REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

74. P-2289/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja BAHOVEC d.o.o., Vrboska, Vrboska 5, OIB: 08740642924, kojeg zastupa punomoćnik Damir Linta, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik iz Zagreba, Veslačka 15b, protiv tuženika KARLOVAČKA BANKA d.d., Karlovac, Ulica Ivana Gorana Kovačića 1, OIB: 08106331075, kojeg zastupa punomoćnik DZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu Babić, Brborović & partneri jt.d. iz Zagreba, Ulica Milana Amruša 5, radi pobijanja odluke glavne skupštine, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 10. rujna 2024. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 17. listopada 2024.,

p r e s u d i o  j e :

I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Povodom tužbe za pobijanje odluka tuženikove glavne skupštine, sud utvrđuje da je ništetna odluka tuženikove glavne skupštine održane dana 22. svibnja 2023. godine, i to odluka o uporabi dobiti, donesena pod točkom 7. dnevnog reda, u dijelu u kojem se dio dobiti raspoređuje u zadržanu dobit, a koji dio glasi:

„- u zadržanu dobit 44.062.549,77 kuna ili 5.848.205,35 eura prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna.

Ostala sveobuhvatna dobit u iznosu od 46.381.631,34 kuna ili 6.155.900,37 eura prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna je tijekom 2022. godine odlukom Skupštine raspoređena u zadržanu dobit.“

II. Povodom tužbe za pobijanje odluka tuženikove glavne skupštine, sud utvrđuje da je ništetna odluka tuženikove glavne skupštine održane dana 22. svibnja 2023. godine, i to odluka o usklađenju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica, donesena pod točkom 10. dnevnog reda, koja glasi:

„1. Utvrđuje se da temeljni kapital Karlovačke banke d.d. (Društvo) na dan 31. prosinca

2022.

iznosi

176.678.250,00

kuna

(slovima:stosedamdesetšestmilijunašestosedamdesetosamtisućadvjestopedesetkuna ), a dijeli se na:

− 1.328.233 (slovima: jedanmilijuntristodvadesetosamtisućadvjestotridesettri) redovnih dionica na ime oznake KABA-R-A, nominalnog iznosa svaka 10,00 kuna; − 16.231.352 (slovima: šesnaestmilijunadvjestotridesetjednutisućutristopedesetdvije) redovne dionice na ime oznake KABA-R-B, nominalnog iznosa svaka 10,00 kuna; − 10.824 (slovima: desettisućaosamstodvadesetčetiri) povlaštene dionice na ime oznake KABA-P-A, nominalnog iznosa svaka 100,00 kuna.

Nominalna vrijednost svake redovne dionice iznosi 10,00 kuna (slovima: desetkuna) dok nominalna vrijednost svake povlaštene dionice iznosi 100,00 kuna (slovima: stokuna).

2. Nakon provedene konverzije iznosa temeljnog kapitala u valutu euro po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna, a sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 57/2022 i br. 88/2022), temeljni kapital iznosi 23.449.233,53 eura.

3. Nakon provedene konverzije u valutu euro po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna, a sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 57/2022 i br. 88/2022), konvertirani nominalni iznosi dionica iznose:

− 1,327228084 eura za redovne dionice odnosno zaokruživanjem na najbliži cent 1,33 eura;

− 13,27228084 eura za povlaštene dionice odnosno zaokruživanjem na najbliži cent 13,27 eura.

4. Sukladno Zakonu o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 114/22) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ br. 18/2023), konvertirani nominalni iznosi dionica zaokružuju se na najbliži iznos eura izražen kao cijeli broj u mjeri u kojoj je to potrebno radi usklađenja iznosa temeljnog kapitala, odnosno 1,00 euro za redovne i 13,00 eura za povlaštene dionice, što rezultira razlikom u iznosu od 5.748.936,53 eura koja predstavlja usklađenje smanjenjem temeljnog kapitala Društva i koji se iznos prenosi u rezerve kapitala Društva.

5. Slijedom utvrđenog u točkama 2., 3. i 4. ove Odluke, nakon provedenog usklađenja te smanjenja temeljnog kapitala, temeljni kapital Društva iznosi 17.700.297,00 eura, a dijeli se na:

− 1.328.233 (slovima: jedanmilijuntristodvadesetosamtisućadvjestotridesettri) redovnih dionica na ime oznake KABA-R-A, nominalnog iznosa svaka 1,00 euro; − 16.231.352 (slovima:šesnaestmilijunadvjestotridesetjednutisućutristopedesetdvije) redovne dionice na ime oznake KABA-R-B, nominalnog iznosa 1,00 euro; − 10.824 (slovima: desettisućaosamstodvadesetčetiri) povlaštene dionice na ime oznake KABA-P-A, nominalnog iznosa svaka 13,00 eura.

6. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od trenutka upisa u sudski registar.“

III. Povodom tužbe za pobijanje odluka tuženikove glavne skupštine, sud utvrđuje da je ništetna odluka tuženikove glavne skupštine održane dana 22. svibnja 2023. godine, i to odluka o izmjenama članka 14. i članka 19.a Statuta, donesena pod točkom 12. dnevnog reda, u dijelu u kojem se mijenja članak 14. Statuta, a koji dio glasi:

„Članak 14. mijenja se i sada glasi:

Temeljni kapital iznosi 17.700.297,00 eura (slovima: sedamnaestmilijunasedamstotisućadvjestodevedesetsedameura), a dijeli se na: − 1.328.233 (slovima: jedanmilijuntristodvadesetosamtisućadvjestotridesettri) redovnih dionica na ime oznake KABA-R-A, nominalnog iznosa svaka 1,00 euro; − 16.231.352 (slovima:šesnaestmilijunadvjestotridesetjednutisućutristopedesetdvije) redovne dionice na ime oznake KABA-R-B, nominalnog iznosa 1,00 euro; − 10.824 (slovima: desettisućaosamstodvadesetčetiri) povlaštene dionice na ime oznake KABA-P-A, nominalnog iznosa svaka 13,00 eura.

Nominalna vrijednost svake redovne dionice iznosi 1,00 euro (slovima: jedaneuro) dok nominalna vrijednost svake povlaštene dionice iznosi 13,00 eura (slovima: trinaesteura).“.''.

II/ Nalaže se tužitelju u roku od 8 dana nadoknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 750,00 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 17.10.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je dana 22.05.2023. održana tuženikova glavna skupština kao i posebna skupština imatelja povlaštenih dionica (posebna skupština), Pod točkom 7. dnevnog reda skupština je donijela odluku o uporabi dobiti kojom je svu raspoloživu dobit ostvarenu u 2022. pa i više od toga rasporedila u zakonske rezerve (manji dio) i u zadržanu dobiti (pretežiti dio) tako da nije preostalo dobiti da se isplati povlaštenim dioničarima, što je protivno zakonu i tuženikovom statutu pa je time ostvaren razlog za pobijanje iz čl. 360. st. 1. ZTD-a. Navodi da je odluka suprotna čl. 16. st. 1. Statuta tuženika prema kojem pravo na dividendu imatelja povlaštenih dionica nije ničim uvjetovano, dakle ni odlukom glavne skupštine te glavna skupština ne može valjano odlučiti da se raspoloživa dobit ne dijeli povlaštenim dioničarima. Nadalje, napominje da kako kontinuirano donošenje ranije navedenih odluka ima učinak ukidanja povlaštenosti pa je za odluku kojom se ukida ili ograničava povlaštenost potrebna suglasnost povlaštenih dioničara (čl. 297. st. 1. ZTD), a što nije pribavljeno u predmetnom slučaju. Smatra kako redovni dioničari koji su ujedno i većinski nemaju isti interes kao i povlašteni manjinski dioničari te da su oni glasanjem pokušali za sebe i za samo društvo postići korist na štetu povlaštenih dioničara. Naime, zadržavanje dobiti je načelno korisno za društvo jer time društvo zadržava likvidna sredstva za poslovanje, što poboljšava stanja i vrijednost društva, međutim redovni i povlašteni dioničari ne participiraju u tome jednako, jer zadržavanje dobiti ne povećava vrijednost dionica jednako. Većinski redovni dioničari prodajom kontrolnog paketa dionica mogu višestruko kompenzirati dividendu, dok povlašteni to ne mogu jer nemaju dio kontrolnog paketa i ne mogu participirati u prodaji kontrolnog paketa dionica. Stoga smatra da je ostvaren razlog iz čl. 360. st. 2. ZTD-a. Nadalje, navodi kako je odluku nemoguće provesti jer prvim stavkom druge alineje sporne odluke je u zadržanu dobit raspoređeno 44.062.549,77 kn dobiti, drugim stavkom je u zadržanu dobit raspoređena ostala sveobuhvatna dobit u iznosu od 46.381.631,34 kn, a u prvom stavku se konstatira kako ostvarena dobit u 2022. nakon oporezivanja iznosi 46.381.631,34 kn pa je raspoređen 44.062.549,77 kn više nego što je ostvareno, što je protivno zakonu odnosno čl. 269. st 2., čl. 270. i čl. 14. st. 3. ZOO-a. Pod točkom 10. dnevnog reda skupština je odnijela odluku o usklađenju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica (preračunavanje i izražavanje u eurima) pa je tako između ostalog smanjen nominalni iznos povlaštenih dionica čime je smanjena dividenda koju daju povlaštene dionice (7% od nominalnog iznosa), a koja odluka je donesena protivno zakonu jer povlašteni dioničari nisu dali suglasnost za tu odluku, a njome se ograničava povlaštenost. Člankom 14. tuženikova Statuta određen je nominalni iznos od 100,00 kn svake povlaštene dionice, a čl. 16. je određeno da ona daje pravo na dividendu najmanje 7% nominale, dakle 7,00 kn po dionice, što preračunato po fiksnom tečaju konverzije iznosi zaokruženo 0,93 €. Spornom odlukom o usklađenju nominalnih iznosa dionica, zaokruživanjem na niže određen je nominalni iznos svake povlaštene dionice na 13,00 € pa primjenom stope od 7% na taj iznos povlaštena dionica bi davala dividendu u iznosu od 0,91 €, što je manje od sadašnjeg iznosa povlaštene dividende po statutu koji je na snazi, što ograničava povlaštenost pa je potreban suglasnost povlaštenih dioničara, a kako je odluka donesena bez suglasnosti povlaštenih dioničara ostvaren je razlog pobijanja iz čl. 297. ZTD-a. Smatra kako je zakonsku obvezu usklađivanja temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica trebalo provesti na način da se odgovarajućom izmjenom odredbi statuta o povlaštenoj dividendi tako da se ona odredi u nešto većem postotku (primjerice 7,154 %) ili odgovarajućem apsolutnom iznos (primjerice 0,93 €) tako da iznos povlaštene dividende ne bude umanjen. Pod točkom 12. dnevnog reda donesena je odluka o izmjenama tuženikova statuta kojom se između ostalog mijenja članak 14. statuta odnosno iznos i valuta temeljnog kapitala te visina i valuta nominalnih iznosa dionica, a koja odluka je donesena protivno zakonu jer povlašteni dioničari nisu dali suglasnost za tu odluku, a njome se ograničava povlaštenost. Smatra da je ista odluka protivna zakonu iz istih razloga kao i odluka po točkom 10. dnevnog reda. Tužitelj kao tuženikov dioničar ima povlašteni dionice, sudjelovao je u radu skupštine te je svoje protivljenje izjavio na zapisnik, a također navodi kako se radio o slučaju iz čl. 360. st. 2. ZTD-a jer da su glasanjem na glavnoj skupštini redovni dioničari pokušali za sebe i za samo društvo postići korist na štetu povlaštenih dioničara.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako ju u cijelosti smatra neosnovanom. Učinio je neospornim kako je tužitelj dioničar tuženika s 2.827 povlaštenih dionica, što predstavlja 0,1% ukupnog temeljnog kapitala. Navodi kako se odluka o isplati dobiti prvenstveno može pobijati iz razloga propisanih člankom 365. st. 1. ZTD-a, a da tužitelj ne ispunjava uvjete propisane člankom 365. st. 2. ZTD-a za podizanje ove tužbe (dioničar s dionicama koje predstavljaju minimalno 5% temeljnog kapitala društva) te da tužitelj svoju tužbu proizvoljno i neosnovano temelji na odredbama članka 360. st. 1. i 2. ZTD-a. Upozorava da se članak 16. Statuta koji predviđa pravo imatelja povlaštenih dionica na dividendu od 7% nominalne vrijednosti dionice i na razliku do dividende koja pripada imateljima redovnih dionica, ne može tumačiti samostalno ne uzimajući u obzir i ostale relevantne odredbe Statuta jer da čl. 36. st. 1. Statuta propisuje kako se dobit raspoređuje temeljem odluke Glavne skupštine, dok je odredbom članka 38. st. 1. Statuta propisano kako se dividenda može isplaćivati dioničarima u skladu s njihovim pravima zavisno od vrste i broja dionica i to temeljem odluke Glavne skupštine. Sam čl. 16. st. 1. Statuta uređuje način isplate dividende imateljima povlaštenih dionica (u odgovarajućem postotku odnosno razlici), a ne i osnovu za isplatu dividende istima što jedino može biti odlukom Glavne skupštine kako je propisano čl. 36. st. 1. i čl. 38. st. 1. Statuta tuženika. Prema tome, pobijana odluka Glavne skupštine o uporabi dobiti nije protivna niti Zakonu (ZTD) niti Statutu tuženika. Dakle, povlašteni dioničari nemaju pravo na isplatu dobiti temeljem samog Statuta već je za isto nužno postojanje odluke Glavne skupštine u kojoj će se utvrditi visina dividende koja se isplaćuje i kako se ista isplaćuje zavisno od vrste dionica (redovne i povlaštene). Poziva se na sudsku praksu Visokog trgovačkog suda RH Pž-6458/2003, Pž-1223/2013. Nadalje, navodi kako čl. 296. st. 2. ZTD-a izričito predviđa koje su pravne posljedice neisplate dividende povlaštenim dioničarima te su sukladno citiranoj odredbi ZTD-a, za Glavnu skupštinu koja je održana 22.05.2023. godine pozvani da sudjeluju i povlašteni dioničari te im je dano pravo glasa, a koje pravo je i tužitelj konzumirao. Ratio povlaštenih dionica nije jamstvo isplate dividende već se imateljima ovih dionica daju određena povlaštena imovinska prava prilikom isplate dividende. Ako bi neisplata dividende dovodila do ukidanja povlaštenosti, za što je po čl. 297. ZTD-a potrebna suglasnost povlaštenih dioničara, to bi de facto dovelo do toga da se povlaštenim dioničarima ne može ne isplatiti dividenda bez njihove suglasnosti, što bi zapravo značilo da se povlaštenim dioničarima na posredan način jamči isplata dividende i time povlaštene dionice pretvara u obveznice, a što je i po ZTD-u i po citiranom stavu pravne doktrine nedopustivo. Nadalje, napominje kako je netočno, neosnovano i ničim dokazano da bi većinski dioničari predmetnom Odlukom o uporabi dobiti za sebe ili za društvo postigli korist na štetu manjinskih dioničara te navodi kako je u Odluci o uporabi dobiti jasno naznačeno da neto dobit u 2022. godini iznosi 46.381.631,34 kn te kako se ista raspoređuje u zakonske rezerve 2.319.081,57 kn dok se u zadržanu dobit raspoređuje 44.062.549,77 kn. U zadnjem pasusu predmetne Odluke došlo je do omaške u pisanju, međutim ista omaška nikako ne čini predmetnu skupštinsku odluku nevaljanom. Odluka o uporabi dobiti temelji se na Godišnjim financijskim izvješćima koja su sukladno ZTD-u raspravljena prije donošenja Odluke o uporabi dobiti. Visina ostvarene neto dobiti jasno je konstatirana u Godišnjim financijskim izvješćima koja su raspravljena pod točkom 3. Dnevnog reda Glavne skupštine i na iste nitko od dioničara nije imao nikakvih primjedbi. U predmetnim izvješćima jasno je utvrđeno, kao i u Odluci o uporabi dobiti, da dobit iz 2022. godine nakon oporezivanja iznosi 46.381.631,34 kn ili 6.155.900,37 EUR te kako se ista raspoređuje u zakonske rezerve 2.319.081,57 kn ili 307.795,02 EUR dok se u zadržanu dobit raspoređuje 44.062.549,77 kn ili 5.848.105,35 EUR. Predmetna neto dobit je na navedeni način, a sukladno odredbama Zakona o računovodstvu, provedena i u tuženikovim poslovnim knjigama. Pritom tuženik pojašnjava da razlika od 0,88 centi između utvrđenog iznosa zadržane dobiti od 5.848.105,35 EUR i stvarno raspoređenog iznosa takve dobiti u iznosu od 5.848.104,47 EUR (5.848.105,35 EUR - 5.848.104,47 EUR = 0,88 centi), proizlazi zbog razlike u konverziji kod obračuna kompletne bilance tuženika (tj. razlike aktive i pasive). U odnosu na Odluku o usklađenju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica (točka 10. dnevnog reda Glavne skupštine) navodi kako je usklađenje temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica s službenom valutom euro uređeno je specijalnom (lex specijalis) odredbom članka 21. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz 2022. godine (Narodne novine 114/2022, dalje u tekstu: ZID ZTD-22). Poziva se na odredbu članka 21. st. 4., 5., 6. i 9. ZID ZTD-22 te navodi kako sukladno ZID ZTD-22 kao lex specijalis, odluka o usklađenju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica s valutom euro: je u isključivoj nadležnosti glavne skupštine, na istoj sudjeluju te glasuju povlašteni dioničari (kao što su kod tuženika sudjelovali i glasali), za valjanost iste nije potrebna odluka posebne skupštine (skupštine povlaštenih dioničara), a usklađenje temeljnog kapitala smanjenjem nominalnog iznosa dionica bilo bi protivno ZTD-u samo kada bi takvo usklađenje dovelo do narušavanja postojećih odnosa (omjera) između članova društva (redovnih i povlaštenih dioničara). Tuženikovom Odlukom o usklađenju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica smanjen je temeljni kapital društva. Prema odredbi članka 21. st. 9. ZID ZTD ovakva skupštinska odluka bila bi nevaljana samo kada bi usklađenje narušilo postojeće odnose između članova društva (konkretno kod tuženika – između redovnih i povlaštenih dioničara). Tuženikovom Odlukom o usklađenju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica narušen je odnos između članova društva, ali u korist povlaštenih dioničara, a na štetu redovnih dioničara, zbog čega su redovni dioničari sukladno odredbi članka 301. st. 3. ZTD-a na održanoj Glavnoj skupštini dali posebnu suglasnost za izmjenu Statuta (točka 13. Dnevnog reda). Naime, predmetnom Odlukom smanjen je temeljni kapital u mjeri u kojoj je to bilo potrebno da se usklađenje provede i to na način da je redovnim dioničarima smanjena nominalna vrijednost dionice sa 10 kn na najbližih 1 EUR po dionici, točnije za cca 25%, dok je povlaštenim dioničarima smanjena nominalna vrijednost dionice sa 100 kn na najbližih 13 EUR po dionici, točnije za cca 2%. Obzirom da redovnim dioničarima jedna dionica daje 1 glas, a povlaštenim 10 glasova (sada 13 glasova), jasno je kako je predmetna Odluka donesena in favorem povlaštenih dioničara, odnosno na štetu redovnih dioničara. Smatra da tužitelj pogrešno prikazuje kako mu je predmetnom Odlukom o usklađenju umanjena povlaštenost s 0,93 EUR na 0,91 EUR, dakle za 0,02 EUR, a koja mu pripada po Statutu. Naime, odredbom članka 167. st. 3. ZTD-a propisana su povlaštena prava koja se, između ostalog, mogu sastojati u pravu na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice. Dakle, ZTD vrlo jasno razlikuje povlaštenost koja se sastoji u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu (povlaštenost koja je utvrđena u apsolutnom iznosu) od povlaštenosti koja se sastoji od postotka od nominalnog iznosa (povlaštenost koja je utvrđena u relativnom iznosu). Tuženikovim Statutom povlaštenost je definirana u postotku od nominalnog iznosa dionice, a koja visina postotka se Odlukom o usklađenju temeljnog kapitala i izmjenom Statuta nije ni na koji način mijenjala. Obzirom da je Odluka o usklađenju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica (točka 10. dnevnog reda Glavne skupštine) u cijelosti u skladu s ZTD- om, razlozi pobijanja Odluke o izmjeni Statuta su u cijelosti neosnovani. D, navodi kako su sve pobijane skupštinske odluke izglasane s preko 99% danih glasova, kako su uredno unesene u Zapisnik s Glavne skupštine te kako su upisane u sudski registar nadležnog Trgovačkog suda (arg. ex. čl. 58. Zakona o javnom bilježništvu i arg. ex. čl. 43. Zakona o sudskom registru).Tužitelj je protiv Rješenja ovog Suda o upisu Odluke o usklađenju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica i promjene Statuta u sudski registar uložio žalbu koju je Visoki trgovački sud RH u cijelosti odbio i potvrdio Rješenje o upisu.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u sadržaj isprava koje prileže spisu, a koje su dostavljene do zaključenja glavne rasprave i to: poziv za glavnu skupštinu (list 11-18 spisa), Statut tuženika (list 19-36, 88-104 spisa), popis povlaštenih dionica (list 37 spisa), oglasi sazivanja redovitih glavnih skupština (list 38- 39, 40-41, 42-43 spisa), Godišnje izvješće i Izvješće neovisnog revizora za 2022. godinu (list 66-75 spisa), Odluka (list 76 spisa), temeljnica (list 77 spisa), Glavna knjiga, stavke analitičkog konta (list 78-80 spisa), tablica (list 81 spisa), odluka VTS-a Pž- 2594/2023 (list 82-86 spisa), zapisnik sa glavne skupštine (list 106-127 spisa), odluka o sazivanju redovne glavne skupštine (list 128-135 spisa), Izvješće o nazočnosti na glavnoj skupštini s popisom (list 136-137 spisa), rješenje ovog suda Tt-24/5634-2 (list 153-155 spisa), pravno mišljenje izv. prof. dr. sc. LZ (list 165-174 spisa).

4. Sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.

5. Predmet spora je pobijanje odluka donesenih na glavnoj skupštini tuženika održane dana 22.05.2023.

6. Sukladno odredbi čl. 360. Zakona o trgovački društvima (Narodne novine br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023; dalje u tekstu ZTD), a koji je bio u primjeni u vrijeme održavanja skupštine propisano je kako se odluka glavne skupštine može pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu (st. 1.) te da se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi (st. 2.). Odredba čl. 362. točka 1. i 3. ZTD-a propisuje kako odluke glavne skupštine mogu pobijati između ostalih i dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik, kao i svaki dioničar u slučaju iz članka 360. stavka 2. ovoga Zakona ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine.

7. Uvidom u odluku o sazivanju redovne glavne skupštine i poziv za glavnu skupštinu razvidno je razvidno je da je za dan 22.05.2023. bila sazvana redovna glavna skupština tuženika s početkom u 12,00 sati u sjedištu društva, da je predložen dnevni red skupštine u kojem između ostalog pod točkom 7. je predloženo donošenje odluke o uporabi dobiti, pod točkom 10. donošenje odluke o usklađivanju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica tuženika sukladno ZID ZTD-22 kao i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 18/2023, dalje u tekstu ZID ZTD-23) te pod točkom 12. donošenje odluke o izmjeni čl. 14. i čl. 19. a Statuta tuženika. Između ostalog predložene su i odluke koje bi se trebala donijeti te da je dano njihovo objašnjenje.

8. Iz zapisnika sa glavne skupštine kao i izvješća o nazočnosti s popisom razvidno je da je ista redovna glavna skupština održana 22.05.2023. da su na istoj od dioničara bili prisutni KZ, OZ, IZ, BAHOVEC d.o.o. Utvrđeno je kako je temeljeni kapital društva 176.678.250,00 kn kojeg čini 1.328.233 redovnih dionica na ime oznake KABA-R-A, 16.231.352 redovnih dionica na ime oznake KABA- R-B- (svake nominalne vrijednosti 10,00 kn i svaka dionica daje pravo na 1 glas) te 10.824 povalštenih dionica oznake KABA-P-A (svaka nominalne vrijednosti 100,00 kn, svaka dionica daje pravo na 10 glasova). Također je utvrđeno da su na skupštini bili prisutni dioničari koji drže ukupno 15.745.244 dionica (268.629 dionica KABA-R-A, 15.472.488 dionica KABA-R-B i 4.127 dionica KABA-P-A) koje daju 15.782.387 glasova te čine 157.833.870,00 kn zastupljenog temeljnog kapitala što iznosi 89,32 %. Nadalje, iz zapisnika je razvidno kako je pod točkom 3. jednoglasno usvojeno Izvješće Uprave o poslovanju Banke u 2022. godine iz zapisnika je razvidno kako su ranije dani na uvid dioničarima Godišnje financijsko izvješće za 2022. Nadalje, pod točkom 7. Uprava i Nadzorni odbor je predložilo Glavnoj skupštinu odluku o uporabi dobiti ostvarenoj u 2022. u iznosu od 46.381.631,34 kn na način da se u zakonske rezerve stavi 2.319.081,57 kn, a u zadržanu dobit 44.062.549,77 kn. Također je u zapisniku navedeno da je Uprava i Nadzorni odbor predložio da se ostala sveobuhvatna dobit u iznosu od 46.381.631,34 kn raspoređuje u zadržanu dobit. Uvidom u Odluku skupštine razvidno je da je ista predložila donošenje odluku o uporabi dobiti ostvarenoj u 2022. u iznosu od 46.381.631,34 kn na način da se u zakonske rezerve stavi 2.319.081,57 kn, a u zadržanu dobit 44.062.549,77 kn. Dioničari su donijeli odluku s 15.749.987 glasova ZA, 32.400 PROTIV i 0 SUZDRŽANA, dakle za odluku je glasalo 99,79 % te je donesena odluka da se ostvarena dobit iz 2022. godine koja nakon oporezivanja iznosi 46.381.631,34 kn (6.155.900,37 €) raspoređuje u zakonske rezerve 2.319.081,57 kn (307.795,02 €) i u zadržanu dobit 44.062.549,77 kn (5.848.205,35 €). Ostala sveobuhvatna dobit u iznosu od 46.381.631,34 kn (6.155.900,37 €) je tijekom 2022. odlukom Skupštine raspoređena u zadržanu dobit. Navedene činjenice između stranaka nisu sporne.

9. U odnosu na odluku doneseno pod točkom 7. Dnevnog reda valja napomenuti kako je ovdje donesena odluka o upotrebi dobiti za koju odluku čl. 365. ZTD-a propisuje kako se iste može pobijati iz razloga zbog kojih se može pobijati svaka odluka glavne skupštine, ali propisuje i da se ona može pobijati i ako se njome, premda pravo na podjelu nije isključeno zakonom ni statutom, odluči da se dobit ne dijeli dioničarima, iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo učiniti s obzirom na okolnosti u kojima društvo posluje, dok stavak 2. istog članak navodi kao tužbu za pobijanje te odluke iz ranije navedenog razloga mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 500.000,00 eura i nadzorni odbor.

10. Tuženik se poziva na odredbu čl. 365. st. 2. ZTD-a navodeći kako tužitelj nije ovlašten podići tužbu obzirom da ne raspolaže s dionicama koje predstavljaju minimalno 5% temeljnog kapitala. Uvidom u ranije navedenu odredbu vidljivo je kako navedeni uvjet važi za pobijanja koja su posebno propisana čl. 365. st. 1. ZTD-a, a tužitelj u ovom predmetu pobija odluku temeljem razloga za pobijanje propisani u čl. 360. ZTD-a.

11. Kako je u postupku utvrđeno da je tužitelj bio prisutan na skupštini te između stranaka nije sporno da je on glasao protiv navedene odluke, stoga je tužitelj ovlašten podnijeti tužbu u ovom predmetu.

12. Sukladno čl. 167. ZTD-a po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene. Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva. Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna. Kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica. Participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

13. Sukladno čl. 296. ZTD-a propisano je kako povlaštene dionice daju dioničaru sva prava iz dionica koje imaju i drugi dioničari, ali se može odrediti da one ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini društva (povlaštene dionice bez prava glasa). Ako se povlaštenim dioničarima bez prava glasa u jednoj godini ne isplati ili im se samo djelomično isplati povlašteni iznos na ime dobiti pa im se to ni ne nadoknadi u narednoj godini pored punog iznosa koji treba da prime za tu godinu, oni stječu pravo glasa u glavnoj skupštini društva i imaju ga sve dok im se ne isplate zaostaci. U tom slučaju povlaštene se dionice uzimaju u obzir pri izračunavanju veličine sudjelovanja u temeljnome kapitalu koja se traži po zakonu ili po statutu društva.

14. Članak 14. Statuta tuženika propisuje kako temeljni kapital tuženika iznosi 176.678.250,00 kn, a dijeli se na 1.328.233 redovnih dionica na ime oznake KABA-R- A (svaka iznosi 10,00 kn), 16.231.352. redovnih dionica na ime oznake KABA-R-B (svaka iznosi 10,00 kn) i 10.824 povlaštenih dionica na ime oznake KABA-P-A (svaka iznosi 100,00 kn). Člankom 16. Statuta propisano je kako imatelji povlaštenih dionica na ime imaju pravo na dividendu od 7% nominalne vrijednosti i razliku do dividende koja pripada imateljima redovnih dionica, da povlaštena dionica ne daje pravo glasa na glavnoj skupštini imatelja redovnih dionica, već da daje pravo glasa u posebnoj skupštini imatelja povlaštenih dionica u slučajevima i na način predviđen ZTD-om. Člankom 36. Statuta propisano je kako se dobit raspoređuje odlukom Glavne skupštine i da prijedlog utvrđivanja te raspoređivanja dobiti Glavnoj skupštini daje Upravni i Nadzorni odbor, dok odredba čl. 38. Statuta propisuje kako se dividenda može isplaćivati dioničarima temeljem odluke Glavne skupštine u skladu s njihovim pravima zavisno od vrste i broja dionica. Dividenda se isplaćuje u roku od 30 dana od sjednice Glavne skupštine na kojoj je donijeta odluka o isplati dividende.

15. Dakle sukladno odredbama statuta tuženika tužitelj kao imatelj povlaštenih dionica ima pravo na dividendu od 7% nominalne vrijednosti kao što tužitelj tvrdi u tužbi, no međutim da bi došlo do isplate ranije navedene dividende potrebno je da Glavna skupština donese odluku o isplati dividende po prijedlogu Uprave i Nadzornog odbora. Bez takve odluke tužitelju kao imatelj povlaštenih dionica ne može se isplatiti dividenda.

16. Uvidom u zapisnik sa skupštine razvidno je kako su pod točkom 7. Uprava i Nadzorni odbor predložili Glavnoj skupštinu donošenje odluke o uporabi dobiti ostvarenoj u 2022. u iznosu od 46.381.631,34 kn na način da se u zakonske rezerve stavi 2.319.081,57 kn, a u zadržanu dobit 44.062.549,77 kn. Također je u zapisniku navedeno da je Uprava i Nadzorni odbor predložio da se ostala sveobuhvatna dobit u iznosu od 46.381.631,34 kn raspoređuje u zadržanu dobit. Međutim uvidom u Odluku skupštine razvidno je da je ista predložila donošenje odluku o uporabi dobiti ostvarenoj u 2022. u iznosu od 46.381.631,34 kn na način da se u zakonske rezerve stavi 2.319.081,57 kn, a u zadržanu dobit 44.062.549,77 kn. Dioničari su donijeli odluku s 15.749.987 glasova ZA, 32.400 PROTIV i 0 SUZDRŽANA, dakle za odluku je glasalo 99,79 % te je donesena odluka da se ostvarena dobit iz 2022. godine koja nakon oporezivanja iznosi 46.381.631,34 kn (6.155.900,37 €) raspoređuje u zakonske rezerve 2.319.081,57 kn (307.795,02 €) i u zadržanu dobit 44.062.549,77 kn (5.848.205,35 €). Ostala sveobuhvatna dobit u iznosu od 46.381.631,34 kn (6.155.900,37 €) je tijekom 2022. odlukom Skupštine raspoređena u zadržanu dobit. 17. Iako iz ovakve odluke nije razvidno točno je li se dobit društva u iznosu od 46.381.631,34 kn raspoređuje u zakonske rezerve 2.319.081,57 kn (307.795,02 €) i u zadržanu dobit 44.062.549,77 kn (5.848.205,35 €) ili je u cijelosti raspoređena u zadržanu dobit, s time da tuženik navodi da je omašku u zapisniku napisano " Ostala sveobuhvatna dobit u iznosu od 46.381.631,34 kn (6.155.900,37 €) je tijekom 2022. odlukom Skupštine raspoređena u zadržanu dobit.", što je životno obzirom da je utvrđeno kako dobit društva tijekom 2022. iznosi 44.062.549,77 kn.

18. Međutim, ovdje valja napomenuti da unatoč toj nejasnoći, sasvim je jasno da Uprava i Nadzorni odbor nisu predložili Glavnoj skupštini donošenje odluke o isplati dividende niti je glavna skupština donijela takvu odluku.

19. Činjenica da su na ranijim Glavnim skupštinama koje su se održale 26.06.2006., 24.06.2008, 23.07.2009. donesene odluke da će se dobit upotrijebiti na način da će se od dijela dobiti formirati zakonske rezerve, dio iskoristiti za zadržanu dobit, a od dijela isplatiti dividende po povlaštenim dionicama, ne znači da se i na sljedećim Glavnim skupštinama moraju donijeti iste takve odluke.

20. Tužitelj smatra kako su ostvareni zakonske pretpostavke da se dobit podijeli dioničarima u vidu isplate dividende te da se odluku donesenom pod točkom 7. zapravo ukida odnosno ograničava povlaštenost dioničara pa da sukladno tome je potrebna suglasnost povlaštenih dioničara sukladno čl. 297. st. 1. ZTD-a. Ovdje valja napomenuti kako se odlukom da se dobit rasporedi u zakonske rezerve i u zadržanu dobit ne ukida povlaštenost ili se ona ograničava. Naime, povlaštene dionice daju svojim imateljima određena povlaštena prava prilikom isplate dividende u odnosu na redovne dionice, to znači da se njima ujedno jamči da će im se svake godine i dividenda isplatiti. Dakle, da bi se imateljima povlaštenih dionica isplatila dividenda potrebno je da o tome donese odluku Glavna skupština, donošenje suprotne odluke ne znači samo po sebi ograničavanje povlaštenosti ili ukidanje iste time više što odredba čl. 296. st. 2. ZTD-a propisuje posljedice ukoliko ne dođe do isplate dividende pa tako ako se povlaštenim dioničarima bez prava glasa u jednoj godini ne isplati ili im se samo djelomično isplati povlašteni iznos na ime dobiti pa im se to ni ne nadoknadi u narednoj godini pored punog iznosa koji treba da prime za tu godinu, oni stječu pravo glasa u glavnoj skupštini društva i imaju ga sve dok im se ne isplate zaostaci. U tom slučaju povlaštene se dionice uzimaju u obzir pri izračunavanju veličine sudjelovanja u temeljnome kapitalu koja se traži po zakonu ili po statutu društva. Slijedom navedeno sud je ocijenio kako je odluka donesena valjano, odnosno da ne postoji razlozi pobojnosti iste odluke na koje upućuje tužitelj.

21. U odnosu na odluku donesenu pod točkom 10. dnevnog reda valja navesti kako je iz zapisnika razvidno kako je Uprava i Nadzorni odbor predložili donošenje odluke o usklađivanju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica tuženika sukladno ZID ZTD-22 i ZID ZTD-23) te da je donesena odluka s 15.749.987 glasova ZA, 32.400 PROTIV i 0 SUZDRŽANA, dakle za odluku je glasalo 99,79 % te da nakon nakon provedene konverzija iznosa temeljenog kapitala u valutu euro sukladno odredbama Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22, 88/22) isti iznosi 23.449.233,53 €, da konvertirani nominalni iznos dionica iznose 1,327228084 € za redovne dionice odnosno zaokruživanjem na najbliži cent 1,33 €, 13,27228084 € za povlaštene dionice odnosno zaokruživanjem na najbliži cent 1,33 €. Nadalje, navedeno je kako konvertirani nominalni iznosi dionica se zaokružuju na najbliži iznos eura izražen kao cijeli broj pa tako 1,00 € za redovne i 13,00 € za povlaštene , što rezultira razlikom od 5.748.936,53 € koja predstavlja usklađenje smanjenjem temeljnog kapitala društva i koji iznos se prenosi u rezerve kapitala društva, slijedom čega je nakon provedenog usklađenja provedeno i smanjenje temeljnog kapitala koji iznosi 17.700.297,00 € i dijeli se na 1.328.233 redovnih dionica oznake KABA-R-A- nominalnog iznosa od 1,00 €, 16.231.352 redovnih dionica KABA- R-B nominalnog iznosa od 1,00 € i 10.824 povlaštenih dionica oznake KABA-P-A nominalnog iznosa 13,00 €.

22. Tužitelj tvrdi da je donošenje odluke o usklađivanju temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica te smanjenjem kapitala došlo do ograničavanja odnosno ukidanja povlaštenosti. Ovdje valja napomenuti kako usklađivanje temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica iz kuna u euro je propisano članak 21. ZID ZTD-22 koji propisuje kako odluku o usklađenju kuna s eurima donosi glavna skupština pri čemu ne mora biti ispunjen uvjet kvoruma čak ni ako se on inače zakonom ili u društvu zahtijeva za donošenje odluke na glavnoj skupštini. Odluka se donosi običnom većinom, pa i kada se odlučuje da se dionice s nominalnim iznosom zamijene za dionice bez tog iznosa i obrnuto. U donošenju odluke na glavnoj skupštini sudjeluju i imatelji povlaštenih dionica, čak i ako je određeno da one inače ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini. Za valjanost odluke glavne skupštine ne traži se da se o tome donese i posebna odluka dioničara koji inače odlučuju na posebnoj skupštini ili odvojenim glasovanjem. Odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću mora biti u obliku javnobilježničke isprave. Pri preračunavanju postojećeg iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice odnosno poslovne udjele primijenit će se fiksni tečaj konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, br. 57/22. i 88/22.

- ispravak). Ako dionica nije uplaćena u cijelosti odnosno ako poslovni udio nije uplaćen u cijelosti, obveza uplate preračunat će se uz primjenu istog tečaja i istih pravila o preračunavanju i zaokruživanju (st. 5.). Odlukom o usklađenju iznosa temeljnog kapitala i dionica odnosno nominalnih iznosa poslovnih udjela koji se dobiju na ranije propisani način preračunavanjem i zaokruživanjem, dioničko društvo povećat će ili smanjiti temeljni kapital u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela uskladili s odredbama ZTD-a. Stavkom 9. propisano je kako provođenjem usklađenja nikome se ne smiju umanjiti njegova članska prava u društvu, osim ako se s time izričito ne suglasi prilikom donošenja odluke, odnosno u pisanoj izjavi danoj u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Umanjenjem članskih prava ne smatra se smanjenje nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela ako se s time ne utječe na odnose između članova društva.

23. Uvidom u donesenu odluku razvidno je kako je izvršeno usklađivanje sukladno odredbama ZID ZTD-22 te da je sukladno usklađenju posljedično donesena i odluka o smanjenju temeljnog kapitala. Usklađivanjem je nominalni iznos redovnih dionica smanjen za cca 25% (s 10,00 kn na 1,00 €), dok je nominalni iznos povlaštenih dionica smanjen za cca 2% (s 100,00 kn na 13,00 €), dakle ranije je jedna povlaštena dionica iznosila koliko i 10 redovnih dionica, a nakon usklađenja jedna povlaštena dionica iznosi koliko i 13 redovnih dionica. Dakle, zapravo se udio povlaštenih dionica u temeljenom kapitalu povećao, a ne smanjio. Ovakvo povećano sudjelovanje povlaštenih dionica u temeljnom kapitalu ne održava se na isplatu dividende obzirom da im je čl. 16. Statuta dano pravo na dividendu u visini od 7% nominalnog iznosa povlaštene dionice. Ovakvim usklađivanjem nije došlo do ograničenja niti ukidanja povlaštenosti. Tužitelj navodi u tužbi da je za isto bila potrebno suglasnost povlaštenih dioničara, no međutim posebna suglasnost bi bila potrebna samo ako bi se Odlukom o usklađivanju umanjivala prava povlaštenih dioničara, no ovom odlukom o usklađivanju povlaštenim dioničarima nisu umanjena članska prava već su im se naprotiv povećala pojedina članska prava kao što su pravo prvenstva i pravo na isplatu ostatka likvidacijske ili stečajne mase obzirom da je nominalni iznos smanjen samo za cca 2% u odnosu na nominalni iznos redovnih dionica koje je smanjen za cca 25%.

24. Posljedično usklađenju donesena je i odluka o smanjenu temeljnog kapitala sukladno odredbama ZTD-a (čl. 342) i ZID ZTD-22. Donošenjem odluke o smanjenju temeljenog kapitala sukladno ranije navedenim odredbama nije došlo do ograničavanja niti ukidanja povlaštenosti povlaštenih, a kako to tužitelj navodi, obzirom da mu nisu umanjena njegova članska prava u društvu. Slijedom navedenog sud je ocijenio kako je odluka donesena valjano, odnosno da ne postoji razlozi pobojnosti iste odluke na koje upućuje tužitelj.

25. U odnosu na odluku donesenu pod točkom 12. dnevnog reda vezano za izmjenu Statuta sukladno odluci donesenoj povodom usklađivanja nominalnog iznosa dionica i temeljenog kapitala kao i njegovom smanjenju.

26. Valja napomenuti kako odredba čl. 301. ZTD-a propisuje kako se Statut može izmijeniti odlukom glavne skupštine te da je za odluku potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri odlučivanju o statutu. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavki. Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima dionica na štetu nekoga roda dionica, za donošenje odluke potrebna je suglasnost dioničara onoga roda dionica na čiju se štetu treba izmijeniti statut. Ti dioničari daju suglasnost u obliku posebne odluke iz članka 295. ovoga Zakona.

27. Uvidom u zapisnik razvidno je da je odluka pod točkom 12. o izmjeni statuta donesena s 15.749.987 glasova ZA, 32.400 PROTIV i 0 SUZDRŽANA, dakle za odluku je glasalo 99,79 %. Izmjene Statuta su donesene sukladno ranije navedenoj odluci o usklađenju usklađivanja temeljenog kapitala i nominalnog iznosa dionica iz kuna u eure i kao posljedično smanjenju temeljnog kapitala. Kao što je već ranije navedeno nije utvrđeno da bi pri tome došlo do promjene dotadašnjeg odnosa na štetu povlaštenih dionica.

28. Slijedom svega navedenog sud nije našao da postoje razlozi pobojnosti odluka doneseni pod točkama 7., 10. i 12 dnevnog reda glavne skupštine tuženika održane dana 22.05.2023., a na koje se tužitelj poziva, slijedom čega je utvrdio kako nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te je odlučio kao pod točkom I/ izreke presude.

29. Odluku o parničnom trošku sud je donio sukladno čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i 2. i čl. 164. ZPP-a, prema vrijednost predmeta spora u vrijeme poduzimanja radnje te sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika («Narodne Novine», broj 138/23; dalje: Tarifa). Kako je tužitelj izgubio spor dužan je naknaditi tuženiku trošak i to troška odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 € (Tbr. 8. u svezi s Tbr. 7. i Tbr 50. Tarife), trošak podneska od 28.02.2024. u iznosu od 200,00 € (Tbr. 8. u svezi s Tbr. 7. i Tbr 50. Tarife) te trošak zastupanja na ročištu dana 10.09.2024. u iznosu od 200,00 € (Tbr. 9/1 i Tbr. 50 Tarife) što ukupno iznosi 600,00 €, a što uz trošak PDV-a prema Tbr. 46. Tarife iznosi 750,00 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama počevši od dana donošenja presude do isplate, sukladno čl. 151. ZPP-a. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a, za ostale odnosi jer se radi o troškovima postupka. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II/ izreke ove presude.

U Zagrebu 17. listopada 2024. godine

S u d a c:

mr. sc. Maja Josipović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. Pun. tužitelja uz nalog za sudsku pristojbu na presudu

2. Pun. tuženiku