REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2802/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Karlo Surić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Surić & Partneri u Zadru, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Pula-Pola poslovni broj Gž-181/2024-2 od 15. veljače 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj P-2509/2022-13 od 26. rujna 2023., na sjednici održanoj 15. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv u uvodu citirane drugostupanjske presude kojom je preinačenjem prvostupanjske presude kao pobijani dio odbijen zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva koji zahtjev je eventualno kumulirani zahtjev iz tužbe.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik predlaže odbiti prijedlog tužitelja kao neosnovan.
3. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), prema ocjeni revizijskog suda, postavljena pravna pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije:
„Je li činjenica da je nakon završetka obnove zemljišne knjige sklopljen kupoprodajni ugovor u odnosu na nekretninu koja je bila predmet obnove zemljišne knjige, a u kojem postupku stjecatelj nije sudjelovao, predstavlja drukčije činjenično stanje u smislu shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: SU-IV- 246/2015 od 17. rujna 2015., od onog činjeničnog stanja koje je postojalo u trenutku kada se o nekretnini raspravljalo u postupku obnove zemljišne knjige?
Je li drugostupanjski sud propustio u skladu s čl. 2. st. 2. ZPP-a, ali i svrhom instituta eventualne kumulacije, odlučiti o oba postavljena tužbena zahtjeva, onda kada je u povodu žalbe tuženika protiv prvostupanjske presude kojom je prihvaćen eventualni tužbeni zahtjev preinačio, odnosno odlučio samo o tom tužbenom zahtjevu, ne odlučujući o primarnom tužbenom zahtjevu o kojem je odlučio samo prvostupanjski sud?
Je li predlagatelju uskraćeno pravo na pravni lijek u odnosu na primarni tužbeni zahtjev u situaciji kada zbog nedostatka pravnog interesa nije bio ovlašten uložiti žalbu protiv presude kojom je usvojen eventualni tužbeni zahtjev, a naknadno je prvostupanjska presuda u povodu žalbe tuženika preinačena na način da je odbijen eventualni tužbeni zahtjev pa je stoga postupak pravomoćno okončan bez mogućnosti predlagatelja da u ijednom slučaju preispituje odluku?“,
nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Naime, tužitelj u odnosu na sva navedena pitanja kao razloge važnosti označuje da je riječ o pravnim pitanjima o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
4.1. Sam za sebe to nije razlog zbog kojeg se može dopustiti podnošenje revizije. Tužitelj ne navodi da bi u vezi postavljenih pitanja postojala različita praksa nižestupanjskih sudova koju bi trebalo ujednačiti, da odluka odstupa od prakse ovog suda ili da bi trebalo preispitati sudsku praksu, što je osnovni smisao revizijskog postupka.
4.2. Osim toga pobijana odluka u pogledu prvog pitanja ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovog suda. Tako je u odlukama Rev-1014/2014-2 od 13. lipnja 2018., Rev-1030/2014-3 od 15. svibnja 2018., Rev-830/2014-2 od 16. srpnja 2019. itd. izraženo shvaćanje da činjenica da je stranka sudjelovanjem u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga saznala da nekretnina koju posjeduje nije u zemljišnim knjigama upisana kao njezino vlasništvo već suprotne strane, da je njezin pošten posjed time prekinut jer da se ne može smatrati da od tog trenutka nije znala ili mogla znati da joj ne pripada pravo na posjed. Nije riječ o pitanju u pogledu kojeg bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.
4.3. U odnosu na preostala dva pitanja tužitelj ispušta iz vida da nije bilo zapreke da on protiv odbijajućeg dijela prvostupanjske presude izjavi žalbu.
5. Stoga u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 15. listopada 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
