REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3700/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3511/2022-3 od 16. svibnja 2023., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-125/2020-28 od 1. srpnja 2022., u sjednici održanoj 16. listopada 2024.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3511/2022-3 od 16. svibnja 2023., zbog pravnog pitanja:

„Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, iako je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?“.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3511/2022-3 od 16. svibnja 2023., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru poslovni broj P-125/2020-28 od 1. srpnja 2022., zbog pitanja koja tužitelj smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:

„1. Da li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, iako je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?

2. Da li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti razlika između pretpostavljene invalidske mirovine zbog ozljede na radu i invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada, koja nije utvrđena po propisima o mirovinskom osiguranju, koja nije niti dospjela, niti kome isplaćena, niti postoji dokaz o isplati ili je stvarna šteta - umanjenje imovine - stvarno isplaćen iznos po priznatom pravu iz mirovinskog osiguranja, a koji je dospio i postoji dokaz o isplati?

3. Ako stvarne štete nema po čl. 27. ZOOP-a, a ima po čl. 27. st. 1. u vezi s čl. 22. u i čl. 26. ZOOP-a i ugovoru o osiguranju, da li je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje stavljen u neravnopravni položaj prema ostalih trećim osobama koje imaju pravo na naknadu štete u cijelosti odnosno razmjerno do limita osigurane svote?

4. Ako se temeljem čl. 27. ZOOP-a otklanja odgovornost osiguravajućeg društva na nadoknadu stvarne štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zbog rizika obuhvaćenih ugovorom o osiguranju od odgovornosti za štete, da li je prebacivanje odgovornosti za štetu na vlasnika/ korisnika vozila u skladu s čl. 22. i 26. ZOOP-a?

5. Da li je pravno shvaćanje drugostupanjskog suda da je na tužitelju obveza dokazati stvarnu štetu prema čl. 27. st. 3. ZOOP-a, obzirom što tužitelj štetu potražuje po ZOMO-u, a ne po ZOOP-u, sukladno već ustaljenom pravnom shvaćanju revizijskog suda da je u parničnom postupku svaka strana dužna dokazivati činjenice koje joj isu u prilog, odnosno da se ne može stavljati na teret tužitelju da dokazuje činjenice koje idu u korist tuženika?“.

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da je pitanje naznačeno u izreci ovog rješenja važno za razvoj prava u sudskoj praksi.

4. Slijedom navedenog, a na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, u izreci ovog rješenja navedeno je u odnosu na koje pravno pitanje se dopušta podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude, a u svezi ostalih naznačenih pravnih pitanja na temelju iste zakonske odredbe ima se smatrati da je prijedlog povučen.

Zagreb, 16. listopada 2024.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina