Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj KO-127/2013-148
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, sudac Petra Primc, kao sudac pojedinac, uz sudjelovanje zapisničara Tee Stojić Bah, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice CM, optužene optužnicama Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci (dalje: ODO Rijeka) broj KMP-DO- 178/13 od 12. ožujka 2014. i broj KMP-DO-124/13 od 12. prosinca 2013. zbog kaznenog djela iz čl. 236. st. 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11 i 144/12, dalje KZ/11), nakon održane javne rasprave zaključene 14. listopada 2024. u nazočnosti zamjenika ODO Rijeka KM, okrivljenice CM i branitelja Samira Ilijazija, odvjetnika iz [adresa] i javne objave 15. listopada 2024. u nenazočnosti uredno pozvanih ODO Rijeka, okrivljenice CM i branitelja Samira Ilijazija, odvjetnika iz [adresa], donio je, objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljenica CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], odo oca C i majke K rođ. S, rođena **.**.1993. u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, po zanimanju fotograf, neudana, majke jednog mlt. djeteta, zaposlena u Caffe bar Roma Matulji, s mjesečnim primanjima od 800,00 Eura, s prebivalištem u [adresa], bez vrijedne imovine, vojsku nije služila, bez čina, bez odlikovanja,
k r i v a j e
što je
1.dana 30. siječnja 2013. u popodnevnim satima u Rijeci, u ulici Korzo bb, u trgovinama mobilnih operatera Tele 2 i T-Mobile, u nakani da se domogne nepripadne imovinske koristi, nakon što je prethodno u caffe baru PIN, Pavlinski trg bb, iskoristivši trenutnu odsutnost SM iz njezine torbice izvadila i uzela njezinu osobnu iskaznicu,
a) u prodavaonici mobilnog operatera Tele 2 u Robnoj kući RI, obmanula tamo zaposlenu djelatnicu, na način da se predstavila kao SM predočivši pritom njezinu osobnu iskaznicu, a temeljem čega joj je djelatnica uvjerena u istinitost njezinih tvrdnji i radnji predala mobilni telefon Sony Xperia LT 22 kojega je potom prodala NN osobi, oštetivši time SM za novčani iznos od 2.401,00 kuna,
b) u prodavaonici mobilnog operatera T-Mobile obmanula tamo zaposlenu djelatnicu, na način da se predstavila kao SM predočivši pritom njezinu osobnu iskaznicu, a temeljem čega joj je djelatnica uvjerena u istinitost njezinih tvrdnji i radnji predala mobilni telefon Sony Xperia J+X-MINI kojega je potom prodala NN osobi, oštetivši time SM za novčani iznos od 2.145,38 kuna,
2.dana 27. veljače 2013. oko 14,00 sati u Rijeci, u trgovinama mobilnih operatera TMobile, Tele 2 i Vip, zajedno i dogovorno sa LM, ŽM i NN muškom osobom, s ciljem da se domogne nepripadne imovinske koristi , nakon što je prethodno od EM i GM zatražila njihove osobne iskaznice navodeći da joj iste trebaju za prodaju sekundarnih sirovina, neistinito prikazujući da će ih po obavljenoj prodaji vratiti uz novčanu nadoknadu od 200,00 kuna svakom, pa kada su joj ovi uvjereni u istinitost njezinih navoda svoje osobne iskaznice predali, prema unaprijed stvorenom prijevarnom planu, sa navedenim iskaznicama u trgovinama mobilnih operatera zasnovala u njihovo ime ugovorne odnose i to:
a) na prodajnom mjestu Hrvatskog telekoma d.d. broj RI12, obmanula tamo zaposlenu djelatnicu na način da je uz pomoć ŽM koji se lažno predstavio kao FM predočivši pritom njegovu osobnu iskaznicu, zasnovala u ime potonjeg pretplatnički odnos, dok se ona osobno lažno predstavila kao EM predočivši pritom njezinu osobnu iskaznicu temeljem čega je djelatnica, uvjerena u istinitost njihovih tvrdnji i radnji predala im mobilne telefone Sony Xperia J+X MINI koje je ona potom prodala NN osobama oštetivši time GM za novčani iznos od 1.632,96 kuna i EM za novčani iznos od 2.718,40 kuna.
b) na prodajnom mjestu VIP net d.o.o., obmanula tamo zaposlenu djelatnicu na način da je uz pomoć NN muške osobe koja se lažno predstavio kao FM predočivši pritom njegovu osobnu iskaznicu, zasnovala u ime potonjeg pretplatnički odnos, dok se ona osobno lažno predstavila kao EM predočivši pritom njezinu osobnu iskaznicu temeljem čega je djelatnica, uvjerena u istinitost njihovih tvrdnji i radnji predala im mobilne telefone Tip Xperia miro ST23 i Tip Xperia miro bijeli, koje je ona potom prodala NN osobama oštetivši time GM i EM za novčane iznose od najmanje 2.474,88 kuna svakoga,
c) na prodajnom mjestu Tele2 d.o.o. obmanula tamo zaposlenu djelatnicu na način da se lažno predstavila kao EM predočivši pritom njezinu osobnu iskaznicu te preuzela mobilni aparat Sony Ericsson ST15 Blacka kojeg je potom prodala NN osobi za neutvrđeni novčani iznos, oštetivši time EM za novčani iznos od najmanje 841,00 kuna,
dakle, s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist dovela nekoga lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga navela da na štetu svoje imovine nešto učini,
čime je počinila jedno produljeno kazneno djelo protiv imovine – prijevarom iz čl. 236. st. 1. KZ/11,
pa se okrivljenica CM zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – prijevarom iz čl. 236. st. 1. KZ/11 u svezi čl. 52. KZ/11 osuđuje na
KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1
(JEDNE) GODINE.
Na temelju čl. 56. KZ/11 okrivljenici CM se izriče UVJETNA OSUDA na način da se kazna zatvora na koju je okrivljenica osuđena neće izvršiti ako okrivljenica u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 i 143/12, dalje: ZKP/08) nalaže se okrivljenici CM nadoknaditi troškove kaznenog postupka i to troškove paušala iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 u visini od 300,00 Eura (tristotineeurainulacenti) sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Na temelju čl. 452. toč. 6. ZKP/08 protiv
Okrivljenice CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca C i majke K rođ. S, rođene **.**.1993. u [adresa], državljanke Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, po zanimanju fotograf, neudane, majke jednog mlt. djeteta, zaposlene u Caffe bar Roma Matulji, s mjesečnim primanjima od 800,00 Eura, s prebivalištem u [adresa], bez vrijedne imovine, vojsku nije služila, bez čina, bez odlikovanja,
ODBIJA SE OPTUŽBA
da bi
1.dana 30. siječnja 2013. u popodnevnim satima u Rijeci, Ulica Korzo bb, a) u prodavaonici mobilnog operatera Tele 2, u Robnoj kući RI stavila potpis kao SM na zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa broj NK 3969462 na dvije godine za broj [broj telefona], s ciljem da takav zahtjev uporabi kao pravi i uporabila takav zahtjev kao pravi,
b) u prodavaonici mobilnog operatera T-Mobile, stavila potpis kao SM na zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa broj 14587389 na dvije godine za broj [broj telefona], s ciljem da takav zahtjev uporabi kao pravi i uporabila takav zahtjev kao pravi,
2. dana 27. veljače 2013. oko 14,00 sati u Rijeci,
a) na prodajnom mjestu Hrvatskog telekoma d.d. broj RI12 stavila svoj potpis kao EM na zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa broj 14989730 na dvije godine za broj [broj telefona], s ciljem da takav zahtjev uporabi kao pravi i uporabila takav zahtjev kao pravi,
b) na prodajnom mjestu VIPnet d.o.o. stavila svoj potpis kao EM na zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa broj 1.20621424 na dvije godine za broj [broj telefona], s ciljem da takav zahtjev uporabi kao pravi i uporabila takav zahtjev kao pravi,
c) na prodajnom mjestu Tele 2 d.o.o. stavila svoj potpis kao EM na zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa broj 20264721 na dvije godine za broj [broj telefona], s ciljem da takav zahtjev uporabi kao pravi i uporabila takav zahtjev kao pravi,
dakle, da bi izradila lažne isprave s ciljem da se takve isprave uporabe kao prave i uporabila ih kao prave,
pa da bi time počinila kazneno djela krivotvorenja – krivotvorenjem isprave iz čl. 278. st. 1. KZ/11 u svezi čl. 52. KZ/11.
Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u slučajevima u st. 2. do 5. istog članka.
Na temelju čl. 158. st. 2. ZKP/08 oštećenici se sa imovinskopravnim zahtjevima upućuju u parnicu.
Obrazloženje
ODO Rijeka podnijelo je 12. prosinca 2013. optužnicu posl. br. KMP-DO-124/13, protiv okrivljenice CM (dalje: okrivljenica), kojom ju tereti da je počinila kazneno djelo protiv imovine – prijevarom iz čl. 236. st. 1. u svezi čl. 52. KZ/11 u stjecaju s kaznenim djelom krivotvorenja – krivotvorenje isprava iz čl. 278. st. 1. u svezi čl. 52. KZ/11.
ODO Rijeka podnijelo je 12. ožujka 2014. optužnicu posl. br. KMP-DO-178/13, protiv okrivljenice, kojom ju tereti da je počinila kazneno djelo protiv imovine – prijevarom iz čl. 236. st. 1. u svezi čl. 52. KZ/11 u stjecaju s kaznenim djelom krivotvorenja – krivotvorenje isprava iz čl. 278. st. 1. u svezi čl. 52. KZ/11.
Rješenjem ovoga suda poslovni broj Kv-513/14, KO-127/13 od 24. veljače 2015. spojeni su gore navedeni predmeti te je odlučeno provesti jedinstveni kazneni postupak. Izjašnjavajući se o osnovanosti optužbe na raspravi, okrivljenica je izjavila da se ne smatra krivom za učin kaznenih djela za koje se optužbama tereti, pa je svoju obranu iznijela na kraju dokaznog postupka.
U tijeku dokaznog postupka pročitana je kaznena prijava u dijelu koji se odnosi na mjesto, vrijeme i podnositelja i imovinskopravni zahtjev, prigovor oštećenice podnesen TMobile-u, zahtjev oštećenice za privremeno isključenje broja [broj telefona], original zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa kod Tele 2 operatera na ime ĆM SM uz presliku pritom predočene osobne iskaznice, original zahtjev potpisan imenom SM kod T-Mobile, nadopuna podataka Hrvatskog telekoma o zasnivanju pretplatničkog odnosa SM od 4. prosinca 2013. U svojstvu svjedoka saslušani su **.**.2016. FM (list 146 spisa) i UM (list 147 spisa), dana 14. travnja 2016. svjedokinja LM (list 162 spisa), saslušan je ŽM (list 289 spisa, 336 spisa ii 363 spisa), dana 22. prosinca 2016. svjedok VM 8list 209 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje grafološkog vještačenja izvršenog od Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 17 ožujka 2017. (list 319 do 330 spisa). Dana 17. ožujka 2017. saslušana je CMN (list 332 spisa), Pročitan je VIP d.o.o. korisnički račun broj 1.20621426 za razdoblje od 1. do 31. ožujka 2013., Tmobile pretplatnički račun na ime FM za ožujak 2013., odgovor na prigovor na petplatnički broj [broj telefona] od 21. ožujka 2013., očitovanje operatera Tele2 d.o.o. upućeno EM **.**.2013., R1 račun za telekomunikacijske usluge Tele2 na ime EM za razdoblje od 1. veljače do 28. veljače 2013., dopis Vipneta d.o.o upućen na ime EM od 9. ožujka 2013., Tmobile odgovor na prigovor upućen EM od 21. ožujka 2013., nalaz i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić broj 51101- 114/3-7031/2-13 od 13. studenog 2013., original zahtjev Tmobile od 27. veljače 2013. na ime FM sa računom broj 197/RI12/164, original zahtjev Tmobile na ime EM od 27. veljače 2013. sa računom broj 196/RI12/164, dopis Tmobile o zasnivanju pretplatničkih odnosa EM i GM.
Pročitan je nalaz i mišljenje grafološkog vještačenja izvršenog od Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 5. veljače 2020. (list 349 do 359 spisa), dopunski nalaz i mišljenje grafološkog vještačenja izvršenog od Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 19. siječnja 2022., te dopunski nalaz i mišljenje grafološkog vještačenja izvršenog od Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 19. siječnja 2022, dana 26. travnja 2024. saslušana je vještakinja Željka Tkalac, (list 436 spisa), pročitan je dopunski nalaz i mišljenje grafološkog vještačenja izvršenog od Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 18. lipnja 2024., Pročitana je dokumentacija sada A1 operatera sa prilozima sa lista 476 do 480 spisa), pročitan je dopis Telemach operatera od 9. listopada 2024., dopis Hrvatskog telekoma od 16. listopada 2024.
Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je okrivljena počinila jedno produljeno kazneno djelo prijevare iz čl. 236. st. 1. KZ/11 u svezi s člankom 52. st. 1. KZ/11, na način opisan u izreci ove presude.
Svjedok FM je u svojem iskazu 9. veljače 2016. u bitnom izjavio da što se tiče pretplatničkog odnosa sa Vipnetom da je njegov prigovor prihvaćen da on nije sklopio taj pretplatnički ugovor pa da su izbrisali njegovo dugovanje i od njega da ništa ne potražuju po tom osnovu. Njemu da je VM jedne prilike rekao da je on potpisao jedan zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa na njegovo ime. Postavio je imovinskopravni zahtjev u visini od 10.000,00 kuna. Također, svjedok je izjavio da je negdje krajem veljače 2013. njegova supruga otišla sa njegovom sestrom LM na kavu i sa njima da je bila i okrivljena. Okrivljena da joj je rekla da ona i njezin dečko se bave prodajom sekundarnog otpada i onda kada dođu na otkupnu stanicu sa određenom količinom željeza svatko od osoba da može prodati za novčani iznos do 1.000,00 kuna. Obzirom na to da je rekla da bi bilo dobro da joj on i supruga daju osobne iskaznice kako bi mogla izvršiti prodaju od po 1.000,00 kuna, a zauzvrat da će njima dati svakome po 200,00 kuna. U to vrijeme on i supruga da su bili u teškoj financijskoj situaciji, a obzirom na činjenicu da je sestra od supruge LM kazala kako je to već učinila u nekoliko navrata onda da su se odlučili CM posuditi osobne iskaznice. Istoga dana okrivljena da je došla na vrata od njihova stana i oni da su joj dali iskaznice, a idućega dana poslijepodne da je došla LM i vratila im osobne iskaznice i dala im novčane iznose od 200,00 kuna. Nakon par dana LM da im je ispričala kako je na traženje okrivljene potpisala ugovore za tri različita tele operatera nakon čega da je mobitele i kartice dala okrivljenoj. Nakon nekoliko dana da ga je nazvala telefonom i rekla mu neka provjere kod tele operatera da nije okrivljena slučajno i u njihovo ime sklopila pretplatničke ugovore. Nakon tog poziva oni da su išli to provjeriti te da su došli do saznanja da je okrivljena sklopila u njihovo ime ugovore sa Tcom-om, Vipnet-om i Tele2, točnije, na njegovo ime da je sklopila sa Vip-om i Tcom-om, a na ime supruge sa sva tri operatera. Oni da su pokušali stupiti u kontakt sa okrivljenom ali samo da im je jednom odgovorila porukom da je u Bosni i da će se javiti. Kada je LM rekao kako im je to mogla učiniti obzirom na tešku financijsku situaciju ona da je počela plakati i rekla da joj je žao. Saslušana EM (sada FM) je u svojem iskazu u bitnome navela da okrivljenu poznaje duže vrijeme jer da je sa njezinom sestrom išla u osnovnu školu. Okrivljena da je njezinoj sestri napunila glavu kako se bavi sklapanjem ugovora sa tele operaterima na koji način da dolazi do novih mobilnih uređaja koje preprodaje, a sve te sklopljene ugovore da joj neka nepoznata osoba izbriše i na taj način od nje otklanja obvezu podmirivanja istih. Oko 20-tog veljače da je bila na kavi sa sestrom i okrivljenom i okrivljena da je rekla da ima prijatelja koji joj odnekuda nabavlja željezo i onda ona to prodaje na otkupnoj stanici. Navela je da je problem što može prodati željezo do iznosa od maksimalno 1.000,00 kuna, a koji limit je ona već iskoristila. Budući da su suprug i ona bili u teškoj materijalnoj situaciji, a ona da je rekla da će svakome platiti iznos od 200,00 kuna za uslugu. Iste večeri okrivljena da je došla kod njih i oni da su njoj dali osobne iskaznice. Drugi dan da je došla njezina sestra i vratila je iskaznice i dala im svakome po 200,00 kuna. Nakon otprilike dva tjedna njezina sestra da je njoj kazala kako je zajedno sa CM na njezin nagovor u svoje ime zaključila pretplatničke ugovore sa tri tele operatera. Po zaključenju ugovora mobitele da je predala okrivljenoj a ona je ostala s pretplatničkim obvezama. Sestra da je uvidjela što je učinila tek kada su joj počeli pristizati računi. Obzirom da ju je počela gristi savjest sestra da joj je poslala poruku da provjerimo da nije slučajno okrivljena sklapala ugovore i u njihovo ime. Okrivljena da je potpisala sve tri pretplatničke obveze u njezino ime, a u ime njezinog supruga da je jednu pretplatu potpisao dečko od okrivljene koji se zove ŽM, a drugu pretplatu dečko čije je ime FM doznao preko Facebooka. Ona da je pokušala kontaktirati okrivljenu, ista da joj se samo jednom javila te da joj je rekla "jebiga" i poklopila slušalicu. Poznato joj je da je okrivljena to napravila u odnosu na više osoba. Ona da nije podmirila nikakve novčane iznose iz ugovornih obveza pa da niti ne postavlja imovinskopravni zahtjev.
Saslušana svjedokinja LM je u svojem iskazu 14. travnja 2016. navela da je u veljači 2013. srela okrivljenu i da su se našle na kavi kojom prilikom da joj je ispričala kako ima poznanika koji radi u Tmobile-u i da ako bi ona pristala ići sklopiti s njima ugovor i uzeti određeni mobilni aparat on da može nakon toga izbrisati iz sustava sve te podatke a ona da u konačnici ne bi morala plaćati nikakvu obvezu po sklopljenom ugovoru. Ona da je ispitivala okrivljenu da li je to sigurno tako a ona da joj je rekla da se ne mora ništa brinuti. Taj dan da su otišle u Tmobile i Tele2 a idućega dana u Vip. Isti dan nakon što da je sklopila prva dva ugovora okrivljena da je nazvala nekog svog poznanika za kojeg joj nije dozvolila da ga vidi nego joj je rekla da se sakrije, a ona mu je na Žabici predala njezina dva mobitela marke Sony Xperia i još jedan mobitel i iste je prodala, a njoj je nakon toga dala iznos od 600,00 kuna. Idući dan da je sve to ponovila sa trećim mobitelom za kojeg je sklopila ugovor u Vipu i taj dan da joj je dala 100,00 kuna. Nakon toga iz dana u dan da ju je zvala da nabavi neke osobne iskaznice od prijatelja kako bi na isti način sklapale ugovore, a ova da joj je rekla da ona ne poznaje nikoga i da tko bi na nešto takvo pristao. Nakon toga je od nje tražila da nabavi iskaznicu od svoje sestre i neka joj kaže da joj je iskaznica potrebna za prodaju bakra. Njezina sestra da na to nije htjela pristati ali jednoga dana okrivljena da je naišla na nju i sestru u ZTC-u dok su pile kavu ispričala joj da joj treba osobna iskaznica za prodaju bakra jer da njezin dečko ima puno toga doma, ali da se mjesečno može prodati na osobnu iskaznicu samo do određenog iznosa. Njezina sestra da je na to pristala i dala njoj osobnu iskaznicu, a idućeg dana je ona tu iskaznicu trebala predati okrivljenoj. Nakon što su se razišle okrivljena je telefonom nazvala njezinu sestru i pitala da li bi joj mogla dati osobnu iskaznicu i od supruga na što je sestra pristala te je okrivljena osobno tu večer otišla kod njih u stan i uzela Reneovu osobnu iskaznicu. Okrivljena im je rekla da će svakome dati iznos od 200,00 kuna. Iduće dana ona da je osobno okrivljenoj dala iskaznicu od sestre. Našle su se u Tower centru i našle se sa prijateljem od okrivljene koji se zvao VM. Prvo da su otišle u Tmobile gdje da je prodavač primijetio da osoba sa osobne iskaznice ne sliči okrivljenoj i samo da joj je rekao da traženi mobitel nema pa su otišle. Potom da su otišle u TELE2 u društvu tog dečka i tamo da su zaključili ugovor samo na njezinu sestru. Ugovor da je potpisala okrivljena te je ona i uzela mobilni uređaj. Nakon toga da su otišle u Vip gdje je okrivljena potpisala ugovor za EM a taj dečko za GM. Poslije su otišle u grad u Tmobile, ovaj dečko je rekao da mora otići kući a okrivljena je nazvala svojeg dečka ŽM. Okrivljena se je raspravljala sa prodavačicom i shvatila je da mora platiti određeno novčani iznos pa je otišla iz prodavaonice i išla prodati ona tri mobitela koja su prethodno kupili. Kada se je vratila nije joj govorila koliko je novaca dobila i u kojoj poslovnici je platila za svaki mobitel negdje oko 100,00 kuna. ŽM je na brzinu potpisao ugovor umjesto GM, a CM umjesto njezine sestre. Nakon toga okrivljena da je i ta dva mobitela otišla prodati a njoj da je dala 200,00 kuna i osobne iskaznice da ih odnese sestri. Okrivljena da joj je nakon što je ona sklopila ugovore u svoje ime u više navrata ju zvala i tražila da nabavi osobne iskaznice od prijatelja kojom prilikom da bi joj govorila da ako to ne učini da joj niti jedan od ugovora neće biti poništen i da će sve obveze po njima morati platiti. Navela je da je kod Tele2 platila pet rata od po 730,00 kuna i da joj je ostalo za platiti još pet rata. Sa Vip-om da se je dogovorila daće nastaviti koristiti preplatu koju da plaća 200,00 kuna mjesečno, od Tmobile-a da je platila prvi račun od 600,00 kuna, drugo od 700,00 kuna i jedno pet računa od 300,00 kuna. To da je sve platila.
Svjedok VM je u svojem iskazu naveo da okrivljenu poznaje preko prijatelja i da ne zna ništa o tome da bi okrivljena zasnivala pretplatničke odnose u trgovinama Tmobile, Tele2 i Vip na ime drugih osoba. On da nije potpisivao nikakav zahtjev za zasnivanjem pretplatničkog odnosa na ime neke druge osobe.
Svjedok CMN je u svojem iskazu u bitnom navela da je bila sa okrivljenom na kavi i kada je išla u WC okrivljena da joj je najvjerojatnije iz torbice uzela osobnu iskaznicu. Nakon toga ona da je otišla na posao u pekaru. Nakon nekog vremena u pekaru da je došla okrivljenica te da joj je donijela njezinu osobnu iskaznicu kojom prilikom da joj je rekla da joj je iskaznica ostala na stolu. Nakon nekoliko mjeseci njoj da su počeli stizati računi od Tele2 i Tmobile-a. Jedna osoba koja da je išla u razred sa okrivljenom da joj je javila da se je to dogodilo još nekim osobama. Ona da je podnijela prigovor Tmobile i Tele2 te kaznenu prijavu na policiji. Tmobile i Tele2 da nisu prihvatili njezin prigovor i rekli su da tek nakon pravomoćnosti presude mogu prebaciti taj dug na drugu osobu. Potpis na ugovorima o zasnivanju pretplatničkih odnosa da nije njezin potpis.
Iz nalaza i mišljenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 17. ožujka 2017. proizlazi da SM nije skriptor potpisa na zahtjevima od 30. siječnja 2013., da FM nije skriptor potpisa na zahtjevima od 27. veljače 2013. te da EM nije skriptor potpisa na zahtjevima od 27. veljače 2013.
Svjedok ŽM je u svojem iskazu naveo da ništa nije poznato o navodima iz optužnice, U veljači 2013. okrivljenica da je bila njegova djevojka. LM da zna iz viđenja, VM da poznaje, a GM da ne poznaje i da ga nikada nije vidio. On i okrivljenica da nisu nikada prodavali sekundarni otpad. Saslušan dopunski na okolnost navoda iz presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-899/15 od 26. veljače 2019. svjedok je naveo da on to nije napravio i da je proglašen krivim bez ikakvih dokaza.
Iz presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K-899/15 od 26. veljače 2019. pravomoćne od 7. svibnja 2020. utvrđeno je da je ŽM proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela krivotvorenja – zlouporabe osobne iskaznice iz čl. 289. KZ/11 na štetu GM.
Iz nalaza i mišljenja vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 13. studenog 2013. proizlazi da okrivljenica dolazi u obzir kao eventualni skriptor spornog potpisa EM, a ŽM da dolazi u obzir kao eventualni skriptor spornog potpisa FM.
Iz nalaza i mišljenja vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić proizlazi da okrivljenica vrlo vjerojatno - gotovo sigurno jest skriptor spornih potpisa SM na zahtjevima za zasnivanje pretplatničkih odnosa od 30. siječnja 2013.
Iz nalaza i mišljenja vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 19. siječnja 2022. proizlazi da nema temelja za indetifikaciju okrivljene kao skriptora spornih potpisa EM.
Iz nalaza i mišljenja vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 6. listopada 2022. proizlazi da vještačenje ponovno nije bilo moguće izvršiti (nakon dostave potpisa okrivljenice sa osobne iskaznice).
Saslušana izvanraspravno vještakinja Željka Tkalac dana 26. travnja 2024. izjavila je da je okrivljenica prilikom pisanja koristila mala tiskana slova, a što da ne odgovara potpisu EM koja je pisala malim pisanim slovima. Zbog toga da nije moguće usporediti navedene rukopise. Nadalje, navela je kako je okrivljenica u mogućnosti pisati malim pisanim slovima kao što da je vidljivo na fotografiji sa lista 395 spisa.
Okrivljenica je u na kraju dokaznog postupka upitna da li želi iznositi svoju obranu izjavila do obranu ne želi iznositi.
Iz reproducirane snimke prvog ispitivanja okrivljenice od 8. svibnja 2013. kod Prve Policijske postaje Rijeka okrivljenica je u odnosu na kaznena djela koja joj se stavljaju na teret optužnicom ODO Rijeka poslovni broj KMP-DO-124/13 iskazala da se smatra krivom. Navela je da je nazvala SM i zamolila ju da joj da svoju osobnu iskaznicu jer da joj treba za otkup željeza, SM je rekla da nema problema i dala joj je osobnu iskaznicu. Prvo da je otišla kod Tele 2 operatera i tamo potpisala ugovor kao ĆM i uzela telefon Xperia, a potom da je otišla u Tmobile na Korzu i potpisala ugovor kao SM i uzela opet mobitel Xperia J. Nakon toga da je prodala mobitele nekom čovjeku za iznos od 1.200,00 kuna. Novac da joj je trebao za odjeću i za hranu. Osobnu iskaznicu da je vratila SM te da joj nije rekla za što ju je koristila. Na prvi ugovor da je kao adresu navela svoju adresu prebivališta u [adresa], a na drugi ugovor da je stavila adresu od SM. Navela je da joj je žao zbog učinjenog te da je voljna nadoknaditi štetu SM.
Iz reproducirane snimke prvog ispitivanja okrivljenice od 15. siječnja 2014. u odnosu na kaznena djela iz optužnice ODO Rijeka poslovnog broja KMP-DO-178/13 proizlazi da je tom prilikom okrivljenica navela da su EM i FM znali za što će ona koristiti njihove osobne iskaznice i da će ona zasnivati pretplatničke ugovore na njihovo ime i onda da će mobitele prodati i onda da će zadržati 200,00 kuna, a ostatak novaca da će dobiti oni. Tvrdi da nije ona potpisala ugovore već LM.
Sud je na temelju č. 421. st. 1. toč. 3 ZKP/01 odbio dokazni prijedlog optužbe za dopunskim saslušanjem ĐM jer je navedena svjedokinja već bila ispitana neposredno pred sudom, ista je navela da joj je za potrebe vještačenja nužno imati rukopis okrivljenice pisan malim pisanim slovima, a iz postupanja okrivljenice je jasno kako ona ne želi pisati malim pisanim slovima, jer je u nekoliko navrata pozivana da piše malim pisanim slovima, međutim ista uporno piše malim tiskanim slovima iako je u mogućnosti pisati malim pisanim slovima (utvrđeno iz potpisa okrivljenice sa osobne iskaznice), stoga je ocjenjeno da je dokazni prijedlog neprikladan.
Slijedom prethodno provedenog dokaznog postupka osnovano je zaključiti kako je okrivljenica počinila produljeno kazneno djelo protiv imovine – krivotvorenje isprave iz čl. 278. st. 1. u svezi s čl. 52. KZ/11.
U ovom je postupku u odnosu na produljeno kazneno djelo prijevare iz čl. 236. st. 1. u svezi čl. 52. KZ/11 nesporno da su ugovori o zasnivanju pretplate potpisani na ime SM dana **.**.2013. kod Tele 2 i Tmobile, EM dana **.**.2013. kod Hrvatskog telekoma, VIPnet d.o.o. i Tele 2 d.o.o., te ČM dana **.**.2013. kod VIPnet d.o.o.
U ovom postupku je sporno da li je okrivljenica dana 30. siječnja 2013. ušla u prodavaonice Tele 2 i T-mobile te lažno predočila prodavačici da je ona SM te istoj predočila osobu iskaznicu SM uslijed čega su joj djelatnici navedenih operatera predali dva mobitela i to Sony Xperia LT22 i Sony Xperia J+X-MINI. Da je okrivljenica počinila kazneno djelo prijevare iz čl. 236. st. 1. KZ/11 dana 30. siječnja 2013. nesporno je u ovom postupku utvrđeno prvenstveno iz obrane same okrivljenice od 8. svibnja 2013. gdje je detaljno i okolnosno priznala u cijelosti kazneno djelo koje joj se stavlja na teret u ovom postupku u odnosu na oštećenu SM, a takvo priznanje je u suglasju sa iskazom oštećenice SM koja je pred sudom izjavila da je sa okrivljenicom bila na kavi i kada je išla u WC da joj je okrivljenica najvjerojatnije iz torbice uzela osobnu iskaznicu, dakle bila je u posjedu osobne iskaznice SM, a svjedokinja tvrdi da potpis na ugovorima o zasnivanju pretplatničkih odnosa nije njezin potpis. Također, iz nalaza i mišljenja vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić proizlazi da okrivljenica vrlo vjerojatno - gotovo sigurno jest skriptor spornih potpisa SM na zahtjevima za zasnivanje pretplatničkih odnosa od 30. siječnja 2013.
Dakle, na temelju takvih dokaza po stavu suda utvrđeno je da je okrivljenica dana 30. siječnja 2013. s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist prodajom mobilnih uređaja dovela u zabludu djelatnike teleoperatera Tele 2 i Tmobile koje je predočavajući im osobnu iskaznicu SM uvjerila da je ona SM te iste dovela u zabludu da je ona SM pa su joj ovi predali mobilne uređaje Sony Xperia LT22 i Sony Xperia J+X-MINI uvjereni u istinitost njezinih tvrdnji.
U odnosu na kazneno djelo prijevare iz čl. 236. st. 1. u svezi čl. 52. KZ/11 od dana 27. veljače 2013. također je po stavu suda nesporno utvrđeno da ga je počinila okrivljenica. Naime, EM i OM na identični način opisuju iz kojeg razloga su oni okrivljenici predali svoje osobne iskaznice (da bi ona prodala željezo i njima svakome dala 200,00 kuna). Sestra od EM, LM da im je nakon nekoliko dana ispričala da je na nagovor okrivljenice ona potpisala neke pretplatničke ugovore pa da su oni išli to provjeriti i utvrdili da imaju zasnovane ugovore sa Tmobile, Tele2 i VIPnetom. LM je detaljno opisala na koji način je okrivljenica sklopila ugovore u ime EM i ČM, kako je predočila njihove osobne iskaznice te kako je nakon toga te mobitele išla prodati.
Skreće se pozornost da sud nije bio u mogućnosti provesti grafološko vještačenje potpisa na ugovorima na ime EM i PM jer je po stavu ovoga suda okrivljenice vješto pokušala manipulirati svojim potpisom. Naime, u više navrata je okrivljenici naloženo da se potpiše malim pisanim slovima dok se je ova uporno potpisivala malim tiskanim slovima, pa je sud od PP Opatija pribavljao njezin potpis na osobnoj iskaznici iz kojeg potpisa je vještakinja zaključila da je okrivljenica u mogućnosti pisati malim pisanim slovima. Takovo ponašanje okrivljenice upućuje na pokušaj opstruiranja utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja te se po stavu suda radi o manevru okrivljenice da od sebe otkloni kaznenopravu odgovornost.
Nadalje, vezano za obranu okrivljenice, ista djelomično i priznaje počinjenje kaznenog djela 27. veljače 2013. uz to što tvrdi da su EM i OM bili upoznati sa razlozima za što će okrivljenica koristiti njihove osobne iskaznice te da je ona trebala uzeti 200,00 kuna a ostatak novaca predati njima. U tom djelu obrana okrivljenice je obeskrijepljena iskazima oštećenika kojima je sud povjerovao jer su djelovali iskreno, dok je obrana okrivljenice ocjenjena kao usmjerena na otklanjanje kaznenopravne odgovornosti.
Također, da je okrivljenica uz ŽM počinila predmetno kazneno djelo utvrđeno je iz pravomoćne ovosudne presude kojom je ŽM proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela krivotvorenja – zlouporabe osobne iskaznice iz čl. 289. KZ/11 na štetu GM. Također, na to da je okrivljenica počinila kazneno djelo 27. veljače 2013. proizlazi i iz nalaza i mišljenja provedenog vještačenja 13. studenog 2013. iz kojeg proizlazi da okrivljenica dolazi u obzir kao skriptor potpisa EM, a ŽM kao skriptor potpisa GM.
Dakle, na temelju takvih dokaza po stavu suda utvrđeno je da je okrivljenica dana 27. veljače 2013. s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist prodajom mobilnih uređaja, dovela u zabludu djelatnike teleoperatera Tele 2, Tmobile i Vip kojima je predočavajući im osobnu iskaznicu EM uvjerila da je ona EM i iste dovela u zabludu da je ona EM pa su joj ovi predali mobilne uređaje Sony Xperia J+X-MINI, Xperia miro ST23 I Xperia miro bijeli i Sony Ericsson ST15.
U postupku nije bila dovedena u pitanje ubrojivost okrivljenice u vrijeme počinjenja kaznenih djela, a s obzirom na svoju životnu dob i iskustvo okrivljenica je bila svjesna svojega postupanja. Okrivljenica je znala da takvo ponašanje predstavlja ponašanje koje je kaznenopravno nedopušteno i društveno neprihvatljivo, a postupala je s izravnom namjerom da bi se protupravno imovinski okoristila.
Slijedom prethodno provedenog dokaznog postupka osnovano je zaključiti kako je okrivljenica svojim postupanjem ostvarila bitna obilježja kaznenog djela protiv imovine – prijevarom iz čl. 236. st. 1. KZ/11 u svezi čl. 52. KZ/11. Naime, sud je zauzeo stajalište da se u nazočnom slučaju ne radi o više pojedinačnih kaznenih djela već o jednom produljenom kaznenom djelu prijevare iz čl. 236. st. 1. u svezi čl. 52. KZ/11, a to sve iz razloga kako slijedi. Prema čl. 52. st. 1. KZ/11 produljeno kazneno djelo je počinjeno kada počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenih djela, a koje s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.
U konkretnom slučaju okrivljenica se tereti da je svako pojedinačno kazneno djelo počinila na području Rijeke, u prodavaonicama teleoperatera, da se radi o istom načinu počinjenja kaznenih djela (prethodno predočavanje tuđih osobnih iskaznica, potom potpisivanje pretplatničkih ugovora i uzimanje mobilnihg uređaja), te da su djela počinjena u razmaku od jednog mjeseca. Iz navedenih nespornih činjenica proizlazi da je okrivljenica i 30. siječnja 2013. i 27. veljače 2013. postupala s istom namjerom da na prijevarni način dođe do mobitela u cilju da se protupravno imovinski okoristi. Dakle, postoji i prostorna i vremenska povezanost između kaznenih djela, stoga je po stavu ovoga suda zauzeto stajalište da se radi o jednom produljenom kaznenom djelu prijevare iz čl. 236. st. 1. KZ/11, odnosno da naprijed navedene okolnosti svaku pojedinačnu radnju okrivljenice povezuju u jedinstvenu cjelinu, stoga je sud zauzeo stajalište da se radi o produljenom kaznenom djelu prijevare iz čl. 236. st. 1. u svezi čl. 52. KZ/11.
Dakle, postoji i prostorna i vremenska povezanost gdje okrivljenica u razdoblju od jednog mjeseca, u nakani da se domogne nepripadne imovinske koristi, na istovrstan način vrši tj. čini kaznena djela prijevare.
Određujući vrstu i visinu kaznene sankcije, sud je okrivljenici olakotnim cijenio okolnost da je u trenutku počinjenja kaznenog djela okrivljenica bila mlađi punoljetnik i da je od počinjenja kaznenog djela prošlo dvanaest godina te da je u međuvremenu postala majka i da je kazneno neosuđivana. Otegotna okolnost nije utvrđena na strani okrivljenice.
Slijedom svih navedenih olakotnih okolnosti, sud je okrivljenicu za jedno produljeno kazneno djelo protiv imovine – prijevarom iz čl. 236. st. 1. KZ/11 u svezi čl. 52. KZ/11 izrekao kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a koja kazna se neće izvršiti ako okrivljenica u roku od tri godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 nalaženo je okrivljenici da nadoknadi troškove kaznenog postupka i to trošak paušala od 300,00 Eura koji iznos je odmjeren uzimajući u obzir visinu primanja okrivljenice i broj održanih rasprava.
Nadalje, u tijeku dokaznog postupka utvrđeno je kako je u odnosu na kazneno djelo krivotvorenja – krivotvorenje isprave iz čl. 278. st. 1. nastupila zastara. Naime, okrivljenica se tereti da je kazneno djelo krivotvorenja isprave počinila 30. siječnja 2013. i 27. veljače 2013. Za kazneno djelo krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. KZ/11 propisana je kazna zatvora do 3 godine. Prema čl. 81. KZ/11 propisano je da kazneni progon zastarijeva nakon 10 godina za kaznena djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od jedne godine. Obzirom da se okrivljenicu tereti da je kazneno djelo krivotvorenja isprave počinila 30. siječnja 2013. i 27. veljače 2013., zastara kaznenog progona nastupila je 30. siječnja 2023., odnosno 27. veljače 2023.
Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 u odnosu na odbijajući dio presude troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. – 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u slučajevima u stavku 2. - do 5. istog članka.
Okrivljenica se dalje upozorava sukladno čl.148. st. 6. ZKP/08 da ukoliko njezino imovno stanje u vrijeme izvršenja odluke o trošku bude takvo da bi plaćanjem tog troška bilo dovedeno u pitanje njezino vlastito uzdržavanje ili uzdržavanje osoba koje je ona po zakonu dužna uzdržavati, sud može, na njezin obrazloženi zahtjev, posebnim rješenjem osloboditi ju dužnosti naknade tih troškova. Okrivljenica je dužna uz svoj zahtjev priložiti dokaze o svom imovinom stanju, stanju svoje obitelji ili osoba koje je po zakonu dužna uzdržavati odnosno osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati nju. Iz dokaza o imovnom stanju moraju biti vidljivi ukupni prihodi unutar godine dana, podaci i stanje o računima u bankarskim i drugim financijskim institucijama te vlasništvo nad nekretninama, pokretninama pravima.
Oštećenici su sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevima upućeni u parnicu jer je ocjenjeno da podaci iz kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje.
Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Rijeci, 15. listopada 2024.
Zapisničar:
Sudac za mladež:
Tea Stojić Bah
Petra Primc
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog preslika iste.
Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud, kao sud drugog stupnja.
DNA:
1. ODO Rijeka
2. Okrivljenici CM
3. Branitelju okrivljenice Samiru Ilijaziju, odvjetniku iz Rijeke