Poslovni broj: Usž-433/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Mirjane Čačić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Dubrovačka biskupija - Dioecesis ragusina, Poljana Paška Miličevića 4, Dubrovnik, OIB: 01437374693, kojeg zastupa opunomoćenik Antun Missoni, odvjetnik u Dubrovniku, Natka Nodila 12A, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi prigovora na podatke nove izmjere katastarske općine [katastarska općina], odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 5 UsI- 503/23-6 od 11. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 22. listopada 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 5 UsI-503/23-6 od 11. listopada 2023.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika, Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/22-06/86, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 22. studenog 2022. te je ujedno odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je tužiteljeva žalba protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, KLASA: UP/I 932-04/22-03/135, URBROJ: 541-30-02/11-22-2 od 14. lipnja 2022., a kojim je, kao neosnovan, odbijen prigovor tužitelja, broj 217, uložen na podatke nove izmjere katastarske općine [katastarska općina], u kojem se navodi kako oblik i površina katastarske čestice [katastarska čestica] nisu ispravni.
3. Protiv ove presude tužitelj je izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Ukazuje na to da u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud ističe kako iz spisa tuženika proizlazi da je postupak izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih i obrađenih katastarskom izmjerom proveden u skladu s mjerodavnim zakonskim i podzakonskim odredbama, kao i da ne proizlazi da bi međe predmetne k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na terenu bile drugačije obilježene u odnosu na to kako je to bilo kod obavljene izmjere, zbog čega prigovore tužitelja odbija kao neosnovane jer prvostupanjski sud smatra kako se, u konkretnom slučaju radi o novoj katastarskoj izmjeri koja se provodi u svrhu izrade katastra nekretnina, odnosno u svrhu obnove i osnivanja zemljišne knjige, to se prilikom nove izmjere snima stvarno stanje na terenu, te se međe određuju upravo onako kako su ih stranke dogovorno obilježile. Zaključno, prvostupanjski sud smatra kako se tužitelj neuspješno poziva na odredbu čl. 157 st. 1 Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.), jer u postupku obnove zemljišne knjige, činjenica što nije utvrđena građevna čestica nije prepreka za provođenje nove katastarske izmjere. Protivno navodima iz obrazloženja, tužitelj ističe da prvostupanjski sud nije ni na koji način obrazložio pitanje zakonitosti postupanja tuženika odnosno izvoditelja geodetskih radova jer nije dao nikakve razloge zbog čega nije ispitana pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja u smislu odredbi Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.), koji se, kao lex specialis, primjenjuje u odnosu na Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u slučaju kad se nekretnine koje su predmetom izlaganja nove katastarske izmjere nalaze unutar obuhvata prostornih planova. Tužitelj posebno ističe kako odredba čl. 31. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, na koju se poziva i prvostupanjski sud, propisuje kako je katastarska izmjera, između ostalog, evidentiranje posebnih pravnih režima na nekretninama. Posebni pravni režimi (PPR), po definiciji, su statusi uspostavljeni na katastarskim česticama odnosno nekretninama sukladno posebnim propisima, a koji su od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskoga i ekološkoga značenja za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. Opetovano ukazuje na sadržaj odredbe članka 157. stavak. 1. Zakona o prostornom uređenju, koja propisuje da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Ističe da je tijekom postupka, kao neprijeporno utvrđeno, da se katastarska čestica oznake k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] formira u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina] od čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], prema podacima tzv. stare izmjere, te ima ukupnu površinu 811 m2 ( dvorište 563 m2, pomoćna zgrada 22 m2, dvorišna zgrada – 52 m2 i kuća – površine 174 m2, koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja prema podacima Prostornog plana Nacionalnog parka „Mljet“ ("Narodne novine", broj 23/01) – kartografski prikaz 5a, kao posebnog pravnog režima na tim nekretninama koji je uspostavljen temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju u svezi s odredbama Zakona o zaštiti prirode. Prigovara da prvostupanjski sud u potpunosti zanemaruje okolnost da tuženik uopće nije uzeo u obzir postojanje posebnog pravnog režima na nekretninama iako je to bila njegova obveza u smislu odredbe čl. 31 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina pa je stoga takvo postupanje tuženika nezakonito i protivno citiranoj odredbi, kao i odredbi čl. 157. Zakona o prostornom uređenju, te odredbama čl. 6 Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere ("Narodne novine", broj 59/2020) i čl. 48 Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj 59/2018). Prvostupanjski sud o navedenim okolnostima ne daje nikakve razloge pa je, stoga, tužitelj, u odnosu na tuženika, u neravnopravnom položaju i onemogućen u ostvarivanju procesno pravne ravnoteže. S tim u vezi, tužitelj se poziva i na pravno stajalište Ustavnog suda izraženo u odluci U-III-1188/2010 od 7. studenog 2013. Slijedom svega navedenog, predlaže poništiti osporenu presudu, uz naknadu iskazanog troška za sastav žalbe.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da osporenom presudom nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. To stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a osporena presuda donesena je temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uz pravilnu primjenu materijalnog prava.
7. Presudom prvostupanjskog suda potvrđeno je stajalište upravnih tijela prema kojem je prigovor tužitelja, pravilno i na zakonu osnovano, odbijen. Upravna stvar ovog spora je nova katastarska izmjera za k. o. [katastarska općina]. Tužitelj predmetnim prigovorom osporava oblik i površinu novoformirane k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povodom kojeg je obavljen terenski očevid, kojem tužitelj nije prisustvovao i sastavljeno tehničko izviješće, u kojem su navedena utvrđenja sa uviđaja na terenu od 26. travnja 2022., o čemu u spisu prileži zapisnik. Iz zapisnika proizlazi kako su terenskom uviđaju pristupili RS i KS, koji su se suglasili s međnim linijama proizašlima iz nove izmjere.
8. Budući da međe na česticama nisu bile označene spornim, to je snimljeno stanje na terenu, a površine katastarskih čestica u novoj izmjeri izračunate su iz koordinata lomnih točaka međa sukladno odredbama Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj preambulaciji ("Narodne novine", broj: 147/08.).
9. U odnosu na prigovor da je trebalo primijeniti Zakon o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19.), valja pojasniti da u postupku katastarske izmjere Zakon o prostornom uređenju ne predstavlja specijalan propis, zbog čega je neosnovano pozivanje tužitelja na odredbu članka 157. tog Zakona, kao i na dokumente prostornog uređenja mjerodavne za predmetno područje, jer se prilikom nove katastarske izmjere, koja se provodi u svrhu izrade katastra nekretnina, kao i u svrhu obnove odnosno osnivanja zemljišnih knjiga, snima stvarno stanje na terenu, slijedom čega za taj postupak nije odlučno da su utvrđene građevne čestice, pa činjenica što nije utvrđena građevna čestica nije prepreka za provođenje nove katastarske izmjere.
10. Nije od značaja za postupak katastarske izmjere u svrhu obnove odnosno osnivanja zemljišnih knjiga niti postojanje posebnog pravnog režima na predmetnim nekretninama, jer se evidentiranjem stvarnog stanja nekretnine za potrebe formiranja katastarskog operata ne mijenja pravni režim te nekretnine.
11. Kraj takvog stanja stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. S obzirom na to, a imajući u vidu odredbu članka 79. stavka 4. ZUS-a, tužitelju ne pripada pravo na trošak žalbenog postupka jer tužitelj sa žalbom nije uspio, radi čega je navedeni zahtjev valjalo odbiti.
13. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a i članka 79. stavka 6. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 22. listopada 2024.
Predsjednica vijeća
Evelina Čolović Tomić
