REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-1575/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Raoula Dubravca, predsjednika vijeća, Ivane Mlinarić, sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Matas, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB 61817894937, kojeg zastupa punomoćnik AB, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kallay & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika E-DOCUMENTUM d.o.o., Zagreb, Zelenjak 53, OIB 64959134502, radi isplate iznosa od 15.167,41 EUR, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude i rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-299/22 od 26. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. listopada 2024.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda i rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-299/22 od 26. siječnja 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Ostavlja se prvostupanjskom sudu u konačnoj odluci riješiti i o troškovima u povodu pravnog lijeka.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-299/22 od 26. siječnja 2023. odlučeno je:
„Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 15.167,41 €/114.278,88 kn uvećan za zatezne kamate koje teku:
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.01.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.02.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.03.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.04.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.05.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.06.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.07.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.08.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.09.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.10.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.11.2019. g.,
- na iznos od 1.263,95 €/9.523,24 kn od 6.12.2019. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena.“
Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-299/22 od 26. siječnja 2023. odlučeno je:
„Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika bilježnik NK iz [adresa], poslovni broj Ovrv-2674/21 od 12. svibnja 2021.“
Tužitelj Grad Zagreb tvrdi da se tuženik nalazi u posjedu poslovnog prostora bez pravne osnove i stoga traži isplatu iznosa od 15.167,41 EUR sa zateznim kamatama na ime naknade za neovlašteno korištenja. Prema obrazloženju prvostupanjski sud je utvrdio da Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva nad predmetnom poslovnim prostorom u [adresa], sukladno članku 129. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer je postupak povodom zahtjeva Hrvatskog sindikata telekomunikacija za povrat pravomoćno dovršen na način da je njihov zahtjev odbijen. Kako je navedeni zahtjev za povrat pravomoćno dovršen, to je prvostupanjski sud zaključio da je Republika Hrvatska postala vlasnikom predmetnog poslovnog prostora i stoga je tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije ocijenjen osnovanim, tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan i odlučio kao u izreci presude. Prvostupanjski sud je ocijenio da nije postojala zakonska osnova za izdavanje platnog naloga iz članka 452. Zakona o parničnom postupka jer se radi o tražbini s osnove upotrebe tuđe stvari u svoju korist, radi čega je odlučeno kao u izreci rješenja.
2. Tužitelj je protiv presude i rješenja podnio žalbu zbog svih zakonom propisanih razloga posebno se pozivajući na bitnu povredu odredbi iz članka 354. stavka 1. Zakona o parničnom postupku jer smatra da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio osnovanim tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije. U bitnome navodi da Republika Hrvatska nije postala vlasnik predmetnog poslovnog prostora pravomoćnošću rješenja kojim je odbijen zahtjev Hrvatskog sindikata telekomunikacija, odnosno Republika Hrvatska sukladno članku 77. Zakona o naknadi imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ne stječe ex lege pravo vlasništva već to pravo sječe tek pravomoćnim okončanjem postupka koji bi se vodio po zahtjevu Republike Hrvatske za utvrđenje prava vlasništva nekretnine za koji je zahtjev za povrat podnositelja prethodno pravomoćno odbijen. Predlaže preinačiti presudu i rješenje ili ih ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Presuda i rješenje ispitani su u granicama razloga određenih u žalbi sukladno članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) i članka 381. ZPP-a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
6. Predmet postupka je tužiteljev zahtjev na isplatu iznosa od 114.278,88 kn na ime naknade za neovlašteno korištenje poslovnog prostora u [adresa], u vremenu od prosinca 2018. do studenog 2019. godine u kojem je predmetni poslovni prostor koristio tuženik.
7. Ovaj sud se slaže s obrazloženjem presude u točkama 13. i 14. da se u konkretnom slučaju imaju primijeniti odredbe iz članaka 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje: ZV). Međutim, prvostupanjski sud je svoju odluku utemeljio na odredbi članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“ broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02; dalje: Zakon o naknadi) prema kojem Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovni u pogledu koje zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen ako zakonom nije drugačije propisano. Kako je prvostupanjski sud utvrdio da je postupak povodom zahtjeva Hrvatskog sindikata za telekomunikacije za povrat pravomoćno okončan to je prvostupanjski sud ocijenio da je Republika Hrvatska po samom zakonu, odredbi članka 129. ZV-a, stekla vlasništvo predmetnog poslovnog prostora i stoga prihvatio tuženikov prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Pritom je prvostupanjski sud ocijenio da nije odlučno je li upravni postupak koji se vodi radi utvrđenja prava vlasništva Republike Hrvatske pravomoćno okončan.
8. Iz spisa proizlazi da je rješenjem Ministarstva pravosuđa, Uprave za građansko trgovačko i upravno pravo Klasa: UP-II-942-01/08-01/217, Ur.broj: 514-03-02-03/6-11-2 od 11. srpnja 2011., u postupku naknade za oduzetu imovinu, odbijen zahtjev Hrvatskog sindikata pošte i Hrvatskog sindikata telekomunikacija za povrat vlasništva stambeno-poslovne zgrade u [adresa] u [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 23.-31. spisa).
9. U članku 41. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine“ broj: 125/11, 64/15 i 112/18; dalje: ZZKPP) propisano je da po odredbama ovog Zakona Grad Zagreb, gradovi i općine mogu davati u zakup poslovne prostore koju su bili društveno vlasništvo s pravom korištenja Grada Zagreba, gradova i općina za koje se vode postupci na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, do pravomoćnog okončanja tih postupka. Za zaključiti je stoga da stjecanje prava vlasništva nekretnine od strane Republike Hrvatske ne isključuje pravo jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada Zagreba, na naplatu zakupnine za predmetni poslovni prostor ili naknade za bespravno korištenje i to sve do pravomoćnosti odluke u postupku po Zakonu o naknadi.
10. U konkretnom slučaju treba razlikovati stjecanje prava vlasništva Republike Hrvatske na određenoj nekretnini na temelju članka 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine kada je na temelju navedene odredbe u provedenom upravnom postupku utvrđeno vlasništvo Republike Hrvatske i pravo jedinica lokalne samouprave, pa tako i tužitelja, da daje u zakup i poduzima druge radnje upravljanja poslovnim prostorom koji je bio u društvenom vlasništvu s pravom korištenja tih teritorijalnih jedinica. Naime odredbom članka 41. ZZKPP-a jasno je navedeno da jedinice lokalne samouprave imaju pravo, npr. dati u zakup i poduzimati druge radnje, sve do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi na temelju Zakona o naknadi. Grad Zagreb, kao onaj u čijoj imovini se nalazi određeni poslovni prostor, koji je predmet upravnog postupaka povrata na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, aktivno je legitimiran kao tužitelj u parnicama pokrenutim protiv bespravnih korisnika poslovnih prostora, sve do pravomoćnog okončanja upravnog postupka na način da okončanje postupka predstavlja tek pravomoćno rješenje kojim se utvrđuje vlasništvo Republike Hrvatske ili treće fizičke osobe.
11. Međutim, stjecanje prava vlasništva nekretnine od strane Republike Hrvatske ne isključuje pravo jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju, Grad Zagreb, na naplatu zakupnine za predmetni poslovni prostor ili naknadu za bespravno korištenje i to sve do pravomoćnosti odluke u postupku po Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (tako i poslovni broj Rev-1033/2021). To znači da je odlučno utvrditi je li pravomoćna odluku po Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
12. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju, zbog pogrešnog pravnog pristupa na okolnost aktivne legitimacije činjenično stanje nije potpuno utvrđeno o kojem ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva, a time i primjena relevantnog materijalnog prava na tako utvrđeno činjenično stanje.
13. Valjalo je stoga na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao točki I. izreke ovog rješenja. Odluka iz točke II. izreke donesena je na temelju članka 166. stavka 3. ZPP-a.
14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će uzeti u obzir sve navedeno, izvesti i ocijeniti predložene dokaze i donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku.
Zagreb, 15. listopada 2024.
Predsjednik vijeća
Raoul Dubravec
