REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-530/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Iris Juzbašić Gabron kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Josipe Grgić kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog ŽŽL, zbog kaznenog djela iz članka 132. stavak 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – dalje u tekstu: KZ), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje u tekstu: OKDO Zagreb) broj KO-DO-1597/22 od 30. studenog 2022., s izmjenom od 10. svibnja 2024., 16. svibnja 2024., 28. kolovoza 2024. i 21. listopada 2024., nakon održane javne rasprave 10. svibnja 2024., 26. lipnja 2024., 28. kolovoza 2024. i nejavne rasprave 21. listopada 2024., u prisutnosti zamjenika u OKDO Zagreb ŽŽ, oštećene, punomoćnika oštećene odvjetnika AŽ, optuženog i branitelja optuženog odvjetnika Davora Lazića i odvjetnice Jelene Baterelo Peh, dana 21. listopada 2024., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi IŽ, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina Ž i A rođene I, rođen **.**.1955. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, sa završenim prirodoslovno matematičkim fakultetom, doktor znanosti, umirovljenik s mirovinom od 284,80 eura, vlasnik stana od 120m2 u 3/4, vlasnik automobila BMW godište 2012., osnivač Osnovne škole Kreativan razvoj sa pravom javnosti, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, služio vojsku JNA, bez čina i odlikovanja, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan,

k r i v  j e

što je:

1.) u razdoblju od 1. prosinca 2014. do 31. kolovoza 2018. kao ravnatelj Osnovne škole "Kreativni razvoj sa pravom javnosti", [adresa] postupajući u svojstvu poslodavca sa radnicom HŽ (sada DŽ) u navedenom razdoblju zaključio četiri ugovora o radu u kojima je bila naznačena plaća u bruto iznosu od 8.000,00 kuna, pri čemu se imenovanoj radnici obvezao i isplaćivati dodatnu stimulaciju na plaću koji iznos se sukladno članku 11. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 160/13,157/14 i 137/15) te čl. 21. Zakona o porezu na dohodak ( NN 115/16) smatra primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i to za 2014. godinu mjesečno u visini od 2.000,00 kuna neto koje da će se isplaćivati zajedno sa plaćom, za 2015. godinu mjesečno iznos dodatnu stimulacije na plaću u visini od 2.964,00 kuna, za 2016. godinu mjesečno iznos dodatnu stimulacije na plaću u visini od 4.964,00 kuna, za 2017. godinu mjesečno iznos dodatnu stimulacije na plaću u visini od 4.920,00 kuna, a koje iznose stimulacije se obvezao isplaćivati u gotovini, nakon čega je ovako ugovoren iznos plaće koji se sastojao od zbroja iznosa plaće definiranog ugovorima o radu i pripadajućim aneksima, u nakani da imenovanoj prikrati ostvareni prihod, propustio isplatiti DŽ kao radnici u ukupnom iznosu od 178.016,00 kuna, koji iznos predstavlja razliku u plaći za navedeno razdoblje,

- dakle, nije isplatio plaću jednom radniku,

3.) u istom razdoblju i svojstvu kao pod točkom 1., u nakani da školi Kreativni razvoj sa pravom javnosti, [adresa] pribavi nepripadnu materijalnu dobit prikratom novčanih sredstava po osnovi poreza i prireza na dohodak koji pripadaju Državnom proračunu Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu, kao poslodavac nakon što je sa radnicom HŽ (sada DŽ) u navedenom razdoblju zaključio četiri ugovora o radu u kojima je bila naznačena plaća u brutto iznosu od 8.000,00 kuna, pri čemu se imenovanoj radnici temeljem zaključenih aneksa ugovorima obvezao isplaćivati dodatnu stimulaciju na plaću i to za 2014. godinu mjesečno u visini od 2.000,00 kuna neto koje da će se isplaćivati zajedno sa plaćom, za 2015. godinu iznos u visini od 2.964,00 kuna, za 2016. godinu iznos u visini od 4.964,00 kuna, za 2017. godinu iznos u visini od 4.920,00 kuna, koja stimulacija se sukladno čl. 11. Pravilnika o porezu na dohodak ( NN 160/13,157/14 i 137/15) te čl. 21. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16) smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaća), propustio na tu razliku obračunati, prijaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak u iznosu od 108.038,43 kune te temeljem čl. 21. Zakona o lokalnim porezima (NN 115/16 i 101/17) i članka 4. Odluke o lokalnim porezima i o prirezu porezu na dohodak (NN 28/17) u nakana i da izbjegne plaćanje prireza na dohodak Gradu Zagrebu po stopi od 18% propustio obračunati, prijaviti i uplatiti prireza porezu na dohodak za grad Zagreb u iznosu od 9.723,46 kune, čime je na štetu Državnog proračuna i proračuna Grada Zagreba pribavio nepripadnu materijalnu dobit školi Kreativni razvoj sa pravom javnosti ukupan iznos od 117.761,89 kuna,

- dakle, s ciljem da druga osoba izbjegne plaćanje poreza u slučaju obvezne prijave nije prijavio prihod pa je zbog tog došlo do neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 20.000,00 kuna,

- čime je počinio kazneno djelo protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja i to kazneno djelo neisplatom plaće iz članka 132. stavka 1. KZ-a, te kazneno djelo protiv gospodarstva, utaje poreza ili carine iz članka 256. stavka 1. KZ-a u vezi s člankom 51. KZ-a.

II. Temeljem članka 132. stavak 1. KZ-a optuženom ŽŽL se

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI.

III. Temeljem članka 256. stavak 1. KZ-a optuženom ŽŽL se

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) MJESECI.

IV. Temeljem članka 51. stavak 2. KZ-a optuženi Ž IŽ se

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.

V. Temeljem članka 56. KZ-a i 62. stavak 1. točka 1. KZ-a optuženom se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA S POSEBNOM OBVEZOM

te se određuje da se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od 5 (pet) godina od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo uz posebnu obvezu da temeljem članka 56. stavka 4. u svezi članka 62. stavka 1. točka 1. KZ-a u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti presude popravi štetu počinjenu kaznenim djelom na način da oštećenoj Republici Hrvatskoj,

isplati

iznos

od

14.339,16 eura

(četrnaesttisućatristotridesetdeveteuraišesnaestcenti) / 108.038,43 kune

(stoosamtisućatridesetosamkunaičetrdesettrilipe) i oštećenom Gradu Zagrebu, iznos od 1.290,52 eura (tisućudvjestodevedeseteuraipedesetdvacenta) / 9.723,46 kuna (devettisućasedamstodvadesettrikuneičetrdesetšestlipa).

VI. Temeljem članka 58. stavak 5. KZ-a sud može opozvati uvjetnu osudu ukoliko optuženi u roku koji mu je određen ne izvrši u potpunosti ili većoj mjeri određene mu posebne obveze.

VII. Temeljem članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP) oštećenoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, dosuđuje se postavljeni imovinskopravni zahtjev u iznosu od

14.339,16 eura (četrnaesttisućatristotridesetdeveteuraišesnaestcenti) / 108.038,43 kune (stoosamtisućatridesetosamkunaičetrdesettrilipe) i oštećenom Gradu Zagrebu, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u iznosu od 1.290,52 eura (tisućudvjestodevedeseteuraipedesetdvacenta)

/

9.723,46

kuna

(devettisućasedamstodvadesettrikuneičetrdesetšestlipa), te se nalaže optuženom navedene iznose platiti oštećenima, dok se Republika Hrvatska i Grad Zagreb s preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva na ime zakonskih zateznih kamata upućuju u parnicu.

VIII. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1., 6. i 7. ZKP-a optuženi je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 (tristo) eura, te troškove financijskog vještačenja u iznosu od 548,04 eura, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, kao i nužne izdatke oštećene DŽ te nagradu i nužne izdatke njezinog punomoćnika u visini koja će biti određena posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. OKDO Zagreb podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog zbog kaznenog djela iz članka 132. stavak 1. i iz članka 256. stavak 1. KZ-a.

1.1.Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu 12. rujna 2024. u ime Republike Hrvatske podnijelo je imovinskopravni zahtjev u iznosu od 14.339,16 eura / 108.038,43 kune zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, a Grad Zagreb 17. listopada 2024. u iznosu od 1.290,52 eura / 9.723,46 kuna sa zakonskim zateznim kamatama, dok oštećena DŽ nije postavila imovinskopravni zahtjev jer isti ostvaruje u parničnom postupku.

2. Optuženi pozvan da se očituje o optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret.

3. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, optuženi AŽL naveo je kako odmah na početku mora reći da je cijela optužba lažna, kao što je i lažan iskaz koji je dala DŽ. Naveo je kako odbija prihvatiti krivnju, obzirom su ispitani svjedoci jasno iskazali kako je bilo, dok mu je žao da nije ispitan i gospodin HŽ, koji je također isto mogao posvjedočiti, obzirom je osobno bio prisutan. Također odbija i optužbu za utaju poreza, jer je iz svojih osobnih sredstava oštećenoj isplaćivao stimulacije, a te stimulacije su bile puno manje od iznosa koji je prethodno uplatio državi na ime poreza na dobit, poreza na isplaćenu dobit te prireza na porez za isplaćenu dobit. 2014. je objavio natječaj preko Zavoda za zapošljavanje da treba učitelja ili učiteljicu razredne nastave u međunarodnoj školi na engleskom jeziku te su se tako javili oštećena i njezin bivši suprug koji su tada radili u Mongoliji. Dogovorili su se da dođu raditi u školi, a kako su mu rekli da će živjeti u [adresa], a što je više od 35 kilometara od škole te da će tako mjesečno morati prijeći više od 1500 kilometara, to su tražili da im plati stimulaciju za te troškove prijevoza, a kako je to njemu bio valjan argument, te kako u to vrijeme nije bilo moguće kao danas isplaćivati nagrade, to je odlučio iz svojih osobnih sredstava oštećenoj i njezinom suprugu isplatiti tu stimulaciju na ime prijevoza. Pojasnio je da ga je oštećena napismeno tražila da sklope aneks ugovora o radu gdje će jamčiti isplatu dodatnog iznosa stimulacije, a radilo se o ovome što je maloprije naveo za troškove prijevoza. Oštećena ga je tražila da potpišu te anekse budući da ga ranije nije poznavala te da bude sigurna kako će isto i dobiti. Upravo su svjedoci TŽ i ZŽ potvrdili da je oštećena dobivala novac na ruke, a isti nisu imali nikakave razloge za laž, pogotovo gospođa ZŽ koja je 2020. dobila i otkaz te je jako ljuta kao višak nakon 18 godina otišla iz škole, a ista s njim zbog toga dvije godine nije niti razgovarala. Što se tiče gospodina TŽ, napomenuo je da su mu oštećena i njezin sadašnji partner gospodin H poslali prijavu te da je došla kriminalistička policija te su ga ispitali, kao i prosvjetna inspekcija, a naveli su da ga on drži kao roba, da radi 16 sati dnevno, a sve to je gospodina TŽ jako uzrujalo, a to je napravljeno kako bi se istog onemogućilo u svjedočenju. U ljeto 2015. gospodin HŽ je otišao u Azerbejdžan, obzirom mu je ponuđena 4 puta veća plaća, koja im je trebala jer su planirali graditi kuću. Tada je s oštećenom sklopio novi ugovor, a ista ga je molila povišenje stimulacije, budući da je tada živjela u [adresa] sama te je na isto pristao te joj je novac isplaćivao kao i ranije. Rekao je da je oštećena navela da je gospodin HŽ otišao iz škole ljut, jer nije poštivao anekse, odnosno isplaćivao dogovorenu stimulaciju, no da je tome tako isti se ne bi u rujnu 2019. vratio raditi u školu, a u međuvremenu kako je počeo rat u Ukrajini te kako mu je sadašnja partnerica D to su se zbog situacije vratili živjeti u [adresa]. Oštećena je lažno svjedočila na sudu. U ljeto 2016. oštećena mu je navela da joj je jako naporno voziti se 70 kilometara svaki dan zbog gužvi u prometu te ga je zamolila da bi iznajmila zbog toga i stan u [adresa], o čemu je malo razmišljao, no kako je ušao u jednu veliku investiciju, te kako si nije htio komplicirati život traženjem nove učiteljice na engleskom jeziku, a kako je tada bio zadovoljan s radom oštećene to su potpisali novi aneks na iznos stimulacije koji je oštećena tražila. U proljeće 2017. objavio je da će početi izgradnju te da traži izvođače radova, a kako se oštećena u međuvremenu rastala te kako je imala novog partnera za kojeg mu je navela da je građevinski poduzetnik to ga je pitala da li može njezin partner gospodin H onda dati ponudu za izvođenje radova. Gospodin H je došao s partnerom te su razgovarali, dao mu je ponudu, no onda je ustanovio da firma uopće nije njegova, da do vlasnika uopće ne može doći, a kako je iznos ponude bio 15% veći od drugih ponuda te kako je gospodin H tražio veliki avans unaprijed to je odbacio tu ponudu te je to rekao oštećenoj. Tu su počeli problemi s oštećenom i njezinim sadašnjim partnerom, s time da je s oštećenom tijekom 2017. i 2018. nastavio poslovnu suradnju. Oštećena je utjecala da se iz njezinog razreda u drugu školu prebaci 13 učenika, od 17 učenika i to u konkurentsku školu, u koju se oštećena zaposlila odmah po odlasku iz njihove škole. Jednako tako počeli su slati e-mailove klevetničkog sadržaja roditeljima, državnim institucijama, ministarstvu, gradu s lažnih profila te su hakirali web stranicu škole, a server je bio na Grenadi, s time da su na tim lažnim stranicama dodavani sadržaji o školi i njemu, koji nisu bili istiniti, a sve kako bi se zbunilo roditelje i škola prikazala u negativnom kontekstu. 2018. kada je oštećenoj istekao ugovor na određeno, te kako je bio nezadovoljan njezinim nekorektnim ponašanjem, istoj je dao otkaz, a nalazili su se u zbornici te je oštećena dobila histerični ispad te mu je tada prijetila da će ga uništiti i da neće odustati dok je živa dok ga ne strpa u zatvor. U tom trenutku tome nije previše davao pozornosti jer je mislio da je samo uzrujana radi otkaza, no uredno su prijavljivali policiji te lažne profile te je Interpol 2021. razbio tu mrežu. Gospodin H je 2023. na svom portalu "Razglas" objavljivao lažne navode o njemu, koji su ranije objavljivani pod drugim lažnim imenima. U školi živi legalno, a to je i grad potvrdio u svojoj dokumentaciji. Isto tako dobio je jedan mail od oštećene, odnosno iznudu u kojoj je bilo navedeno da ukoliko joj isplati 183.000,00 kuna da će povući tužbu protiv njega, odnosno da će prestati sa svim akcijama protiv njega i škole. Pojasnio je i sam tlocrt škole, obzirom je na raspravi bilo puno govora o istome. U školi imaju restoran te kada se uđe u restoran s lijeve strane unutar istog se nalazi jedna mala blagovaona. Na udaljenosti od tri metra od linije gdje se poslužuje hrana u restoranu se nalazi ta mala blagovaona gdje su vrata od te male blagovaone bila uvijek otvorena. Gospođa ZŽ je uvijek prva stajala na toj liniji za podjelu hrane, dok je gospodin TŽ stajao pored nje, a gospođa ZŽ i gospodin TŽ su imali direktan pogled u tu malu blagovaonu s time da su vrata mogla uvijek biti otvorena, budući da postoji jedan zid širine metar koji je visok do stropa, a koji zaklanja ulaz, odnosno pogled s druge strane linije u tu malu blagovanu. U toj maloj blagovaoni on je sjedio s platim listama i novcem, s time da je njegov stol u toj maloj blagovaoni bio okomito u odnosu na vrata, tako da su svjedoci imali dobar pogled na osobe i što se događa unutra. Učitelji su ulazili i potpisivali platne liste te je to trajalo maksimalno jednu minutu, a kada bi oštećena došla, odnosno kada je prvu godinu dolazila sa suprugom, oni bi potpisali svaki svoju platnu listu te bi on iz fascikla izvadio novac, te je isti dao u ruke oštećenoj, s time da je to bio novac za oboje odnosno i stimulacija za nju i gospodina ŠŽ. Novac tada u maloj blagovaoni nije brojao, niti su ga oni brojali, odnosno kasnije oštećena, već je novac oštećena stavila u platnu listu koju je presavinula, upravo kao što je gospođa ZŽ i rekla, odnosno kada se referirala zašto oni dobivaju novac, a ona ne. Učitelji su platne liste potpisivali negdje između pola 1 i pola 2, u vrijeme ručka. Nasuprot tome odgajateljice su platne liste potpisivale na drugom mjestu i to u jednoj prostoriji koja se nalazi unutar kantine odnosno u tzv. maloj sobici, s time da se restoran i kantina nalaze na udaljenosti od nekih 4-5 metara. Kako odgajateljice i vrtić imaju drugi raspored za jelo te kako su djeca dolazila u 9:00 sati na doručak, nakon čega bi išli na igralište te kako je bilo tada u školi maksimalno 2-4 odgajateljice, to je kroz prozor te male sobice pozvao odgajateljice s igrališta te bi onda one došle kroz vanjski ulaz u kantinu pa u tu sobicu, a kako je u kantini u to doba znalo biti po 20 roditelja onda su se iz tog razloga vrata te male sobice zatvarala, budući da nije bilo primjereno da roditelji gledaju što se događa u toj maloj sobici. Na taj način je i FŽ potpisivala svoju platnu listu i to negdje između 9:30 i 10:00 sati. Pojasnio je da ta mala sobica nije bila niti njegov ured niti bilo čiji ured, već je ista uglavnom služila za obavljanje razgovora pa je tako njegova supruga u istoj znala razgovarati s roditeljima. Njegov ured se nalazi na drugom katu preko puta informatičke učionice, no u uredu nije primao stranke, već bi ga nazvali pa bi on došao onome tko ga je trebao te bi tamo razgovarao s tom osobom, dok je s roditeljima razgovarao u zbornici.

4. Tijekom dokaznog postupka ispitan je oštećena DŽ, svjedoci TŽ, FŽ i ZŽ, te je pročitano i razgledano: ugovor o radu zaključen između osnovne škole "Kreativni razvoj s pravom javnosti" i HŽ od 17. ožujka 2014., (list 4-5 spisa), aneks ugovora o radu od 17. ožujka 2014., (list 6 spisa), ugovor o radu od 26. ožujka 2015., (list 7-8 spisa), aneks ugovora o radu od 26. ožujka 2015. (list 9 spisa), ugovor o radu od 16. lipnja 2016., (list 10-11 spisa), aneks ugovora o radu od 16. lipnja 2016. (list 12 spisa), ugovor o radu od 29. lipnja 2017., (list 13-14 spisa), aneks ugovora o radu od 29. lipnja 2017. (list 15 spisa), JOPPD obrasci, (list 16-spisa), izvod iz računa banke (list spisa), elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (list 31-34 spisa), HZMO obrazac eM- 2pp prijava o prestanku osiguranja (list 35 spisa), podaci Privredne banke Zagreb (list 36-57 spisa), obračun plaće za prosinac 2014. do kolovoza 2018. (list 63-101 spisa), platne liste dostavljene od strane osnovne škole "Kreativni razvoj s pravom javnosti" te regres za 2017. godinu (list 141-193 spisa), ovjereni prijevod s engleskog na hrvatski jezik i izjave ŠŽ (list 95 spisa), izvješće Ministarstva znanosti i obrazovanja, samostalnog sektora za inspekcijski nadzor, Služba prosvjetne inspekcije – Zagreb, Klasa:UP/I-600-04/19-02/0053, Ur. broj: 533-07-19-0020 od 27. studenoga 2019. u predmetu osnovne škole "Kreativni razvoj s pravom javnosti", (list 205 spisa), prijava DŽ kao i priležeći zapisnik (list 205-208 spisa), očitovanje Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb u predmetu DŽ, izvješće o primicima i uplaćenim doprinosima REGOS-a za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. (list 276-278 spisa), obračun plaće 2024-05 za TŽ (list 339 spisa), financijsko vještačenje stalnog sudskog vještaka za financije, javne financije te računovodstvo, poreze i informatiku OŽ (list 234-251 spisa), preslika fotografija (list 348-367 spisa), imovinskopravni zahtjev oštećene Republike Hrvatske od 11. rujna 2024. (list 372-373 spisa), preslika naloga OKDO Zagreb od 3. rujna 2024. (list 408 spisa), preslika računa vještaka Vatroslava Zovka od 10. lipnja 2022. (list 409 spisa), preslika rješenja OKDO Zagreb broj Kir-DO- 394/22 od 11. srpnja 2022. (list 410 spisa), te imovinskopravni zahtjev oštećenog Grada Zagreba od 15. listopada 2024. (list 406-407 spisa), a na kraju dokaznog postupka pročitan je i izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženog (list 302 i 300 spisa).

4.1. Odbijen je dokazni prijedlog obrane za ispitivanjem u svojstvu svjedoka IŽL i HŽL, temeljem članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP-a, obzirom se radi o sinu optuženog i bivšem suprugu oštećene koji živi u [adresa], a kako je činjenično stanje dovoljno utvrđeno to su prijedlozi za ispitivanjem istih ocijenjeni kao odugovlačeći, dok je gospodin HŽ dao svoju izjavu koja je pročitana. Jednako tako odbijen je i prijedlog obrane za provođenjem očevida na licu mjesta odnosno u školi kako bi se utvrdila okolnost da li se sa linije predaje hrane može vidjeti mala blagovaona, obzirom je isto ocijenjeno također odugovlačećim, a i utvrđeno je da oštećena tamo nije potpisivala liste niti dobivala novac, kao i provođenje informatičkog vještačenja na okolnost eventualnog pronalaženja mail-ova oštećene vezanih za plaću prema optuženom, jer se radi o neprikladnom i odugovlačećim dokaznom prijedlogu.

4.2. Odbijeni su i dokazni prijedlozi oštećene kao neprikladni, temeljem članka 421. stavak 1. točka 3. ZKP-a, to jest da se pročitaju presude Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-5646/2018 od 10. lipnja 2021., obzirom je presuda ukinuta od strane višeg suda, te presude istog suda Pr-638/23 od 24. srpnja 2024. jer je presuda nepravomoćna.

5. Nije sporno da je u inkriminiranom periodu optuženi bio ravnatelj Osnovne škole Kreativni razvoj sa pravom javnosti te da je s oštećenom zaključio četiri ugovora o radu na određeno i četiri aneksa ugovora kojima se istoj obvezao plaćati i dodatnu stimulaciju na plaću, budući da isto proizlazi kako iz materijalne dokumentacije pročitane tijekom dokaznog postupka tako i iz iskaza oštećene, te obrane optuženog. Ono što je bilo sporno je da li je optuženi oštećenoj isplaćivao tu dodatnu stimulaciju na koju se obvezao aneksima ili je oštećenu novčano prikratio za novac iz tih aneksa, te da li je propustio za taj dio plaće obračunati, prijaviti i uplatiti porez i prirez.

6. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći iste u međusobnu svezu, ovaj sud je utvrdilo da je optuženi počinio kazneno djelo neisplatom plaće iz članka 132. stavka 1. KZ-a te kazneno djelo utaje poreza ili carine iz članka 256. stavka 1. KZ-a, i to upravo na način kako mu je to stavljeno na teret optužnicom OKDO Zagreb.

7. Naime, iz iskaza oštećene DŽ (ranije HŽ) proizlazi da je od 2011. radila izvan Hrvatske u britanskim školama, odnosno internacionalnim školama, a kako su joj roditelji i brat 2013. imali prometnu nesreću željela se vratiti u RH te joj je šogor rekao da se otvorila britanska škola u Zagrebu. Kontaktirala je doktora IŽL te je njim obavila nekoliko razgovora putem Skypa te su se dogovorili za iznos plaće od 1.000,00 eura neto, da bi ona onda mailom dobila ugovor s iznosom plaće na iznos od 8.000,00 kuna bruto. Ponovo se je obratila gospodinu IŽL te mu je rekla da to nije bio njihov dogovor, no on je inzistirao da se sklopi ugovor s iznosom bruto plaće od 8.000,00 kuna, te aneks ugovora, što se njoj nije svidjelo, no kako je on inzistirao te naveo da oni nisu "divlja škola", te kako se je htjela vratiti i kako joj je i za njen životopis bilo bitno da nema prekida rada u internacionalnim školama to je pristala na navedeno te potpisala takav ugovor i aneks ugovora. Nakon toga su potpisali još tri ugovora i tri aneksa ugovora, s time da se taj iznos u aneksima mijenjao te je čak i rastao, uz okolnost da je njoj osnovna plaća po ugovoru uredno isplaćivana dok dodatak iz aneksa nije. Ona se žalila na to te je tražila i isplatu tog dodatka, no svaki put bi od gospodina IŽL dobila odgovor da je škola u lošoj financijskoj situaciji, da pada broj učenika, da se provode neki radovi na školi, te da roditelji ne plaćaju školarinu. Negdje 2018. počela je sve više inzistirati na isplati tih dodataka, a nakon čega je dobila nezakoniti otkaz. Tada se obratila inspekcijama, rečeno joj je od strane gospodina IŽL da je otkaz dobila jer je došlo do pada broja učenika, a što su joj njeni kolege rekli da to nije istina, s time da se isto može provjeriti i kroz poslovne knjige. Na inspekciji su joj rekli da nije mogla dobiti otkaz, da su joj iznosi iz aneksa trebali biti uredno isplaćivani zajedno s osnovnom mjesečnom plaćom, a iz kojih svih razloga se onda obratila odvjetnicima.

7.1. Na upit obrane odgovorila je da je prije rada u školi doktora Časla radila u Dohi i Mongoliji te da se u Zagreb vratila s bivšim suprugom koji je onda u školi radio jednu godinu. Od samog početka odnosno svaki mjesec kada bi došla po platnu listu požalila se, to jest pitala je što je s isplatom dodatka na plaću, a kao što je već navela više je počela inzistirati 2018., a ne sjeća se točno koliko puta je s doktorom IŽL razgovarala o neisplatama dodatka na plaću. I pismenim putem se žalila na neisplatu dodatka i to slanjem nekoliko mail-ova, no ne zna koliko ih je bilo. Kada je došla u Zagreb i počela raditi u školi bila je jedini zaposlenik s iskustvom u britanskim internacionalnim školama i hrvatskim, tako da je to njeno iskustvo doktoru IŽL bilo bitno pa je isti znao biti slatkorječiv, a kako bi ona ostala raditi i iduću godinu te joj je govorio da ništa ne brine, da će do godine sklopiti aneks na viši iznos, što je ona u početku vjerovala, te je smatrala da je to odlično za nju, budući da će joj tako onda biti isplaćena u budućnosti i veća plaća. Tijekom njenog rada u školi njezini su putni troškovi rasli, no ona nikada nije tražila povećanje plaće od doktora IŽL, već je isti njoj predlagao veće iznose, a u kojem trenutku bi onda razgovarali o istima. Na poseban upit optuženog odgovorila je da nikada nije tražila putne troškove za dolazak na posao iz [adresa]. Sukladno zakonu istekao joj je s 31. kolovozom 2018. ugovor o radu na određeno. Na poseban upit punomoćnika odgovorila je da je uvijek i isključivo u uredu doktora IŽL potpisivala platne liste. Ured doktora IŽL se nalazio na prvom katu te se u isti ulazilo kroz kafić kroz koji se moralo proći. Za platne liste bi se saznalo doslovno da bi jedan učitelj drugom učitelju rekao da se liste mogu potpisati u uredu ravnatelja te je onda kako je tko mogao radi nastave išao u ured i iste potpisivao. Kada bi ih bilo više u isto vrijeme uvijek je bilo da bi jedan ušao u ured ravnatelja, zatvorio uvijek vrata za sobom dok bi druga osoba ostala čekati na početku kafića. Nikada nitko nije bio prisutan kada je ona potpisivala svoju platnu listu pa tako niti njen bivši suprug koji je u školi radio u razdoblju školske godine 2014./2015. Kada se popne na kat škole dolazi se u jedan hodnik te se onda na jednu stranu skreće u blagovaonicu, dok se na drugoj strani, suprotnoj, nalazi kafić. MŽ je u inkriminirano vrijeme bila kuharica koja je u blagovaoni dijelila hranu, a to govori iz razloga jer ona iz blagovaone ne može vidjeti ured ravnatelja. Nasuprot blagovaone se nalazi još jedna prostorija gdje je obično sjedila supruga doktora IŽL, gdje je i jela te koja je znala izaći i opominjati djecu radi buke. Ponovila je da nikada platnu listu nije potpisala na drugom mjestu osim u uredu ravnatelja. S bivšim suprugom nije u nikakvim odnosima, obzirom su imali dramatičnu podjelu imovine. Nikada nije primila gotov novac od doktora IŽL. Mail- ove je doktoru IŽL slala sa službene mail adrese škole i to sa službenog laptopa kada je bila kod kuće, a po prekidu ugovora o radu morala je vratiti taj laptop i ukinut joj je službeni mail. Sa sinom gospodina IŽL EŽ nije imala nikakav odnos niti je isti ikada bio prisutan kada je ona potpisivala platne liste. Dodatno je pojasnila da blagovaona i kafić nisu nasuprot jedno drugom tako da je uopće nemoguće da se iz kafića vidi u blagovaonu ili obrnuto. Njen bivši suprug nikada nije bio prisutan u uredu ravnatelja kada je potpisivala platne liste. Nikada s doktorom IŽL nije razgovarala o nekakvim posebnim dodacima na plaću uslijed nekih dodatnih stvari, već je od početka bila dogovorena plaća u iznosu od 1.000,00 eura neto te je samo tako dogovorena plaća bila razdijeljena na način da će isplata biti dijelom po ugovoru, a dijelom po aneksu. Osim ugovora i aneksa nije potpisivala nikakvu dodatnu dokumentaciju za bilo kakve dodatke na plaću. Ne zna da li su i drugi imali potpisane anekse na ugovore o radu, zna da je to imao njen suprug jedino, s time da dok su oni bili zajedno njemu isto taj dodatak na plaću nije isplaćivan te je to bio upravo jedan od razloga zašto je on otišao iz RH te zašto je bio nezadovoljan s poslom. Međutim, njen suprug je onda ponovno počeo raditi u školi i to nakon pokretanja njenog radnog spora, ali ne zna točno kada. To joj je sve i čudno jer su oni u cijeloj RH dvije godine njemu pokušavali naći posao, u čemu nisu uspjeli, budući da je bilo nekih problema s njegovom radnom vizom, a isti kao izvorni engleski govornik ima i specifičan naglasak koji se nešto teže razumije, a i bilo je problema s njegovim stručnim kvalifikacijama, budući da škola koju je on vani završio ovdje ne postoji pa je trebao zadovoljiti i dodatnu prekvalifikaciju. Oni su se službeno rastali 2016., dok je njihov zajednički suživot prestao u kolovozu 2015. Na poseban upit optuženog odgovorila je da je u inkriminirano vrijeme njenom suprugu trebala radna dozvola za rad u RH. Naknadno je precizirala da je tijekom pregovora možda spomenula da traži povećanje plaće jer dolazi iz [adresa], nastavno na usmeni dogovor oko plaće te je moguće da je u službenom mail-u napisala da traži povećanje plaće radi tog putovanja, no nije dodatno inicirala da traži putne troškove, nego je samo pojašnjavala zašto ima pravo na veću plaću.

7.2. Obrani je zabranjeno pitanje gdje je oštećena živjela u inkriminirano vrijeme, na koji način je na posao dolazila te koliko je trošila na dolaženje na posao iz razloga jer isto nema nikakve veze s predmetnom inkriminacijom, a zadire u strogo osobni život oštećene.

8. Svjedok TŽ naveo je kako zna da se plaće isplaćuju prvi tjedan u mjesecu i to u periodu od 12,30 do 13,30 za vrijeme ručka i to u pomoćnoj prostoriji koja se nalazi u blagovaonici, a kraj koje on kao kuhar stoji na liniji za dijeljenje hrane na nekih 6 do 7 metara. Plaće se dijele još uvijek na način kao i u inkriminirano vrijeme da ravnatelj dođe za vrijeme ručka u tu pomoćnu prostoriju u blagovaonici i da tada učitelji ulaze jedan po jedan i potpisuju platne liste, s time da su vrata uvijek otvorena od te prostorije gdje ravnatelj dijeli plaću. Ponovio je da on tako dijeli ručak na liniji profesorima, s time da su i učenici tada na ručku, no s prednje strane blagovaone te da se oni nalaze ispred jednog malog zidića tako da ne mogu vidjeti tu pomoćnu prostoriju. Ravnatelj dijeli plaću, odnosno platne liste na način da onda u tu pomoćnu prostoriju ulazi jedna po jedna osoba, osim što je gospođa DŽ ulazila u istu zajedno sa suprugom. Vidio je kada je gospođi DŽ tako osim platne liste isplaćivan i gotov novac, odnosno vidio je da je ona isti stavljala u platnu listu, odnosno oštećena je stavljala novac u papir na način da je isti presavinula te tako spremala. Na taj način vidio je samo da gospođa DŽ dobiva gotov novac, dok njezin suprug nije tako dobivao gotov novac, to jest isti je samo potpisivao platnu listu i čekao da supruga potpiše svoju i dobije novac da bi onda zajedno izašli. U više navrata je vidio takav način isplate za gospođu DŽ, s time da se pored njega nalazila i njegova kolegica MŽ, koja je isto također vidjela. Na isti način je i on dobivao plaću da bi ulazio u tu pomoćnu prostoriju. To dijeljenje plaće je vidio jer se isto događalo kako je naveo u vrijeme ručka pa je zato to svaki put sve mogao vidjeti. Odgajateljice vrtića su plaću dobivale oko 9,30 sati u prostoriji uz kafić koji se nalazio pored igrališta, s time da se u međuvremenu to promijenjeno, te je on i to vidio, budući da je u to vrijeme znao roditeljima dijeliti kave.

8.1. Na poseban upit zastupnice optužbe odgovorio je da bi profesori ulazili na način da bi u tu prostoriju ulazili kako je tko došao s djecom, odnosno sa svojim razredom te bi onda ušli u prostoriju, potpisali platnu listu za vrijeme dok bi djeca ostala čekati u redu, a nakon čega bi se djeci pridružili u redu te ostali na ručku. Ispred te blagovaone bio je izvješen redoslijed razreda kada djeca imaju ručak, s time da su prvo na ručak išla djeca od 1 do 6 razreda, a potom starija, a ne zna koji razred je bio razred od oštećene, a koji od njezinog supruga, no čini mu se da su bili u redoslijedu razred za razredom te su na taj način mogli dolaziti u isto vrijeme po platnu listu, a ukoliko bi i došao neki učitelj između oni bi se u pravilu čekali da zajedno uđu i potpišu platne liste. Ponovio je da je on u vrijeme dok su se potpisivale liste na toj liniji za ručak dijelio hranu te može reći da je samo gospođa DŽ u školi u to doba primala uz platnu listu i gotov novac, on nije imao nikakve dodatke na plaću, a zna da je uglavnom dobivala bunt novčanica od 200,00 kuna s time da mu se čini da je svaki put taj bunt bio veći, a taj bunt nije bio ničim zavezan nego je bio slobodan. Svjedok je svima prisutnima pokazao prstima da se radilo o buntu oko jednog centimetra. Na poseban upit punomoćnika rekao je da se blagovaona nalazi na prvom katu i da u blagovaonu postoji jedan ulaz, odnosno u blagovaonu se ulazi s hodnika, u blagovaoni se i dijeli hrana te se i jede, a ona mala prostorija gdje je naveo da je ravnatelj dijelio platne liste se nalazi unutar blagovaone, znači u sklopu blagovaone te se u tu prostoriju isključivo može ući iz blagovaone. Kafić koji je spomenuo, a u kojem su odgajateljice primale platne liste nalazi se u odnosu na blagovaonu preko hodnika metar do dva, a u sklopu tog kafića je bila ta mala sobica gdje je ravnatelj dijelio platne liste odgajateljicama u vrtiću. Još uvijek ravnatelj dijeli platne liste u toj maloj prostoriji u blagovaoni, s time da sada tamo primaju liste i odgajateljice, budući da ta mala prostorija u sklopu kafića više ne postoji. Ured ravnatelja se nalazi na drugom katu preko puta informatike, no tamo ravnatelj nije nikada dijelio platne liste, a kada ne dijeli platne liste onda pretpostavlja da ravnatelj sjedi u tom svom uredu na drugom katu. U prostoriji unutar kafića gdje se dijelila plaća odgajateljicama sjedila je supruga ravnatelja te je tamo znala razgovarati s roditeljima, a tamo je i ravnatelj znao razgovarati s roditeljima, budući da nije primao roditelje u svom uredu. Niti na toj maloj prostoriji u sklopu kafića niti na prostoriji blagovaone nije postojao natpis ili pločica na kojoj bi stajalo za što služi. Postoje vrata na toj maloj prostoriji unutar blagovaone gdje su učitelji potpisivali platne liste, no ta vrata su uvijek bila otvorena. Tu malu prostoriju u kojoj su učitelji dobivali plaću su zvali mala blagovaona dok su tu prostoriju koja se ranije nalazila u kafiću gdje su odgajateljice dobivale platnu listu su zvali dodatna soba, s time da je sada ta dodatna soba hodnik, budući da je sada spojni hodnik prema dodatnoj zgradi koja je izgrađena. Pojasnio je da kada on na liniji dijeli hranu je bočno okrenut prema toj maloj blagovaoni koja je njemu s lijeve strane te bi on tako kada bi podijelio hranu imao sekundu ili dvije pa je mogao vidjeti što se događa u toj maloj blagovaoni. Platne liste u toj maloj blagovaoni uvijek je isključivo dijelio ravnatelj te nikada nitko osim njega nije bio u istoj osim učitelja koji je dolazio po platnu listu, a ravnatelj je sjedio za stolom s time da je sjedio na način da je njemu bio s lijeve strane boka, dok bi učitelj koji bi ulazio njemu bio bočno desno, a učitelji bi uglavnom stajali kada bi preuzimali platne liste. Gospođa DŽ kada je dobivala onaj gotov novac, koji je ranije spomenuo, nije brojala isti, kao što ga nije brojao niti ravnatelj, ravnatelj je taj novac vadio iz fascikla gdje su bile platne liste, a radilo se o novčanicama uvijek od 200,00 kuna, te se sjeća da su bile smeđe novčanice. Vrata od dodatne sobe unutar kafića gdje su odgajateljice dobivale platne liste uvijek su se zatvarala i to iz razloga kako roditelji ne bi vidjeli što se u prostoriji događa, budući da se u tu dodatnu prostoriju ulazi s terase kafića, a glavna vrata na ulasku u kafić su protupožarna, dok su vrata od terase staklena, a vrata od dodatne prostorije koja su udaljena nekih 9 do 10 metara su drvena. Zna da su odgajateljice potpisivale u toj dodatnoj prostoriji gdje su vrata bila zatvorena platne liste jer se to uvijek događalo prvi tjedan u mjesecu kada su bile plaće. Gospodin HŽ je radio u školi školsku godinu 2014./2015. te se više nije vraćao ponovno raditi u školu. On nikada s gospođom DŽ nije razgovarao o tome da ona prima uz platnu listu i gotov novac, budući da se njega to ne tiče, odnosno radi se o odnosu ravnatelja i gospođe DŽ. Nije pričao niti s gospođom MŽ o tom primanju gotovog novca jer je to poslovna tajna te se njega to ne tiče. U tu dodatnu prostoriju koja ima samo jedna vrata može se ući samo iz kafića. Gospođa DŽ je potpisivala istu količinu dokumentacije, odnosno papira kao i svi ostali i to na način da je potpisivala dva lista, jedan primjerak koji je ostao ravnatelju, a drugi primjerak koji je ostao njoj. Naveo je da ne čuva svoje primjerke što je potpisao za primanje platne liste jer iste nakon nekog vremena baca, no trenutno doma ima primjerak koji je potpisao za prošli mjesec te je spreman isti dostaviti sudu. Može reći da je uvijek svoju platnu listu prvo potpisivala oštećena, da bi potom čekala da platnu listu potpiše njezin suprug. Nakon što su svi učitelji potpisali platne liste potpisivala bi istu njegova kolegica MŽ, onda bi uvijek poslije nje istu potpisivao on kao predzadnja osoba, da bi onda još potom liste potpisivale i spremačice. Odgovorio je da ne vidi dodatnu prostoriju koja se nalazi u sklopu kafića s mjesta gdje na liniji dijeli hranu. Oko minutu do dvije su se osobe zadržavale kod ravnatelja prilikom potpisivanja platnih lista pa tako i gospođa DŽ te se tada nije ćaskalo s ravnateljem. Ravnatelj je gospođi DŽ davao gotov novac na način da je novac izašao iz ravnateljeve ruke u ruke gospođe DŽ, odnosno isti nije stavljao na stol. Na poseban upit oštećene odgovorio je da je u vrijeme dok je gospođa DŽ radila u školi ravnatelj stanovao na drugom katu nasuprot informatičkog ureda, to jest s tih vrata ureda kada bi ušao je mogao doći u svoj stan. Nikada nije bio u stanu od ravnatelja, a tako niti u uredu ravnatelja na drugom katu. U kafiću postoji frižider te se piće tako moglo servirati i isključivo iz kafića te je i on posluživao piće u kafiću, no nikada nije nosio pića u tu dodatnu prostoriju niti je pića nosio u malu blagovaonu. Mala blagovaona je služila isključivo ravnatelju za dijeljenje platnih lista, budući da u ostale dane nitko osim ravnatelja u istoj ne bi boravio, to jest samo je ponekad znao ravnatelj sa suprugom u istoj ručati.

9. Svjedokinja FŽ rekla je da je u školi bila zaposlena pet godina i to periodu od 2012. do 2017., s time da je za svaku godinu nanovo potpisivala ugovor. Plaću je redovito dobivala na račun i to misli 15-og u mjesecu. Platnu listu je potpisivala u uredu od ravnatelja koji se nalazio uz sobu kafića i to na način da bi njih većinom iz vrtićkog odjeljenja pozvao s igrališta, budući da se igralište nalazi pored. Znalo se dogoditi par puta i da se ravnatelj spustio u toj vrtićki prostor te da su tamo na ormarićima potpisivali platne liste. Ured ravnatelja nalazio se u sklopu tog kafića.

9.1. Na poseban upit punomoćnika odgovorila je da je u toj prostoriji gdje je potpisivala platnu listu uvijek bila samo ona i ravnatelj, jer se ulazilo jedan po jedan te su se uvijek vrata zatvarala i to uglavnom kada bi zadnja ušla bi ista i zatvorila. S ulaznih vrata te prostorije unutar kafića ne vidi se blagovaona, odnosno blagovaona se fizički ne može vidjeti, budući da su na različitim mjestima. Ne zna da li je netko u doba kada je ona radila u školi primao plaću u gotovini, jer se o tome nije pričalo, to jest ona je tako odgojena da o takvim stvarima ne razgovara. Potpisala je pet puta ugovor o radu, odnosno pet godina za redom na određeno te nije potpisivala nikakav dodatni aneks ugovora o radu te su sva njena primanja bila obuhvaćena plaćom u kojoj je bio uključen i prijevoz, odnosno na jednoj isplatnoj listi se nalazio i prijevoz. Prilikom potpisivanja platne liste svaki put je dobila tri papira i to dva primjerka platne liste od kojih je jedan ostao ravnatelju, drugi je išao njoj, te je dobila dodatni papir koji je potpisala da je preuzela platnu listu. Kada je potpisivala platnu listu nije se zadržavala kod ravnatelja jer ih je uvijek u vrtiću bilo u manjku te su tako jurili s time da je znala čuti neki neumjesni vic. Nije bilo pravila kada se potpisivala platna lista već je to variralo te je je znalo biti u različita vremena. Ne sjeća se da li je na tim vratima dodatne prostorije u sklopu kafića na vratima bio neki natpis ili oznaka. Na poseban upit oštećene odgovorila je da je ravnatelj u vrijeme kada je radila u školi živio na drugom katu preko puta informatičkog ureda te se tamo i ulazilo u njegov stan, kao i što se moglo ući i iz najdoljnje etaže gdje se nalazio vrtić. Ne zna da li je na tom drugom katu na tim vratima gdje se ulazilo u stan ravnatelja nešto pisalo. U toj dodatnoj prostoriji u sklopu kafića vidjela je i učitelje da idu po platne liste, no ona bi uglavnom dolazila sa ljudima koji su radili u sklopu vrtića, s time da je uvijek ulazila jedna po jedna osoba kod ravnatelja. Nema saznanja da bi netko potpisivao platne liste u blagovaoni. Ona je ručala u blagovaoni, no djeca iz vrtića su uvijek imala ručak negdje oko 11,30 do 12,00, prije ručka učenika iz škole. Zna da je u sklopu blagovaone postojala i mala prostorija koja je bila prostorija od gospođe RŽ, supruge gospodina IŽL te je ista služila kao blagovaona gospođi RŽ, a ona se ne sjeća da li je ista zatvarala vrata dok se nalazila u istoj. Dok je ona bila u blagovaoni nije vidjela da bi osim gospođe kuharice MŽ netko drugi ulazio kod gospođe RŽ u tu malu blagovaonu. Misli da osoba koja dijeli hranu u blagovaoni zbog zida koji se nalazi s lijeve strane ne može vidjeti tu malu prostoriju u blagovaoni, s time da ona nikada nije stajala iza te linije gdje se dijeli hrana. Kada ju se pita da li je vidjela da bi ravnatelj s roditeljima razgovarao u toj prostoriji unutar kafića može reći da se ne sjeća, no sjeća se da je gospođa RŽ koja se više bavila tom vrtićkom djecom s roditeljima znala razgovarati u toj prostoriji unutar kafića, dok su roditelji znali sjediti na terasi kafića, koja se nalazi neposredno uz vrtićko igralište. U toj prostoriji unutar kafića nalazio se stol, stolac, na stolu papiri i olovke, misli neki ormar, dok nije sigurna da li je bilo kompjutera na tom stolu. U tu prostoriju gdje je potpisivala platne liste moglo se ući isključivo iz kafića te je to ujedno bio ured ravnatelja i to jedini ured ravnatelja unutar škole. Na poseban upit branitelja rekla je da su se vrata od te prostorije unutar kafića gdje je potpisivala platne liste zatvarala kako bi netko ušao potpisati listu, a to zna iz razloga jer se je ona mimoilazila sa svojim kolegicama, tako da kada bi jedna ušla odnosno izašla vrata bi se zatvarala. U odnosu na vrata male blagovaone unutar blagovaonice može reći da se za ta vrata ne sjeća da li su se zatvarala, budući da oni u tu malu blagovaonu nisu ulazili, već su se samo navirivali ako bi trebali doći do gospođe RŽ, s time da se sa gospođom RŽ komunikacija uglavnom odvijala preko gospođe kuharice MŽ. Na poseban upit zastupnice optužbe da li se može sjetiti, a kada je rekla da se sjeća da su i učitelji primali plaću u toj prostoriji unutar kafića, navela je da se sjeća da je učiteljica T isto potpisivala listu tamo, no sada se više ne sjeća kako se ista preziva, a zna da se radi o toj učiteljici jer je to bila učiteljica od prvog do četvrtog razreda, jer su ta manja djeca onda boravila zajedno s njima na igralištu.

10. Svjedokinja ZŽ rekla je da je u predmetnoj školi radila 18 godina i to od 2002. do 2020., kada je dobila otkaz u vrijeme pandemije, zbog čega je bila ljuta. Radila je u kuhinji, s time da ih je u kuhinji bilo više zaposlenih, no ona je vodila čitavu nabavu kao i podjelu hrane. U vrijeme ručka ona je uglavnom bila na liniji za hranu i pazila da se hrana adekvatno podijeli, obzirom je bilo puno alergičara. Uvijek je stajala prva u liniji na tom mjestu za podjelu hrane, a jedino nije tamo stajala ako je hodala po blagovaoni. U odnosu na mjesta gdje je ona na toj liniji stajala njoj se s lijeve strane nalazila takozvana mala blagovaona u kojoj je bio jedan stol i po potrebi oko 5 do 6 stolica, a stol se nalazio okomito na vrata te su i s jedne i s druge strane stola bile stolice. U toj maloj blagovaoni su profesori potpisivali platne liste i to uvijek negdje do petog u mjesecu. S te linije za hranu ona je imala direktan pogled na tu malu blagovaonu te su vrata uvijek bila otvorena. Profesori su na ručak dolazili sa svojom djecom, odnosno s odjeljenjem za koje su bili zaduženi te su i tada koristili priliku da potpišu platnu listu. Svi profesori su potpisivali platnu listu u toj maloj blagovaoni, osim misli odgajatelja iz vrtića koji su potpisivali listu u sobici iz koje se ulazilo isključivo iz kantine. Kantina je bilo mjesto gdje su se pili sokovi te ta kantina nije prostorno povezana sa blagovaonom, već se nalazi desno sa strane te se radi o zasebnoj prostoriji te je ta kantina imala izlaz na dječje igralište.

10.1. Na poseban upit branitelja rekla je kada je stajala iza linije gdje se dijelila hrana da je imala direktan pogled u malu blagovaonu, a zidić koji je visok do plafona, međutim širine oko 40 centimetara, njoj ne zaklanja pogled, odnosno unatoč tog zidića vidi malu blagovaonu. Da bi vidjela malu blagovaonu samo mora okrenuti glavu u lijevo. Svi radnici škole, osim odgajatelja, dolazili su u tu malu blagovaonu po platne liste, s time da su se uvijek potpisivala dva lista, jedan koji je ostajao njima i drugi koji je ostajao ravnatelju. Zna jer je to vidjela, da je gospođa DŽ osim platne liste dobivala i gotov novac. Može pojasniti da kada god je ona bila u blagovaoni da je vidjela da je gospođa DŽ uz platnu listu dobivala i novac. Ne zna o kojem iznosu novca se radi, no zna da je novac bio smeđe boje, radilo se o novčanicama od 200,00 kuna, te je bilo podosta tih novčanica. Isto nije s nikim komentirala jer je u školi bilo pravilo da se o takvim stvarima ne razgovara. Na poseban upit optuženog odgovorila je da je jednom bila vrlo bezobrazna, a nakon što je vidjela tu isplatu novca gospođi DŽ te je upitala ravnatelja: "Da li može i ona stati u taj red", na što se optuženi naljutio te joj je rekao: " MŽ, gospođa DŽ daleko stanuje te je to novac za putne troškove". Bivši suprug oštećene gospodin HŽ, dok je radio u školi, s oštećenom je zajedno dolazio u tu malu blagovaonu po platnu listu, a u blagovaoni nikada nije bila gužva jer bi dolazio jedan ili dva razreda, tako da zna da su oštećena i bivši suprug dolazili zajedno s time da bi nekad u tu malu blagovaonu dolazili zajedno, a nekad bi pričekali jedan drugog. Jednako tako kada je gospođa DŽ dolazila s bivšim suprugom vidjela je da ona dobiva novac, dok nikada nije vidjela da bi i bivši suprug u toj maloj blagovaoni dobio novac. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorila je da je novac gospođi DŽ isplaćivan na način da je novac išao iz ruke u ruku, odnosno novac se vidio te nije bio u nečemu, odnosno u nekoj koverti. Ona nije imala nikakvu stimulaciju na plaću, već je dobivala plaću u koju je prijevoz bio uračunat, a za druge kolege ne zna da li su imali stimulaciju, obzirom je plaća bila tajna te se o plaći u školi nije razgovaralo, a plaća se isplaćivala na račun. Otkaz je dobila uslijed pandemije, a bila je ljuta i razočarana jer je morala otići preko noći. Na poseban upit rekla je da radi u privatnoj ustanovi za starije osobe u kojoj se zaposlila odmah po dobivanju otkaza, a optuženog je od dobivanja otkaza vidjela samo jednom i to prije par mjeseci na radnom sudu kada su razgovarali na hodniku, dok izvan zgrade suda s istim nije razgovarala. Na poseban upit punomoćnika oštećene pojasnila je da kada je ravnatelj u toj maloj blagovaoni dijelio platne liste on je uvijek cijelo vrijeme sjedio, dok je gospođa DŽ kada bi dolazila po platnu listu stajala, a kada je dolazila s bivšim suprugom on je isto stajao. Prilikom preuzimanja te platne liste osobe su boravile u toj maloj blagovaoni oko minutu ili minutu i pol, to jest tamo su ulazili, potpisali liste te rekli kako ste, dobar dan. Nije čula razgovor iz te malo blagovaone, iako je blagovaona od nje udaljena na svega pet metara, no može reći da nije čula zbog buke od djece koja su boravila u blagovaoni. Vidjela je da je ravnatelj novac za gospođu DŽ vadio iz plastičnog fascikla te bi ga odmah predavao u ruke gospođi DŽ, a gospođa DŽ bi onda presavinula taj novac te ga uzela bez brojanja, a niti je novac ravnatelj brojao prije nego što je gospođi DŽ isti dao. Ponovila je da ne zna o kojem iznosu novca se radilo koji je gospođa DŽ dobila, no zna da je bilo podosta novčanica, a prstima je pokazala da se radilo negdje o buntu visokom oko pola centimetra. Ona nikog drugog u školi nije vidjela da bi u toj maloj blagovaoni dobivao novac osim gospođe DŽ. Nikakav novac na stolu nije vidjela u toj maloj blagovaoni. Na daljnje pitanje punomoćnika navela je da je kraj nje na liniji za dijeljenje hrane uvijek stajao njen pomoćni kuhar TŽ koji je također vidio da gospođa DŽ prima novac od ravnatelja, no oni o tome nikada nisu pričali niti su isto komentirali, već su se samo pogledali. Gospodin HŽ radio je u školi nekih godinu dana i to 2015. ili 2016., a nakon toga se vratio i ponovno radio u školi, no ne može točno reći da li je to bilo nakon godinu ili dvije, ali u svakom slučaju prije nego što je ona dobila otkaz. Svjedokinja je radila u školi do kraja lipnja 2020. Kada joj je predočena slika iz škole na kojoj se nalaze djeca i jedna odrasla osoba iza njih, s time da je na slici naveden datum 5. prosinca 2019., kao i fotografija od 10. lipnja 2022. na kojoj se također nalaze djeca i odrasla muška osoba, odgovorila je da na tim fotografijama prepoznaje HŽL. Navela je da nije sigurna da li je gospođa DŽ ili bivši suprug prvi potpisivao listu, to jest ne zna kojim redoslijedom su listu potpisivali. Uvijek je gledala u smjeru male blagovaone, a da li iz razloga jer je tada imala vremena ili je to bila čista ženska znatiželja, ne zna, no ona je uvijek sve osobe gledala kada bi dolazili potpisivati platnu listu iz razloga jer je uvijek bila prisutna u blagovaoni. Njoj je gospodin TŽ uvijek stajao s desne strane, tako da je ona bila prva u liniji, odnosno najbliže toj maloj blagovaoni. Zna da je i gospodin TŽ uvijek gledao u malu blagovaonu kada bi ljudi dolazili po platne liste te bi mu je rekla opet gledaš učiteljice, jer ga je s time htjela zezati. Kada se u toj maloj blagovaoni nisu potpisivale platne liste u istoj bi se znala nalaziti supruga optuženog gospođa IŽL, a u toj maloj blagovaoni su znali i gospođa IŽL i gospodin IŽL ručati nekad zajedno, a nekad odvojeno, s time da bi onda dolazila kako bi im donijela ili odnijela hranu kao i gospodin TŽ, dok nitko drugi osim njih nije boravio u toj maloj blagovaoni. Može reći da su odgajateljice dobivale platne liste u sobici pored kantine, odnosno kafića s time da ta sobica nije imala neku specijalnu namjenu, već je znala u njoj gospođa RŽ razgovarati s roditeljima, a vjeruje da je i gospodin RŽ u istu dolazio kada je dijelio platne liste. Nikada nije ulazila u tu sobicu, a oko 10 sati je znala piti kavu u kafiću te je onda čula kako je gospodin RŽ rekao gospodinu TŽ da vikne odgajateljicama da dođu potpisati platne liste, te je to razlog zašto zna da su odgajateljice u toj sobici potpisivale platne liste, odnosno ona je vidjela kako one ulaze u sobicu, no što je u sobici bilo ona ne zna jer su vrata od sobice uvijek bila zatvorena. Rekla je da je plaća sjela na račun uvijek jedan dan prije nego što su potpisivali platne liste.

11. Čitanjem Ugovora o radu osnovne škole Kreativni razvoj s pravom javnosti kao poslodavca, kojeg zastupa ravnatelj, optuženi AŽL proizlazi da s radnicom, oštećenom HŽ **.**.2014. ugovara da će oštećena obavljati poslove učiteljice u Primary School od 1. rujna 2014. do 30. lipnja 2015. godine za plaću u iznosu od 8.000,00 kuna bruto, dok je isti dan zaključen i Aneks ugovora o radu kojim je definirano da će za obavljanje poslova iz članka 1. osnovnog Ugovora o radu poslodavac isplaćivati dodatnu stimulaciju na plaću u iznosu od 2.000,00 kuna netto i to zajedno s plaćom za protekli mjesec, a koji Aneks je također potpisan od strane radnice HŽ i od poslodavca po ravnatelju ŽŽL. Nadalje, između navedenih zaključen je Ugovor o radu 26. ožujka 2015. do 30. lipnja 2016., te isti dan pripadajući Aneks ugovora o radu kojim se poslodavac radnici obvezao isplaćivati dodatnu stimulaciju na plaću u iznosu od 2.964,00 kuna netto zajedno s plaćom za protekli mjesec, te 16. lipnja 2016. na vrijeme do 30. lipnja 2017., kao i Aneks ugovora o radu da je stimulacija na plaću za tu godinu dogovorena u iznosu do 4.964,00 kuna netto, te 29. lipnja 2017. koji se zaključuje do 31. kolovoza 2018. te Aneksm ugovora o radu koji definirana dodatnu stimulaciju na plaću u iznosu od 4.920,00 kuna netto.

12. Čitanjem izvješća REGOS-a o primitcima, obračunatim i uplaćenim doprinosima za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. proizlazi da je razdoblje obračuna od 1. rujna 2014. do 30. studenoga 2014. te da je osnovica za obračun doprinosa 8.000,00 kuna bruto. Iz izvješća o primicima u periodu od 9. lipnja 2017. do 11. rujna 2018. proizlazi također da je osnovica za obračun doprinosa 8.000,00 kuna. IZ IP obrasca poslodavca isplate plaće osnovne škole "Kreativni razvoj s pravom javnosti" za UŽ proizlazi da joj je za 2015. godinu isplaćena plaća u iznosu od 96.000,00 kuna, a uplaćeni doprinosi iz plaće u iznosu od 19.200,00 kuna, dohodak 76.800,00, odnosno da je netto isplata te godine bila 68.114,88 kuna. Za 2016. godinu netto isplata je bila 67.981,84 kuna, a uplaćeni doprinosi iz plaće 19.154,29 kuna, a plaća i mirovina 95.771,43 kuna, zatim za 2017. isplaćena je plaća 96.000,00, netto 68.638,08 kuna, doprinosi 19.200,00 kuna.

13. Iz izvadaka Privredne banke Zagreb d.d., odnosno detalja prometa po računu oštećene DŽ, (ranije UŽ), razvidno je da je u inkriminiranom razdoblju istoj i to s naslova priljeva osnove doznake na račun platitelja osnovne škole Kreativni razvoj s pravom javnosti isplaćivana plaća koja je navedena u IP obrascu s naslova neto isplate u mjesečnom iznosu od oko 5.676,24 kuna, odnosno 5.719,84 kuna.

14. Iz obračuna plaće za inkriminirano razdoblje utvrđeno je na koje dodatke je oštećena imala pravo, koliko je sati radila, koliko je bila bruto, koliko je bila neto plaća, koliki su doprinosi iz plaće, ukupan dohodak i koliko se isplaćivalo na račun, odnosno da su to iznosi navedeni kao neto u IP obrascima 5.676,24 kuna, odnosno 5.719,84 kuna, uvećano za prijevoz na posao u iznosu od 360,00 kuna.

15. U izjavi (ovjereni prijevod s engleskog na hrvatski) bivši suprug oštećene DŽL **.**.2019. napisao je da istom potvrđuje su oštećena i on sklopili Ugovore o radu s Osnovnom školom Kreativan razvoj s pravom javnosti kao i Aneks istog, te da je ravnatelj škole AŽL u cijelosti isplatio oštećenoj kao i njemu kako plaću iz Ugovora o radu tako i dodatnu stimulaciju na plaću u mjesečnom iznosu od 2.000,00 kuna neto i to za cjelokupno razdoblje trajanja Ugovora za školsku godinu 2014./2015. Iznosi stimulacije isplaćivani su im svakog mjeseca na ruke, i to njegovoj bivšoj supruzi i njemu zajedno, što je neposredno vidio jer je bio prisutan prilikom svake isplate. Sljedeće godine je odselio u Azerbajdžan, no potvrđuje da mu oštećena nikada nije izjavila da nije bila plaćena uredno prema svojem ugovoru u iznosu od 2.964,00 kuna mjesečno.

16. Vještak Vatroslav Zovko, stalni sudski vještak za računovodstvo i financije, dobio je zadatak da utvrdi iznos na ime razlike u eventualno neisplaćenim plaćama DŽ od strane poslodavca Osnovne škole Kreativan razvoj s pravom javnosti Zagreb, sve vezano za stimulaciju na plaću za svaku godinu koja je bila definirana aneksima za pripadajuću godinu u pojedinom ugovoru o radu te po utvrđenju naprijed navedenog vještak je morao obračunati pripadajuće iznose neobračunatih i neisplaćenih poreza i prireza za svaki mjesec pojedinačno, odnosno koji iznos je u prijavama Poreznoj upravi obračunao i prijavio sa naslova obveze, porez na dohodak i prireza istome za oštećenu, a koji iznos je trebao obračunati i uplatiti i u kojem iznosu je i da li oštećen državni proračun Republike Hrvatske i proračun Grada Zagreba. Vještak je u pogledu pregleda isplaćenih iznosa plaće te plaćenih poreza i doprinosa u inkriminiranom razdoblju u periodu od prosinca 2014. do kolovoza 2018. izradio tabelarni prikaz koji se nalazi u tablici 1., dok je u tablici 2. izradio izračun ugovorenih neto iznosa plaća sukladno Ugovorima o radu i pripadajućim Aneksima. Vještak je kako bi utvrdio eventualni iznos nastale štete po Državni proračun Republike Hrvatske, prvo obračunao poreze i doprinose na ukupne neto iznose plaće DŽ, a koji su prikazani u tablici 2. nalaza i mišljenja koji obračun je prikazan u tablici 3. predmetnog obračuna, pri čemu je rekapitulaciju nastale štete po godinama prikazao u tablici 3. Uvidom u tablicu 3. koja prikazuje tabelarni izračun poreznih obveza temeljem ugovorene plaće i stimulativnog dodatka na plaću u korist radnice, primjerice za prosinac 2014. proizlazi da je istoj trebao biti isplaćen neto iznos 7.676,24 kune, a u kolovozu 2018., obzirom je rasla stimulacija ukupan iznos od 10.639,84 kune. Dakle, utvrđeni iznos poreznih obveza i obveza s naslova doprinosa iz tablice 3. vještak je umanjio za iznose koji su prikazani u tablici 1. nalaza i mišljenja u vidu pregleda isplaćenih iznosa plaće i plaćenih poreza i doprinosa te je prikaz cjelokupnog izračuna prikazan u tablici 4. nalaza i mišljenja, odnosno u rekapitulaciji nastale štete po godinama prikazane u tablici 5. nalaza i mišljenja. Iz tabelarnog prikaza rekapitulacije štete po fiskalnim godinama 2014. do 2018. proizlazi da je optuženi kao odgovorna osoba osnovne škole oštetio Državni proračun Republike Hrvatske i to s naslova poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 108.038,43 kune te prireza porezu na dohodak u iznosu od 9.723,46 kuna.

17. Odredbom člankom 14. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj: 148/13, odluka USRH-83/14, 143/14, 136/15 koji je bio na snazi od 19. studenog 2013. do 31. prosinca 2016.) bilo je propisano da se primici na poslu i plaćom smatraju između ostalog svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi Ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos. Pravilnikom o Porezu na dohodak (Narodne novine broj: 160/13, 157/14, 137/15, koji je bio na snazi od 31. prosinca 2013. do 31. prosinca 2016.) člankom 11. bilo je propisano što se smatra primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) pa između ostalog svi priljevi koji radniku u novcu pritječu po osnovi radnog odnosa, ali isto tako i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo (božićnica, nagrada i tome slično). Nadalje, istim je bilo definirano i da primici od nesamostalnog rada (plaća) su svi primici koje poslodavac odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaća) u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaćeni. Člankom 21. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 115/16, koji je bio na snazi od 1. siječnja 2017. do 31. studenoga 2017.) bilo je propisano da se primicima od poslova od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i radnika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu. Dakle, predmetna stimulacija na koju se optuženi obvezao, za koju je utvrđeno da je bila također ugovorena plaća, o čemu će u nastavku biti još riječi, je također kao plaća trebala biti isplaćivana na račun radnika, no nije, a kako je to utvrdio vještak.

18. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz oštećene kao vjerodostojan, istinit, jasan i vrlo uvjerljiv, obzirom je na životan i logičan način opisala dogovor s optuženim oko sklapanja ugovora i aneksa ugovora o radu, isplatu plaće, odnosno neisplatu dijela dogovorene plaće, kao i tijek događaja koji su doveli do njezinog otkaza, a isti je u potpunosti suglasan s pročitanim materijalnim dokazima, kao i nalazom vještaka. Sud vjeruje oštećenoj da je optuženi inzistirao da se sklopi ugovor s iznosom bruto plaće te aneks ugovora za svaku godinu. Jednako tako sud vjeruje da je platnu listu potpisivala u uredu optuženog koji se nalazio u sklopu kafića i da su vrata ureda pritom bila zatvorena. Obrana je u završnom govoru navela kako je nelogično da bi oštećena produžavala ugovor o radu da joj stimulacija nije bila i isplaćivana, zanemarivši pri tome činjenicu da se radi o osobi koja predaje na engleskom jeziku u međunarodnoj školi u RH, kojih nema puno, tako da je očito ostala dok nije pronašla sličan posao, želeći očigledno nastaviti rad, a radi životopisa, obzirom je navela da joj je za isti bitno da nema prekida rada u internacionalnim školama. Oštećena je isto tako pojasnila kako je uistinu pred kraj, a radi neisplate cijele ugovorene plaće, počela spominjati svoje putne troškove, misleći da će možda tako dobiti isplatu i plaće ugovorene aneksom, s time da valja napomenuti kako je oštećena od početka, to jest od 2014. već živjela u [adresa] te da je sukladno obračunskim listama prijevoz uredno dobivala, odnosno isti joj je isplaćivan svaki mjesec u iznosu od 360,00 kuna.

19. U potpunosti je prihvaćen i iskaz svjedokinje FŽ kao istinit, a kojim je potvrđen iskaz oštećene, budući da je i ova svjedokinja navela kako je platne liste potpisivala u uredu optuženog, koji se nalazio unutar prostora kafića, uz navođenje kako je u uredu tada s optuženim bila sama te da su vrata bila uvijek zatvorena. Isto tako navela je kako je u tom uredu vidjela da i učitelji potpisuju platne liste, baš onako kako je i oštećena navela.

20. Nasuprot tome, obrana optuženog u potpunosti je ocijenjena neistinitom, iskonstruiranom, neuvjerljivom i krajnje nelogičnom. Naime, sud ni najmanje ne vjeruje da je oštećenoj na ruke isplaćivao stimulaciju niti da se stimulacija odnosila na putne troškove, tim više što je u više navrata ponavljano kako od njega tako i njegovih svjedoka kako ne bi bilo primjereno da su roditelji gledali potpisivanje platnih lista odgajateljicama, dok je nasuprot tome primjereno gledanje od strane kuharice i pomoćnog osoblja kako to čine učitelji. Ono što obranu optuženog čini posebno neuvjerljivom i nelogičnom jest činjenica da je uredno tražio potpisivanje platnih lista, s time da je jedan primjerak zadržavao za sebe, dok onda jedino u slučaju oštećene i isplate novca njoj na ruke nije tražio potpisivanje nikakve potvrde. Takva obrana smatra se isključivo usmjerenom k otklanjanju kaznene odgovornosti iz razloga što je u suprotnosti s iskazom oštećene, iskazom svjedokinje FŽ te materijalnom dokumentacijom, a sud ne vjeruje niti navodu optuženog kako ga je oštećena prijavila samo kako bi mu se osvetila radi otkaza, budući da nalaz i mišljenje vještaka govore drugačije, odnosno da je prijavljen upravo radi počinjenja predmetnih kaznenih djela.

21. Kao što sud nije prihvatio obranu optuženog, tako nisu prihvaćeni niti iskazi svjedoka TŽ i ZŽ, te prevedena izjava bivšeg supruga oštećene. U odnosu na bivšeg supruga i njegovu izjavu iz 2019. valja napomenuti kako se isti očito tada vratio raditi u školu kod optuženog, a kako se s bivšom suprugom rastao na ružan način to je odlučio sastavljenom izjavom pomoći optuženom, a da je tome tako to potvrđuje i točno navedeni iznos iz aneksa za 2015,. kada više nije bio u RH, tako da je očito da je izjavu sastavljao po nečijem naputku, jer nije mogao znati točan iznos dogovoren iz aneksa za 2015. Što se tiče iskaza spomenutih svjedoka valja napomenuti kako je sud dobio dojam da se radi o pripremljenim iskazima, to jest naučenim iskazima, kojima se pokušalo pomoći optuženom, a što i ne čudi jer svjedok TŽ i dalje radi u školi, a svjedokinja ZŽ je očito bila u dobrim odnosima s optuženikovom suprugom. Sud ne vjeruje ovim svjedocima kada tvrde da su svi učitelji potpisivali platne liste u maloj blagovaoni, odnosno da je tamo liste potpisivala i oštećena i to s otvorenim vratima, gdje je dobivala i novac na ruke. Svjedok TŽ je tako naveo da je vidio i kada su odgajateljice potpisivale platne liste u sobici unutar kafića, da bi onda nakon par minuta odgovarajući na pitanje odgovorio kako su vrata te sobice gdje su iste potpisivale uvijek bila zatvorena, čime je demantirao samoga sebe, jer su se očito platne liste u sobici unutar kafića, a gdje je platne liste potpisivala i oštećena, potpisivane iza zatvorenih vrata. Svjedok TŽ je također naveo kako se bivši suprug oštećene nije vraćao raditi u školu, dok je svjedokinja ZŽ rekla upravo suprotno, te je isto potvrđeno i razgledanim fotografijama. Svjedokinja ZŽ je pak navela kako je plaća svakoga bila tajna te da se o tome u školi nije razgovaralo, dok želi da sud povjeruje kako su se onda novci davali na ruke pred osobljem, koje je kako rekla stalno imalo dobar pogled na isto. Jednako tako navođenje brojnih identičnih detalja vezanih za navodnu predaju novca iz ruku ravnatelja u ruke oštećene čini ove iskaze krajnje neuvjerljivima i potpuno neprihvatljivima, a i nevjerojatno je da bi isti, kako je svjedok TŽ rekao u par sekundi uz svoj redovni posao koji su u isto vrijeme obavljali, mogli vidjeti sve detalje koje su naveli pa čak i boju novčanica, kao i da se radilo uvijek o novčanicama od 200,00 kuna.

22. Nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti je prihvaćen kao istinit, obzirom je dan od strane stručne osobe, nezainteresirane za ishod kaznenog postupka.

23. U potpunosti je prihvaćena i materijalna dokumentacija pročitana tijekom dokaznog postupka, obzirom ista nije ničim dovedena u pitanje.

24. Dakle, iako optuženi decidirano osporava optužbu, uzimajući u obzir sve navedeno, to jest neuvjerljivu obranu optuženog s jedne strane te jasan i uvjerljiv iskaz oštećene potvrđen materijalnom dokumentacijom s druge strane, nesporno je da je optuženi počinio predmetna djela. Naime, optuženi je bio svjestan da se obvezao na isplatu i dodatne stimulacije, odnosno ostatka dogovorene plaće oštećenoj DŽ, no onda navedeno nije isplaćivao. Ovdje valja jasno navesti kako sud vjeruje oštećenoj da je dogovorena plaća bila razdijeljena na način da je dio trebao biti isplaćen po ugovoru, a dio po aneksu, te da je dio iz aneksa samo nazvan stimulacija, iako se uistinu nije radilo o nikakvoj stimulaciji, već o dogovorenoj plaći na koju se optuženi obvezao i koju je potpisao. Obrana aludira kako je navedena stimulacija bila nagrada, dodatak na plaću, a ne sama plaća, no nakon ovako provedenog postupka nesporno je da je optuženi svjesno i voljno oštećenu zakinuo upravo za dio ugovorene plaće, i to za dio plaće koja nema nikakve veze s putnim troškovima, a iz kojeg razloga je onda obrani i zabranjeno pitanje gdje je oštećena živjela i kako je dolazila na posao, budući da navedeno nije relevantno za okolnost da li je isplaćena plaća po aneksima. Optuženi je onda u svojoj obrani naveo da je iz svojih osobnih sredstava oštećenoj isplaćivao novac po aneksima i to na ruke, čime faktički priznaje utaju poreza, obzirom je isto bio dužan iskazati u isplatnim listama te poreznim izvješćima, a što nesporno sukladno vještačenju također nije učinio. Dakle, kao ravnatelj je znao i bio je svjestan da je imao obvezu obračunavanja prijave i plaćanje poreza na dohodak (odnosno predujma porezu na dohodak), odnosno da je bio u obvezi isplatiti ugovorenu stimulaciju odnosno istu evidentirati u isplatnim listama neovisno o načinu isplate, a što nije napravio te je postupio protivno zakonskim odredbama što je imalo za posljedicu neutvrđenja porezne obveze s naslova poreza na dohodak u visini od 108.038,43 kune, a s naslova prireza poreza na dohodak 9.723,46 kune, te je postupao s izravnom namjerom jer je njegovo postupanje bilo usmjereno na izbjegavanje plaćanje predujma porezu na dohodak, prireza porezu na dohodak, isplate stimulacije na plaću, za koje naprijed navedene iznose je oštetio DŽ, proračun Republike Hrvatske i proračun Grada Zagreba. Ovaj sud je tako našao nesporno utvrđenim da su se u radnjama optuženog stekla sva objektivna obilježja terećenih kaznenih djela, upravo na način kako mu je to činjeničnim opisom i stavljeno na teret, zbog čega ga je ovaj sud i oglasio krivim, a optuženi je postupao s oblikom krivnje koji se naziva izravna namjera, što znači da je bio svjestan djela, te da je htio radnju počinjenja istih, vršeći i želeći predmetna djela kao takva i kao svoja.

25. Svijest o protupravnosti u vrijeme počinjenja djela nije dovedena u pitanje, a tijekom dokaznog postupka se nisu pojavile okolnosti koje bi upućivale na sumnju u ubrojivost optuženog, zbog čega je sud utvrdio da je optuženi upravo svojim ponašanjem ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja terećenih kaznenih djela.

26. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na optuženog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

26.1. Kao olakotne okolnosti na strani optuženog sud je cijenio korektno držanje pred sudom te kaznenu i prekršajnu neosuđivanost, dok otegotnih okolnosti nije pronašao.

27. Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je uzeo u obzir i zapriječenu kaznu za kazneno djelo iz članka 132. stavak 1. KZ-a te iz članka 256. stavak 1. KZ-a, pri čemu je posebno cijenjeno postupanje optuženog, odnosno da je isti kaznena djela počinio s najtežim stupnjem krivnje – izravnom namjerom koja iako je sastavni element kaznenog djela ima biti uzeta u obzir prilikom odluke suda o kazni. Isto tako uzeta je u obzir i visina štete koja je nastala oštećenima.

27.1. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima su djela počinjena, optuženom utvrdio pojedinačne kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci za kazneno djelo neisplate plaće i deset mjeseci za kazneno djelo utaje poreza ili carine te ga primjenom pravila o odmjeravanju kazne za kaznena djela u stjecaju osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, ali je potom optuženom izrekao uvjetnu osudu na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku od pet godina od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo uz posebnu obvezu da u roku od dvije godine od pravomoćnosti presude popravi štetu počinjenu kaznenim djelom na način da oštećenoj RH i Gradu Zagrebu isplati utvrđene iznose, koji rok sud smatra primjerenim visini štete, proteku roka od kada je djelo počinjeno. Sud je pri tome vodio računa da se radi o kazneno i prekršajno neosuđivanoj osobi u odmakloj životnoj dobi koja znači do počinjenja predmetnih kaznenih djela nije dolazila u sukob sa zakonom pa stoga sud smatra da jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda s posebnom obvezom postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao optuženom. Naime, sud smatra da se i uvjetnom osudom s posebnom obvezom može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjena djela i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženika, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Stoga sud smatra da je rok provjeravanja u maksimalnom trajanju od pet godina, što u konkretnom slučaju znači da jedinstvena kazna zatvora na koju je optuženi osuđen neće biti izvršena ukoliko u tom roku ne počini novo kazneno djelo i ako popravi štetu oštećenima, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe.

28. Optuženi je upozoren sukladno članku 58. stavak 5. KZ-a da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ukoliko predmetni u roku koji mu je određen pravomoćnom presudom ne izvršiti u potpunosti ili većoj mjeri određenu mu posebnu obvezu iz članka 62. stavka 1. točke 1. KZ-a.

29. Oštećenoj RH i Gradu Zagrebu su dosuđeni postavljeni imovinskopravni zahtjevi, bez kamata, jer je tijekom postupka nesporno utvrđeno da su oštećeni upravo za dosuđene iznose, te je optuženom naloženo isplatiti naprijed navedene iznose, a s kamatama su upućeni u parnicu.

30. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1., 6. i 7. ZKP-a optuženom je naloženo naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura razmjerno složenosti i trajanju postupka, te izvedenim dokazima, te troškove financijskog vještačenja u iznosu od 548,04 eura, koje troškove je dužan platiti u roku od petnaest dana od dana pravomoćnosti ove presude, kao i nužne izdatke oštećene i nagradu njezinog punomoćnika. Ocjena je da plaćanjem navedenog iznosa neće biti dovedena u pitanje osnovna životna egzistencija optuženog, imajući pri tome na umu da je vlasnik stana i automobila, te da nije u obvezi uzdržavanja.

U Zagrebu 21. listopada 2024.

Sutkinja:

Iris Juzbašić Gabron

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. OKDO Zagreb na broj KO-DO-1597/2022

2. optuženom ŽŽL, [adresa]

3. braniteljici optuženog, odvjetnici Jeleni Batarelo Peh

4. branitelju optuženog, odvjetniku Davoru Laziću

5. punomoćniku oštećene, odvjetniku AŽ – nakon pravomoćnosti

6. oštećenoj DŽ, [adresa] – nakon pravomoćnosti

7. OGDO Zagreb na broj XXXII-A-DO-10/ [adresa], Zagreb, Slavonska avenija 6

8. Gradu Zagrebu, Stručnoj službi Gradske uprave na broj 251-01-41/009-24-6, n/r

NŽ, [adresa]