REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-803/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IT (ranije I), OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Ljiljani Maravić-Pirš, odvjetnici u Zagrebu, Kneza Branimira 5, protiv tuženika Zagrebačka banka d.d., OIB: 92963223473, Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, zastupane po punomoćnici Sanji Porobija, odvjetnici iz Odvjetničkog društva „Porobija i Porobija“, Zagreb, Iblerov trg 10/VII, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž - 336/2022-2 od 17. studenog 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P - 4222/2019-24 od 10. siječnja 2022., u sjednici održanoj 16. listopada 2024.,

p r e s u d i o  j e:

Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu kojim su utvrđene ništetnim odredbe Ugovora o namjenskom kreditu sklopljenog 8. veljače 2006., sve kako je to precizno određeno izrekom pod t. I. prvostupanjske presude i t. I. drugostupanjske presude, te kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 165.350,60 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ovaj iznos. Odlukom o parničnom trošku tuženik je obvezan naknaditi tužiteljici iznos od 25.079,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Rješenjem ovog suda broj Revd - 2035/2023-2 od 20. lipnja 2023. tuženiku je dopuštena revizija protiv drugostupanjske presude u odnosu na pravno pitanje: "Može li sud u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, tužbeni zahtjev tužitelja umanjiti s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama, na temelju materijalnopravnih prigovora tuženika koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK/CHF bio manji od tečaja HRK/CHF na dan isplate kredita?".

3. Protiv drugostupanjske presude tuženik je zbog prethodno naznačenog pravnog pitanja podnio reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno revizijskim navodima, odnosno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

4. Na reviziju nije odgovoreno.

5. Revizija je neosnovana.

6. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a, u povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Predmet spora je restitucijski zahtjev tužitelja na isplatu po osnovu povrata preplaćenih iznosa zbog ništetnih odredbi o valutnoj klauzuli iz sklopljenog ugovora o kreditu.

8. Tužitelj je s tuženikom 8. veljače 2006. sklopio ugovor o kreditu za iznos od 121.000,00 CHF u kunskoj protuvrijednosti. Utvrdivši ništetnim ugovorne odredbe kojim je tužitelj kao korisnik kredita obvezana platiti tuženiku odobreni iznos kredita u kojem su glavnica i kamate vezane uz valutu švicarski franak, pobijanom presudom primjenom odredbi čl. 1111. i čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23) prihvaćen je zahtjev tužitelja na isplatu 165.350,60 kn s pripadajućom zateznom kamatom.

9. Tuženik, u odnosu na pitanje koje je rješenjem ovog suda broj Revd - 2035/2023-2 od 20. lipnja 2023. dopušteno, reviziju temelji na razlozima: - da je tužitelj tijekom otplate kredita u određenom razdoblju plaćao manje iznose anuiteta u odnosu na iznos anuiteta određenog po tečaju CHF – HRK koji je vrijedio na dan isplate kredita,

- tako da je u tom razdoblju tužitelj imao koristi od ništetne ugovorne odredbe kojom je ugovorena valutna klauzula vezana uz švicarski franak, te - da su nižestupanjski sudovi iznose navedenih koristi trebali imati u vidu na način da su bili dužni uzeti u obzir i manje plaćeno od strane tužitelja, jer se samo tako može utvrditi visina imovine stečene od strane tuženika, a samim time i visina obveze koja se pod uvjetom ostalih pretpostavki ima vratiti tužitelju.

10. S druge strane, u odnosu na pitanje koje je rješenjem ovog suda dopušteno, nižestupanjske presude u dijelu koji se odnosi na negativnu tečajnu razliku temelje se na razlozima prema kojim „...a čije eventualno postojanje tuženik samo paušalno navodi kao prigovor nalazu i mišljenju.“ Dakle, u relevantnim razlozima da za taj iznos tuženik nije postavio protutužbeni zahtjev, niti istaknuo prigovor radi prebijanja kako to nalažu odredbe ZPP-a.

11. S obzirom na razloge kojima tuženik u odnosu na pitanje koje je rješenjem ovog suda dopušteno temelji reviziju, treba reći da shvaćanje drugostupanjskog suda u odnosu na postavljeno pitanje ne odstupa od shvaćanja ovog suda koje je izraženo u odluci broj Rev - 549/23-4 od 18. prosinca 2023., a prema kojem: „...u slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK – CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita...“.

12. Dakle, shvaćanje drugostupanjskog suda u odnosu na postavljeno pitanje ne odstupa od shvaćanja ovog suda, pa kako je drugostupanjski sud pobijanom presudom pravilno primijenio materijalno pravo, valjalo je na temelju odredbe čl. 391. st. 6 ZPP-a reviziju odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 16. listopada 2024.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek