Poslovni broj: P-399/2022-33

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Split, Sukoišanska 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Splitu, sudac Vinka Mitrović, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, protiv tuženika KAVADUR d.o.o. Split, Papandopula 11, OIB: 81852019633, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Iviš, odvjetnik u Splitu, radi isplate, 17. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Dužan je tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju iznos od 780.682,00 kn / 103.614,31 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 12. veljače 2012. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena.

2. Dužan je tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena."

II. Dužan je tužitelj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhu isplatiti tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 29.393,68 EUR od sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, dok je za više traženi iznos od 10.685,86 EUR zahtjev odbijen kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske pod posl.br. 16 Pž-6196/2019-2 od 6. travnja 2022. ukinuta je presuda Trgovačkog suda u Splitu pod posl.br. P-837/2012-53 od 25. srpnja 2019. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice radi isplate iznosa od 780.682,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 11. veljače 2021. do isplate, te u dijelu kojim je naloženo tužiteljici da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka.

2. Iz naputka drugostupanjskog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud propustio utvrditi odlučnu činjenicu nalazi li se mineralna sirovina u količini od 478,00 m3 i 2.274,00 m3 (ili u manjoj količini) i dalje na eksploatacijskom polju i u kojoj količini. Između stranaka nije bilo sporno da je tuženiku bilo odobreno eksploatacijsko polje te da je protupravna eksploatacija izvršena u granicama eksploatacijskog polja, ali izvan granica dopunskog rudarskog projekta. Stoga je radi utvrđenja da li tužitelj trpi štetu zbog protupravne eksploatacije mineralnih sirovina, provedeno kombinirano vještačenje po Rudarsko-geološko naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i po ovlaštenom sudskom vještaku za geodeziju Zvonimiru Rubiću, radi utvrđenja nalazi li se mineralna sirovina i dalje na eksploatacijskom polju, koliko je iskopane mineralne sirovine ostalo na eksploatacijskom polju, obujam odloženog materijala navedene mineralne sirovine i koja je tržišna vrijednost iste ukoliko se nalazi na eksploatacijskom polju, a pritom se misli na količine koje je utvrdila Služba nadzora u području energetike, rudarstva i opreme, Odjel u području rudarstva Državnog inspektorata u nadzoru od 5. prosinca 2011. do 9. veljače 2012. na Eksploatacijskom polju Banja (dalje: EP Banja), a na nekretninama označenim kao dio čest.zem. 430/1 i dio čest.zem. 403/2, k.o. Donji Humac.

3. Sukladno naputku iz ukidnog rješenja, a suprotno navedenom stavu kojeg tužitelj i dalje ističe u tijeku ovog postupka, vezano za (eventualnu) visinu izračuna protupravne dobiti da u vrijeme protupravne eksploatacije nije bila donijeta Uredba Vlade Republike Hrvatske kojom bi bila propisana vrijednost mineralne sirovine, na koju upućuje odredba čl. 17. st. 3. Zakona o rudarstvu (dalje: ZR) kojom je određeno da će se vrijednost mineralne sirovine, kao i mogućnost obročne otplate duga s osnove štete propisati uredbom Vlada Republike Hrvatske, pri čemu će se visina vrijednosti mineralne sirovine odrediti ovisno o vrsti mineralne sirovine, dostupnosti mineralne sirovine, o tome je li eksploatacija obavljena unutar ili izvan eksploatacijskog polja, te je li osoba koja je obavljala eksploataciju ranije imala koncesiju, odnosno odobrenje za eksploataciju. Budući da je prva Uredba o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine broj 90/14) donijeta 23. srpnja 2014., nije je moguće retroaktivno primijeniti.

4. Danja 14. travnja 2023. sudska komisija je izašla na EP Banja u Nerežišću, a sve radi identificiranja postojeće situaciju vezi eksploatacije kamena te je od strane Rudarsko-geološkog naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, imenovan doc.dr.sc. Branimir Farkaš, dipl.ing.rudarstva, a u svojstvu vještaka za geodeziju Zvonimir Rubić, pri čemu je vještak Farkaš nakon projektnog zadatka zatražio da mu se dostavi dodatna dokumentacija vezano za situacijske karte iz godina koje je rudarski inspektor naveo da se radi o nezakonitoj eksploataciji od 2007. - 2011. te glavni i dopunski rudarski projekt.

5. Temeljem navedenog neprijeporno je za navesti da vještvo koje sadržava nalaz i mišljenje i rudarsko-geodetsko vještačenje eksploatacije mineralne sirovine na EP Banja, datirano Zagreb 26. lipnja 2023. (list 428-538 spisa) obradilo dokumentaciju koja je zatečena u spisu, a koja je korištena prilikom izrade vještačenja i to: Rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja "Banja", ishođeno od Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo (Klasa: UP/I-310-01/01- 03/83, Ur.broj: 526-04-01-07) od 31. kolovoza 2001., Zagreb, Ugovor o koncesiji za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja" zaključen 31. kolovoza 2001., između trgovačkog društva Kavadur d.o.o. iz Splita i Ministarstva gospodarstva Zagreb, Prosječne prodajne cijene čvrstih neprerađenih mineralnih sirovina koje se eksploatiraju u Republici Hrvatskoj, ishođeno od Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku i rudarstvo (Klasa: 310-01/04- 03/85, Ur.broj: 526-04-04-02) od 30. kolovoza 2004., Zagreb, Rješenje o dodjeli rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije arhitektonsko- građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja" ishođeno od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprave za energetiku i rudarstvo (Klasa: UP/I- 310-01/04-03/269, Ur.broj: 526-04-05-01) od 19. siječnja 2005., Zagreb, Rješenje o dodjeli rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije arhitektonsko- građevnog i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja", ishođeno od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprave za energetiku i rudarstvo (Klasa: UP/I-310-01/07-03/85, Ur.broj: 526-04-02-07-4) od 12. lipnja 2007., Zagreb, Ugovor o koncesiji za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja", sklopljen 12. lipnja 2007. (Klasa: UP/1-310-01/07-03/85, Ur.broj: 526-04-02-07-5) između trgovačkog društva Kavadur d.o.o. iz Splita i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru eksploatacijsko polje arhitektonsko- građevnog kamena "Banja", ishođena od Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Supetar (klasa: UP/I-350-05/07-01/0186, Ur.broj: 2181/1-14-07-09-0013) od 21. srpnja 2009., Supetar, Rješenje o davanju koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja", ishođeno od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprave za rudarstvo (Klasa: UP/I-310-01/09-03/120, Ur.broj: 526-14- 01-09-2) od 7. rujna 2009., Zagreb, Ugovor o koncesiji za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja", sklopljen 7. rujna 2009. (Klasa: UP/I-310-01/09-03/120, Ur.broj: 526- 14-01-09-3) između trgovačkog društva Kavadur d.o.o. iz Splita i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, Rješenje da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu zakonom propisanih mjera te mjera zaštite okoliša i provedbe praćenja stanja okoliša, ishođeno Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: UP/I-351-03/11-02, Ur.broj: 531-14-1-2-20-11-19) od 22. rujna 2011., Zagreb, Izmjena i dopuna Lokacijske dozvole za zahvat u prostoru eksploatacijsko polje arhitektonsko-građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena "Banja", ishođena od Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Supetar (Klasa: UP/I-350-05/11-22/0034, Ur.broj: 2181/1-11-07/2-11-0002) od 10. listopada 2011., Zagreb, Zapisnik o obavljenim inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovačkog društva Kavadur d.o.o. iz Splita, sastavljen 7. prosinca 2011. (Klasa: 310-09/11-01/2, Ur.broj: 556-11-0211-62), inspekcijski nadzor je proveo visi rudarski inspektor Zvonimir Znika, dipl.ing.rud., Rješenje o protupravnoj eksploataciji arhitektonsko- građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena na dijelu eksploatacijskog polja "Banja", izdano od Državnog inspektorata, Službe nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i opreme pod tlakom, Odjel u području rudarstva (Klasa: UP/I-310-09/12-01/1, Ur.broj: 556-11-02-12-04) od 10. veljače 2012. koje je sastavio viši rudarski inspektor Zvonimir Znika, dipl.ing.rud., Zagreb, Rješenje o zabrani izvođenja rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina I arhitektonsko- građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena, izdano od Državnog inspektorata, Službe nadzora u području elektroenergetike, rudarstva i opreme pod tlakom, Odjel u području rudarstva (Klasa: UP/1-310-09/12-01/1, Ur.broj: 556-11-02-12-03) od 10. veljače 2012., Rješenje o potvrđenim količinama i kakvoći rezervi arhitektonsko- građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena, ishođeno od Ministarstva gospodarstva, Povjerenstva za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina (Klasa: UP/I- 310-01/12-03/59, Ur.broj: 526-14-0102/3-12-5) od 12. travnja 2012., Zagreb.

6. Sudski vještak je tijekom vještačenja dodatno pribavio od dokumentacije:

Glavni rudarski projekt eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja" - tipski, odgovorni projektant mr.sc. Iva Galić, dipl. ing.rud., Adriakamen d.o.o. Zagreb, ožujak 2002., provjeren 19. lipnja 2002. pod Klasa: UP/I-310-01/02-03/124; Ur.broj: 526-04-02-04, Dopunski rudarski projekt eksploatacije arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja", odgovorni projektant dr.sc. Stanislav Anto Živković, dipl.ing.rud., Rudist d.o.o. Zagreb, listopad 2006., provjeren 13. prosinca 2006. pod Klasa: UP/I-310-01/06-03/204; Ur.broj: 526-04-02-06-5, Elaborat o rezervama arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja" - obnova, odgovorni voditelj Ozana Krasić, dipl.ing.geo., Rudist d.o.o. Zagreb, prosinac 2007. i Elaborat o rezervama arhitektonsko-građevnog i tehničko- građevnog kamena na eksploatacijskom polju "Banja" - obnova, odgovorni voditelj Ozana Krasić, dipl.ing.geo., Rudist d.o.o. datiran Zagreb, veljača 2012.

7. Međutim, polazeći od nespornih činjenica da je inspekcijski nadzor Službe nadzora u području energetike, rudarstva i opreme pod tlakom, Odjel u području rudarstva prilikom nadzora 5. i 7. prosinca 2011., temeljem uvida u tehničku dokumentaciju, situacije stanja rudarskih radova i izvoda iz katastarskog plana s ucrtanim granicama odobrenog eksploatacijskog polja dodijeljenim rješenjem od 31. kolovoza 2001. i druga dokumentacija, te po obavljenom nadzoru od 5. prosinca 2011. do 9. veljače 2012., utvrđeno da su na EP Banja obavljeni rudarski radovi na eksploataciji mineralne sirovine arhitektonsko - građevnog (dalje A-GK) i tehničko - građevnog kamena (dalje: T-GK) na nekretninama označenim kao dio čest.zem. 430/1 i dio čest. zem. 430/2, sve k.o. Donji Humac, temeljem kojeg je utvrđeno da je tužitelj obavljao eksploataciju mineralne sirovine bez koncesije za razdoblje od mjeseca lipnja 2007. do 31. prosinca 2011. te da je ukupno eksploatirano 478 m3 mineralne sirovine A-GK te 2274 m3 mineralne sirovine T-GK, što pomnoženo s utvrđenom prosječnom prodajnom cijenom tog kamena daje ukupni iznos od 785.220,00 kn, a koju vrijednost je tužitelj obračunao temeljem Uredbe o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine broj 190/14) koja je stupila na snagu 31. srpnja 2014., o čijoj primjeni je II. stupanjski sud u svom ukidnom rješenju zauzeo pravno stajalište. Navedeno rješenje Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Odjela za nadzor u području elektro - energetike, rudarstva i opreme pod tlakom, Klasa: UP/I 310-09/12-01/1, Ur.broj: 556- 11-02-12-04 od 10. veljače 2012. predstavlja javnu ispravu pa sukladno odredbi čl. 230. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) te dokazuje istinitost onoga što se u njemu potvrđuje i određuje. No, prema odredbi čl. 230. st. 3. ZPP-a dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice, te je stoga prema naputku iz ukidnog rješenja tuženiku dopušteno dokazivati da se protupravno eksploatirana mineralna sirovina u količini od 478,00 m3 te 2.274,00 m3 (ili manjoj) i dalje nalazi na eksploatacijskom polju, a o čemu je nalaz i mišljenje dato od strane Rudarsko - geološko naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u vještvu sačinjenom od strane doc.dr.sc. Branimira Farkaša, dipl.ing.rudarstva, i izv.prof.dr.sc. Vladimira Brkića, dipl.ing.naft. i rud., datirano Zagreb 26. lipnja 2023.

8. U vještvu je dana procjena obujma odloženog A-GK i T-GK u periodu od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. te je za analizu prostornog položaja stijenske mase A-GK i T-GK koja je okopana u navedenom periodu, te je deponirana unutar granica EP Banja, korištene su podloge: Elaborat o rezervama iz 2007. uz Prilog 1. Situacijska i karta rezervi EP Banja (stanje na dan 31. prosinca 2006.) i Elaborata o rezervama A-GK i T-GK na EP Banja - obnova Krasić 2012., uz Prilog 2. - Situacijska karta i karta rezervi EP Banja (stanje na dan 31. prosinca 2011.), i digitalni orto-foto (u daljnjem tekstu DOF), snimak EP Banja iz svibnja 2003. po sudskom vještaku Zvonimiru Rubiću iz Splita u HTRS96/TM koordinatnom sustavu. Iz vještva proizlazi da je proračun obujma deponiranih blokova A-GK napravljen znanstveno utemeljenom metodom paralelnih presjeka te je prikazan rezultat proračuna odloženog obujma deponiranih blokova u iznosu od 2955,03 m3, koji je otkopan iz ležišta Sveti Petar. Prostorni položaj deponirano T-GK koji je deponiran do 31. prosinca 2011. utvrđen je analizom situacijske karte izvedenih rudarskih radova korištene prilikom izrade Elaborata o rezervama A-GK i T-GK na EP Banja, Prilog 2. Situacijska karte i Karta rezervi EP Banja Krasić 2012. Nakon provedene analize Situacijske karte sa stanjem rudarskih radova na dan 31. prosinca 2011. okonturen je dio na kojem se jasno vidi prostorni položaj odloženog stijenskog materijala unutar EP Banja kod vršne točke "IV" EP te površina na kojoj je odložen T-GK zauzima 7100 m2 (slika 17, list 507 spisa). Budući obje situacijske karte (stanje 31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2011.) imaju jasno ucrtane prostorne i visinske koordinate pojedinih točaka bilo je moguće napraviti trodimenzionalne modele površina obložnog stijenskog materijala te nakon izrade trodimenzionalnih modela, postavljeni su poprečni presjeci (slika 16. i 17). Na poprečnim presjecima (Prilog 2. - presjeci deponiranog T-GK na dijelu EP Banja) iscrtane su obje površine odvožnog stijenskog materijala, tj. T-GK te je između trodimenzionalnih modela planimetrirana površina T- GK. Proračun obujma T-GK napravljen je metodom paralelnih presjeka uz obračun korištenja koeficijenta rastresitosti (prazni prostori između komada stijenske mase) te je utvrđeno u vještvu da je ukupno odloženi obujam T-GK na lokaciji projektiranog privremenog odlagališta koji je otkopan iz ležišta Sveti Petar 5117,22 m3.

9. U vještvu je dat proračun količina i vrijednosti otkopanih rezervi izvan kontura rudarskih radova, time da je u vještvu na slici 18 (list 505 spisa) dan shematski prikaz otkopavanja unutar i izvan rudarskih radova, prema situacijskim kartama, na dan 31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2011. Podloge za obračun obujma stijenske mase koja je otkopana izvan kontura rudarskih radova u periodu od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. na k.č. 430/1 i 430/2 unutar granica EP Banja korišteni su podaci iz provjerene rudarske dokumentacije i to: Dopunski rudarski projekt eksploatacije AG-K i T-GK na EP Banja (Živković 2006.) uz Prilog br. 1. – Situacijska karta i Karta rezervi ležišta Banja (stanje na dan 31. prosinca 2005.), i Prilog 5. - Završno stanje eksploatacije, 4. faza, Elaborat o rezervama AG-K i TG-K na EP Banja - obnova (Krasić 2007.): Prilog br. 1. - Situacijska karta rezervi EP Banja, (stanje na dan 31. prosinca 2006.) i Elaborat o rezervama AG-K i TG-K na EP Banja - obnova (Krasić, 2012.): Prilog 2. - Situacijska karta i Karta rezervi ležišta Banja (stanje na dan 31. prosinca 2011.). Situacijske karte su georeferencirane u službenom geodetskom koordinatnom sustavu HTRS96/TM. Navedenim postupkom sve karte pozicionirane su na ispravne koordinate u prostoru (mogu se preklopiti). Na georeferencirane karte ucrtani su poprečni presjeci za proračun volumena stijenskog materijala. Ucrtavanjem paralelnih presjeka na situacijske karte (stanje rudarskih radova na dan 31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2011.) i kartu završnog stanja eksploatacije, napravljeni su poprečni presjeci koji prikazuju situaciju terena i rudarskih radova sa stanjem na dan 31. prosinca 2006., situaciju terena i rudarskih radova sa stanjem na dan 31. prosinca 2011., završne konture projektnih rudarskih radova iz Dopunskog rudarskog projekta, granice katastarskih čestica 430/1 (dio) i čest.zem. 430/2 (dio) i granice EP Banja.

10. U vještvu je prikazan na tablici 13 (list 509 spisa) obračun ukupne otkopane količine rezervi A-GK izvan granica rudarskih radova na k.č 430/1 (dio) i 430/2 (dio), a unutar granica EP Banja, ležište Sveti Petar, u iznosu od 3979,53 m3 stijenske mase, što predstavlja ukupnu količinu za izračun bilančne rezerve A-GK. Bilančna rezerva A-GK dobiju se množenjem ukupnog obujma i poravnog koeficijenta za A-GK te se tako dobiju bilančne rezerve u iznosu od 557,13 m3. Uslijed eksploatacijskih gubitaka (10% - u iznosu od 55,71 m3) bilančne rezerve A-GK pretvaraju se u eksploatacijske rezerve A-GK u iznosu od 501,42 m3 blokova. Preostale količine mineralne sirovine proračunatog obujma 3979,53 m3 koje se ne mogu koristiti za A-GK koriste se kao mineralna sirovina za T-GK u iznosu od 3422,39 m3. Bilančne rezerve T-GK dobiju se množenjem obujma za bilančne rezerve T-GK i poravnog koeficijenta za T-GK te se tako dobiju bilančne rezerve u iznosu od 3319,72 m3. Uslijed eksploatacijskog gubitka (3% u iznosu od 99,59 m3) bilančne rezerve T-GK se pretvaraju u eksploatacijske rezerve T-GK u iznosu od 3220,13 m3. Stoga ukupna količina stijenske mase koja je otkopana izvan kontura rudarskih radova utvrđenih provjerenim rudarskim projektima na dijelu k.č. 430/1 i k.č. 430/2 unutar granica EP Banja u periodu od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2001. iznosi 3979,53 m3. Od proračunate količine stijenske mase uslijed diskontinuiteta (nepravilnosti i prirodnih uvjeta) u stijenskoj masi te uslijed uvjeta eksploatacije (rezanje i obaranje blokova) otkopano je eksploatacijskih rezervi u iznosu od 501,42 m3 A-GK i 3220,13 T-GK.

11. U vještvu je procijenjena tržišna vrijednost mineralne sirovine izvan kontura rudarskih radova, a sukladno čl. 1. i 2. Pravilnika o postupku utvrđivanja i ovjere rezervi mineralnih sirovina (Narodne novine br. 140/1999) rezerve mineralnih sirovina utvrđuje Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina te sukladno iznesenom Elaborat o rezervama sadrži podatke koje je provjerilo više stručnjaka iz područja rudarstva, geologije i ekonomije, tako da se isti predstavljaju mjerodavnima prilikom valorizacije rudarskog zahvata. Prilikom eksploatacije mineralne sirovine neizostavni su troškovi pridobivanja odnosno eksploatacije, koji za koncesionara nastaju prilikom otkopa sirovine iz ležište, a računaju se u sklopu rudarske dokumentacije (Elaborat o rezervama, Glavni rudarski projekt, Pojednostavljeni rudarski projekt i sl.). Vještak smatra da su prosječni troškovi pridobivanja i prodajna cijena jednog m3 A-GK i T-GK vrijednosti koje se mogu utvrđivati točno samo za ležišta koja su u radu tijekom vremena upravo se te vrijednosti mijenjaju. U periodu od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. prosječni troškovi pridobivanja A-GK iznose 1.017,00 kn / m3, a troškovi T-GK 13,00 kn / m3, dok je iznos prosječne prodajne cijene A-GK od 1.200,00 kn / m3, a T-GK 15,00 kn / m3. Vještak procjenjuje da prodajom mineralne sirovine otkopane izvan granica rudarskih radova za količinu od 501,42 m3 A-GK i 3220,13 T-GK (tablica 17, list 513 spisa), tuženik bi ostvario prihod od 650.006,72 kn, a nakon što se od prihoda uzmu troškovi eksploatacije A- GK i T-GK te poreza na dobit, iznos neto dobiti koja bi bila ostvarena prodajom mineralne sirovine iznosi 78.560,19 kn.

12. Zaključno, iz vještva proizlazi (list 515 spisa) da se katastarske čestice 430/1 i 430/2 dijelom nalaze unutar granica EP Banja, a unutar granica ležišta "Sveti Petar" te je na istima vršena eksploatacija u periodu od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. Unutar granica EP Banja nalaze se površine na kojima su deponirani blokovi A-GK te nasipani T-GK. Velike blokove A-GK potrebno je usitniti na manje dijelove kako bi prošli kroz otvor drobilice za proizvodnju T-GK za što je potrebno utrošiti veliku količinu energije s obzirom da se blokovi A-GK dobivaju rezanjem ili piljenjem bez upotrebe eksploziva, tako da stijenska masa nije razlomljena, a iz navedenog razloga takva stijenska masa se najčešće deponira. Na vrijednost A-GK utječu rudarsko-geološki, preradbeni, uporabni i dekorativni kriteriji koji mogu cijenu A-GK ili povećati ili smanjiti, što se kontinuirano utvrđuje tijekom eksploatacije (nije fiksno). Pod utjecajem atmosferilija dolazi do fizičke i kemijske promjene površine stijenske mase tj. površine bloka A-GK te time blok A-GK gubi na cijeni koju dodatno snižava nepravilno formatiran komercijalni blok A-GK. Tržišna vrijednost nezakonitom eksploatacijom otkopane - pridobivene mineralne sirovine utvrđuje se na temelju tehno-ekonomske ocjene iz Elaborata o rezervama, a podatke provjerava Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina koje je sačinjeno od stručnjaka iz područja rudarstva, geologije i ekonomije. U periodu od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. tuženik je odlagao nekomercijalne blokove A-GK i nasipani T-GK, sukladno provjerenoj rudarskoj dokumentaciji unutar granica EP Banja te su tako utvrđene četiri lokacije (A, B, C i D) na kojima je deponiran A-GK (ukupno 985,01 m3) i jedna lokacija na kojoj je deponiran T-GK (ukupno 5117,22 m3). U periodu od 31.12.2006. do 31.12.2011. tuženik je unutar granice EP Banja na dijelu k.č. 430/1 i dijelu k.č. 430/2 izvan završnih kontura rudarskih radova ukupno otkopao 3979,53 m3 stijenske mase od čega eksploatacijskih rezervi u iznosu od 501,42 m3 blokova A-GK i 3220,13 m3 T-GK. Troškovi pridobivanja A-GK iznose 1.017,00 kn/m3, a T-GK 13,00 kn/m3, dok je iznos prosječne prodajne cijene A-GK 1.200,00 kn/m3, a T-GK 15,00 kn/m3. Kako bi se pridobila ukupna količina otkopanih eksploatacijskih rezervi izvan granica rudarskih radova, potrebno je ostvariti troškove eksploatacije u iznosu od 551.806,48 kn, a prodajom otkopanih rezervi ostvario bi se prihod od 650.006,72 kn tako da bi neto dobit iznosila 78.560,19 kn. Vještak je mišljenja da se ukupne količine deponiranog A-GK (478 m3) i T-GK (2274 m3) nalaze na mjestu deponiranja, a unutar granica EP Banja. Ukupno je deponirano 985,01 m3 nekomercijalnih blokova A-GK na četiri lokacije i 5117,22 m3 T-GK u periodu od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011. otkopanih iz ležišta Sveti Petar, a unutar granica EP Banja. Izvan kontura rudarskih radova otkopano je na dijelu k.č. 430/1 i dijelu k.č. 430/2 unutar granica EP Banja eksploatacijskih rezervi u iznosu od 501,42 m3 blokova A-GK i 3220,13 m3 T-GK, a neto vrijednost otkopanih eksploatacijskih rezervi izvan granica rudarskih radova iznosi 78.560,19 kn.

13. Iz vještva proizlazi da su količine koje su utvrđene zapisnicima Državnog inspektorata, Odjela u području rudarstva od strane tuženika otkopane izvan kontura rudarskih radova, a koje količine su utvrđene iz rudarske dokumentacije i to na način da je A-GK iskopano u količini od 478 m3 stijenske mase, a T-GK kamena u iznosu od 2274 m3, što ukupno iznosi 2887,40 m3, a koje količine se nalaze na mjestu deponiranja unutar granica EP Banja.

14. Tužitelj u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka prof.dr.sc. Farkaša prigovara da vještak u predmetnoj pravnoj stvari pogriješio kada je u svom nalazu i mišljenju promijenio razdoblje nelegalne eksploatacije te je umjesto od lipnja 2007. obuhvatio razdoblje od 31. prosinca 2006. do 31. prosinca 2011., čime je prekoračio razdoblje na koje se odnosi tužbeni zahtjev, te stoga ne postoje točni podaci nelegalno eksploatiranih masa, jer su prikazane veće količine eksploatirane stijenske mase od one koju tužitelj utužuje. Količine protupravno eksploatirane stijenske mase utvrđene su: temeljem rješenja Državnog inspektorata od 10. veljače 2012. (javna isprava), kojim je izvršen izračun volumena eksploatirane mineralne sirovine ispod završnih granica otkopavanja utvrđen Dopunskim rudarskim projektom tuženika iz 2006. i Elaborata o rezervama iz 2007. kojim su utvrđeni popravni koeficijenti i eksploatacijski gubici A-GK i T-GK te se tako dobivene bilančne rezerve bespravno eksploatirane stijenske mase u iznosu od 2274 m3. Tužitelj nadalje prigovara vještvu iz kojeg proizlazi da se ukupne količine deponiranog A-GK (487 m3) i T-GK (2274 m3) nalaze na mjestu deponiranja unutar granica EP Banja iz razloga jer je tuženik u utuženom periodu pored bespravno eksploatirane mineralne sirovine, eksploatirao mineralnu sirovinu na temelju koncesije (na čak jedanaest susjednih čest.zem.) koje eksploatirane količine se mogu nalaziti na zalihama, ali istima i dalje raspolaže drugo trgovačko društvo. Na površini od 130 900 m2 koliko iznosi EP Banja na kojem je tuženik vršio dijelom zakonitu, a dijelom nezakonitu eksploataciju prema nalazu vještaka postoji pet lokacija na kojim je danas deponiran kamen u ukupnoj količini 985,01 m3 A-GK i 5117,22 m3 T-GK (dakle, puno više od količine za koju je utvrđeno da je tuženik nelegalno eksploatirao), te je stoga nejasno na temelju čega vještak zaključuje da to nije sirovina koja je zakonito eksploatirana na k.č.br. 430/1 ili dijelu k.č.br. 430/2 ili nekim od susjednih čestica za koje je tuženik imao koncesiju u predmetnom razdoblju, odnosno na temelju čega se zaključuje da bi među deponiranim kamenom bio upravo onaj koji je bespravno eksploatiran ispod donjih kota na k.č.br. 430/1 ili dijela k.č.br. 430/2. Vještak je koristio Situacijske karte na dan 31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2011., koje su izrađene za potrebe izrade Elaborata o rezervama A-GK i T-GK na EP Banja Obnova, a koje situacije iz Elaborata ne sadrže visinske kote deponiranog A-GK, te stoga nije bilo moguće izračunati količinu deponiranih blokova A-GK, a koje količine utvrđuje za razdoblje od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011. na osnovi geodetskog snimka od 15. svibnja 2023.

15. Prigovara se da vještak nije utvrđivao stvarne količine osnovom tuženikovih godišnjih prijavljenih količina eksploatirane mineralne sirovine A-GK i T- GK i prodanih količina mineralnih sirovina, odnosno stvarnu količinu blokova mineralne sirovine A-GK koja se trenutno nalazi na EP Banja, a koji su nastali eksploatacijom u razdoblju od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011., već općenito zbog deponiranog materijala u formi bloka navodi da se radi o deponiji A-GK te stoga ne proizlazi da se na EP Banja trenutno nalaze blokovi A-GK koji su protupravno eksploatirani u razdoblju od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011., jer je potpuno nelogično da bi koncesionar prijavio i plaćao koncesijsku naknadu za mineralnu sirovinu A-GK, a onda istu trajno deponirao na EP dok je rudarskom dokumentacijom projektirano privremeno deponiranje blokova A-GK na EP Banja te odlaganje stijenske mase - mineralne sirovine T-GK na projektirane deponije. Tužitelj ističe da naprezanje stijenske mase može uzrokovati smanjenje kvalitete ("zdravoće") kako navodi sam vještak, bloka, odnosno smanjenje tržišne vrijednosti mineralne sirovine. S tim u vezi je logično da društva koja se bave eksploatacijom deponiraju oštećenje blokove i kamen smanjene kvalitete jer se istima ne može postići dobra cijena na tržištu. A sve da se radi upravo o toj sirovini, ona je nepovratno izgubila vrijednost protekom vremena, što potvrđuje i sam vještak. Navodi se da je tuženik 2013. prestao biti ovlaštenik EP i koncesionar za eksploataciju mineralne sirovine na EP Banja te isti ne polaže nikakvo pravo na ovaj prostor i ne može vlasniku Republici Hrvatskoj vratiti otuđeni materijal jer je od 2. lipnja 2013. rudarske radove na eksploatacijom mineralnih sirovina EP Banja obavlja novi koncesionar trgovačko društvo Avorio kamen d.o.o. Pučišća. Također vještak kod izračuna količine deponiranih blokova iz ležišta Sveti Petar koristi podatke iz Dopunskog rudarskog projekta eksploatacije A-GK i T-GK na EP Banja (10/2006.) i navodi da od ukupne godišnje količine blokova A-GK 33,33% blokova iz ležišta Sveti Petar (na kojemu je tuženik u razdoblju od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011. obavljao protupravnu eksploataciju mineralnih sirovina) i 66,63% blokova A-GK s ležišta Avorio te stoga vještak koristi podatke koji su korišteni prilikom izrade Dopunskog rudarskog projekta 10/2006 i predstavljaju osnovu za izračun eksploatacije i potrebne radne snage i mehanizacije, odnosno isti ne utvrđuje osnovom podatak dobivenih eksploatacijom EP Banja u razdoblju od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011. koliko je blokova stvarno eksploatirano godišnje i od te količine koliko je blokova eksploatirano iz ležišta Sveti Petar, a koliko iz ležišta Avorio. Tako dobivene stvarne podatke o postupku eksploatacije blokova iz ležišta Sveti Petar i ležišta Avorio, vještak bi opet pogrešno primijenio na izračun mase deponiranih blokova iz svibnja 2013. Iz navedenog ne proizlazi da se na EP Banja trenutno nalaze blokovi A-GK koji su protupravno eksploatirani u razdoblju od lipnja 2007. do prosinca 2011. Vještak istu pogrešnu ocjenu radi i za količinu deponiranog T-GK te osim pogrešnog razdoblja, vještak analizira promjenu površine deponije T-GK, ali pritom je propustio utvrditi količinu površinske jalovine koja je deponirana na predmetnoj deponiji, stvarne količine mineralnih sirovina koje su nastale eksploatacijom u razdoblju od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011. i iz tih stvarnih podataka izvoditi zaključke o količini stijenske mase iz ležišta Sveti Petar i iz ležišta Avorio. Nadalje, vještak prilikom izračuna vrijednosti protupravno eksploatirane stijenske mase u stupcu 1. tablice 17. prikazuje količinu eksploatiranih mineralnih sirovina A-GK i T-GK u rastresitom stanju što je potpuno promašeno jer je iste količine vještak izračunao da su izvađene iz ležišta i nedostaju u ležištu, odnosno iste količine predstavljaju količine A-GK i T-GK u sraslom stanju. Također, količina eksploatiranog A-GK predstavlja količinu predmetne mineralne sirovine u blokovima - sraslom stanju, dok utvrđene količine T-GK u sraslom stanju vještak ne uvećava za iznos koeficijenta rastresitosti za mineralnu sirovinu T-GK u iznosu od 1.4. Dakle, vještak količinu eksploatirane mineralne sirovine T-GK u sraslom stanju množi sa vrijednošću mineralne sirovine iskazane Elaboratom u rastresitom stanju, a što je pogrešno. Također, vještak griješi kad vrijednost protupravno eksploatirane mineralne sirovine A-GK i T-GK prikazuje kroz dobit, a pored toga ni ne prikazuje izvor iz kojih je isti preuzeo iznos prosječnih troškova eksploatacije i prosječne prodajne cijene 1,00 m3 A-GK i T-GK na EP Banja. Tržišna vrijednost izvađene mineralne sirovine određuje se po spisu Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom od 12. srpnja 2004., a iz svih razloga ranije izrečenih u postupku. Podredno, tužitelj ukazuje na primjenu Uredba o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine, broj 90/14, dalje u tekstu: Uredba) od 23. srpnja 2014., čija odredba čl. 3., st.1. propisuje kako se naknada štete nastale protupravnim otkopavanjem ili pridobivanjem mineralne sirovine ima obračunati temeljem tržišne vrijednosti mineralnih sirovina u ležištu, koje su se u prethodnih pet godina otkopavale ili pridobivale u Republici Hrvatskoj što obuhvaća razdoblje inspekcijskog nadzora u predmetnoj pravnoj stvari. Vještak u pravnom okviru svog nalaza i mišljenja ne navodi najvažnije pravne akte u ovoj pravnoj stvar, a niti spis Središnjeg ureda, a niti Uredbu koju se primjenjuje, odnosno izvršava Zakon o rudarstvu i koja u potpunosti regulira ovu materiju, dok s druge strane koristi podatke za izračun iz Elaborata iz 2012., koji nije niti postojao za vrijeme obavljanja inspekcijskog nadzora, a ne koristi podatke iz Elaborata iz 2007. prema kojim izračunima je cijena koju potražuje tužitelj još viša jer ista iznosi 1.950,00 kn/m3 za A-GK i 30,00 kn/m3. Vještak griješi kada od iznosa tzv. tržišne cijene mineralne sirovine oduzima trošak pridobivanja mineralne sirovine, jer je o navedenom izjasnila sudska praksa, a to je da se protupravnom imovinskom koristi smatra tržišna vrijednost nezakonito eksploatacijom izvađena mineralna sirovina koja se ne umanjuje za troškove eksploatacije.

16. U svezi prigovora tužitelja bilo je za očekivati da tužitelj predloži da na ročištu bude saslušan vještak prof.dr.sc. Branimir Farkaš s Rudarsko-geološkog naftnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Međutim, tužitelj nije predložio izvođenje dokaza saslušanjem na ročištu te je stoga sud koristio nalaz i mišljenje i vještaka Farkaša i vještaka Mazije kako bi se prigovori tužitelja mogli razjasniti. Iz vještva prof.dr.sc. Branimir Farkaš proizlazi da je vještak prethodno bio na terenu zajedno s vještakom geodetske struke Zvonimirom Rubićem te zatražio da mu se dostave situacijske karte iz godine koje je rudarski inspektor naveo da se radi o nezakonitoj eksploataciji od 2007. - 2011., te je stoga upravo tijekom izrade vještačenja korištena situacijska karta sa stanjem na dan 31. prosinac 2006. te 31. prosinca 2011. , kao jedini mjerodavan podatak temeljem kojeg se moglo utvrditi stvarno stanje rudarskih radova tj. prostorni položaj rudarskih radova i na kojim k.č. su radovi izvođeni. Iz Ugovora o koncesijama koje je tuženik zaključio neprijeporno proizlazi da je kao korisnik koncesije dužan prijaviti otkopanu količinu mineralne sirovine svaki kvartal, te zbirno na kraju godine i izraditi Elaborat o rezervama za svakih 5 godina. Iz vještva proizlazi da su utvrđene i veće količine mineralne sirovine od one koju tužitelj utužuje te da tuženik mineralnu sirovinu nije prodao, već da je ista odložena unutar granice EP Banja. Prema situacijskim kartama sa stanjem na dan 31. prosinac 2006. i 31. prosinca 2011. vidljivo je iz vještva na kojim dijelovima je vršena eksploatacija, a prema vještaku je vršeno u površinskom dijelu ležišta, što za posljedicu ima blokove vrlo loše kvalitete koji na dijelu k.č.br. 430/1 i dijelu k.č.br. 430/2 vršena eksploatacija u površinskom dijelu ležišta, što za posljedicu ima blokove koji predstavljaju stijensku masu za T-GK, a što se jasno vidi na Prilogu 3 - List 2 vještačenja). Iz nalaza i mišljenja vještaka je vidljivo, kako to i sam tužitelj navodi, temeljem visinskih kota, sa Situacijska karte od 31. prosinac 2006. i 31. prosinca 2011. utvrditi količinu odloženog A-GK, vještak Farkaš je koristio nalaz i mišljenje vještaka za geodeziju Zvonimira Rubića koji je izvršio snimak terena od 15. svibnja 2023. i koji u svom vještvu navodi da se radi o većoj površini te zahtjevnoj konfiguraciji terena te geodetsko premjeravanje izvršeno bespilotnom letjelicom, a nakon izvršene obrade smjernih podataka, izvršeno je topografska-karta visoke rezolucije u mjerilu 1:1000 na kojoj su prikazane granice EP Banja i katastarske međe čestica unutar EP. Temeljem navedenih podataka vještak Farkaš je u vještvu zaključio da je odložena količina blokova A-GK tijekom cijelog vremena bila na utvrđenoj lokaciji, a što utvrđuje analizom situacijske karte sa stanjem na dan 31. prosinca 2006. te Situacijske karte na dan 31. prosinca 2011. i fotodokumentacija iz vještačenja sudskog vještaka Gorana Mazije od ožujka 2017. te fotodokumentacije vještačenja sudskog vještaka doc. dr. sc. Branimira Farkaša od 21. lipnja 2023. Iz vještva sudskog vještaka doc. dr. sc. Branimira Farkaša proizlazi da su prilikom izračuna korištene znanstveno utemeljene metode proračuna količina stijenskog materijala odavno utvrđenim i priznatim metodama proračuna (koristi se formula za izračun volumena krnje piramide) te su analizirane sve lokacije na kojima je tuženik odlagao A-GK. Znanstvenim pristupom utvrđeno je da je upravo količina od 985 m3 odložena na odlagalištu jalovih blokova A-GK i većih komada stijenske mase te je stoga nelogično da bi tuženik odlagao komercijalne blokove na dijelove koji nisu pristupačni strojevima i ljudima, dijelovi koji su obrasli gustim raslinjem te prepustio vrijedne komercijalne blokove proteku vremena te tako propustio zaradu. U svezi prigovora kojeg tužitelj navodi u svezi podataka iz rudarske projektne dokumentacija koju je koristio vještak doc.dr.sc. Branimir Farkaš (Glavni rudarski projekt, Dopunski rudarski projekt i slično), za navesti je da predstavljaju temelje za izvođenje eksploatacije mineralni sirovina te se iste korisnik koncesionar mora pridržavati, jer u suprotnom riskira velike gubitaka prilikom eksploatacije s obzirom da se rudarska projektna dokumentacija izrađuje specifično za svako ležište te se prilagođava uvjetima ležišta. (o navedenom se izjašnjavao vještak Mazija u svom pisanom vještvu). Osnovna podloga za projektiranje rudarskih radova je prostorni položaj utvrđenih rezervi mineralne sirovine A-GK, a rudarski radovi projektiraju se tako da se ekonomično i racionalno otkopava mineralna sirovina. Utvrđeni postoci otkopavanja (33,33% za ležište Sveti Petar i 66,67% za ležišta Avorio) predstavljaju realni uvjet koji je utvrđen prilikom analize ležišta i mogućnosti eksploatacije kroz provjerenu rudarsku dokumentaciju te posebno kroz Elaborat o rezervama koji se izrađuje nakon izvršenog istraživanja ležišta. Svaki rudarski projekt revidira Stručno povjerenstvo sačinjeno od tri člana, predsjednika i izvjestitelja te svi imaju veliko iskustvo u pogledu isplativosti projekta te racionalnog otkopavanja mineralne sirovine te su iz navedenog razloga utvrđeni odnosi (33,33% za ležište Sveti Petar i 66,67% za ležišta Avorio) te su stoga jedini odnosi koji se mogu koristiti. Iz vještva je razvidno da je prilikom utvrđivanja količine odloženog T-GK uzeta u obzir površinska jalovina kroz popravni koeficijent za jalovinu s obzirom da je u Dopunskom rudarskom projektu (10/2006.) utvrđeno da površinske jalovine ima malo što je vidljivo i na fotodokumentaciji.

17. U svezi cijene iz vještva proizlazi da je prosječna prodajna cijena A-GK i T- GK jasno navedena na str. 25 vještačenja, uz navođenje punog naziva Elaborata o rezervama (02/2012), koji je jedini mjerodavan dokument kojim se može utvrditi vrijednost mineralne sirovine. Stoga netočno tužitelj prigovara da se tržišna vrijednost mineralne sirovine u navedenom razdoblju računa po Uredbi o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine (Narodne novine broj 90/2014). Navedena Uredba definira prosječne vrijednosti mineralne sirovine (koje su ionako dobivene iz Elaborata o rezervama za razna ležišta u RH) u slučaju kada ne postoji elaborat o rezervama tj. ukoliko je otkopavanje vršila pravna ili fizička osoba koja ne posjeduje potrebnu rudarsku dokumentaciju (ilegalna eksploatacija tj. krađa mineralne sirovine). Svako ležište je jedinstveno te se tržišna vrijednost mineralne sirovine utvrđuje za svako ležište posebno u Elaboratu o rezervama baš za određeno ležište (istovjetno iskazuje vještak Mazija). Elaborat o rezervama izrađuje se svakih 5 godina te se temeljem istog utvrđuje količina i vrijednost mineralne sirovine za određeno ležište reflektiranjem na prethodno razdoblje u kojem je vršena eksploatacija jer se jedino eksploatacijom ležišta mogu dobiti realni uvjeti u ležištu (mogućnost pridobivanja blokova A-GK) te odrediti vrijednost mineralne sirovine (stanje tržišta za određenu vrstu A-GK). Tako je jedino ispravno koristiti Elaborat o rezervama (02/2012) u kojem je iskazana Prosječna prodajna cijena i Prosječni troškovi pridobivanja A-GK i T-GK, a ukoliko bi se koristile vrijednosti iz Elaborata o rezervama iz 2007. te cijene odnose se na proteklo razdoblje od 5 godina, u kojem su zasigurno tržišni uvjeti bili drugačiji te upravo ta cijena izlazi iz okvira lipanj 2007. do 31. prosinca 2011. Bez obzira na okolnosti eksploatacije ležišta, neprijeporno se zaključuje iz vještva da je tuženik uložio određena financijska sredstva prilikom eksploatacije mineralne sirovine, što predstavlja gubitak koji opterećuje 1 m3 mineralne sirovine. Ukoliko bi se striktno sagledavala tržišna vrijednost mineralne sirovine eksploatirane iz ležišta u razdoblju od 31. prosinac 2006. i 31. prosinca 2011. tada bi ona prema Tablici 17 vještva iznosila 650.006,72 kn, međutim, prema vještaku, nemoguće je utvrditi isključivo tržišnu vrijednost mineralne sirovine bez sagledavanja svih okolnosti koje su dovele do te vrijednosti pod čime se podrazumijevaju troškovi eksploatacije (ukupan trošak dobivanja mineralne sirovine) koji iznose 551.806,48 kn za otkopanu mineralnu sirovinu, te bi potraživanjem isključivo tržišne vrijednosti mineralne sirovine od tuženika, isti bio opterećen s iznosom od 1.201.813,20 kn financijskog izdatka, kada se zbroje ova dva parametra (trošak pridobivanja i prihod od prodaje), međutim, vještak je prikazao neto dobit koja bi bila ostvarena prodajom mineralne sirovine otkopane izvan granica rudarskih radova u iznosu od 78.560,19 kn.

18. Neprijeporno je, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, da je tuženik za razdoblje od mjeseca lipnja 2007. pa do 31. prosinca 2011., izvan završnih kontura rudarskih radova iskopao A-GK u količini od 478 m3 stijenske mase, a T-GK u iznosu od 2274 m3, što ukupno iznosi 2887,40 m3, a koje količine se nalaze na mjestu deponiranja unutar granica EP Banja, stoga je pogrešan zaključak tužitelja da se radi o bespravnoj eksploataciji od strane tuženika. Naime, nije sporno da je tuženik imao rudarsku koncesiju za izvođenje rudarskih radova i da s radovima nije prešao granice odobrenog eksploatacijskog polja, ali je povrijedio granice donjih kota koje su određene u rudarskom projektu, te da se radi o utvrđenoj količini sirovina koja nije tržišno eksploatirana. Temeljem navedenog činjeničnog stanja postavlja se pitanje da li je tužitelju prouzročena šteta u iznosu od 103.614,31 EUR (780.682,00 kn), a koju obračun tužitelj vrši temeljem Uredbe o naknadi štete po osnovi utvrđenja mineralne sirovine (Narodne novine broj 90/14) kojom se utvrđuje tržišna vrijednost mineralne sirovine, a temeljem koje procjene tužitelj je postavio tužbeni zahtjev. U svezi primjene navedene Uredbe Vlade RH, za navesti je da je ista donesena temeljem čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izmjenama i dopunama zakona o rudarstvu (Narodne novine broj 49/11) kojim se dopunjuje čl. 17. u st. 2., 3., 4. i 6. Zakona o rudarstvu (Narodne novine 75/09), a za koju primjenu je drugostupanjski sud u svom ukidnom rješenju posl.br. Pž-6196/2019-2 od 6. travnja 2022. naveo da nije moguće retroaktivno primijeniti.

19. Iz zapisnika Državnog inspekorata, Odjela u području rudarstva, proizlazi da je vršen inspekcijski nadzor za razdoblje od 5. prosinca 2011. do 9. veljače 2012. u kojem razdoblju je utvrđeno da je tuženik na EP Banja obavljao rudarske radove na eksploataciji A-GK i T-GK na nekretninama označenim kao dio čest.zem. 430/1 i dio čest.zem. 430/2, sve k.o. Donji Humac, ispod završnih granica otkopavanja za razdoblje od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011., te tužitelj smatra da je navedenim radnjama tuženik ostvario protupravnu imovinsku koristi jer se radi o mineralnim sirovinama koje su rudno blago propisano odredbom čl. 3. Zakona o rudarstvu (Narodne novine 75/09 i 49/11) u vlasništvu Republike Hrvatske te se iskorištavaju pod uvjetima i na način propisan tim zakonom. Međutim, neprijeporno jest ukoliko se radilo o eksploataciji mineralne sirovine, a kako je to utvrđeno od strane Državnog inspektorata za razdoblje od lipnja 2007. do 31. prosinca 2011., za primijeniti je Zakon o rudarstvu koji je bio na snazi u vrijeme kada je tuženik vršio eksploataciju za navedeno razdoblje. Te je stoga u primjeni bio Zakon o rudarstvu (Narodne novine 190/03 - pročišćeni tekst), a koji Zakon ne propisuje izričito obvezu naknade štete za protupravnu eksploataciju mineralnih sirovina, već samo prekršajne odredbe iz čl. 78. st. 2. za pravnu ili fizičku osobu koja obavlja eksploataciju mineralnih sirovina bez ishođenja rudarske koncesije, te ako obavlja eksploataciju mineralnih sirovina izvan eksploatacijskog polja, budući čl. 31. navedenog Zakona točno propisano da je eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena samo unutar eksploatacijskog polja. Zakon o rudarstvu (Narodne novine broj 75/2009) stupio je na snagu 19. lipnja 2009., kada je prestao važiti Zakon o rudarstvu (Narodne novine 190/03 - pročišćeni tekst), propisuje da se eksploatacija mineralnih sirovina, u smislu ovoga Zakona, smatra vađenje iz ležišta i oplemenjivanje mineralnih sirovina. U st. 4. istog članka je propisano da eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena, prema ovom Zakonu, smatra se vađenje i oblikovanje arhitektonsko-građevnog kamena u blokove na eksploatacijskom polju. U st. 5. istog članka je propisano da oplemenjivanjem mineralnih sirovina, prema ovom Zakonu, smatra se odabiranje, sortiranje, drobljenje, mljevenje i sušenje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od prateće jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanje nečistoća i vode iz ugljikovodika kad su navedene radnje u tehnološkoj svezi s eksploatacijom mineralnih sirovina. Članak 17. Zakona o rudarstvu (Narodne novine 75/09, u daljnjem tekstu ZR) propisuje da su nositelj odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina i koncesionar za eksploataciju mineralnih sirovina dužni nadoknaditi štetu koju prouzrokuju provođenjem istraživanja i/ili eksploatacijom mineralnih sirovina, osim ako se dokaže da je šteta nastala uslijed više sile, radnjom oštećenika ili treće osobe. Člankom 45. ZR-a u st. 1. propisuje da je za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna koncesija, a u st. 2. da je eksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena samo unutar eksploatacijskog polja određenog ugovorom o koncesiji i u granicama određenim rudarskim projektom. Članak 128. ZR-a propisuje novčanu kaznu u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kn, kaznit će se za prekršaj fizička i pravna osoba: ako obavlja eksploataciju mineralnih sirovina bez koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina i/ili nakon isteka roka na koji se daje koncesija, protivno koncesiji, rudarskom projektu ili protivno lokacijskoj dozvoli (članak 45. stavak 1. i 2., članak 54. i članak 58. stavak 1. točka 1. i 2.). Članak 131. ZR-a je propisano da za prekršaje iz članka 128. stavka 1. točke 1., 3., 4., 6, 7., 10., 12., 13. i 14. i prekršaje iz članka 129. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uz novčanu kaznu, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali počinjenjem prekršaja bez obzira na to jesu li u vlasništvu počinitelja te mjera oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi ostvarene prekršajem. U st. 2. je propisano da se protupravnom imovinskom koristi iz stavka 1. ovoga članka smatra tržišna vrijednost nezakonitom eksploatacijom izvađene mineralne sirovine. Iskazana tržišna vrijednost mineralne sirovine ne može biti manja od vrijednosti mineralne sirovine utvrđene na temelju tehno - ekonomske ocjene iz Elaborata o rezervama za predmetnu mineralnu sirovinu.

20. Dana 15. travnja 2011. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu (Narodne novine broj 49/11) koji člankom 1. dopunjuje čl. 17. ZR- a na način da je u st. 2. propisano da je fizička i pravna osoba koja obavlja istraživanje i/ili eksploataciju mineralnih sirovina bez potrebnih odobrenja, dužna naknaditi štetu vlasniku za zauzeto zemljište, Republici Hrvatskoj za vrijednost mineralne sirovine te snositi troškove sanacije zemljišta na kojem je obavljala istraživanje i/ili eksploataciju mineralne sirovine. Stavkom 3. je propisano da će se vrijednost mineralne sirovine, kao i mogućnost obročne otplate duga s osnove štete iz stavka 2. ovoga članka, propisati uredbom Vlade Republike Hrvatske. Visina vrijednosti mineralne sirovine odredit će se ovisno o vrsti mineralne sirovine, dostupnosti mineralne sirovine, o tome je li eksploatacija obavljana unutar ili izvan eksploatacijskog polja te je li osoba koja je obavljala eksploataciju ranije imala koncesiju, odnosno odobrenje za eksploataciju i dr. Stavkom 4. propisano je da će Državni inspektorat na temelju zapisnika o obavljenom nadzoru rudarskog inspektora rješenjem utvrditi količine protupravno otkopane/pridobivene mineralne sirovine.

21. Iz navedenih zakonskih odredbi neprijeporno proizlazi da pravo na naknadu štete, u ovom slučaju ugovorne štete iz ugovorne koncesije, tužitelj bi mogao ostvariti samo u slučaju u koliko je tuženik protupravno eksploatirao mineralnu sirovinu koju je otkopao iz ležišta, jer navedene zakonske odredbe iz ZR-a, isključivo navode posljedice u slučaju ukoliko je eksploatacija vršena izvan eksploatacijskog polja i ukoliko je izvršeno oplemenjivanje mineralnih sirovina. Da bi tužitelj imao pravo na naknadu štete treba dokazati visinu nastale štete, što bi značilo da su ispunjene sve zakonske pretpostavke iz čl. 10. st. 5. Zakona o rudarstvu (Narodne novine broj 75/09), jer je za navedeno dokazati potrebno priložiti dokaze iz kojih bi proizlazilo da je izvršeno oplemenjivanje mineralnih sirovina od strane tuženika u svrhu eksploatacije, iako je neprijeporno utvrđeno da je otkopavanje izvršeno izvan rudarskih kontura, odnosno mimo odobrenja o dodjeli rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije A-GK i T-GK na EP Banja, te Ugovora o koncesiji iz lipnja 2007. i rujna 2009. Sud je mišljenja da je pojam eksploatacije sirovine sadržajno puno širi u odnosu na one radnje koje je tuženik obavio vađenjem mineralne sirovine izvan rudarskih kontura, a tim više što su i vještak prof.dr.sc. Branimir Farkaš pri Rudarsko-geološko naftnom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i dipl. ing. Goran Mazija iz Zagreba, sudski vještak za geotehniku, geologijo, hidrologiju, ekološku zaštitu voda, geologiju okoliša, mineralne sirovine, rudarstvo i utjecaj na okoliš utvrdili da se mineralna sirovina još uvijek nalazi na eksploatacijskom polju. Tužitelj smatra da se u navedenom slučaju radi o stjecanju bez osnove propisano čl. 1111 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/11, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO) te potražuje vrijednost postignute koristi koju je tuženik imao od eksploatacije mineralnih sirovina. Međutim, sud je mišljenja da se ne radi o institutu stjecanja bez osnove jer ugovorni odnos između stranaka nije otpao, a niti je došlo do prelaza imovine tužitelja, jer se mineralna sirovina i dalje nalazi na EP Banja, već se isključivo radi o ugovornoj šteti, a koje elemente nastale štete je tužitelj trebao dokazati.

22. Stoga je temeljem stanja u spisu i ocjenom provedenih dokaza, a primjenom čl. 8. i 221.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP-a) odbijen tužbeni zahtjev, sve kako je odlučeno u točki I. izreke presude.

23. Temeljem članka 154. st. 2. i 151. ZPP-a tuženiku je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu od 2. svibnja 2013. po 786 bodova, ročište od 23. siječnja 2015. po 393 boda, sastav podneska od 20. ožujka 2015. po 786 bodova, zastupanje na ročištu od 25. rujna 2015. po 786 bodova, sastav podneska od 28. listopada 2015. po 786 bodova, zastupanje na ročištu od 24. ožujka 2017. po 393 boda, sastav podneska od 24. ožujka 2017. po 786 bodova, zastupanje na ročištu od 12. svibnja 2017. po 393 boda, zastupanje na ročištu od 29. svibnja 2018. po 393 boda, zastupanje na ročištu od 16. listopada 2018. po 786 bodova, zastupanje na ročištu od 17. siječnja 2019. po 786 bodova, za odgovor na tužbu od 11. rujna 2019. po 786 bodova, za zastupanje na ročištu od 15. rujna 2022. po 786 bodova, pristup na očevid od 14. travnja 2023. po 786 bodova, zastupanje na ročištu od 26. listopada 2023. po 786 bodova, što sveukupno iznosi 10218 bodova, odnosno 20.436,00 EUR, trošak PDV-a u iznosu od 5.109,00 EUR, sve primjenom OT br. 7. stavak 1., 8. stavak 1., 9. stavak 1. i 2., 5. i 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) te trošak vještva od 3.583,52 EUR i 265,16 EUR, što sveukupno iznosi 29.393,68 EUR, dok se za više traženo za iznos od 10.685,86 EUR zahtjev za naknadu troška odbija kao neosnovan, te je stoga temeljem navedenog odlučeno kao u točki II. izreke presude.

U Splitu 17. listopada 2024.

Sudac

Vinka Mitrović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u tri primjerka, u roku od osam dana od dana dostave ove presude.

Dna:

- tužitelju po ŽDO Split

- tuženiku po punomoćniku

- u spis

Broj zapisa: 9-3086d-f0192

Kontrolni broj: 06a6f-cedbd-9c8f5

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=VINKA MITROVIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.