Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-173/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Grad P., OIB…, zastupan po punomoćniku A. S., odvjetniku u P., protiv ovršenika R. K., OIB…, iz P., zastupan po punomoćnici M. C. T., odvjetnici u L., radi ispražnjenja i predaje nekretnina, odlučujući o žalbi ovšenika protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj Ovr-1089/2023-8 od 12. prosinca 2023., dana 15. listopada 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj Ovr-1089/2023-8 od 12. prosinca 2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Poreču-Parenzo citiranim u izreci odlučeno je, da se odbija prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.
2. Protiv navedenog rješenja ovršenik je podnio žalbu zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14 73/17, 131/20, dalje: OZ) u kojoj predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Odredbom čl. 65. OZ propisano je, da sud može odgoditi ovrhu samo uz kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki, od kojih je prva vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje, dok je druga pretpostavka postojanje taksativno određenih okolnosti propisanih čl. 65. OZ-a, a koje opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršeniku da dokaže postojanje neke od predviđenih okolnosti. Stavkom 2. navedene odredbe propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.
6. U odnosu na drugu pretpostavku, ista je ispunjena budući da je ovršenik podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi na temelju kojeg je određena ovrha.
6.1. Međutim, prvostupanjski sud smatra da u ovom slučaju nije ispunjen prvi uvjet za odgodu ovrhe jer je predmetna nekretnina u naravi poslovni prostor i ne služi za stanovanje ovršenika, a činjenica da bi ovrhovoditelj mogao predmetnu nekretninu dati u zakup trećoj osobi ne čini u dovoljnoj mjeri vjerojatnim da bi u slučaju uspjeha sa parničnim postupkom ovršeniku nastala šteta koja se ne bi mogla nadoknaditi ili bi se teško nadoknadila. Iz prijedloga ne proizlazi da ovrhovoditelj ne posjeduje imovinu iz koje ovršenik, u slučaju uspjeha sa tužbom, ne bi mogao naknaditi štetu prouzročenu provedbom ovrhe, niti da je djelatnost prodaje robe, koju ovršenik obavlja u predmetnoj nekretnini, njegov jedini izvor prihoda. Naime, nesumnjivo je da bi ispražnjenjem predmetne nekretnine i predajom u posjed ovrhovoditelju, ovršeniku nastala određena šteta no takav oblik štete, po stavu suda, nikako ne predstavlja nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu s obzirom na to da ovršenik može pronaći novi poslovni prostor za obavljanje svoje djelatnosti.
7. Ovršenik u žalbi osporava takav zaključak suda, navodeći da će za njega uspjeh parnice biti bespredmetan ako u međuvremenu preda posjed dok smatra da ovrhovoditelju ne može nastati šteta odgodom ovrhe.
8. Pri tom obrazlaže da se radi o namjenski opremljenom prostoru te da on ne može iznajmiti drugi poslovni prostor u istoj ulici, kao i da nema sredstava da taj prostor opremi a radi se o prihodu nužnom za egzistenciju ovršenika i drugog suvlasnika obrta.
9. U odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze treba naglasiti da je sud bio dužan ocijeniti navode prijedloga za odgodu, u kojem je ovršenik ponovio navode žalbe protiv rješenja o ovrsi, te naveo da se radi o prostoru opremljenom za obavljanje djelatnosti prodaje odjeće i obuće sa svom opremom i namještajem po mjeri, te priložio fotografije iz kojih proizlazi da se radi o prostoru uobičajenog izgleda za tu vrstu trgovine sa također uobičajenom opremom, pa nije jasno što bi sud mogao utvrditi saslušanjem suvlasnika obrta. Zato nije osnovan prigovor da bi ovršeniku bilo oduzeto pravo na pristup sudu niti pravo na djelotvoran pravni lijek (koji predstavlja upravo predmetna žalba).
10. Sud je ocijenio bitne navode iz prijedloga za odgodu, a posebno one koji se odnose na mogućnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. U slučaju uspjeha u sporu ovršenik će moći ostvariti naknadu štete od ovrhovoditelja, koji je pravna osoba koja raspolaže sredstvima iz koje bi se takva šteta mogla naplatiti, a jedina šteta koja ovršeniku može nastati je ona novčana (gubitak prihoda od poslovanja). Nemogućnost zakupa drugog prostora u kojem bi se mogla obavljati djelatnost ovršenika samo je hipotetička (ovršenik dopušta mogućnost da bi se odgovarajući prostor mogao naći u istoj ili nekoj drugoj ulici), a u prijedlogu za odgodu ne obrazlaže se niti dokazuje da ovršenik ne bi mogao pronaći ili opremiti drugi poslovni prostor opremljen za djelatnost koja se u Poreču uobičajeno obavlja (trgovina odjećom, obućom i suvenirima).
11. Radi navedenog je odredba čl. 65. st. 1. OZ pravilno primijenjena, kada je odbijen prijedlog za odgodu ovrhe.
12. Na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 15. listopada 2024.
S u d a c:
Gordana Bošković Majerović, v.r.
