Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-561/2024-8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Marijana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šarić, u kaznenom predmetu protiv optuženog EG zbog kaznenog djela protiv pravosuđa – neizvršavanjem sudske odluke iz članka 311. stavak 3. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama optuženika izjavljene osobno i po braniteljici Tamari Posavec, odvjetnici iz Varaždina, protiv presude Općinskog suda u Varaždinu broj K-415/2022- 47 od 6. rujna 2023., u javnoj sjednici održanoj 15. listopada 2024. u nazočnosti optuženika i braniteljice optuženika, odvjetnice Tamare Posavec,

    p r e s u d i o  j e

    I. Djelomično se prihvaćaju žalbe optuženog EG, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se za kazneno djelo zbog kojeg je prvostupanjskom presudom optuženi SG proglašen krivim na način da se, na temelju članka 311. stavak 1. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci.

    II. U preostalom dijelu žalbe optuženog EG odbijaju se kao neosnovane te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Varaždinu broj K-415/2022-47 od 6. rujna 2023., optuženi SG proglašen je krivim da je počinio kazneno djelo protiv pravosuđa – neizvršavanjem sudske odluke iz članka 311. stavak 3. u vezi stavka 1. KZ/11. Na temelju članka 311. stavak 1. KZ/11 optuženi SG osuđen je na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom EG u izrečenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, počev od uhićenja optuženika 26. kolovoza 2022. do 24. studenog 2022., kada je optuženiku ukinut istražni zatvor i pušten je na slobodu. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22., dalje: ZKP), optuženi SG se oslobađa obveze da u cijelosti naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP, te nagrade i nužnih izdataka postavljene mu braniteljice na teret proračunskih sredstava.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio optuženik osobno i po braniteljici Tamari Posavec, odvjetnici iz Varaždina, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu optuženika i preinači pobijanu presudu na način da optuženika oslobodi optužbe, podredno ukine pobijanu presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a sasvim podredno da preinači pobijanu presudu na način da optuženiku izrekne blažu kaznu.

    3. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    4. Na temelju članka 475. stavak 2. ZKP braniteljica optuženika zatražila je da bude pozvana na sjednicu drugostupanjskog vijeća te su o sjednici drugostupanjskog vijeća izviješteni državni odvjetnik, optuženik i braniteljica optuženika. Na sjednici drugostupanjskog vijeća prisustvovao je optuženi SG i braniteljica optuženika, odvjetnica Tamara Posavec, dok nije pristupio državni odvjetnik. Iznoseći žalbene razloge braniteljica optuženika i optuženik u cijelosti su ostali pri svim žalbenim navodima iznesenima u žalbi na prvostupanjsku presudu, ponavljajući iste u svim bitnim dijelovima.

    5. Žalbe optuženika su djelomično osnovane.

    6. Bitnu povredu kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP žalitelj vidi u činjenici neprihvaćanja obrane optuženika da je do pozivanja mobilnog telefona bivše supruge došlo slučajno. Smatra da su već samim obrazlaganjem postupanja optuženika u izravnoj namjeri od strane prvostupanjskog suda, umjesto da se obrazloži obrana optuženika o slučajnom pozivanju bivše supruge, razlozi koji su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni.

    6.1. Međutim, suprotno takvom žalbenom navodu, koji u osnovi predstavlja i žalbeni navod pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ispravno je prvostupanjski sud pod točkama 16. i 16.1. pisanog obrazloženja svoje presude naveo zbog čega nije prihvatio obranu optuženika o slučajnom telefonskom pozivanju bivše supruge optuženika. Posebice je pri tome objasnio zašto nije moguće prihvatiti obranu optuženika da je mogao vidjeti kroz džep svojih hlača da se „mobitel osvijetlio” nakon što je slučajno pozvao broj njegove bivše supruge, a zbog čega nije prihvatljiv navod žalitelja da je prvostupanjski sud propustio obrazložiti zašto ne vjeruje optuženom. Dakle, upravo suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud za svoje utvrđenje dao sasvim jasne, koncizne i neproturječne razloge koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud kao drugostupanjski, pa se na taj dio obrazloženja prvostupanjske presude upućuje žalitelja.

    7. Nadalje, optuženik ističe i povredu kaznenog zakona koju vidi u prekoračenju optužbe, ističući da kaznenopravna radnja koja mu se stavlja na teret u odnosu na događaj od 24. kolovoza 2022. godine, a za koju je također oglašen krivim nije moguće počiniti u pokušaju već samo kada je ista kaznenopravna radnja dovršena, zbog čega zaključuje da u odnosu na događaj od 24. kolovoza 2022. za koji je također oglašen krivim, nema kaznenopravne radnje iz članka 311. stavak 3. KZ/11 (kažnjivo po članku 311. stavak 1. KZ/11) za koju je također oglašen krivim.

    7.1. Nije sporno da je optuženom EG izrečena samostalna mjera opreza na temelju odredbe članka 98.a ZKP-a i to ona iz članka 98. stavak 2. točka 4., 5. i 10. ZKP-a. Dakle jedna od navedenih mjera opreza koju osporava žalitelj u odnosu na događaj od 24. kolovoza 2022. je i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s bivšom suprugom (točka 5., stavak 2., članka 98. ZKP-a). U odnosu na navedeno, prvenstveno treba naglasiti da radnju kaznenoga djela iz članka 311. stavak 3. KZ/11 točka 5. čini onaj tko se ne pridržava samostalne mjere opreza koja mu je određena sudskom odlukom pri čemu je, u konkretnom slučaju, irelevantno da li je optuženik uspio ostvariti kontakt sa žrtvom u odnosu na koju su izrečene predmetne samostalne mjere opreza, već je bitna namjera uspostavljanja predmetnog kontakta, odnosno poduzimanje radnji da bi se konkretan kontakt sa žrtvom ostvario.

    7.2. U odnosu na sam osporavani događaj od 24. kolovoza 2022. treba istaknuti da je u postupku utvrđeno da je optuženi SG **.**.2022. pušten iz zatvora o čemu je bila obavještena oštećena LG, bivša supruga optuženog EG (u odnosu na koju su predmetne mjere i izrečene kao i u odnosu na njihovog zajedničkog sina). Iz iskaza oštećene LG utvrđeno je da je već drugi dan u jutarnjim satima bila pozivana sa mobilnog telefona sestre optuženika a nakon što se na taj telefonski poziv nije javila, jer sa istom inače nije u čestom i redovitom kontaktu, tog istog dana je u večernjim satima primila telefonski poziv od optuženog EG na koji se također nije javila. Da je poziv od sestre optuženog uslijedio u svezi sa traženjem optuženog EG proizlazi iz daljnjeg navoda LG koja je iskazivala o razgovoru između sestre optuženika i nje koji se dogodio 25. kolovoza 2022., a u kojem joj je rekla razloge svog pozivanja 24. kolovoza 2022. Dakle analiza slijeda događaja ukazuje da se ne radi o slučajnom telefonskom pozivanju optuženika kako se to pokušava prikazati žalbom već o stvarnoj i upornoj namjeri ostvarivanja kontakta optuženog EG sa bivšom suprugom LG. Zbog navedenog sama činjenica neuspjelog uspostavljanja kontakta do kojeg nije došlo upravo zbog radnje oštećene LG koja na poziv optuženog EG nije odgovarala, ne ukazuje na zaključak da u radnji optuženika nisu ostvareni svi bitni subjektivni i objektivni elementi kaznenog djela za kojeg je i u odnosu na ovu osporavanu radnju činjenja – optuženi SG oglašen krivim upravo kao što je to i zaključio i obrazložio u svojoj presudi i prvostupanjski sud. U prilog navedenom govori i činjenica koja također proizlazi iz dijela iskaza oštećene LG, da je iste večeri kada je optuženi SG izišao iz zatvora na balkonu pronašla cvijeće, a ujutro utvrdila i da su iz poštanskog sandučića odnesene poštanske obavijesti koje su glasile na ime optuženog EG. Dakle, iako nije moguće sa nespornom sigurnošću tvrditi i da je cvijeće ostavio optuženi SG kao i da je sa mobitela svoje sestre i neposredno pokušao uspostaviti kontakt sa bivšom suprugom LG **.**.2022. u jutarnjim satima, sve te okolnosti u svojoj cjelini i dovedene u svezu sa navodim „slučajnim pozivanjem“ optuženog EG prema oštećenoj LG ukazuju na neuvjerljivost obrane optuženog EG, odnosno na njegovu namjeru da ostvari kontakt sa bivšom suprugom LG usprkos samostalnoj mjeri opreza koja mu je izrečena.

    8. Zbog svega naprijed iznesenog nije u pravu optuženi SG i kada u žalbi osporava postojanje namjere uspostavljanja kontakta sa bivšom suprugom LG navodeći da je stvarna svrha bila pribava braniteljske dokumentacije. Naime, namjera je svjesno i voljno ostvarenje određenog kaznenog djela koja u sebi sadrži intelektualnu i voljnu komponentu. Intelektualna predstavlja svijest o djelu, dok voljna pretpostavlja svijest o činjeničnim okolnostima koje pripadaju slici određenog kaznenog djela. U konkretnom slučaju nije sporno da je optuženi SG bio svjestan činjenice da mu je samostalna mjera opreza koje se bio dužan pridržavati nakon što je pušten iz zatvora 23. kolovoza 2022., a to ujedno znači i da je bio svjestan ne samo sudske odluke kojom mu je mjera opreza izrečena već je bio svjestan i posljedice njezina kršenja. Upravo zato, kao što to utvrđuje i obrazlaže prvostupanjski sud u svojoj presudi pod točkom 16.3. pisanog obrazloženja, u situaciji kada je i prije kolovoza 2022. godine optuženi SG podnosi zahtjev za stjecanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata, koji potom i ponavlja nakon kolovoza 2022. godine, iz čega proizlazi da ne podnošenjem konkretnog zahtjeva u kolovozu 2022. optuženi SG ne propušta nikakav krajnji rok za posebni upravni postupak za utvrđenje njegovog tjelesnog invaliditeta, očito je da traženje braniteljske dokumentacije koristi samo kao opravdanje za uspostavu kontakta sa bivšom suprugom LG. Slijedom takovog utvrđenja razvidno je da je u odnosu na sve kaznenopravne radnje za koje je i oglašen krivim optuženi SG postupao u izravnoj namjeri ostvarivanja kontakta sa bivšom suprugom LG, upravo kao što je to i utvrdio prvostupanjski sud u svojoj presudi, a zbog svega prethodno navedenog valjalo je odbiti i žalbeni navod pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

    9. Međutim, u pravu je optuženi kada u žalbi navodi da je prvostupanjski sud prilikom izbora vrste i visine kazne nedovoljno cijenio činjenicu koja se odnosi na broj kaznenopravnih radnji za koje je optuženog SG oglasio krivim. Upravo uvažavajući navedeno uz već istaknute, kako olakotne tako i otegotne okolnosti od strane prvostupanjskog suda, posebice činjenicu da je isti svojim ponašanjem pred prvostupanjskim sudom doprinio bržem i učinkovitijem postupku sud je bio mišljenja da je istom potrebno izreći blažu kaznu zatvora. Naime, prilikom odmjere kazne zatvora potrebno je poći od činjenice da kazna s jedne strane mora predstavljati osudu za počinjeno kazneno djelo ali ne i odmazdu za isto, te uvažavajući uz navedene osobne okolnosti na strani optuženog SG, ovaj sud je bio mišljenja da izrečena kazna u trajanju od po 5 (pet) mjeseci kazne zatvora po svojoj vrsti i visini u cijelosti ispunjava svrhu kažnjavanja koja je zakonom predviđena kako sa osnove specijalne tako i sa osnove generalne prevencije.

    10. Budući da nisu utvrđene bitne povrede na koje drugostupanjski sud povodom žalbe pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP-a, valjalo je podnesenu žalbu optuženika na temelju članka 482. ZKP-a djelomično prihvatiti te je pobijanu presudu preinačiti u odluci o kazni na način kako je to odlučeno pod točkom 1. izreke presude, dok je u ostalom dijelu, na temelju članka 482. ZKP-a žalba optuženika odbijena te je u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđena prvostupanjska presuda.

    U Zagrebu, 15. listopada 2024.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Gordana Mihela Grahovac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.