REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-227/2021-11
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković uz sudjelovanje zapisničarke Jasminke Janković, u upravnom sporu tužitelja KT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženog Ministarstva financija Republike Hrvatske, OIB: 18683136487, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43, radi poreza na dohodak, 17. listopada 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-410-18/19-01/334, URBROJ: 513-04-20-2 od 23. studenog 2020.
Obrazloženje
1. Rješenjem Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak KLASA: UP/II-410-18/19-01/334, URBROJ: 513- 04-20-2 od 23. studenog 2020. odbijena je žalba tužitelja protiv poreznog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Centar KLASA: UP/I-410-23/2018-02/6599, URBROJ: 513-07-01-01-19-03 od 4. veljače 2019. kojim je, među ostalim, odbijen prigovor tužitelja izjavljen protiv privremenog poreznog rješenja KLASA: UP/I-410-23/2018-02/6599, URBROJ: 513- 07-01-01-18-01 od 17. listopada 2018., a kojim mu je za 2017. utvrđena razlika poreza i prireza za uplatu u iznosu od 32.869,79 kuna.
2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora u bitnome navodi da je rješenje tuženika nezakonito jer je pogrešno utvrđeno činjenično stanje i jer je slijedom iznijetog pogrešno primijenjen materijalni propis. Ističe razliku između mirovine i plaće. Opisuje da je on umirovljenik zaposlen do polovice punog radnog vremena kao tajnik Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu. Iznosi da je točan podatak da je u 2017. ostvario dohodak od nesamostalnog rada iz plaće u iznosu od 155.151,96 kn ili prosječno 12.929,33 bruto/mjesec, odnosno dohodak iz plaće. Dodaje da je od ostvarenog dohotka iz plaće imao pravo na obračun osnovnog osobnog odbitka. Nastavlja da je točan podatak iz predmeta da je u 2017. ostvario mirovinu u iznosu od 159.739,41 kn bruto ili prosječno 13.311,62 kn bruto/mjesec. Navodi da je na teret ostvarene mirovine imao pravo na odbitak. Smatra da je primitak od autorskog honorara pogrešno pripisan kao dohodak za obračun godišnjeg poreza/prireza. Nadalje, smatra da je osnovica poreza za dohodak trebala iznositi 27.392,69 kn/godinu. Smatra da postoji razlika preplaćenog poreza/prireza u njegovu korist. Mišljenja je da je porezno tijelo suprotno ustavnim načelima i zakonskim propisima zbrojilo dva različita izvora stjecanja dohotka u jedan. Poziva se na Ustav Republike Hrvatske, Zakon o radu, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o obveznim odnosima i Zakon na porezu na dohodak. Ističe da je u rujnu 2024. dobio rješenje od tuženika, a koji se odnosi na porez na dohodak za 2020., koji predaje za spis. Poziva se na članak 14. Zakona o porezu na dohodak te ističe da on nije zaposlen kod više poslodavaca, budući da mirovina nije plaća, jer je to vrijednost iz minulog rada. Predaje podneske koje je uputio FINI i ZAGREBAČKOJ BANCI d.d. Ističe da je od 2014. zakonodavac izmjenom Zakona o mirovinskom osiguranju dao pravo korisniku starosne mirovine da ima pravo na mirovinu i pravo na plaću. Poziva se na članak 14. Zakona o porezu na dohodak i to na osobni odbitak. Ističe da vodi sporove od 2014. oko istog pravnog pitanja. Predlaže poništiti rješenje tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da smatra da tužba nije osnovana. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.
4. Tijekom spora izvršen je uvid u spis i u spis tuženika te je održano ročište.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Nesporno je da je tužitelju privremenim poreznim rješenjem KLASA: UP/I-410- 23/2018-02/6599, URBROJ: 513-07-01-01-18-01 od 17. listopada 2018. utvrđena za 2017. razlika poreza i prireza za uplatu u iznosu od 32.869,79 kuna.
7. Sporno je, je li pravilno utvrđena ta obveza.
8. Tuženik je u osporavanom rješenju u bitnome naveo da iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjsko tijelo utvrdilo kako tužitelj sukladno podacima s porezne kartice ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak po osnovi utvrđene invalidnosti u iznosu od 7.550,00 kn mjesečno, odnosno u iznosu od 96.600,00 kn na godišnjoj razini, da je tužitelj korisnik starosne mirovine te da je isti zaposlen na polovinu radnog vremena, slijedom čega ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada po osnovi plaće i mirovine, da je uvidom u JOPPD obrasce isplatitelja dohotka za tužitelja utvrđeno da je isplatitelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prilikom isplate primitka tužitelju koristio uvećani osobni odbitak u iznosu od 7.550,00 mjesečno za jedanaest mjeseci u 2017. odnosno na godišnjoj razini u iznosu od 83.050,00 kn, dok je isplatitelj Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu prilikom isplate primitka tužitelja koristila osobni odbitak u iznosu od 3.800,00 kn mjesečno za cijelu 2017. odnosno na godišnjoj razini u iznosu od 45.600,00 kn. Nastavljeno je da tužitelj prema podacima s porezne kartice ostvaruje pravo na ukupni godišnji odbitak u iznosu od 90.600,00 kn, a da ga je tijekom 2017. iskoristio u ukupnom iznosu od 128.650,00 kn. Pozivajući se na pojedine odredbe Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj: 115/16.) istaknuo je da je prvostupanjsko tijelo na zakonit način utvrdilo ukupni godišnji osobni odbitak tužitelju te da se u tom smislu ističe kako porezni obveznik sukladno odredbama članka 14. stavaka 3. i 4. Zakona o porezu na dohodak ostvaruje pravo na jedan osobni odbitak.
9. Ovaj sud prihvaća takvo obrazloženje tuženika te također smatra da porezni obveznik ostvaruje pravo na jedan osobni odbitak.
10. Vezano uz tužbene navode kojima se ukazuje na razliku mirovine i plaće ističe se da je člankom 21. Zakona o porezu na dohodak propisano da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos (stavak 1. točka 1.) te mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje (stavak 2. točka 1.). Stoga su i mirovina i plaća, koje je tužitelj primao u 2017., primici po osnovu nesamostalnog rada koji u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak čine oporezivi dohodak.
11. Vezano uz navod tužitelja da je primitak od autorskog honorara pogrešno pripisan kao dohodak za obračun godišnjeg poreza/prireza valja navesti da tužitelj tu tvrdnju nije dokazao, a da u skladu s člankom 88. točkom 2. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine" broj: 115/16.) porezni obveznik snosi teret dokaza za činjenice koje smanjuju ili ukidaju porez.
12. Slijedom navedenog valjalo je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24.) odbiti tužbeni zahtjev.
U Zagrebu 17. listopada 2024.
Sutkinja
Vanja Crnković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. KT, [adresa]
2. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43 – e. komunikacijom 3. u spis
