj ulici proizlazi da je dana 12. listopada 2019. u 22:26:12 sati iz Haulikove ulice u Mihanovićevu ulicu skreće OA Mercedes, crne boje, registarski oznaka [registarska oznaka] te vozač FJ zaustavlja vozilo neposredno ispred glavnog ulaza u hotel. Nadalje u 22:26:40 sati Mihanovićevom ulicom od Miramarske ulice u smjeru zapada prilazi OA BMW crne boje, koji se zaustavlja na nogostupu između stuba koje vode do glavnog ulaza u hotel i kolnika i iz vozila izlazi SJ te se udaljava do zaštitnog metalnog stupića i vadi ga iz nogostupa, odlaže naslanjajući ga na zid uz prilaznu cestu za ulaz u hotel, a potom se vraća do automobila. Nadalje se na snimci vidi da se u 22:27:36 FJ okreće prema SJ, prvobitno razgovara sa djelatnikom hotela BJ, a zatim verbalno najvjerojatnije dobacuje nešto SJ nakon čega silazi niz stube, proizlazi prednjem kraju vozila BMW, a SJ verbalno odgovara FJ, nakratko otvara vrata vozila, i odmah ih zatvara, a zatim prilazi prednjem dijelu vozila BMW, nakon čega jedan drugom prilaze vrlo blizu, unose se u lice i kratko razgovaraju. Na snimci je vidljivo da SJ svojom desnom rukom upućuje udarac prema FJ u predjelu lijevog dijela lica, zatim ponovo zamahuje desenom rukom prema FJ, ali se ovaj izmiče i zatim FJ svojom desnom rukom u dva navrata zamahuje prema glavi SJ, koji se izmiče tim udarcima. Nadalje je na snimci vidljivo da nakon toga FJ upućuje desnom rukom udarac u predjelu lijeve strane lica SJ, od kojeg udarca ovaj budi ravnotežu i pada na tlo, na leđa pokraj vozila, van video zone. Na snimci je vidljivo zatim da FJ zamahuje svojom desnom rukom prema SJ koji se nalazio na tlu nogostupa u ležećem položaju, ali zbog kuta pod kojim je kamera postavljena i mjesta na kojem je parkiran BMW nije vidljivo u koje dijelove tijela SJ zadobiva udarce od FJ. U 22:28:30 FJ se zatim ispravlja, ogledava oko sebe, upućuje još jedan udarac desnom rukom SJ koji leži na tlu, nakon čega se FJ trčeći uspne uz stube do Mercedesa, do svog vozila, i sjeda u vozilo nakon što je prethodno zatražio ključeve od vozila od BJ koji je u međuvremenu preparkirao vozilo i s vozilom se udaljava s mjesta događaja Mihanovićevom ulicom u smjeru Gajeve. Na snimci je nadalje vidljivo da djelatnici hotela prilaze SJ koji je ostao ležati na nogostupu da mu pomognu, a u 22:37:28 dolazi ekipa HMP Grada Zagreba, a u 22:38:15 policijski službenih I PP.

20. Iz službene o dojavi I PP Zagreb proizlazi da je dojavljeno da 12. listopada 2019. kod [adresa], ispred hotela Esplanade leži NN osoba u krvi.

21. Iz bolničke prijave KBC Zagreb od 13. listopada 2019. proizlazi da je 12. listopada 2019. primljen SJ na obradu, a prema njegovoj izjavi isti je fizički napadnut od strane poznate osobe, te da je zadobio više udaraca šakama i nogama po glavi i tijelu, pri čemu je povreda kvalificirana kao teška tjelesna povreda.

22. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze, kako svaki pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti te povezujući iste sa obranom optuženog FJ, ovaj sud je nesporno utvrdio da je optuženi FJ počinio inkriminirano kazneno djelo teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavka 1. KZ/11. na štetu SJ za koje ga je i proglasio krivim.

23. Neovisno o tome što je optuženi FJ isticao kako se on u ovom inkriminiranom događaju branio od udaraca SJ, od kojih mu se zacrnilo pred očima i bio je pri nesvijesti, te da ga je u nastojanju da ga odmakne od sebe udario više puta, a pri tome naglašavajući kako je SJ pokleknuo i zajauknuo prije nego što je on njega udario, ovaj sud tako koncipiranu obranu nalazi usmjerenom isključivo na ublažavanje pa i otklanjanje optuženikove kaznenopravne odgovornosti, i to neovisno o izmijenjenom iskazu svjedoka SJ na raspravama, koji je naveo da nije zainteresiran za kazneni progon optuženika, kao i da se ne smatra oštećenikom u ovom događaju. Navedeno, samo po sebi nije od utjecaja na opstojnost ovog kaznenog postupka, jer se radi o kaznenom djelu koje se progoni po službenoj dužnosti, što znači da ne ovisi o volji i zainteresiranosti oštećenika za kazneni progon.

24. Naime, okolnost da je optuženi FJ **.**.2019. oko 22,25 sati u Zagrebu, ispred Hotela „Esplanade“ na adresi [adresa], prišao HJ, te mu se obratio riječima: „Zapamti ovo lice, rekao sam ti, zapamti ovo lice, ja sam FJ, ubit ću te!“ proizlazi prije svega iz iskaza svjedoka SJ, a posredno potvrđuje i snimka nadzornih kamera sa hotela Esplanade, kao i daljnji uzročno posljedični slijed inkriminiranog događaja.

24.1. Svjedok SJ je jasno i logično iskazivao dana 12. listopada 2019. pojašnjavajući kako je izašao iz osobnog automobila kako bi pomaknuo stupiće koji su mu smetali da parkira svoje vozilo na parkingu hotela. U tom mu je trenutku prišla nepoznata osoba, a radilo se u stvari o optuženiku, koji se spustio po stepenicama do njega i njegovog osobnog automobila te mu se odmah unio u lice i rekao "Zapamti ovo lice, zapamti ovo lice ja sam FJ", te je govoreći „Ubit ću te" krenuo s desnom rukom prema njegovom desnom boku. I sam je optuženik iskazao kako je, a nakon što je izašao iz vozila i dao dečkima ključeve da mu parkiraju auto, čuo neki komentar gospodina SJ, ali nije razabrao što je govorio. Zbog toga je i sišao stepenicama dolje do Petračevog automobila te mu se obratio kako bi ga pitao za komentar, navodeći da ne zna što mu je točno rekao. No, nije logično da optuženik ne zna što je točno tada rekao i kako se ponašao, jer su upravo riječi koje je izgovorio svjedoku HJ i njegovo ponašanje, očito bili okidač za svjedoka SJ i potakli njegovu obrambenu reakciju na način da ga udari šakom u glavu. Radi se o takvim riječima i takvom ponašanju koji su podobni da izazovu reakciju svjedoka SJ i udari optuženika. Svjedok je sam opisao kako su te riječi koje mu je FJ izrekao u njemu izazvale osjećaj straha za njegov život, a kako je i rukom krenuo prema svojem desnom boku pomislio je da bi isti izrečene prijetnje mogao i realizirati pa ga je instinktivno udario. Prema tome, uvjerljiv je iskaz svjedoka SJ da je vidio kako je optuženik u jednom trenutku krenuo s desnom rukom prema svom desnom boku te pomislio da je optuženik krenuo rukom po oružje pa je instinktivno, kako bi ga spriječio u navedenom i sebe obranio sa desnom rukom udario u lijevu stranu lica. Navedeno potvrđuje i snimka video nadzora iz koje proizlazi kako iz vozila izlazi SJ te se udaljava do zaštitnog metalnog stupića i vadi ga iz nogostupa, odlaže naslanjajući ga na zid uz prilaznu cestu za ulaz u hotel, a potom se vraća do automobila. Nadalje, na snimci se vidi da se u 22:27:36 optuženi FJ okreće prema svjedoku HJ, prvobitno razgovara sa djelatnikom hotela, a zatim verbalno najvjerojatnije dobacuje nešto svjedoku HJ nakon čega silazi niz stube, proizlazi prednjem kraju vozila BMW, a svjedok SJ verbalno odgovara FJ, nakratko otvara vrata vozila, i odmah ih zatvara, a zatim prilazi prednjem dijelu vozila BMW, nakon čega jedan drugom prilaze vrlo blizu, unose se u lice i kratko razgovaraju. Na snimci je vidljivo da svjedok SJ svojom desnom rukom upućuje udarac prema optuženom FJ u predjelu lijevog dijela lica, zatim ponovo zamahuje desenom rukom prema optuženom FJ, ali se ovaj izmiče.

24.2. Stoga je utvrđeno kako su gore navedene riječi i ponašanje optuženika potakli obrambenu reakciju svjedoka SJ koji je upravo zbog toga udario šakom optuženika u lice, a to ne osporava niti obrana. Nije logično niti razumno da netko bez ikakvog povoda, ničim izazvan krene zadavati udarac šakom u lice osobi koji prije nikad nije vidio, a da ta prethodno napadnuta osoba nije poduzela barem neku radnju ili na neki način izazvala takvu reakciju kod napadača. No, svjedok SJ je u tome uspio samo jednom, jer kada je zamahnuo drugi puta, optuženi FJ se izmaknuo i potom je nakon dva neuspješna zamaha, uzvratio svjedoku HJ, a kako to proizlazi iz daljnjeg slijeda događaja, nakon čega svjedok pada na pod, a optuženik nastavlja s udarcima.

24.3. Treba napomenuti da je svjedok GJ iskazao kako nije čuo razgovor optuženog FJ i svjedoka SJ, ali je vidio da je FJ jednu svoju ruku stavio na rame te osobe te mu je njihov razgovor izgledao normalno, odnosno nije primijetio neprijateljske geste ili nešto što bi moglo naslutiti da bi moglo doći do fizičkog sukoba. Na njegovo iznenađenje, u jednom trenutku taj muškarac je udario FJ šakom u glavu nakon čega je među njima došlo do razmjene udaraca. Svjedok BJ je iskazao kako prije fizičkog obračuna nije vidio verbalni sukob, a niti izrečene prijetnje pri čemu nije vidio niti trenutak kada je FJ prišao HJ. Svjedok DJ nije uopće vidio sam sukob, već samo ono što je uslijedilo nakon sukoba.

25. Da je optuženi FJ, koristeći fizičku i dobnu nadmoć, udario dva puta desnom šakom u glavu svjedoka SJ, proizlazi iz iskaza svjedoka SJ, obrane optuženika, snimke nadzornih kamera, ali i svjedoka GJ koji je opisao razmjenu udaraca između svjedoka SJ i optuženog FJ.

26. Nakon što je optuženi FJ udario svjedoka SJ dva puta desnom šakom u glavu, svjedok je pao na tlo.

26.1. U odnosu na taj trenutak svjedok SJ je različito iskazivao, dok je optuženik tvrdio da je svjedok SJ prije njegovog udarca pokleknuo i zajauknuo.

26.2. Svjedok SJ je u svom prvom iskazu 7. studenog 2019. logično i uvjerljivo opisao da su on i optuženik izmijenili međusobno više udaraca, a da je on uslijed udarca pao na pločnik.

26.3. No, ispitan na raspravi 3. studenog 2021. u bitnome je iskazao da je između njega i optuženika došlo do fizičkog obračuna i da je u tom obračunu u trenutku kada je udario optuženika, njemu pukla noga, od čega je pao.

26.4. Dakle, prema prvom iskazu svjedok je pao na tlo uslijed udarca optuženika, a prema ovom drugom pao je na tlo nakon što je udario optuženika, zbog čega mu je pukla noga.

26.5. U ponovljenom postupku, predočeni su mu ti iskazi, te je svjedok SJ ostao kod kasnijeg iskaza danog raspravi jer je iskazao kako se bolje sjećao događaja kasnije, pojasnivši kako ne želi sudjelovati u postupku u svojstvu oštećenika i postavljati imovinskopravni zahtjev, ipak dodajući kako ne zna koji je to trenutak bio kada je njemu „pukla noga“, jer to ne znaju ni borci u ringu kada im se dogodi lom, ne potvrđujući obranu optuženika koji je tvrdio da je svjedok pokleknuo i zajauknuo od udarca.

26.6. Sud je u cijelosti prihvatio prvotni iskaz svjedoka SJ koji je dan neposredno nakon inkriminiranog događaja, kada je svjedok bolje i jasnije svega sjećao, tim više što je tada precizno opisao riječi koje mu je uputio optuženik, neovisno o tome što je na raspravama tvrdio suprotno. No, taj iskaz svjedoka SJ, koji očito iz njemu poznatih razloga sada više nije zainteresiran za ovaj kazneni postupak, koji je dan neposredno nakon događaja, ne samo da je logičan i uvjerljiv, već je potvrđen i sadržajem snimke video nadzora ispred hotela Esplanade prema kojoj svjedok SJ gubi ravnotežu i pada uslijed optuženikovog udarca, a potvrđen je i sudskomedicinskim vještačenjem.

26.6.1. Naime, iz sadržaja snimke video nadzora jasno proizlazi da optuženi FJ upućuje desnom rukom udarac u predjelu lijeve strane lica svjedoka SJ, od kojeg udarca on gubi ravnotežu i pada na tlo, na leđa pokraj vozila, van video zone.

26.6.2. Ujedno, iz pisanog sudskomedicinskog vještačenja proizlazi da je SJ stradao u tučnjavi i da su medicinskom obradom kod njega utvrđene ozljede u vidu višestrukog krvnog podljeva vlasišta i lica, rane razderotine na lijevoj strani nosa, oguljotine lica, te prijelom donjih krajeva obje kosti lijeve potkoljenice (trimaleoralni prijelom) s iščašenjem zgloba lijevog gležnja (prijelomi kostiju i iščašenje). Ozljede u području lijevog gležnja (prijelomi kostiju i iščašenje) čine cjelinu koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Površinske ozljede glave u vidu krvnih podljeva, oguljotina i rana razderotina, predstavljaju svaka za sebe tjelesnu ozljedu. Ove ozljede su nastale udarcima tupotvrdog sredstva, a u okolnostima fizičkih sukoba najčešće se radi o udarcima stisnutom šakom. Za nastanak ovih ozljeda bilo je potrebno najmanje pet zasebnih udaraca zadavanih silom slabog do srednjeg intenziteta. Sve ozljede mehanizmom nastanka odgovaraju dinamici događaja opisanoj po sudionicima, što znači da je ozljeđivanje započelo u uspravnom položaju obojice sudionika, a nastavilo se padom oštećenika na tlo te zadobivanjem daljnjih udaraca u ležećem položaju. Utvrđene ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

26.6.2.1. Jedna od tih ozljeda je i ozljeda u području lijevog gležnja (prijelomi kostiju i iščašenje) koja nastaje naglim nefiziološkim pokretom u zglobu gležnja, do čega tipično dolazi izvrtanjem gležnja stajne noge prilikom pada. Sudskomedicinski vještak je na raspravi 14. prosinca 2021. pojasnio termin "stajna noga" navodeći da se taj termin odnosi na nogu na kojoj osoba stoji, a pri čemu je veći dio težine tijela usmjeren prema toj nozi. iskazao da ozljeda u području zgloba gležnja tipično nastaje kao posljedica izvrtanja noge, a što se najčešće događa prilikom pada. Osim toga, upitan može li se isključiti mogućnost da je ozljeda nastala prilikom izmicanja uslijed izbjegavanja udarca, odgovorio je da se ta mogućnost ne može apsolutno isključiti, no uvidom u cjelokupan spis, a što uključuje i snimke video nadzora, proizlazi da je svjedok u jednom trenutku pao te s obzirom na navedeno najvjerojatnije je da je ova ozljeda gležnja i nastala u tom trenutku pada.

26.6.2.2. U ponovljenom postupku, ponovno ispitan, vještak dr. Pero BuBalo je jasno i precizno odgovorio da je vjerojatnije da pad uslijedi kad osoba koja zadobiva udarac bude i pogođena tim udarcem. Okolnost što je vještak naveo kako se ne može apsolutno isključiti mogućnost pada i u slučaju kad osoba koja zadaje udarac padne, najčešće u okolnostima kad udarac bude nespretno zadan ili pak kad cilj koji se udara bude promašen ovdje nije od utjecaja, kraj činjenice da suprotno proizlazi iz sadržaja video snimke kao i prvotnog iskaza svjedoka SJ. Ozljeda koja je utvrđena kod oštećenika tipično se viđa kao posljedica nefiziološkog pokreta u nožnom zglobu, a najčešće u okolnostima pada. Također, vještak je naveo da sila pri tom nije presudna u nastanku ozljede već je bitno da udarac dovede do destabilizacije tijela, a to se može dogoditi i pri udarcu slabog intenziteta.

26.7. Kraj takvog stanja stvari, utvrđeno je da je od tog optuženikovog udaraca svjedok SJ pao na tlo, te tom prilikom zadobio i jednu ozljedu u području lijevog gležnja (prijelomi kostiju i iščašenje) koja nastaje naglim nefiziološkim pokretom u zglobu gležnja, do čega tipično dolazi izvrtanjem gležnja stajne noge prilikom pada, a do kojeg pada je došlo uslijed udarca optuženika šakom u njegovo lice.

27. Nadalje, okolnost da je optuženik, a nakon što je svjedok SJ pao na tlo te ga još sedam puta uzastopce udario desnom šakom, a potom nakratko zastao i onda ga još jednom udario desnom šakom, proizlazi iz iskaza svjedoka SJ, snimke nadzorne kamere, sudskomedicinskog vještačenja kao i svjedoka GJ i BJ.

27.1. Na snimci nadzorne kamere jasno proizlazi kako optuženi FJ zamahuje svojom desnom rukom prema svjedoku SJ koji se nalazio na tlu nogostupa u ležećem položaju, ali zbog kuta pod kojim je kamera postavljena i mjesta na kojem je parkiran BMW nije vidljivo u koje dijelove tijela svjedok SJ zadobiva udarce od optuženika. U 22:28:30 optuženik se zatim ispravlja, ogledava oko sebe, upućuje još jedan udarac desnom rukom SJ koji leži na tlu, nakon čega se trčeći uspne uz stube do Mercedesa, do svog vozila, i sjeda u vozilo nakon što je prethodno zatražio ključeve od vozila od BJ koji je u međuvremenu preparkirao vozilo i s vozilom se udaljava s mjesta događaja Mihanovićevom ulicom u smjeru Gajeve. Na snimci je nadalje vidljivo da djelatnici hotela prilaze svjedoku CJ koji je ostao ležati na nogostupu da mu pomognu, a u 22:37:28 dolazi ekipa HMP Grada Zagreba, a u 22:38:15 policijski službenih I PP.

27.2. Tako je svjedok GJ vidio kako je taj drugi muškarac u jednom trenutku pao na pod, a vidio je da ga je FJ još nekoliko puta udario odnosno jednom ili dva puta za vrijeme dok se nalazio na podu, ali da nije vidio završetak tog fizičkog sukoba jer se povukao u podrum. Svjedok BJ iskazao je da mu je ostala u sjećanju da je SJ u jednom trenutku pao pored svog vozila. Iako je svjedoku u tom trenutku pogled zaklanjao prednji dio vozila vidio je da se optuženik nagnuo nad oštećenikom i vidio je kako njegov lakat proviruje iznad haube parkiranog vozila što je predstavljalo prijetnju daljnjeg zadavanja udaraca, a što je trajalo nekoliko sekundi.

28. Konačno, činjenica da je uslijed navedenih udaraca i pada je SJ zadobio povrede u vidu višestrukih krvnih podljeva vlasišta i lica, rane razderotine na lijevoj strani nosa, oguljotina lica te prijeloma donjih krajeva obje kosti lijeve potkoljenice (trimaleolarni prijelom) s iščašenjem zgloba gležnja, koje ozljede u ukupnom djelovanju predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu, proizlazi iz sudskomedicinskog vještačenja.

29. Stoga je sud nakon analize i ocjene svih provedenih dokaza, kako svakog za sebe tako i u njihovoj ukupnosti, našao nesporno utvrđenim da su se u radnjama optuženika ostvarila sva objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. KZ/11. jer je optuženik, a nakon što je svojim riječima i ponašanjem kod SJ potaknuo obrambenu reakciju koji ga je udario šakom u glavu, koristeći fizičku i dobnu nadmoć, udario SJ dva puta desnom šakom u glavu od kojih udaraca je SJ pao na tlo nakon čega se nadvio nad imenovanog te ga još sedam puta uzastopce udario desnom šakom, a potom nakratko zastao i onda ga još jednom udario desnom šakom, uslijed kojih udaraca i pada je SJ zadobio povrede u vidu višestrukih krvnih podljeva vlasišta i lica, rane razderotine na lijevoj strani nosa, oguljotina lica te prijeloma donjih krajeva obje kosti lijeve potkoljenice (trimaleolarni prijelom) s iščašenjem zgloba gležnja, koje ozljede u ukupnom djelovanju predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

30. No, u odnosu na to kazneno djelo teške tjelesne ozljede sud smatra da je optuženik postupao s oblikom krivnje koji se u pravu naziva neizravna namjera, a ne kako je terećeno, da je postupao s izravnom namjerom. Stoga je sud, a na temelju rezultata dokaznog postupka, izmijenio subjektivno obilježje kaznenog djela teške tjelesne ozljede, odnosno okolnost da je optuženik postupao s izravnom namjerom i to „u nakani da teško tjelesno ozljedi“, na način da je izvršena preinaka u blaži oblik krivnje, odnosno da je terećeno postupanje optuženika imalo obilježja neizravne namjere na način da je pristao da teško tjelesno ozlijedi svjedoka SJ. Zaključak je suda da je optuženik, a nakon što mu je svjedok SJ prvi zadao udarac nakon njegovih izgovorenih riječi i njegovog ponašanja, udario dva puta desnom šakom u glavu SJ, od kojih udaraca je SJ pao na tlo, kojom prilikom je zadobio jednu od više ozljeda i to ozljedu u području lijevog gležnja (prijelomi kostiju i iščašenje), a koja nastaje naglim nefiziološkim pokretom u zglobu gležnja, do čega tipično dolazi izvrtanjem gležnja stajne noge prilikom pada. Tu ozljedu optuženik nije htio, ali je na nju pristao, kada je udario svjedoka dva puta šakom u lice udarcem koji ga je destabilizirao. Prema tome, svjedok je pao na tlo, a optuženik se nadvio nad njim te ga još udario desnom šakom više puta, uslijed kojih udaraca i pada je SJ zadobio povrede u vidu višestrukih krvnih podljeva vlasišta i lica, rane razderotine na lijevoj strani nosa, oguljotina lica te prijeloma donjih krajeva obje kosti lijeve potkoljenice (trimaleolarni prijelom) s iščašenjem zgloba gležnja, koje ozljede u ukupnom djelovanju predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Sve navedeno ukazuje kako je optuženik bio svjestan da može teško tjelesno ozlijediti svjedoka SJ te je na to pristao, što znači da je postupao s oblikom krivnje koji se naziva neizravna namjera. Budući da se radilo o dva udarca šakom u lice na štetu svjedoka SJ, optuženik je po ocjeni ovog suda računao s mogućnošću da oštećenik uslijed dva udarca šakom u lice može pasti na tlo, kako bi ga destabilizirao, te na taj način pristao da svjedok SJ zadobije i ozljede u području lijevog gležnja (prijelomi kostiju i iščašenje), a koja nastaje naglim nefiziološkim pokretom u zglobu gležnja, do čega tipično dolazi izvrtanjem gležnja stajne noge prilikom pada.

31. Svijest o protupravnosti u vrijeme počinjenja djela nije dovedena u pitanje, a tijekom dokaznog postupka se nisu pojavile okolnosti koje bi upućivale na sumnju u ubrojivost optuženika zbog čega je sud utvrdio da je optuženi FJ upravo svojim ponašanjem ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 118. stavka 1. KZ/11.

32. Obranu optuženog FJ sud je prihvatio u onom dijelu u kojem je naveo da je inkriminiranog dana došlo do fizičkog sukoba između njega i svjedoka SJ, kada se on obratio svjedoku, iako ne zna što mu je tad rekao. Ta dio obrane je suprotan iskazu svjedoka SJ koji je decidirano i detaljno opisao kojim riječima i kakvim ponašanjem mu se optuženik obratio, na koje riječi kao i ponašanje je reagirao tako da je optuženika fizički udario, kako to proizlazi iz obrane optuženika, snimke nadzornih kamera te iskaza svjedoka RJ, nakon čega je uslijedio fizički sukob. Nadalje, sud nije prihvatio dio obrane optuženika da je svjedok prije njegovih udaraca pokleknuo i zajauknuo, jer je to suprotno iskazu oštećenika koji to nije tvrdio niti u jednom trenutku, već je prilikom prvog iskazivanja neposredno nakon samog inkriminiranog događaja jasno i uvjerljivo opisao da je pao od udaraca, što je potvrđeno i sadržajem snimke nadzornih kamera kao i provedenim sudskomedicinskim vještačenjem prema kojem je ozljeda nastala kad osoba koja zadobiva udarac bude i pogođena tim udarcem, pri čemu sila pri tom nije presudna u nastanku ozljede već je bitno da udarac dovede do destabilizacije tijela, a to se može dogoditi i pri udarcu slabog intenziteta.

33. Iskaze svjedoka SJ danih na raspravama 3. studenog 2021., kao i 30. rujna 2024. sud nije prihvatio jer su po ocjeni suda nelogični, neuvjerljivi i dani s ciljem pogodovanja optuženiku iz razloga koji su poznati samom svjedoku, a suprotni su rezultatima dokaznog postupla. Naime, svjedok SJ je iskazivao prvi put neposredno nakon događaja i tada je dao detaljan iskaz navodeći koje mu je prijeteće riječi uputio optuženik i kakvim ponašanjem ga je izazvao da je on nakon toga odlučio zadati mu udarac u lijevu stranu lica. Opisao je uvjerljivo da je do toga došlo jer je on htio pomaknuti stupiće kako bi se parkirao, pa mu je odmah prišao optuženik i unio mu se u lice. Nakon toga je uvjerljivo i vjerodostojno opisao kako su međusobno razmijenili više udaraca, od kojih je on pao na pod. Taj iskaz je prihvaćen kao vjerodostojan, logičan i uvjerljiv jer je potvrđen sadržajem snimke nadzorne kamere, a osobito sudskomedicinskim vještačenjem. Upravo ovi drugi iskazi na raspravama nisu uvjerljivi, pogotovo jer svjedok sada navodi kako se bolje sjećao svega kasnije, a ne neposredno nakon samog događaja kada je ponavljao i terećene riječi koje mu je rekao optuženik. Osim toga, ni sadržaj snimke nadzorne kamere ne potvrđuje da bi nakon što je svjedok udario optuženik od tog zamaha pao na pod, već je jasno vidljivo da je pao nakon što mu optuženik zadaje udarce. Prema tome, nisu prihvaćeni iskazi svjedoka s navedenih rasprava jer nisu logični, životni niti uvjerljivi, a ne potvrđuju ih niti materijalni dokazi, kao niti sudskomedicinsko vještačenje.

34. Iskazi svjedoka RJ, BJ i DJ su prihvaćeni u dijelu u kojem su u skladu s prvotnim iskazom svjedoka SJ kao i sadržajem snimke nadzorne kamere. No, dio iskaza svjedoka RJ u dijelu kojem je naveo kako je vidio da je razgovor optuženika i svjedoka SJ izgledao normalno, odnosno nije primijetio neprijateljske geste ili nešto što bi moglo naslutiti da bi moglo doći do fizičkog sukoba, budući da je svjedok SJ iskazivao suprotno opisujući kako mu se optuženik unio u lice, a koje ponašanje i riječi su kod njega izazvali obrambenu reakciju. Stoga opažanja tog svjedoka, koji je i sam rekao, da je došlo do fizičkog sukoba na njegovo iznenađenje, nisu u tom dijelu odlučna.

35. Sadržaj snimke nadzorne kamere sa hotela Esplanade vjerodostojan je dokaz inkriminiranog događaja, a sam taj sadržaj nisi osporavale niti stranke.

36. Sudskomedicinsko vještačenje po dr. Davoru Mayeru kao i dr. Peri Bubalu koji je sud u cijelosti prihvatio kao stručan, dan je jasno i u skladu s medicinskom dokumentacijom te je dan od osoba u cijelosti nezainteresiranih za ishod ovog kaznenog postupka.

37. Materijalna dokumentacija prihvaćena je i pročitana kao vjerodostojna, jer nije ničim tijekom postupka dovedena u sumnju.

38. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženika ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

38.1. Kao olakotne okolnosti na strani optuženika sud je cijenio činjenicu da se radi o osobi koja je do sada kazneno neosuđivana kao i prekršajno nekažnjavana te njegovo korektno držanje pred sudom. Ujedno je uzeto u obzir da je svjedok SJ nezainteresiran za kazneni progon te da se nije smatrao oštećenim.

38.2. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao.

39. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir i zaprijećenu kaznu za kazneno djelo iz članka 118. stavka 1. KZ/11, pri čemu je cijenjeno postupanje optuženika, odnosno da je isti kazneno djelo počinio s neizravnom namjerom.

39.1. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, optuženog FJ osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, ali je potom optuženiku izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku od jedne godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Naime, sud smatra da se i uvjetnom osudom može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženika, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja.

39.2. Sud je pri tome vodio računa da se radi o optuženiku koji je kazneno neosuđivan, kako prije, tako i nakon počinjenja djela, a nije ni prekršajno kažnjavan. Zato sud smatra da kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao optuženiku. Također će optuženiku ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela, kao što će mu biti omogućeno da pokaže da je shvatio ozbiljnost i nedopuštenost opisanog načina postupanja, te da eventualno nezadovoljstvo ne može rješavati ispoljavanjem nasilja na štetu drugih osoba. Vodeći računa i o tome kako je svjedok SJ nezainteresiran za ovaj postupak te se ne smatra oštećenim ovim kaznenim djelom, o čemu je sud vodio računa prilikom odlučivanja o vremenu provjeravanja u trajanju od jedne godine, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako u tom vremenu provjeravanja optuženik ne počini novo kazneno djelo, pa je isti upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe. Upravo u tom vremenu provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne optuženiku će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te će imati priliku pokazati da nasilno postupanje nije usvojio kao uobičajeni obrazac ponašanja te će ujedno imati mogućnost opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti.

40. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom FJ je određeno da će se u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme oduzimanja slobode od 14. listopada 2019. do 14. studenog 2019.

41. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. odlučeno je da je optuženi FJ dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. i 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 331,81 euro, troškove pisanog sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 232,26 eura te usmenog sudsko medicinskog vještačenja od 84,94 eura i 105,00 eura, odnosno ukupno 754,01 eura, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti ove presude. Naime, optuženik je zaposlen u trgovačkom društvu TOP KAN d.o.o. s mjesečnom plaćom od oko 2.300,00 eura, vlasnik kafića u Zagrebu na adresi [adresa] površine 100 m2, suvlasnik Hotela „Sliško“ u 1/6 dijela, suvlasnik apartmana u Novalji u 1/6 dijela, te suvlasnik trgovačkog društva TOP KAN d.o.o. u neutvrđenom omjeru, vlasnik kuće površine 250 m2 u Zagrebu, Bunićeva 17, pa sud smatra da, neovisno o činjenici da je otac četvero djece, može podmiriti troškove kaznenog postupka, te da njihovim plaćanjem neće biti dovedena u pitanje njegova egzistencija, kao niti egzistencija osoba koje je dužan uzdržavati. S druge strane, odlučeno je da će optuženik podmiriti nužne izdatke oštećenika te nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika, sukladno članku 145. stavku 2. točki 8. ZKP/08., a o čemu će sud donijeti posebno rješenje.

Zagreb, 22. listopada 2024.

Zapisničar:

Sudac:

Ana Pinculić

Maja Ivanović

UPUTA O PRAVU ŽALBE:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi kod ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj K-DO-3021/2019.

2. Optuženi FJ

3. Branitelji optuženika odvjetnici Ivo Farčić i Josip Reljić

4. SJ

5. Punomoćnik oštećenika odvjetnik Ljubo Pavasović Visković