REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3753/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branko Nenadić, odvjetnik u Osijeku, protiv I-tuženika Nacionalna memorijalna bolnica „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar, Županijska 35, OIB:54896856295, kojeg zastupa punomoćnik Andria Dikonić, odvjetnik u Vinkovcima, II-tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Šalata 2, OIB:46377257342, i III-tuženika Klinički bolnički centar Osijek, Josipa Huttlera 4, OIB: [osobni identifikacijski broj], te umješača na strani II i III-tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-231/2023-26 od 10. svibnja 2024., kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj Pn-226/2019-260 od 28. travnja 2023., ispravljena rješenjem Općinskog suda u Osijeku broj Pn-226/2019-266 od 15. svibnja 2023., u sjednici održanoj 22. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-231/2023-26 od 10. svibnja 2024., zbog pravnih pitanja:
„Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ako je sud u postupku utvrdio da je iznos naknade, odnosno rente na ime tuđe njege i pomoći veći od iznosa doplatka za tuđu njegu i pomoć, koju mu je priznao Centar za socijalnu skrb, pa tu razliku stvarne štete, ne navodeći razloge, propustio dosuditi tužitelju?
Treba li u određivanju visine naknade za trajnu tuđu njegu i pomoć (rentu) uzeti u obzir iznos koji tužitelj ostvaruje od Centra za socijalnu skrb temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, pa kad tužitelj ostvaruje ovu naknadu ili pravo na istu, je li potrebno utvrditi postoji li razlika stvarne štete i naknade koju prima od Centra, odnosno treba li tužitelja odbiti s njegovim zahtjevom za štetu s naslova trajne tuđe pomoći i njege (rente) ako je iznos novčane naknade koju prima na ime tuđe pomoći i njege od Centra za socijalnu skrb veći od stvarne štete?
Je li se tužitelju u parnici naknade imovinske štete na ime izgubljene zarade mogu umanjivati njegova prava po toj osnovi zbog ostvarenih prava koja mu pripadaju po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi na ime zajamčene minimalne naknade, odnosno treba li izgubljenu zaradu umanjiti za iznos zajamčene minimalne naknade koju tužitelj prima od Centra?“
II. Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-231/2023-26 od 10. svibnja 2024. u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to prava na pravično suđenje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-231/2023-26 od 10. svibnja 2024., kojom je djelomično potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj Pn-226/2019-260 od 28. travnja 2023., ispravljena rješenjem Općinskog suda u Osijeku broj Pn-226/2019-266 od 15. svibnja 2023.
2. Podneskom od 29. lipnja 2024. tužitelj je dopunio prijedlog za dopuštenje revizije.
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj predlaže da mu se dopusti podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude radi postavljenih pitanja kako slijedi:
„1. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz od. čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako ne sadrži razloge o odlučnom činjenicama, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika?
2. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ako je sud u postupku utvrdio da je iznos naknade, odnosno rente na ime tuđe pomoći i njege i pomoći veći od iznosa doplatka za tuđu njegu i pomoć, koju mu je priznao Centar za socijalnu skrb, pa tu razliku stvarne štete, ne navodeći razloge, propustio dosuditi tužitelju?
3. Treba li u određivanju visine naknade za trajnu tuđu njegu i pomoć (rentu) uzeti u obzir iznos koji tužitelj ostvaruje od Centra za socijalnu skrb temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, pa kad tužitelj ostvaruje ovu naknadu ili pravo na istu, je li potrebno utvrditi postoji li razlika stvarne štete i naknade koju prima od Centra, odnosno treba li tužitelja odbiti s njegovim zahtjevom za štetu s naslova trajne tuđe pomoći i njege (rente) ako je iznos novčane naknade koju prima na ime tuđe pomoći i njege od Centra za socijalnu skrb veći od stvarne štete?
4. Je li se tužitelju u parnici naknade imovinske štete na ime izgubljene zarade mogu umanjivati njegova prava po toj osnovi zbog ostvarenih prava koja mu pripadaju po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi na ime zajamčene minimalne naknade, odnosno treba li izgubljenu zaradu umanjiti za iznos zajamčene minimalne naknade koju tužitelj prima od Centra?
5. Je li sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.1. u vezi s čl. 261. st. 2. Zakona o parničnom postupku kada odbije prijedlog radi obnove vještačenja s drugom vještacima, ako je nalaz vještaka nejasan, nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili izviđenim okolnostima, a ti nedostaci nisu otklonjeni saslušanjem vještaka?
6. Je li iznos od 62.298,10 Eur koji je sud dosudio tužitelju na ime pravične novčane naknade radi povrede prava osobnosti za pretrpljene fizičke boli 13.854,27 Eur, pretrpljeni strah 3.981,68 Eur, za duševne boli radi naruženja 4.645,30 Eur, za duševne boli radi trajnog smanjenja životnih i radnih aktivnosti 39.816,84 Eur, uvažavajući sve okolnosti sukladno čl. 1100. st.2. Zakona o obveznim odnosima, zaista predstavlja pravičnu novčanu naknadu tužitelju kod kojeg je utvrđeno trajno smanjenje životnih i radnih sposobnosti od 59%?
7. Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ako presuda ne sadrži jasne razloge o svim odlučnim činjenicama koje su važne za odluku u sporu, koje činjenice na kojima se odluka temelji smatra istinitim, te na čemu zasniva svoju odluku?“
4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
5. Prijedlog i dopuna prijedloga su dopušteni.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385. a st. 1. i 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP zbog pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja.
7. Naime, riječ o pravnim pitanjima važnim za rješenje ovoga spora o kojem sudska praksa ovoga suda ima drugačije pravno shvaćanje, primjerice u odlukama Rev- 1008/22 od 24. listopada 2023. i Rev-745/2022 od 9. studenoga 2022., na koje se podnositelj poziva u prijedlogu.
8. Slijedom izloženog, valjalo je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3. ZPP riješiti kao u izreci pod točkom I.
9. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće revizijskog suda je ocijenilo da preostala postavljena pitanja nisu pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
10. Prvo postavljenim pravnim pitanjem tužitelj smatra da bi drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ali svoj prijedlog obrazlaže navodeći da je drugostupanjski sud pogrešno utvrdio početak tijeka dosuđenih kamata. Takva povreda pred drugostupanjskim sudom nije počinjena te predlagatelj polazi od pogrešne pretpostavke da nižestupanjska odluka ne sadrži razloge o odlučnoj činjenici, konkretno datumu početka tijeka dosuđene zatezne kamate na koju se predlagatelj referira kroz postavljeno pitanje.
11. Peto postavljeno pravno pitanje, koje se odnosi na dokaz provedenim medicinskim vještačenjem u ovom postupku, te dati nalaz i mišljenje, nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, jer postavljeno pitanje polazi od pogrešne pretpostavke s obzirom da zaključak nalaza i mišljenja vještaka nije nejasan, nepotpun ili proturječan samom sebi.
12. Šesto postavljeno pravno pitanje ne može se smatrati pravnim pitanjem koje bi bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i/ili za razvoj prava jer je riječ o pitanju kod kojeg odgovor ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.
13. U odnosu na sedmo pitanje valja napomenuti da je riječ o preopćenitom pravnom pitanju, pa o odgovoru na tako općenito postavljena pitanja ne može ovisiti ishod spora.
14. Slijedom navedenog u odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP.
15. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj revizijski sud je ocijenio i da je tužitelj učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 254. st. 1. i 6. ZPP povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje.
16. Obrazlažući navedenu povredu proizlazi da je u predmetnom postupku medicinsko vještačenje izrađeno po vještaku koji je u vrijeme vještačenja bio zaposlenik Poliklinike Croatia osiguranja u Zagrebu, pored činjenice da je u ovoj parnici umješač na strani II i III-tuženika Croatia osiguranje d.d., slijedom čega takav pristup upućuje na vjerojatnost povrede temeljnog prava na pravično suđenje i jednakost svih pred zakonom.
17. S obzirom na izneseno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 22. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
