Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2927/2023-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Grada Z., …, OIB: …., protiv tuženika D. J. iz Z., …, OIB: …., zastupan po punomoćniku H. J., odvjetniku iz Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama stranaka protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-9343/2021-16 od 31. ožujka 2023. godine, dana 16. listopada 2024. godine
r i j e š i o j e
I Djelomično se odbija žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-9343/2021-16 od 31. ožujka 2023. godine pod točkom I izreke.
II Djelomično se uvažava žalba tužitelja te žalba tuženika kao osnovane, ukida se navedeno rješenje te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak. III Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom i rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
" Odbija se tužbeni zahtjevi tužitelja koji glasi:
"I. Utvrđuje se da je tužitelj Grad Z., OIB …., vlasnik nekretnine označene kao z.k.č. br. 563/1 i upisane u z.k.ul. 4118 k.o. T. kao skladište br. 41/1, kuća br. 41/2, kuća br. 41/3, skladište 41/4, pomoćna zgrada, pomoćna zgrada, spremište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište i dvorište … ukupne pov. 1753 m2 – izgrađeno zemljište pov. 29 m2, izgrađeno zemljište pov. 16 m2, dvorište pov. 895 m2, skladište, Z., … pov. 577 m2, kuća, Z., … pov. 33 m2, kuća, Z., … pov. 88 m2, skladište, Z., … pov. 72 m2, pomoćna zgrada pov. 14 m2, pomoćna zgrada pov. 13 m2, spremište pov. 16 m2 – sve ukupne pov. 1753 m2, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava
vlasništva na predmetnoj čestici u zemljišnoj knjizi u korist tužitelja.
II. Nalaže se tuženom, J. D. iz Z., …, OIB …, naknaditi parnični trošak tužitelju Gradu Z., OIB …, u vidu sudskih pristojbi na tužbu i presudu, u iznosu od po 311,90 eur1/2.350,00 kn, ukupno 623,80 eur/4.700,00 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, sve u roku od 15 dana."
i
r i j e š i o j e:
I Ne dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva postavljenog podneskom tužitelja od 31. siječnja 2022.godine.
II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku prouzročen parniči trošak u iznosu od 30.484,77 eur/229.687,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. ožujka 2023.godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
2. Protiv ovog rješenja pod točkom I i II izreke žali se tužitelj, i to kako proizlazi iz sadržaja žalbe iz žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
3. Protiv ovog rješenja u dijelu u kojem nije u cijelosti prihvaćen njegov zahtjev za naknadu parničnog troška žali se tuženik iz žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 3. ZPP s prijedlogom da se u pobijanom dijelu prvostupanjsko rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.
4. U odgovoru na žalbu tužitelja tuženik osporava osnovanost navoda žalbe tužitelja te predlaže da se žalba tužitelja odbije kao neosnovana uz dosudu troška postupka u povodu odgovora na žalbu tužitelja.
5. Žalba tužitelja je djelomično osnovana dok je žalba tuženika osnovana.
6. Prije svega, treba reći, da je tuženik u žalbi predložio da se glede dosuđenog troška donese dopunsko rješenje te je prvostupanjski sud dana 28. ožujka 2024. godine (list 452 spisa) donio pravomoćno rješenje kojim je taj prijedlog tuženika odbijen kao neosnovan.
7. Prvostupanjski sud navodi slijedeće:
"Uvidom u izvornik zemljišnoknjižnog izvatka koji prileži spisu utvrđeno je da na dan podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari za nekretninu koja je predmet spora kao zemljišnoknjižni vlasnik bio upisan O. K. d.o.o. To nadalje znači da tuženik nije bio vlasnik predmetne nekretnine. Da je tome tako proizlazi i iz rješenja zemljišnoknjižnog odjela ovog suda br. P-62159/2021 od 20. prosinca 2021. kojim je tužitelj kao predlagatelj odbijen sa prijedlogom za upis zabilježbe spora na k.č.br.563/1 te je određeno brisanja plombe Z-6215/21 u z.k. ulošku k.o. T. . Kako tuženik nije bio vlasnik nekretnine u trenutku podnošenja tužbe to samim time nije pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, odnosno u cijelosti je osnovan istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije od strane tuženika.
Slijedom navedenog valjalo je u cijelosti odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom i odlučiti kao u izreci ove presude.
Podneskom od 31. siječnja 2022.godine tužitelj je temeljem odredbe čl.190 i 191 ZPP-a kako navodi izvršio preinaku tužbe podnesene ovom sudu dana 22. studenog 2021.godine. Navedenim podneskom tužitelj u bitnom dijelu navodi da je tuženik predmetnu nekretninu neposredno prije podnošenja tužbe otuđio Ugovorom o kupoprodaji od dana 16.studenog 2021. trgovačkom društvu O. K. d.o.o. te se isti upisao kao vlasnik predmetne nekretnine slijedom čega je tužitelju prouzročena šteta koja odgovara tržišnoj vrijednosti nekretnine, a koja iznosi 10.000.000,00 kn koji iznos potražuje od tuženika na ime naknade štete.
Tuženik je podneskom od 2. srpnja 2022.godine, a prije upuštanja u raspravljanje naveo da se protivi preinaci tužbe od 31. siječnja 2022.godine budući nisu ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe čl.190 st.3 ZPP-a u svezi s čl.191 st.2 ZPP-a, odnosno zakonom predviđene pretpostavke za dopustivost preinake tužbe.
Odredbom čl.190 st.1 ZPP-a određeno je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu.
St.3 navedenog članka određeno je d nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika ali i kad se tuženik protivi sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.
Odredbom čl.191 st.1 ZPP-a određeno je da preinaka tužbe je promjena istovjetnosti zahtjeva povećanjem postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.
U konkretnom slučaju radi se o preinaci tužbenog zahtjeva budući je tužitelj umjesto dotadašnjeg zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva preinačenom tužbom zatražio isplatu na ime naknade štete.
Kako se tuženik prije upuštanja u raspravljanje usprotivio preinaci na način kako je to tužitelj zatražio podneskom od 20. srpnja 2022.godine, a isto nije niti svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama to je temeljem odredbe čl.190 st.3 ZPP-a odlučeno kao pod točkom I izreke rješenja."
8. U odnosu na navode žalbe tužitelja vezano uz njegovo pobijanje točke I izreke rješenja, treba reći da odgovara da prvostupanjski sud nije dao razloge iz kojih smatra da nije svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama da dopusti preinaku tužbe, međutim, ovaj sud upotpunjuje te razloge.
9. Naime, kako je to razvidno iz sadržaja podnesene tužbe tužitelj navodi da je prilikom provedbe rješenja Z-35394/04 pogrešno i neosnovano brisano društveno vlasništvo na zkčbr 563 k.o. T. koja je bila upisana kao zgrade i dvorište na … kao zk tijelo A1 u društvenom vlasništvu, te da su prednici tuženika i to S. J. i Ž. J. uknjiženi kao suvlasnici čitave te čestice iako su oni prije brisanja društvenog vlasništva bili upisani kao suvlasnici zk tijela A2 (oznake poslovna zgrada koja ima jednu poslovnu prostoriju, a koja se sastoji od tri prostorije u površini 182 m2 na … sagrađena na dijelu čestice 563), da je za predmetnu česticu temeljem prijavnih listova upisana promjena broja, oblika i površine, te su od iste nastale zkčbr 563/1, 563/2 i 563/3, da temeljem darovnog ugovora sa svojim prednicima tuženik se je upisao kao vlasnik svih tih čestica iako se njegovo pravo vlasništva a u odnosu na pravo vlasništva njegovih pravnih prednika odnosi samo na zkčbr 563/2 i 563/3 k.o. T., pa kako nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima, to je i tuženik na temelju darovnog ugovora mogao steći vlasništvo samo onog dijela predmetne nekretnine koje su bili vlasnici njegovi pravni prednici, pa, dakle, ukoliko je to i tako, a ne ulazeći u osnovanost navoda iz preinake tužbe samo valja ukazati na odredbu čl. 9. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22, 155/23 – dalje: ZZK) po kojoj Republika Hrvatska objektivno odgovara za štetu prouzročenu pogreškama u vođenju zemljišnih knjiga, kao što valja reći da donošenjem pobijanog rješenja nije tužitelju onemogućeno pravo na pristup sudu jer svakako da može podnijeti novu tužbu protiv tuženika sadržaja kao u preinačenoj tužbi.
10. U odnosu na parnični trošak valja reći da sukladno čl. 40. st. 2. ZPP, kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio, a tužitelj je kao tu vrijednost naznačio iznos od 200.000,00 kn.
11. Odgovara da po st. 3. toga članka, ako u slučaju iz st. 2. tog članka tužitelj vrijednost predmeta spora očito suviše visoko ili suviše nisko naznači, tako da se postavlja pitanje stvarne nadležnosti, sastava suda, vrste postupka, ovlaštenja na zastupanje ili pravo na naknadu troškova postupka, sud će po službenoj dužnosti ili na prigovor tuženika najkasnije na pripremnom ročištu, brzo i na prikladan način provjeriti točnost naznačene vrijednosti te rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora.
12. Odgovara da je tuženik u podnesku od 20. srpnja 2022. godine prigovorio po tužitelju naznačenoj vrijednosti predmeta spora u tužbi od 200.000,00 kn/26.544,56 eura te da prvostupanjski sud nije postupio u smislu odredbe čl. 40. st. 3. ZPP.
13. Ovaj sud upućuje na pravno shvaćanje zauzeto na IV-toj sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 6. lipnja 2022. godine prema kojem u postupku kojim je, povodom pravodobnog prigovora tuženika, sud propustio povjeriti točno naznačene vrijednosti predmeta spora najkasnije na pripremnom ročištu, prvostupanjski sud i nakon toga mora odlučiti o prigovoru tuženika i odrediti vrijednost predmeta spora jer propuštanje da se o tome pravodobno odluči (najkasnije na pripremnom ročištu) ne može ići na štetu stranke.
14. Zbog navedenog, a kako je time prvostupanjski sud počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 40. st. 3. ZPP-a, a što je od utjecaja na pravo na naknadu troškova postupka, valjalo je ukinuti pobijano rješenje pod točkom II izreke, s tim da će u nastavku postupka prvostupanjski sud postupiti u smislu odredbe čl. 40. st. 3. ZPP-a, dakle, brzo i na prikladan način povjeriti točno naznačene vrijednosti predmeta spora te rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba odrediti vrijednost predmeta spora (može i vanraspravno ukoliko za to u spisu ima elemente potrebne za ocjenu u smislu odredbe čl. 40. st. 3. ZPP-a), te nakon toga odlučiti o troškovima prvostupanjskog postupka.
15. Pri tom se prvostupanjskom sudu skreće pažnja, a obzirom da nije dopuštena preinaka tužbenog zahtjeva, da kao vrijednost predmeta spora na temelju koje se donosi odluka o naknadi parničnog troška, treba uzeti onu vrijednost koju će odrediti sukladno čl. 40. st. 3. ZPP-a.
16. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci (točke I i II).
17. Odluka o trošku postupka u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a (točka III).
U Zagrebu, 16. listopada 2024. godine
Sudac:
Marijan Vugić, v.r.