Poslovni broj: Usž-895/2024-9

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Eveline Čolović Tomić, Senke Orlić-Zaninović i Ane Berlengi Fellner, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja: MH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po opunomoćenici Sanji Bravar, odvjetnici u Rijeci, Riva 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe DH (ranije: EH) iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Nikola Kardum, odvjetnik u Rijeci, Janeza Trdine 2/IV, radi građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj:6 Us I-249/2023-10 od 21. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 15. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 6 Us I-249/2023-10 od 21. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastavljanje žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/22-02/399, URBROJ: 531-07-1- 3-1/4-23-3 od 4. siječnja 2023. i građevinske dozvole Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Opatiji, KLASA: UP/I-361-03/19-06/0255, URBROJ: 2170-03-06/4-22-45 od 21. srpnja 2022. Ujedno se točkom II izreke presude odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora i nalaže se tužiteljima da zainteresiranim osobama nadoknade trošak upravnog spora u iznosu od 2.000,00 eura, u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude (točka III izreke).

2. U pravovremenoj žalbi tužitelji iz svih zakonskih razloga pobijaju ovakvu presudu prvostupanjskog suda.

3. Tužitelji prije svega ističu da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje u sporu odnosno propustio je utvrditi odlučne činjenice, zanemarena je činjenica da je investitorica EH nezakonito povećala površinu građevne čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sve kako bi suprotno stvarnom stanju zadovoljavala propisani uvjet minimalne površine građevne čestice koji iznosi 600 m2 sve sukladno čl. 45. Urbanističkog plana uređenja naselja Opatija. Rješenjem od dana 26. lipnja 2019. godine, KLASA: UP/I-932-07/19-02/160, URBROJ: 541-17-03/7-19-2, usvojen je zahtjev investitorice temeljem kojega je površina građevne čestice nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povećana sa 579 m2 na navodnih 617 m2 (sa objektom 637 m2). Protiv navedenog rješenja tužitelj MH je pokrenuo upravni spor te je presudom Upravnog suda u Rijeci, posl. br. UsI-944/2022, poništeno rješenje Državne geodetske uprave i predmet vraćen na ponovni postupak. Kao bitno ističe da, u slučaju da tužitelj uspije u postupku, planirana gradnja ne bi zadovoljavala propisani uvjet minimalne površine građevne čestice koji iznosi 600 m2 sukladno čl. 45. Urbanističkog plana uređenja naselja Opatija obzirom da je prije provođenja spornog elaborata navedena nekretnina imala površinu 579 m2. Također ne može biti bez značaja to što se je na međi između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i građevne čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazio zid sa živicom (fotografije priložene u spis u prigovoru GH) koji je investitorica, bez suglasnosti ostalih suvlasnika, srušila te na taj način nezakonito povećala površinu svoje građevne čestice. U obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud uopće nije uzeo u obzir navode iz upravne tužbe u kojoj tužitelji navode da rušenje zida predstavlja izvanredni posao uprave budući da se radi o promjeni namjene stvari te je za takav posao potrebna suglasnost svih suvlasnika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju investitorica nesporno nije imala. Također nisu niti razmatrani prigovori tužitelja koji se odnose na to da je pobijanom građevinskom dozvolom povrijeđeno načelo zakonitosti propisano člankom 5. ZUS-a. Nadalje iz usporedbe glavnog projekta i skice premjeravanja izrađene od strane „Geo Simičić“, KLASA: UP/I-932-07/00-02/1474, URBROJ: 936-02/2000/134 od 28. srpnja 2000., nesporno proizlazi da se srušeni zid između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i građevne čestice nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da se suhozid između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i građevne čestice nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je pobijanom građevinskom dozvolom nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nezakonito proširena na te čestice. Ostaje nejasno i to na koji način se površina građevne čestice povećala za 58 m2, dok su sve ostale susjedne nekretnine ostale neizmijenjene površine. Jednako tako nije uzeto u obzir da je tužitelj pred Općinskim sudom u Rijeci pokrenuo izvanparnični postupak uređenja međa između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu MH te nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji postupak bi u slučaju usvajanja zahtjeva također utjecao na to građevna čestice ne bi zadovoljavala propisani uvjet minimalne površine građevne čestice koji iznosi 600 m2. Iz prvostupanjske presude i dalje ostaje nejasno, obzirom na stvarno stanje te kopiju katastarskog plana, da li se priključak građevne čestice na javnoprometnu površinu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vrši samo preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je to navedeno u pobijanoj građevinskoj dozvoli, ili/i preko k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Prvostupanjski sud je pogrešno primijenio pravni propis na temelju kojega se rješava stvar, jer je prvostupanjsko tijelo pri donošenju pobijane građevinske dozvole pogrešno primijenilo odredbu članka 113. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21. – dalje: ZUP), jer je povodom žalbe ovdje tužitelja donesena građevinska dozvola istog sadržaja kao i prethodna građevinska dozvola izdana u postupku KLASA: UP/I-361- 03/19-06/255, URBROJ: 2170-03-06/4-22-36, a da žalba nije dostavljena tuženiku na nadležno rješavanje i prvostupanjsko tijelo nije pribavilo sve podatke o nezakonitom povećanju površine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predlažu poništiti pobijanu presudu i potražuju trošak spora i sastava žalbe.

4. Tuženik i zainteresirana osoba nisu odgovorili na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući osporenu presudu sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17.,110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud osnovano odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

7. Osnovni prijepor ove upravne stvari je po tužiteljima spornoj, a shodno prostornom planu potrebnoj površini građevinske čestice u vezi s čime su u tijeku odgovarajući zasebni postupci. Podredno tužitelji, upravo zbog još neuređenih međa, osporavaju i definiranje pristupa s javne površine u predmetnoj građevinskoj dozvoli. Smatraju da je u postupku njezinog donošenja, kao i u sporu trebalo ispitivati imovinsko pravne okolnosti ovog slučaja.

8. Međutim, iz podataka spisa i dokumentacije koja mu prileži proizlazi da je građevinskom dozvolom, KLASA:UP/l-361-03/19-06/255 URBROJ: 2170-03-06/4-22- 45 od 21. srpnja 2022., (predmetna), zamijenjena prethodno izdana dozvola jer je povodom žalbe tužitelja, a zbog njihovog nesudjelovanja u prethodnom postupku, povodom žalbe prvostupanjsko tijelo upotpunilo postupak, otklonilo navedeni procesni propust i, potom, na osnovi članka 109. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: ZoG), donijelo predmetnu građevinsku dozvolu. Pritom je, po ocjeni Suda prvostupanjsko tijelo postupilo sukladno ovlaštenju iz članka 113. stavak 5. ZUP-a te zamjenom prethodne građevinske dozvole prava trećih nisu povrijeđena, jer je pravna zaštita strankama bila osigurana pravom na osporavanje novog upravnog akta, a trećih osoba u ovom predmetu nema.

9. Tužitelji tvrde da je geodetskim elaboratom povećana građevinska čestica, tako da sada udovoljava planskim propozicijama za veličinu građevinske čestice, a do čega je došlo kao posljedica rušenja zida koji je omeđivao predmetnu i česticu zemljišta u suvlasništvu tužitelja te su mišljenja da povećanje površine predmetne čestice na takav način utječe na valjanost izdane građevinske dozvole.

10. Međutim, za ocjenu zakonitosti izdane građevinske dozvole nije od utjecaja eventualni spor oko međe ili neriješeni imovinski odnosi sa vlasnicima susjednih nekretnina, već je od značaja jesu li u postupku njezinog izdavanja pribavljeni potrebni posebni uvjeti i potvrda glavnog projekta, kao i da su ispunjeni svi ostali uvjeti iz članka čl. 110. ZoG-a, što je u ovom slučaju ispunjeno, a predmetna građevinska čestica, u potrebnoj površini, upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasništvo investitorice, sve kako je to valjano i obrazloženo u prvostupanjskoj presudi. Pritom, presuda Upravnog suda u Rijeci, posl. br. UsI-944/2022, na koju se tužitelji pozivaju, donesena je u predmetu obnove katastarskog rješenja kojim je proveden geodetski elaborat, a u kojem postupku nova, drugačija, odluka nije donesena. U slučaju eventualnog poništenja rješenja o upisu nove površine predmetne građevinske čestice, tužiteljima stoji na raspolaganju institut obnove postupka izdavanja građevinske dozvole, koja je, prema sadašnjim podacima spisa predmeta, osnovano ocijenjena zakonitom.

11. Nije osnovan niti prigovor pristupa na javnu površinu, jer je taj pristup osiguran preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se vodi kao nerazvrstana cesta, a koja cesta neposredno graniči s predmetnom građevinskom česticom.

12. Prema tome, obzirom da su svi parametri namjeravane gradnje valjano ispitani u postupku i ispravno ocijenjeni u sporu, osnovano je zaključeno da je izdana građevinska dozvola zakonita, što je i obrazloženo, kako u prvostupanjskom rješenju (dozvoli), tako i u rješenju tuženika te ponovljeno u presudi.

13 .Tužitelji, koji u ovom sporu nisu uspjeli, nemaju pravo na naknadu troškova spora pa je pobijanom presudom osnovano odbijen taj zahtjev i određena obveza naknade troška zainteresiranoj osobi- investitorici, sve kako to određuje odredba članka 79. stavka 4. ZUS-a, a iz istog razloga valjalo je odbiti i zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe, jer sa žalbom nisu uspjeli.

14. Obzirom na sve naprijed navedeno, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe pa je, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, u vezi s člankom 169. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24), presudio kao u izreci.

U Zagrebu, 15. listopada 2024.

Predsjednik vijeća

Evelina Čolović Tomić