REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-65/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ana Jurić Šimićev, odvjetnica u Zadru, protiv tužene Općine Ražanac, Ražanac XVII 61, OIB:02123994464, koju zastupa punomoćnica Ivanka Bosotina, odvjetnica u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-333/2022-3 od 20. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru broj P-2732/2019 od 1. ožujka 2022., u sjednici održanoj 15. listopada 2024.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je tužitelj stekao vlasništvo na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, zv. „[adresa], u naravi maslinjak površine 1147 m2, oranica površine 693 m2, pašnjak površine 698 m2 i vinograd površine 1129 m2, sveukupne površine 3667 m2, a koja nekretnina odgovara dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere zv. „[adresa], u naravi pašnjak, površine 2139 m2, koja nekretnina odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, zv. „[adresa], u naravi pašnjak površine 1498 m2, koja nekretnina odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, sve položene u k. o. [katastarska općina] i to za cijelo, pa je slijedom toga utvrđenja tužitelj ovlašten na temelju presude suda prvog stupnja, a nakon njezine pravomoćnosti zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na označenim nekretninama, upisom tog prava na svoje ime i to za cijelo, uz istodobno brisanje postojećeg upisa s imena tuženice (toč. I.). Ujedno je naloženo tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 5.262,50 kuna (toč. II.).
2. Presudom suda prvog stupnja odbijena je kao neosnovana žalba tuženice i potvrđena je presuda suda prvog stupnja (toč. I.), te su odbijeni kao neosnovani zahtjev tuženice za naknadu troška sastava žalbe i zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu (toč. II.).
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-613/2023-2 od 23. svibnja 2023. dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude zbog slijedećeg pitanja:
„Veže li rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige stranke koje su u njemu sudjelovale, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbe za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama te je li propuštanje ulaganja pravnog lijeka od utjecaja na osnovanost tužbenog zahtjeva koji se temelji na identičnom činjeničnom stanju?“
4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženica je podnijela reviziju navodeći pravno pitanje zbog kojeg je ovaj sud dopustio izjavljivanje revizije sukladno odredbi čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19
– dalje: ZPP) predlažući da se preinači pobijanu nižestupanjsku presudu, podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
5. U odgovoru na reviziju tužitelj predlaže reviziju tuženice odbaciti kao nedopuštenu, podredno odbiti kao neosnovanu.
6. Revizija tuženice nije osnovana.
7. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, u povodu revizije iz čl. 382. ZPP, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:
- da predmet spora obuhvaća nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere površine 3667 m2, koja odgovara dijelu nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere površine 2139 m2, koja odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere površine 1498 m2, koja odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, te da sve navedene čestice imaju ukupnu površinu od 7304 m2,
- da navedene predmetne nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere odgovaraju dijelu čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere,
- da je prema zapisniku zemljišnoknjižnog odjela prvostupanjskog suda sastavljenom u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] poslovni broj Z- 8276/2010/7318 od 8. srpnja 2015, ovdje tužitelj zatražio da se iste upišu kao njegovo vlasništvo tvrdeći da ih je stekao nasljeđivanjem od svojih roditelja i diobom s braćom i sestrama, a da su iste ograđene još početkom 20. stoljeća od strane njegovog oca ECE, koji ih je od tada držao u posjedu,
- da je taj navod tužitelja na navedenom zapisniku potvrdio povjerenik suda GC,
- da je u tom zemljišnoknjižnom postupku upisano pravo vlasništva na navedenim nekretninama u korist ovdje tužene Općine Ražanac,
- da iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] stare izmjere površine 98508 m2 temeljem izvida obavljenih za osnivanje zemljišnika za Općinu Ražanac bila upisana kao vlasništvo Porezne općine Ražanac sve do 1948., kada je upisana kao općenarodna imovina na kojoj je 1949. uknjiženo pravo upravljanja u korist Mjesnog Narodnog odbora,
- da iz zemljišnoknjižnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 1. rujna 2020. proizlazi da su nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] površine 3667 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 2139 m2 i kč. br. [katastarska čestica] k.o. površine 1498 m2, a koje sve odgovaraju dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, na temelju zapisnika poslovni broj Z-8276/2010/7318 od 8. srpnja 2015. upisane kao vlasništvo Općine Ražanac, u cijelosti,
- da iz katastarske evidencije (povijest posjedovanja) za dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je ta nekretnina od najstarijih podataka kojima se raspolaže za tu katastarsku općinu, a koji datiraju iz 1937., bila evidentirana kao posjed tadašnje Porezne općine Ražanac sve do prve revizije te općine 1955., kada je upisano više suposjednike između kojih i BC (otac tužitelja) na površini od 600 m2, te da takvo stanje ostaje nepromijenjeno do druge revizije 1975., kada se iza smrti BC kao posjednik upisuje njegova udovica ĐC, čiji upis egzistira i nadalje u vrijeme izdavanja podataka 9. svibnja 2013.,
- da iz Izvoda iz popisa katastarskih čestica za k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 9. svibnja 2013. proizlazi da nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] ima ukupnu površinu od 90838 m2, te da su kao posjednici na jednom manjem dijelu od 6590 m2 upisane fizičke osobe, među kojima i ĐC, na ukupno 970 m2, dok je na ostatku upisana Općina Ražanac,
- da je uviđajem na licu mjesta uz prisutnost vještaka geodetske struke ABC utvrđeno da nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] u naravi dijelom predstavlja ograđeno dvorište tužitelja, a dijelom neobrađeno zemljište sa stablima hrasta i maslinik sa starim maslinama, dijelom voćnjak s mladim maslinama i smokvama te dijelom vinograd, dok nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja neobrađeno zemljište, da sve tri nekretnine čine jedinstvenu cjelinu sa nekretninom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi kuća tužitelja s pomoćnim objektima, koja je cjelina ograđena suhozidom i u posjedu ovdje tužitelja, s time što se unutar granica posjeda nalaze „podzidi“,
- da iz iskaza svjedoka GC (rođ. 1957.), SC (rođ. 1939.) i NC (rođ. 1953.) proizlazi da je predmet spora bio ograđen suhozidom još dok su oni bili djeca, i to u površini kako je prikazan na skici sudskog uviđaja, a da je isti sagradio tužiteljev otac, da je danas tužiteljev posjed u istim granicama i da tužena isti nikada nije osporavala, da je dio predmeta spora u naravi vinograd kojeg da je posadio tužiteljev otac i isti je obrađivao dok su oni bili djeca, dok je preostali dio bio u naravi pašnjak.
9. Na temelju navedenih utvrđenja nižestupanjski sudovi su zaključili da se predmetne nekretnine nalaze u kontinuiranom nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika od 1955., a budući da je do 1997. proteklo više od 40 godina da su se u konkretnom slučaju stekle zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti na predmetnim nekretninama.
Nadalje nižestupanjski sudovi ocjenjuju da činjenica da tužitelj nije nakon što je 14. lipnja 2017. otvorena zemljišna knjiga formirana u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] podnio prigovor, a nakon njezinog zatvaranja i tužbu za ispravak, nije relevantna i ne sprječava sud da u ovoj pravnoj stvari raspravlja s obzirom da je predmetni postupak, kojim se traži utvrđenje prava vlasništva pokrenut prije nego je objavljen oglas o otvaranju ispravnog postupka glede novoformirane zemljišne knjige.
10. Revizijsko pitanje tuženice odnosi se na vezanost stranaka rješenjem donesenim u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, kada su stranke sudjelovale u tom postupku i nisu protiv donesenog rješenja izjavile prigovor, odnosno jesu li stranke koje su sudjelovale u postupku preoblikovanja zemljišne knjige prekludirane ili na bilo koji drugi način onemogućene u podnošenju tužbe u smislu odredbe čl. 130. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 31/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – dalje: ZVDSP).
11. Tuženica se pri tome poziva na Zaključak zauzet na sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima Građanskih odjela županijskih sudova od 17. rujna 2015. broj Su-IV-246/2015, a prema kojem rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama pa u prethodno navedenoj situaciji kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan. U situaciji kada se tužba temelji na drugačijem činjeničnom stanju (npr. takva stranka je naknadno tj. nakon okončanja zemljišnoknjižnog postupka stekla pravo vlasništva) uspjeh tužitelja ovisit će prvenstveno o tome je li ili nije dokazao osnovu tužbe.
12. Sukladno odredbi čl. 186.a Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126710, 55/13 i 60/13 - dalje: ZZK) kad se ispravni postupak otvori zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti, bez odgađanja objaviti javnim oglasom, između ostalog da je otvoren ispravni postupak glede otvorene zemljišne knjige, pa se sve osobe koje smatraju da bi trebalo u tu knjigu upisati nešto što nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red, pozivaju da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje prigovore postojećim upisima ili njihovu prvenstvenom redu u određenom roku (rok za ispravu) te da se, dok ne istekne oglasom određeni rok za prijave i prigovore ne smatra da su upisi u zemljišnu knjigu istiniti i potpuni.
13. Obzirom je u konkretnom slučaju, prema činjeničnom utvrđenju nižestupanjskih sudova, tužitelj podnio predmetnu tužbu prije završetka postupka obnove zemljišne knjige, nakon što je sastavljen zapisnik kod zemljišnoknjižnog odjela, odnosno prije nego je objavljen oglas o otvaranju ispravnog postupka glede novoformirane zemljišne knjige. U takvoj procesnoj situaciji očito je da je tužitelj podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva prije otvaranja ispravnog postupka, pa sama činjenica da isti nije tu tužbu podnio kasnije, po otvaranju ispravnog postupka, ne znači da bi tužba tužitelja bila nedopuštena, odnosno da bi tužitelja vezalo rješenje doneseno u postupku obnove zemljišne knjige. Naime, tužitelj je u svrhu zaštite svog prava vlasništva podnio tužbu tijekom postupka obnove, što se mora smatrati da isti nije suglasan sa stanjem zemljišne knjige kakvo je utvrđeno u postupku obnove zemljišne knjige. Stoga u takvoj procesnoj situaciji propuštanje ulaganja prigovora nema utjecaja na osnovanost tužbenog zahtjeva koji se temelji na identičnom činjeničnom stanju.
14. Slijedom iznesenog, nije osnovan revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
15. Kako je ovaj revizijski sud utvrdio da razlog zbog kojeg je revizija podnesena, i na koji se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena, ne utječe na donošenje drukčije odluke, to je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 15. listopada 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
