REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-420/2020-42
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika (dalje tužitelj): dr. LD pok. L iz [adresa], koga zastupa punomoćnik Željko Živković, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika-protutužitelja (dalje tuženik): DINARKA d.d. u stečaju, Knin, koga zastupa punomoćnik Tonči Restović, odvjetnik u Šibeniku, radi predaje u posjed po tužbi (vrijednost predmeta spora: 10.000,00 kn) i radi utvrđenja prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave po protutužbi (vrijednost predmeta spora: 101.000,00 kn), odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-672/2010-2 od 2. studenog 2010., kojom je potvrđena presuda (tada) Općinskog suda u Kninu poslovni broj P-246/2009 od 3. veljače 2010., u sjednici održanoj 16. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-672/2010- 2 od 2. studenog 2010. i presuda Općinskog suda u Kninu poslovni broj P-246/2009 od 3. veljače 2010., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je naloženo tuženiku da u roku od 15 dana preda tužitelju u posjed čest. zem. [katastarska čestica] položene u ZU 247 k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke), dok je odbijen protutužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na tim nekretninama i izdavanje tabularne isprave (točka II. izreke).
2. Tuženik je protiv dijela drugostupanjske presude kojom je potvrđena točka I. izreke prvostupanjske presude podnio reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 – dalje: ZPP), a protiv dijela drugostupanjske presude kojom je potvrđena točka II. izreke prvostupanjske presude reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP. Drži kako se čl. 360. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 - dalje: ZV) ne može primijeniti na fizičke osobe, a niti na stvari pravnih osoba u društvenom vlasništvu sa sjedištem na prije okupiranom, a sada oslobođenom području Republike Hrvatske. Ističe kako je sud trebao izvesti dokaz saslušanjem direktora tuženika AD, kad je već izveo dokaz saslušanjem tužitelja.
3. Tužitelj je u odgovoru na reviziju predložio odbiti je kao neosnovanu.
4. Revizija je osnovana.
5. Predmet spora su zahtjev tužitelja za predaju u posjed nekretnina i zahtjev tuženika za utvrđenje prava vlasništva na tim nekretninama i izdavanje tabularne isprave. Tužitelj je upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama, a tuženik, prije svega, tvrdi da je stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama primjenom odredaba čl. 390.a ZV.
6. Pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da:
- su predmetne nekretnine kao neizgrađeno građevinsko zemljište nacionalizirane 1958. godine i prešle u društveno vlasništvo, s time da je u zemljišnoj knjizi bilo upisano pravo korištenja ranijih vlasnika – LD L, LD SD, LDT i A S (prednika tužitelja),
- su tužitelj LD i ranija tužiteljica, sada pok. SD, čiji je tužitelj jedini nasljednik, uknjiženi kao vlasnici nekretnina na temelju presude Općinskog suda u Kninu broj P-144/97 od 15. prosinca 1997.,
- čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] odgovara kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (nove izmjere koja nije provedena u zemljišnoj knjizi) površine 3330 m2, a da preostali dio čest. zem. [katastarska čestica], u naravi zgrada površine 72 m2, odgovara kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (nove izmjere) iste površine, da su na jednom dijelu nekretnine na betonskim temeljima izgrađene drvene nadstrešnice (u katastru evidentirane kao "šupa"), koje su gotovo u cijelosti devastirane i urušene, a ostatak nekretnine da je zapušten i obrastao samoniklim raslinjem, kao i da je nekretnina ograđena betonsko
– žičanom ogradom, a na sjevernoj strani djelomično i zidanim betonskim blokovima, dok na južnoj strani nije ograđena, s tim da je navedena zgrada izgrađena prije 1961. godine,
- su rješenjem Općinskog sekretarijata za upravno pravne poslove Općine Knin broj 04-2629/1-1970 od 26. listopada 1970., radi izgradnje skladišta i skladišnog prostora predniku tuženika, pored ostalih, dodijeljene na korištenje neke druge nekretnine prednika tužitelja, položene na drugoj lokaciji,
- je tuženik u posjedu tih nekretnina od 1970. godine,
- je rješenjem Komiteta za komunalne poslove Općine Knin od 15. svibnja 1987. pravnom predniku tuženika, [obrt], kao investitoru, odobrena izgradnja nove montažne nadstrešnice i adaptacija postojeće na predmetnim nekretninama, za koju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola,
- je bivša Općina Knin po prijedlogu "[obrt]" pokrenula postupak (UP/I-02- 1853/87) deposedacije (koji je obustavljen), pored ostalih, i prednika tuženika sa spornih nekretnina, u kojem postupku (zapisnik od 22. listopada 1987.) je konstatirano da su kao korisnici upisani raniji vlasnici, u odnosu na koje je predstavnik pravnog prednika tuženika izjavio da je prednik tuženika od njih kupio nekretnine,
- je rješenjem Ureda za imovinsko-pravne poslove Šibensko-kninske županije od 25. travnja 2001. pravomoćno odbijen zahtjev tužitelja za povrat - naknadu predmetnih nekretnina sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a to iz razloga što je u tom postupku utvrđeno da nekretnine nisu aktom o oduzimanju oduzete iz posjeda ranijih vlasnika,
- je vrijednost nekretnina procijenjena u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe tuženika.
7. Tužbeni zahtjev je pravomoćno prihvaćen, a protutužbeni zahtjev pravomoćno odbijen jer, kraj takvog stanja stvari, tuženik nije stekao pravo vlasništva nekretnine, već je tužitelj vlasnik, slijedom čega ima pravo tražiti od tuženika, koji bez pravnog temelja posjeduje nekretninu, da mu preda posjed (članak 161. i 162. ZV). Naime, tužitelj je nasljednik ranijih vlasnika nekretnina – nositelja prava korištenja, kojima do stupanja na snagu ZV to pravo nije prestalo na temelju akta nadležnog tijela kojim im se nekretnine oduzimaju iz posjeda i daju na korištenje novom korisniku, pa je tužitelj stekao pravo vlasništva sukladno odredbi čl. 360. ZV. S druge strane, tuženik nije dokazao da je njegov prednik stekao pravo korištenja nekretnina na temelju akta nadležnog tijela 1970., jer je u postupku pouzdano utvrđeno da sporne nekretnine nisu bile predmet dodjele na korištenje rješenjem od 26. listopada 1970., kao i da to pravo nije stekao po nekom drugom pravnom temelju. Tuženik nije mogao ni dosjelošću steći pravo vlasništva posjedovanjem nekretnine od 1970. godine, jer su nekretnine do 8. listopada 1991. bile u režimu društvenog vlasništva, pa nisu bile sposobne za stjecanje prava korištenja po toj osnovi, a ova tužba je podnesena 2001. godine. Okolnost da su nekretnine unesene u društveni kapital prilikom pretvorbe nije značajna, jer je tuženik pretvorbom mogao steći pravo vlasništva samo onih nekretnina na kojima je njegov prednik imao pravo korištenja. I konačno, drugostupanjski sud zaključuje kako okolnost da se u zapisniku od 22. listopada 1987., sastavljenom u postupku deposediranja po zahtjevu treće osobe, a koji postupak je obustavljen, prednik tuženika označava kao "prijašnji i sadašnji korisnik", suprotno žalbenim navodima, ne predstavlja dokaz da je prednik tuženika stekao pravo korištenja, odnosno, da je bio izvanknjižni nositelj tog prava.
8. Tuženik može podnijeti reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP protiv dijela drugostupanjske presude kojom je potvrđena točka II. izreke prvostupanjske presude, jer je drugostupanjska presuda donesena prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 57/11), a kako to proizlazi iz čl. 53. st. 4. toga Zakona.
9. U odnosu na protutužbu: u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ovoga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ovoga Zakona. (čl. 392.a st. 1. ZPP).
10. U tijeku postupka nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP, ali je ostvaren razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
11. Osnovan je revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava o nemogućnosti primjene čl. 360. ZV na fizičke osobe, kao i izostanka (provjere mogućnosti) primjene odredbe čl. 390. st. 1. ZV prema kojoj se u tamo određenim slučajevima ne primjenjuju odredbe čl. 360. do 365. ZV, pa tako i u slučaju ako se radi o stvari pravne osobe u društvenom vlasništvu sa sjedištem na prije okupiranom području Republike Hrvatske.
12. Naime, s tim u vezi su osnovani revizijski navodi tuženika kako nižestupanjski sudovi nisu zapisnik od 22. listopada 1987., sastavljen u postupku deposediranja predmetnih nekretnina po zahtjevu prednika revidenta u svojstvu ''bivšeg i novog korisnika'' tih nekretnina, doveli u vezu s iskazima svjedoka i dokazima tuženika priloženima uz njegov podnesak od 18. siječnja 2010., pri čemu je tuženik u tom podnesku i istaknuo kako je prvostupanjski sud zanemario njegov prijedlog da službenim putem ponovno zatraži od Grada Knina točno određeni spis i točno određeno rješenje kojim je udovoljeno zahtjevu za deposedaciju ili pak da ocijeni kakav bi utjecaj na ocjenu ostalih dokaza imala činjenica da ti dokumenti više ne postoje u arhivi Grada Knina. Pritom valja dodati i da nije jasno na temelju čega je drugostupanjski sud zaključio da je taj postupak deposediranja obustavljen, a baš i da jest, to bi značilo da je korisnik predmetnih nekretnina ostao pravni prednik tuženika odnosno [obrt], a ne pravni prednici tužitelja.
13. Osim toga, osnovano tuženik smatra da je u ovome postupku počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. u vezi s čl. 264. i čl. 265. ZPP jer, iako je izveden dokaz saslušanjem tužitelja, nije izveden dokaz saslušanjem direktora tuženika uz obrazloženje da u dokaznom prijedlogu nisu navedene činjenice o kojima bi on trebao iskazivati, a koje je obrazloženje proturječno činjenici da je tuženik u tom prijedlogu naveo da se direktor tuženika sasluša ''na okolnosti osnove korištenja i posjeda nekretnina''.
14. U odnosu na tužbu: u povodu revizije iz čl. 382. st. 2. ovoga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana zbog kojeg je podnesena. (čl. 392.a st. 2. ZPP).
15. Pitanje kojim tuženik u izvanrednoj reviziji problematizira je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. u vezi s čl. 264. i čl. 265. ZPP kada nije izveden dokaz saslušanjem tuženika iako je izveden dokaz saslušanjem tužitelja, pored navoda iz t. 13. ovoga obrazloženja, jest važno i za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni budući da pobijana presuda u tom dijelu odstupa od rješenja ovoga suda broj II Rev-152/1999 od 17. travnja 2003.
16. Dakle, u odnosu na to pitanje odgovor je potvrdan te su stoga nižestupanjske presude zahvaćene i bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer nižestupanjski sudovi nisu valjano ili uopće obrazložili zašto nisu saslušali direktora tuženika iako su saslušali tužitelja.
17. Zato je, primjenom čl. 394. st. 1. ZPP, odlučeno kao pod t. I. izreke.
18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, imajući u vidu pravna shvaćanja ovoga suda sadržana u obrazloženju ove odluke, donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.
19. Točka II. izreke utemeljena je na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 16. listopada 2024.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek
