REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-367/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i umješača na strani tužiteljice UC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika 1. LC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2. BC, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje kao nasljednici iza pok. MC, a ona iza pok. TC, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice i umješača na strani tužiteljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-2652/2023-3 od 17. kolovoza 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P- 1046/2018-48 od 13. ožujka 2023., u sjednici održanoj 15. listopada 2024.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužiteljice i umješača na strani tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica i umješač na strani tužiteljice su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-2652/2023-2 od 17. kolovoza 2023. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda Rijeci, poslovni broj P-1046/2018-48 od 13. ožujka 2023. Prijedlog je podnesen povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje "jer im je u prijašnjem postupku dana 28. siječnja 2020. Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacio reviziju poslovni broj Rev-3686/2019- 2 kao nedopuštenu, budući da vrijednost pobijanog dijela presude nije prelazila iznos od 200.000,00 kuna".
2. Tuženici nisu odgovorili na prijedlog tužiteljice i umješača na strani tužiteljice za dopuštenje revizije.
3. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 2. i članka 387. stavka 2. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/20, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da predlagateljice nisu učinile vjerojatnim da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima u vezi s pobijanim rješenjem povrijeđeno temeljno ljusko pravo na pravično suđenje.
4. Naime, pobijanim je rješenjem odbijen prijedlog tužiteljice i umješača na strani tužiteljice za ponavljanjem postupka okončanog pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda, poslovni broj P-1046/2018 od 13. srpnja 2018. Ponavljanje postupka je bilo zatraženo iz razloga propisanog odredbom članka 421. stavka 1. točke 5. ZPP, a prijedlog je odbijen zato što su sudovi ocijenili da krivotvorenje isprave ili ovjeravanje neistinitog sadržaja, kao razlog za ponavljanje postupka u smislu spomenute zakonske odredbe, da bi bile osnova za dopuštenje ponavljanja postupka, mora u času podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka biti dokazano pravomoćnom sudskom odlukom. Takav dokaz predlagateljice nisu dostavile, već su prijedlog utemeljile samo na tvrdnji o krivotvorenju i lažnom prikazivanju činjenica. U takvim je okolnostima pravno shvaćanje na kojem je utemeljeno pobijano rješenje podudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženim primjerice u rješenju poslovni broj Rev-304/2014-2 od 4. ožujka 2014.
5. Povredu temeljnog prava na pravično suđenje zajamčenog odredbom članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 - dalje: EKLJP) i člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustava RH), predlagateljice u osnovi nalaze u tvrdnji o nezakonitosti pravomoćne presude donesene u postupku čije se ponavljanje traži.
6. Međutim, kod činjenice da su sudovi dali ozbiljne, razborite, uvjerljive, logične i dostatne razloge za odbijanje prijedloga za ponavljanje postupka u odnosu na razloge zbog kojih je ponavljanje postupka zatraženo, a da su, k tome, ti razlozi podudarni s razlozima sadržanim i u stabilnoj praksi revizijskog suda, najviši sud ocjenjuje da se pobijana odluka ne može smatrati arbitrarnom niti očito nerazumnom, pa stoga sadržaj prijedloga ni njegovi prilozi na upućuju na zaključak da tužiteljica i umješač u okolnostima konkretnog slučaja nisu imali pravično suđenje.
7. U okolnostima kada, dakle, tužiteljica i umješač na njezinoj strani nisu učinili vjerojatnim da im je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, njihov je prijedlog koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. listopada 2024.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
