1

Poslovni broj Gž-1588/2022-4

 

 

 

Poslovni broj Gž-1588/2022-4

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Ksenije Dimec kao predsjednice vijeća, Ive Smokvina Dadasović kao sutkinje izvjestiteljice i Larise Gačanin kao članice vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača J. V. iz Z., OIB:…., radi provedbe jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, odlučujući po žalbama vjerovnika Republika Hrvatska, Ministarstvo, OIB:….., zastupan po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Z. izjavljenim protiv Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Sp-2245/21-8 od 26. travnja 2022.g. i Sp-2245/21-12 od 06. lipnja 2022.g. i o žalbi vjerovnika Suvlasnici stambene zgrade u Z., ….zastupani po G. s. k. g. d.o.o. Z., OIB: ….izjavljenoj protiv  Rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod od posl. br. Sp-2245/21-8 od 26. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 14. prosinca 2023.,

 

   r i j e š i o    j e

 

I.              Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika Republika Hrvatska, Ministarstvo, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Sp-2245/2021-8 od 26. travnja 2022.

 

II.              Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika Republika Hrvatska, Ministarstvo, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Sp-2245/2021-12 od 06. lipnja 2022.

 

III.              Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika Suvlasnici stambene zgrade u Z., , zastupani po G. s. k. g. d.o.o. Z., te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. Sp-2245/2021-8 od 26. travnja 2022. 

 

Obrazloženje

                                                

1.              Rješenjem prvostupanjskog suda pod posl. br. Sp-2245/2021-8 od 26.04.2022.g. u točci I) izreke otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača J. V. iz Z. ( dalje: potrošač ), dok je u točci II) izreke zaključen predmetni

postupak stečaja, a toč. III) izreke  je oslobođen potrošač preostalih obveza u odnosu na vjerovnike Z. H. d.o.o. Z., H. z. za z. o. Z., Republika Hrvatska, Ministarstvo, Suvlasnici stambene zgrade u Z., , zastupani po G. s. k. g.  d.o.o. Z., H. d.d. Z. i  V. i o. d.o.o. Z..

 

2.              Također je Rješenjem prvostupanjskog suda pod posl. br. Sp-2245/2021-12 od 06.06.2022.g. odbijen prijedlog vjerovnika Republike Hrvatske, Ministarstvo za donošenjem dopunske odluke po rješenju od 26.04.2022.g.

 

3.              Protiv citiranog Rješenja od 26.04.2022.g. žalbu su podnijeli vjerovnici Republika Hrvatska, Ministarstvo i Suvlasnici stambene zgrade u Z., ….zastupani po G. s. k. g.  d.o.o. Z. iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP), a koji propis se  primjenjuje na temelju odredbe čl. 10. Stečajnog zakona ( NN 71/2015, 104/2017 i 36/2022, dalje SZ ) i čl. 79. o. Zakona o stečaju potrošača ( NN 100/15 i 67/18, dalje ZSP).

 

4.              U žalbi protiv Rješenja od 26.04.2022.g. vjerovnik Republika Hrvatska, Ministarstvo u bitnom navodi da je u konkretnom slučaju potrošač izjavio da nema imovine, iako je utvrđeno da prima mirovinu, pa da navedeno ukazuje na to da je potrošač nepošten slijedom čega da nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka jednostavnog stečaja potrošača. Stoga da predlaže preinačenje pobijanog rješenje, odnosno ukidanje i vraćanje na ponovni postupak.

 

5.              U žalbi vjerovnik Suvlasnici stambene zgrade u Z., …zastupani po G. s. k. g.  d.o.o. Z. u bitnom navodi da se stajalištem prvostupanjskog suda da vjerovnik nije dokazao postojanje pokretnina narušava načelo ravnopravnosti stranaka jer se na vjerovnika stavlja nerazmjeran teret dokaza da potrošač u vlasništvu posjeduje pokretnine koje je moguće unovčiti obzirom da je to nemoguće dokazati, osim za onu imovinu za koju se vodi javni upisnik, odnosno registar. Stoga da je sud bio dužan izvršiti provjeru kako bi osigurao jednakost stranaka u postupku, odnosno provesti očevid na adresi potrošača slijedom čega je također predložio preinačenje pobijanog rješenja, odnosno podredno ukidanje i vraćanje na ponovni postupak.

 

6.              U žalbi protiv Rješenja od 06.06.2022.g. vjerovnik Republika Hrvatska, Ministarstvo u bitnom navodi da je sud neosnovano oslobodio potrošača obveza koje ima prema Republici Hrvatskoj, da je neosnovan zaključak suda da šutnja potrošača utječe na njegovo poštenje, te da je sud trebao obzirom da potrošač ima redovita primanja tj. mirovinu sukladno čl. 79. h. st. 5. ZSP-a naložiti potrošaču da u roku od 12 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju jednostavnog stečaja potrošača uplaćuje na račun suda određeni iznos stalnog novčanog primanja radi namirenja vjerovnika. Predlaže preinačenje pobijanog rješenja, odnosno podredno ukidanje i vraćanje na ponovni postupak.

 

7.              Žalbe nisu osnovane.

 

8.              Na temelju ocjene provedenih dokaza, sud prvog stupnja u pobijanom Rješenju od 26.04.2022.g. utvrđuje da je Financijska agencija (dalje: FINA) podnijela, dana 07.01.2020.g. prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, da se potrošač po pozivu nije u roku od 15 dana očitovao, niti dostavio popis imovine slijedom čega da se smatra da je suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja potrošača, da iz Očevidnika kojeg vodi FINA proizlazi da potrošač ima evidentirane tražbine radi prisilnog ostvarenja u ukupnom iznosu glavnice 7.037,15 kn i neprekinuto razdoblje blokade od 3756 dana, kao i da osnove koje je FINA prestala izvršavati temeljem čl. 12 Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ( NN 68/18) iznose 10.967,81 kn.

 

9.              Također sud utvrđuje da vjerovnici potrošača nisu povodom poziva iz oglasa od 07.01.2020.g. objavljenog na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, obavijestili sud o postojanju druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, već da je vjerovnik Republika Hrvatska dostavio podatak da potrošač prima mirovinu. Nadalje utvrđuje da je  sukladno odredbi čl. 79.f st. 2 ZSP, putem nadležnih tijela pribavio podatke o imovini potrošača, te je utvrđeno da je potrošač u proteklom trogodišnjem razdoblju prije donošenja odluke ostvario oporezive primitke od mirovine ukupno 119.708,08 kn (prosječno oko 3.325 kn mjesečno), da potrošač ima 2 blokirana transakcijska računa i jedan tzv. zaštićeni račun izuzet od blokade, da nije evidentiran kao vlasnik nekretnina, da je bio evidentiran kao vlasnik udjela u trgovačkom društvu B.-C. d.o.o. u stečaju koje je neaktivno i čija vrijednost udjela da iznosi 0,00 kn, te da nema nikakve druge imovine.

 

10.              Konačno prvostupanjski sud utvrđuje da potrošač nije nepošten samo iz razloga što nije dostavio popis imovine, te da činjenica da potrošač osim dva blokirana transakcijska računa (na kojima se provodi pljenidba) ima otvoren i tzv. zaštićeni račun na koji mu isplatitelj mirovine uplaćuje dio primanja koja ne mogu biti predmetom ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona), a preostali dio na transakcijski račun potrošača koji se plijeni u postupku naplate, ukazuje na to da potrošač  nema daljnjeg raspoloživog iznosa za namirenje vjerovnika u ovom postupku koji bi na bazi 12 mjeseci iznosio 10.000,00 kn, a koji bi se smatrao imovinom koja bi ulazila u stečajnu masu.

 

11.              Prema stavu prvostupanjskog suda u predmetnom slučaju ispunjene su zakonske pretpostavke za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, pa kako je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 10.000,00 kn, da postoje uvjeti propisani odredbom čl. 79.g. st. 1. ZSP-a za istovremeno otvaranje i zaključenje postupka, zbog čega odlučuje kao u točkama I i II pobijanog rješenja, te temeljem čl. 79.g. st. 4. ZSP-a oslobađa potrošača od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje i vjerovnike iz čl. 79. a. ZSP-a.

 

12.              Nadalje sud prvog stupnja u pobijanom Rješenju od 06.06.2022.g. odbija kao neosnovan prijedlog vjerovnika Republike Hrvatske, Ministarstvo za donošenjem dopunske odluke po rješenju suda 26.04.2022.g. jer da je iz predmetne odluke razvidno da je  odlučio o svim zahtjevima o kojima je trebao odlučiti pri čemu da se ukazuje da je u toč. 8. obrazloženja navedeno iz kojeg razloga se potrošač ne smatra nepošten, kao i zašto preostala imovina (po uplati na zaštićeni račun) ne može predstavljati stečajnu masu potrošača.

 

13.              Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka u smislu čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. ZPP-a, uz daljnju primjenu čl. 10. SZ-a, te čl. 23. i čl. 79.o. ZSP-a, ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP-a.

 

14.              Isto tako, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz citiranih zakonskih odredbi utvrđujuću da su u konkretnom slučaju ostvarene sve potrebne pretpostavke za donošenje pobijanih rješenja.

 

15.              U odnosu na žalbene razloge vjerovnika Republika Hrvatska, Ministarstvo i Suvlasnika stambene zgrade u Z., ....zastupani po G. s. k. g.  d.o.o. Z., u odnosu na pobijano Rješenje od 26.04.2022.g. glede poštenja potrošača valja istaknuti slijedeće.

 

16.              Prema odredbi čl. 2. ZSP-a cilj tog zakona je da se pošteni potrošač oslobodi od obveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima (st 1.) dok je st. 2. istog članka propisano da se poštenje potrošača utvrđuje prema njegovu ponašanju prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača, te prema njegovom ponašanju tijekom sudskog postupka i razdoblja provjere ponašanja u skladu sa odredbama toga zakona. Ocjena je li potrošač pošten ili nije pošten u smislu čl. 2. st.2. ZSP-a ovisi o utvrđenjima u svakom konkretnom slučaju, pri čemu je sud dužan uzeti u obzir ponašanje konkretnog potrošača u odnosu na kojeg je postupak pokrenut.

 

17.               U konkretnom slučaju potrošač nije dostavio suglasnost za provođenjem postupka, niti popis imovine, pa se temeljem čl. 79.c st. 4. i 5. ZSP-a smatra da je suglasan sa postupkom i da je izjavio da nema imovine iz koje se mogu namirivati njegovi vjerovnici.

 

18.              Protivno tumačenju vjerovnika, ovaj sud drži da pasivnost potrošača u vidu toga da nije dostavio popis imovine, ne znači automatski da se radi o nepoštenom potrošaču. Naime, prema zaključku Vrhovnog suda RH sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 27.11.2019.g., u situaciji kada se potrošač ne očituje na poziv FINE iz čl. 79. b ZSP-a, pa se smatra da je suglasan da se provede jednostavni postupak stečaja nad njegovom imovinom na temelju odredbe čl. 79. c st. 2. ZSP-a, ne primjenjuje se zakonska presumpcija o nepostojanju ovršive imovine potrošača, već u tom slučaju sud prvog stupnja utvrđuje da li potrošač ima ovršive imovine ili nema (vanjskim provjerama ili iz dokaza koje dostave vjerovnici) pa ako utvrdi da potrošač ima ovršivu imovinu čija je vrijednost manja od 10.000,00 kn, otvoriti će i zatvoriti jednostavni postupak stečaja potrošača i osloboditi potrošača od preostalih obveza. 

 

19.              U konkretnom slučaju iz stanja spisa proizlazi da je sud prvog stupnja sukladno čl. 79.c. st.2. ZSP-a, izvršio sve potrebne provjere radi utvrđenja postojanja eventualne imovine potrošača, pa i primitka po osnovi mirovine potrošača koje potrošač prima na tzv. zaštićeni račun ( koji primitci ne mogu biti predmetom ovrhe ), a ostatak se plijeni u postupku naplate. 

 

20.              Slijedom navedenog, a kako je prvostupanjski sud utvrdio tzv. vanjskom provjerom ovršivu imovinu potrošača, kao i da potrošač u posljednje tri godine prije otvaranja ovog postupka nije raspolagao svojom imovinom, tada se u okolnostima

 

 

konkretnog slučaja može zaključiti da je riječ o poštenom potrošaču u smislu čl. 2. st. 2. ZSP-a.

 

21.              U odnosu na žalbene navode valja istaknuti i da jednostavni postupak stečaja potrošača predstavlja jednu specifičnu mjeru tzv. "otpisa dugova" koja se poduzima s ciljem poboljšanja likvidnosti u Republici Hrvatskoj i to provedbom specifičnog sudskog postupka - jednostavnog postupka stečaja potrošača u okviru kojeg bi se jedna grupa potrošača (onih koji imaju relativno mala dugovanja, nemaju sredstava za njihovo namirenje a dugogodišnje blokade računa dovode u pitanje njihovu egzistenciju) oslobodila svojih obveza i čime bi im bio omogućen novi početak. Upravo polazeći od takve svrhu postupka ( koji je hitan) ZSP sadrži pravila te određene presumpcije kojima bi se trebala osigurati efikasnost njegove provedbe ( VS RH, Rev 340/2022 ).

 

22.              Dakle, opći cilj Zakona i uvođenja instituta stečaja potrošača je razviti sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta insolventnim potrošačima za reprogramiranje njihovih obveza ili novi početak, a vjerovnicima omogućiti ravnomjerno namirenje njihovih tražbina. Posebni ciljevi Zakona su stvaranje uvjeta da se kroz neformalne (neinstitucionalne) i formalne (institucionalne) okvire postigne dogovor između vjerovnika i potrošača oko restrukturiranja postojećih tražbina, stvaranje uvjeta za odgovorno i ekonomski racionalno ponašanje potrošača te rasterećenje sustava od bezuspješnih i višestrukih ovršnih postupaka ( VS RH, Rev 1316721).

 

23.              Nisu osnovani niti žalbeni navodi vjerovnika da je sud prvog stupnja trebao provesti očevid na licu mjesta na nekretnini potrošača, te utvrditi da li potrošač ima pokretnina koje mogu biti unovčive kao stečajna masa jer iz stanja elektroničkog spisa kao i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je sud prvog stupnja po službenoj dužnosti postupao upravo kako to nalaže odredba članka 24. st. 3. ZSP-a i čl. 79.f st. 2. ZSP-a, odnosno da je vanjskom provjerom utvrdio da potrošač nema imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, niti raspolaganja imovinom koja su poduzeta u posljednje 3 godine.

 

24.              Konačno valja istaknuti da po stavu ovog suda u konkretnom slučaju nije narušeno načelo prava na procesnu ravnopravnost stranaka ili pravo na jednakost oružja koje podrazumijeva da niti jedna od stranaka ne smije imati važniju prednost u odnosu prema svom protivniku, te da se svakoj strani u postupku mora dati razumna mogućnost da iznese svoj slučaj, uključujući svoje dokaze, pod uvjetima koji je ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj prema protivnoj strani i to iz razloga što je sud tijekom postupka u kontekstu dokaza i u kontekstu relevantnih odredbi ZSP-a ( čl. 24. st. 3. ZSP-a i čl. 79.f st. 2. ZSP-a ) službenim putem utvrdio imovinu potrošača.

 

25.              Glede žalbenih razloga vjerovnika Republika Hrvatska, Ministarstvo u odnosu na pobijano Rješenje od 06.06.2022.g. valja istaknuti da je sud pravilno odbio prijedlog za donošenjem dopunskog rješenja jer je prvostupanjski sud odlučio o svim zahtjevima o kojima je morao odlučiti. Naime, sud je u obrazloženju Rješenja od 26.04.2022.g. iznio razloge zbog čega potrošača ne smatra nepoštenim, te zbog čega primitci po osnovi mirovine ne mogu predstavljati ovršivu masu, a sa kojim razlozima se slaže i ovaj drugostupanjski sud.

 

26.              Naime, u konkretnom slučaju je provedenim postupkom utvrđeno da se na mirovini potrošača kao stalnim mjesečnim primanjima provodi ovrha zbog čega se dio mirovine isplaćuje na tzv. zaštićeni račun slijedom čega nema uvjeta za primjenu odredbe čl. 79.h. toč. 5. ZSP-a, na koju se poziva vjerovnik Republika Hrvatska, Ministarstvo jer se ta odredba odnosi na stalna novčana primanja na kojima se ne provodi ovrha.

 

27.              Slijedom navedenog, a primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a odlučeno je kao u točci I., II. i III. izreke ovog rješenja.

 

 

U Rijeci 14. prosinca 2023.                                                                                                                                  

 

 

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

 

        Ksenija Dimec, v.r.