Poslovni broj: Ko-1859/2014-174
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Olji Krčar Mišić, kao sucu pojedincu uz sudjelovanje zapisničarke Anamarie Schmidt, u kaznenom predmetu protiv optužene ĆZ zbog kaznenog djela iz članka 233. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11. dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, poslovni broj KO-DO-1433/13 od 20. listopada 2014., uz izmjene od 17. siječnja 2022 te 14. listopada 2024., nakon javne rasprave održane 14. listopada 2024., u nazočnosti zamjenice u Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu AZ, optužene ĆZ i branitelja optužene odvjetnika Ivice Vego, 17. listopada 2024. objavio je, a 14. listopada 2024.,
p r e s u d i o j e
I/ Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka i rješenje Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu ZKP)
optužena ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćeri Ć i UZ, rođene A, rođene **.**.1958. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanke RH, umirovljenice, s mirovinom oko 700,00 eura, pismene, sa završenom SSS, udane, majke dvoje punoljetne djece, izvanknjižna suvlasnica u ½ naslijeđene kuće u mjestu Alan (Velebit), površine oko 40 m2, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivana,
k r i v a j e
što je
- u vremenskom razdoblju od 1. lipnja 2000. do 3. veljače 2011. u [adresa], u namjeri da se okoristi, kao zaposlenica Državnog hidrometeorološkog zavoda, na radnom mjestu upravnog referenta, unutar Službe za administraciju i opće poslove, Odjela za pravne, kadrovske i opće poslove, Odsjeka za planiranje, razvoj, upravljanje kadrovima i radno pravne poslove, nakon što je od kolegice KZ preuzela vođenje Kase uzajamne pomoći zaposlenika, kao ovlaštena potpisnica po računu broj 1-201-50053-5 otvorenog u Hrvatska poštanska banka d.d. i računu broj 2484008-1500176762 otvorenog u Raiffeisen Bank d.d. i ovlaštena za podizanje novaca sa tih računa, te mogla raspolagati novčanim sredstvima koja su bila u Kasi za koju je bila zadužena, a koju nije uredno vodila, neosnovano i bez znanja članova Kase, iz te Kase uzimala novac u gotovini ili obustavom putem plaće te neosnovano podizala novčana sredstva sa računa na ime isplate Kase, a koji je novac zadržala za sebe i to u iznosu od 469.976,60 kuna (62.376,61 euro), za koji iznos se okoristila, oštetivši time 89 djelatnika Državnog hidrometeorološkog zavoda i to:
- VZ za iznos od 2.940,00 kn,
- ČZ za iznos od 10.801,68 kn,
- CZ za iznos od 2.000,00 kn,
- ŠZ za iznos od 10.260,00 kn,
- MZ za iznos od 2.800,00 kn
- PZ za iznos od 6.780,00 kn,
- IZ za iznos od 3.700,00 kn,
- Božić (prije U) RZ za iznos od 2.180,00 kn,
- OZ Nadu za iznos od 4.820,00 kn,
- NZ za iznos od 2.400,00 kn,
- ĆZO za iznos od 6.160,00 kn,
- DZ za iznos od 2.080,00 kn,
- JZ za iznos od 10.801,71 kn,
- EZ za iznos od 7.100,00 kn,
- BZ za iznos od 10.801,71 kn,
- ŽZ Karmelu za iznos od 2.220,00 kn,
- GZ za iznos od 4.800,00 kn,
- FZ za iznos od 2.540,00 kn,
- K HZ za iznos od 4.320,00 kn,
- SZ za iznos od 10.801,71 kn,
- ZZ za iznos od 1.160,00 kn,
- LZ za iznos od 6.001,71 kn,
- AZO za iznos od 6.000,00 kn,
- UZO za iznos od 4.801,71 kn,
- TZ za iznos od 3.200,00 kn,
- Gartner Gorana za iznos od 3.793,60 kn,
- Gerbus Vladimira za iznos od 5.400,00 kn,
- ĐZ za iznos od 6.000,00 kn,
- ĆŠ za iznos od 3.860,00 kn,
- AŠ za iznos od 4.000,00 kn,
- UŠ za iznos od 6.300,00 kn,
- KŠ VŠ za iznos od 3.340,00 kn,
- ČŠ za iznos od 331,97 kn,
- CŠ ŠŠ za iznos od 2.820,00 kn,
- CŠ Mirnu za iznos od 3.580,00 kn,
- Hiti MŠ za iznos od 7.801,71 kn,
- PŠ za iznos od 7.340,00 kn,
- IŠ za iznos od 2.600 kn,
- RŠ za iznos od 1.481,71 kn,
- Ivanec Ivana za iznos od 10.801,71 kn,
- OŠ za iznos od 7.380,00 kn,
- NŠ za iznos od 1.660,00 kn,
- DŠ za iznos od 6.260,00 kn,
- JŠ za iznos od 1.160,00 kn,
- EŠ za iznod od 5.340,00 kn,
- BŠ KZO za iznos od 3.320,00 kn,
- ŽŠ za iznos od 5.000,00 kn,
- GŠ FŠ za iznos od 9.861,71 kn
- HŠ za iznos od 5.841,00 kn,
- SŠ VZO za iznos od 7.820,00 kn,
- ZŠ za iznos od 7.510,00 kn,
- Kompes LŠ za iznos od 6.000,00 kn,
- TŠ za iznos od 6.760,00 kn,
- Likso ĐŠ za iznos od 4.460,00 kn,
- ĆG (prije V) ĆG za iznos od 4.920,00 kn,
- AG za iznos od 3.300,00 kn,
- UG za iznos od 9.801,71 kn,
- Mozer KG za iznos od 8.000,00 kn,
- VG FŠ za iznos od 9.580,00 kn,
- ČG VZO za iznos od 2.670,00 kn,
- ČG CG za iznos od 4.220,00 kn,
- ŠG za iznos od 8.341,71 kn,
- FŠ za iznos od 4.301,71 kn,
- ČZO za iznos od 1.800,00 kn,
- Pevec Vesnu za iznos od 1.300,00 kn,
- MG PŠ za iznos od 10.781,00 kn,
- CG za iznos od 10.801,71 kn,
- Plazina Mariju za iznos od 5.220,00 kn,
- PG za iznos od 4.860,00 kn,
- IG za iznos od 3.760,00 kn,
- Rotar Slavena za iznos od 9.700,00 kn,
- RG ČŠ za iznos od 7.900,00 kn,
- CZO za iznos od 7.480,00 kn,
- OG (Č) OG za iznos od 3.900,00 kn
- Ščavničar PŠ za iznos od 6.000,00 kn,
- ŠZO za iznos od 140,00 kn,
- NG za iznos od 1.200,00 kn,
- DG za iznos od 2.100,00 kn,
- JG za iznos od 10.801,71 kn,
- EG MZO za iznos od 1.620,00 kn,
- BG za iznos od 3.120,00 kn,
- ŽG za iznos od 10.861,71 kn,
- GG za iznos od 10.801,71 kn,
- ĆZ CG za iznos od 800,00 kn,
- FG za iznos od 3.900,00 kn,
- Zobaj HG za iznos od 7.640,00 kn,
- RZ za iznos od 840,00 kn,
- SG ZG za iznos od 2.760,00 kn,
- UZ za iznos od 5.460,00 kn
- dakle, protupravno prisvojila tuđe pokretne stvari koje su joj povjerene na radu, a vrijednost pronevjerene stvari je velika,
- čime je počinila kazneno djelo protiv imovine – pronevjerom – opisano po članku 233. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 233. stavku 2. KZ/11
na temelju članka 233. stavak 2. KZ/11 optužena ĆZ se za kazneno djelo iz članka 233. stavka 1. i 2. KZ/11
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE
Na temelju čl. 56 KZ/11 optuženoj ĆZ
i z r i č e s e
UVJETNA OSUDA
te se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko optuženica u roku od 5 (pet) godina od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.
II/ Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 dosuđuju se imovinskopravni zahtjev oštećenicima, i to:
- VZ, sinu C, rođenom **.**.1964. iznos od 390,21 eura,
- ŠZ, sinu Š, rođenom **.**.1966. iznos od 1.361,74 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva LG upućuje u parnicu,
- MZ, sinu ŠŠ, rođenom **.**.1957. iznos od 371,62 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva MZ upućuje u parnicu,
- TG, kćeri ĐG, rođenoj **.**.1953. iznos od 899,86 eura,
- IZ, kćeri M, rođenoj **.**.1966. iznos od 491,07 eura,
- OZ, kćeri P, rođenoj **.**.1965. iznos od 639,72 eura,
- ĆZO, kćeri I, rođenoj **.**.1974. iznos od 817,57 eura,
- JZ MŠ, sinu I, rođenom **.**.1959. iznos od 1.433,63 eura,
- EZ, sinu IŠ, rođenom **.**.1953. iznos od 942,33 eura,
- BZ, sinu R, rođenom **.**.1947. iznos od 1.433,63 eura,
- ŽZ Karmeli, kćeri O, rođenoj **.**.1969. iznos od 294,64 eura,
- GZ, sinu GZ, rođenom **.**.1952. iznos od 637,07 eura,
- GZ FZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 337,12 eura, dok se s preostalim iznosom FZ upućuje u parnicu,
- SZ, kćeri N, rođenoj **.**.1956. iznos od 1.433,63 eura,
- LZ, rođenom **.**.1953. iznos od 1.035,47 eura,
- TZ, sinu D, rođenom **.**.1953. iznos od 424,71 eura,
- Gartner ĆĐ, sinu J, rođenom **.**.1967. iznos od 503.50 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva ĆĐ upućuje u parnicu,
- Gerbus MŠ, sinu CG, rođenom **.**.1953. iznos od 716,70 eura,
- ĐZ, sinu E, rođenomu **.**.1954. iznos od 796,34 eura,
- AŠ ĆŠ, sinu D, rođenom **.**.1948. iznos od 477,80 eura,
- AŠ, kćeri D, rođenoj **.**.1953. iznos od 530,89 eura,
- UŠ, sinu N, rođenom **.**.1959. iznos od 836,15 eura,
- KŠ, sinu B, rođenomu **.**.1956. iznos od 443,29 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva VŠ upućuje u parnicu,
- ŠŠ, sinu Ž, rođenom **.**.1954. iznos od 374,28 eura,
- Hirtz Mirni, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 475,15 eura,
- Hiti MŠ, sinu CG, rođenom **.**.1953. iznos od 1.035,46 eura,
- PŠ, sinu CG, rođenom **.**.1967. iznos od 974,18 eura,
- IŠ, s prebivalištem u [adresa]. iznos od 345,08 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva oštećeni IŠ AĐ upućuje u parnicu,
- RŠ, kćeri G, rođenoj **.**.1961. iznos od 196,66 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva oštećeni RŠ upućuje u parnicu,
- [adresa] CG, sinu UĐ, rođenom **.**.1956. iznos od 1.433,63 eura,
- OŠ, kćeri F, rođenoj **.**.1960. iznos od 979,49 eura,
- NŠ, kćeri H, rođenoj **.**.1967. iznos od 220,32 eura,
- JŠ, sinu ĐG, rođenom **.**.1972. iznos od 153,96 eura,
- EŠ, kćeri S, rođenoj **.**.1973. iznos od 708,74 eura,
- BŠ KZO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoj **.**.1973. iznos od 440,64 eura,
- ŽŠ, sinu Z, rođenom **.**.1970. iznos od 663,61 eura,
- GŠ FŠ, sinu L, rođenom **.**.1961. iznos od 1.308,87 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva oštećeni GŠ
FŠ upućuje u parnicu,
- HŠ, sinu KĐ, rođenomu **.**.1961. iznos od 775,23 eura,
- VZO, kćeri UĐ, rođenoj **.**.1960. iznos od 1.037,89 eura,
- ZŠ, sinu LZ, rođenom **.**.1953. iznos od 996,75 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva oštećeni ZŠ
VĐ upućuje u parnicu,
- Kompes LŠ, kćeri D, rođenoj **.**.1971. iznos od 796,34 eura,
- TŠ, sinu IZ, rođenomu **.**.1968. iznos od 897,21 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva oštećeni TŠ
ČĐ upućuje u parnicu,
- ĐŠ, kćeri T, rođenoj **.**.1966. iznos od 591,94 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva oštećeni ĐŠ upućuje u parnicu,
- ĆG (prije V) ĆG, kćeri Đ, rođenoj **.**.1973. iznos od 653,00 eura,
- AG, kćeri G, rođenoj **.**.1961. iznos od 437,99 eura,
- UG, kćeri CĐ, rođenoj **.**.1949. iznos od 1.300,91 eura,
- KG, sinu ŠĐ, rođenom **.**.1952. iznos od 1.061,78 eura,
- VG, sinu MĐ, rođenom **.**.1954. iznos od 1.271,48 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva PĐ upućuje u parnicu,
- [adresa] VZO, kćeri IŠ, rođenoj **.**.1961. iznos od 354,37 eura,
- ČG CG, sinu IĐ, rođenom **.**.1958. iznos od 560,09 eura,
- FŠ, sinu H, rođenomu **.**.1957. iznos od 570,94 eura,
- ČZO, kćeri CG, rođenoj **.**.1972. iznos od 238,90 eura,
- MG, sinu B, rođenom **.**.1956. iznos od 1.430,88 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva RĐ upućuje u parnicu,
- CG, s prebivalištem u [adresa], iznos od 1.433,63 eura,
- Plazina UZ, kćeri OĐ, rođenoj **.**.1978. iznos od 692,81 eura
- PG, kćeri NĐ, rođenoj **.**.1963. iznos od 645,03 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva PG upućuje u parnicu,
- IG, sinu DĐ, rođenom **.**.1961. iznos od 499.04 eura,
- JĐ, sinu CG, rođenom **.**.1965. iznos od 1.287,41 eura,
- RG ČŠ, kćeri B, rođenoj **.**.1970. iznos od 1.048,51 eura,
- CZO, kćeri ŠĐ, rođenoj **.**.1969. iznos od 992,77 eura,
- OG (Č) OG, kćeri EĐ, rođenoj **.**.1978. iznos od 517,62 eura,
- BĐ PŠ, sinu ŽĐ, rođenom **.**.1950. iznos od 796,34 eura,
- ŠZO, kćeri CG, rođenoj **.**.1971. iznos od 18,58 eura,
- JG, sinu LZ, rođenom **.**.1957. iznos od 1.433,63 eura,
- BG, sinu HZ, rođenom **.**.1963. iznos od 414,10 eura,
- ŽG, sinu CG, rođenom **.**.1966. iznos od 1.441,60 eura,
- HG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.014,00 eura, dok se s preostalim iznosom imovinskopravnog zahtjeva GĐ upućuje u parnicu,
- RZ, kćeri T, rođenoj **.**.1961. iznos od 111,49 eura,
- SG ZG, sinu FĐ, rođenom **.**.1959. iznos od 265,45 eura,
a, optuženica se obvezuje isplatiti dosuđene iznose imovinskopravnog zahtjeva ovim oštećenicima u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
III/ Na temelju članka 560. stavka 2. ZKP/08 utvrđuje se da novčani iznos od 87.258,78 kuna predstavlja imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom iz članka 274. KZ/11 te isti predstavlja vlasništvo odnosno imovinu Republike Hrvatske, pa se optužena ĆZ obvezuju iznos od 11.581,23 eura u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude uplatiti u državni proračun Republike Hrvatske.
IV/ Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 optužena ĆZ se obvezuju na plaćanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu od 500,00 eura te temeljem članka 145. stavka 2. točka 1. ZKP/08 na plaćanje troškova vještačenja u ukupnom iznosu od 2.510,53 eura, a koje troškove je optužena ĆZ dužna platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe. Optužena se obvezuje nadoknaditi i nagradu i nužne izdatke punomoćnika oštećenika u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem, po postavljanju navedenih troškova.
O b r a z l o ž e n j e
1. Optužnicom Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj gornji od 20. listopada 2014., uz izmjene od 17. siječnja 2022. te 14. listopada 2024. optuženoj ĆZ stavljeno je na teret da je počinila kazneno djelo pronevjere iz članka 233. stavka 1. i 2. KZ/11.
2. Sud je izmijenio činjenični opis optužbe, i to na način da je prvotno u činjeničnom opisu umjesto 93 djelatnika za koje je optužba navodila da su oštećenim ovim kaznenim djelom, sud naveo 89 djelatnika jer je zbrojen nabrojanih osoba u činjeničnom opisu optužbe utvrđeno da se radi o 89 ljudi, a ne 93 kako to kontradiktorno u činjeničnom opisu navodi optužba.
Nadalje, državno odvjetništvo je u optužnici pogrešno naznačilo i broj računa u Raiffeisen bank po kojem je optužena ĆZ bila ovlaštenik po računu, pa je sud i u tom dijelu intervenirao u činjenični i broj računa pravilno naznačio, a kako to proizlazi iz materijalne dokumentacije koja je na raspravi pročitana.
Također, sud je izmijenio činjenični opis optužbe na način da je izmijenio pojedinačne iznose za koje su oštećeni djelatnici Državno hidrometeorološkog zavoda, i to na način da je navedene iznose uskladio s rezultatima dokaznog postupka, a što će u nastavku biti detaljnije obrazloženo. Činjenični opis usklađen je na način da nije prekoračena optužba, odnosno za one oštećenike za koje je utvrđeno da su oštećeni u iznosima koji su veći od onog što je u činjeničnom opisu naznačeno, sud iznos nije mijenjao, odnosno povećavao ga jer bi time prekoračio optužbu, dok je intervenirao na način da je za pojedine oštećenike umanjio iznose za koji su oštećeni od onog što je u činjeničnom opisu optužbe naznačeno.
Nadalje, državno odvjetništvo je u činjeničnom opisu pogrešno naznačilo i ukupan iznos za koji su ovi oštećenici oštećeni, pa je i u tom djelu sud intervenirao u činjenični opis i umjesto iznosa 493.858,50 kuna (66.546,29 eura) naznačio iznos od 469.976,60 kuna (62.376,61 euro). Naime, konačan iznos duga također je usklađen s rezultatima dokaznog postupka, a što će u nastavku presude također biti detaljnije obrazloženo.
3. Vezano uz pravni kontinuitet, sud je prvotno utvrdio da je ovo kazneno djelo počinjeno u vrijeme kada je na snazi bio „stari“ Kazneni zakon (Narodne novine, broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 84/05., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 71/06., 110/07., 152/08., dalje u tekstu KZ/97). Nadalje, 1. siječnja 2013. na snagu je stupio „novi“ Kazneni zakon, a koji u članku 3. stavku 1. propisuje da se prema počinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno, dok se u stavku 2. navodi da ako se zakon nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, da će se primijenit zakon koji je najblaži za počinitelja.
Uvidom u članak 345. stavak 3. KZ/97 razvidno je kako je za kvalificirani oblik pronevjere, tim zakonom bila propisana kazna zatvora od jedne do deset godina. Uvidom u članak 233. „novog“ KZ/11 utvrđeno je da je u „novom“ Kaznenom zakonu predviđena kazna za ovo kvalificirano kazneno djelo pronevjere od jedne do osam godina zatvora. Dakle, prema propisanoj kazni, KZ/11 blaži je za počinitelja od KZ/97. U odnosu na kazneno pravnu sankciju koja je optuženici izrečena, odnosno uvjetnu osudu, ista se prema odredbama članka 67. stavka 3. KZ/97 ne bi mogla primijeniti na optuženicu jer je tim zakonom bilo propisano da se uvjetna osuda može primijeniti samo prema počinitelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, a za kaznena djela za koja je propisana kazna do deset godina ako su primijenjene odredbe o zakonskom ublažavanju kazne. S druge strane, KZ/11 propisano je da sud može počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novčanu kaznu izreći uvjetnu osudu kad ocijeni da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. Dakle, i s obzirom na kaznenopravnu sankciju koju je sud izrekao optuženici, „novi“ KZ/11 je za istu bio blaži.
Slijedom navedenog, sud je optuženicu osudio prema odredbama KZ/11, a kako je to prethodno i obrazloženo.
4. Na raspravi od 14. listopada 2024., pozvana da se očituje o osnovanosti izmijenjene optužnice, optužena ĆZ navela je da se ne smatra krivom za kazneno djelo koje joj je stavljeno na teret.
5. Tijekom dokaznog postupka sud je uz suglasan prijedlog stranaka izvršio uvid i pročitao materijalnu dokumentaciju, i to dopis DHMZ list 1 spisa, dopis članova Kase uzajamne pomoći s popratnom dokumentacijom list 5-13 spisa, izjave članova Kase uzajamne pomoći list 14-126 spisa, ugovor o otvaranju multivalutnog transakcijskog računa list 127-128 spisa, dokumentacija RBA list 129-133 spisa, dopis DHMZ-a od 1. ožujka 2011. list 136 spisa, izvještaj o stanju Kase uzajamne pomoći list 137 spisa, rješenje DHMZ-a list 138 spisa, potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad i potvrda o liječenju list 139-140 spisa, dopis DHMZ-a od 16. lipnja 2011. s prilozima list 142- 409 spisa, izjava od 1. ožujka 2011. list 415 spisa, dopis DHMZ-a list 416 spisa, dopis RBA s prilozima list 424-453 spisa, lista uplata 1.2011-krediti list 454-458 spisa, ugovor o otvaranju multivalutnog transakcijskog računa list 459-460 spisa, prijava pečata i potpisa RBA list 461-462 spisa, ugovor o novčanom depozitu po viđenju list 463 spisa, dopis DHMZ s popratnom dokumentacijom list 464-469 spisa, dopis sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika list 470 i 471 spisa, dopis HPB list 476 spisa i 482- 502 spisa, podnesak list 529-530 spisa, dopis s iskazanim dugovanjem prema članu Kase uzajamne pomoći 571-574 spisa, dopis sa sastanka članova Kase uzajamne pomoći i suglasnost izabranog predstavnika list 575-576 spisa, odštetni zahtjev list 588 spisa, 589-590 spisa, izjava FZ list 608 spisa, GZ list 610 spisa, podnesak odvjetnika Krunoslava Katičića 614 spisa, dopis HĐ list 618 spisa, PZO list 620 spisa, dopis sindikalne štedne kreditne unije list 624-628 spisa, dopis HPB s prilozima list 630-889 spisa, preslika dokumentacije HPB list 1054-1063 spisa, podnesak optužene s popratnom dokumentacijom list 1074-1094 spisa, nalog za otvaranje-promjenu računa štednje list 1117-1118 spisa, nalog za uplatu list 1119 spisa, odštetni zahtjevi list 1124 spisa, izjava SĐ list 1150 spisa, dopis ZĐ list 1158 spisa, platne liste list 1164-1179 spisa, dopis Igora Turine 1216 spisa, dopis LĐ list 1239 spisa, izjava TĐ s popratnom dokumentacijom 1244-1245 spisa, izjava IŠ list 1257 spisa, dopis KZO list 1259-1260 spisa, dopis ĐĐ list 1270 spisa, izjava ŠG list 1276 spisa, platna lista list 1283 spisa, izjava ĆL list 1290 spisa, platna lista list 1295-1296 spisa, dopis optužene list 1309- 1316 spisa, potvrda list 1364, 1366 spisa, dopis DHMZ s popratnom dok. 1375-1393 spisa, dopis ravnateljice DHMZ-a s popratnom dok. list 1413-1426 spisa, dopis RBA s prilozima list 1478-1480 spisa, dopis HPB s prilozima list 1481-1484 spisa, podnesak optužene s prilozima list 1509-1529 spisa, e-mail HPB s prilozima list 1531-1533 spisa, dopis Marije Galović 1544 spisa te je izvršen uvid presliku ovjerenih štednih knjižica.
Nadalje, na temelju članka 431. stavka 1. točke 6 ZKP/08 pročitani su iskazi ispitanih svjedoka, i to, AL (list 1097), UL (list 1097), KZ (list 1114 do 1115), KL (list 1115), KĐ (list 1120), VZ (list 1121), VL (list 1121), CZ (list 1121), ČL (list 1147), CL (list 1147), BZ (1148), ČG ( list 1148), IZ (list 1148), ŠL (list 1148), VG (list 1149), ŽŠ (1149), ML (list 1153), CZO (list 1153), MZO (list 1154), PL (list 1154), BG (list 1154), LG (list 1154), OZ (list 1160), IL (list 1160), OŠ (list 1161), RL (list 1161), JZ (list 1162), GG (list 1162), OL (list 1199), KG (1199), ĆG (list 1200), UG (1200), MZ (list 1200), EZ (list 1201), JĐ (1201), NL (list 1201), DL (list 1202), TZ (list 1202), JL (list 1202), IG (list 1203), DŠ (list 1203), EL (list 1204), UĐ (list 1218), BL (list 1218), Ivanec Ivana (list 1219), NŠ (list 1219), ĆĐ (list 1220), ŽL (list 1220), ĐŠ (list 1220 i 1221), GL (list 1248), FL (list 1248), AZO (list 1249), HL (list 1249), SL (LIST 1249), Ana Caharina(list 1250), AŠ (list 1250), ZL (list 1250), ZZ (list 1251), IZO (list 1251), ČŠ (list 1251), ĆZO (list 1252), LL (list 1252), VŠ (list 1264), TL (list 1265), CĐ (list 1265), RŠ (list 1265), RZO (list 1266), VĐ (list 1266), ĐL (list 1272), ČZO (list 1272), GŠ (list 1273), ČĐ (list 1273) AG (list 1274), LŠ (list 1274), ĆI (list 1274), RĐ (list 1275), PG (list 1292), OG (list 1292), RG (list 1293), ŠZO (list 1293), AI (list 1305), ZG (list 1305), RZ (list 1306), FG (list 1306), NG (list 1306), UI (list 1307), BĐ (list 1307), KI (list 1307), VI (list 1536 spisa) i ČI (list 1537- 1538 spisa).
Pročitani su i nalazi i mišljenja vještaka s listova 891 do 1031, 1322 do 1351, 1368 do 1370, 1410 do 1411, 1430 do 1445 i 1463 do 1465 spisa.
Temeljem članka 431. stavak 1. točka 2. ZKP/08 pročitan je se iskaz svjedokinje FZ s rasprave od 21. svibnja 2015., list 1096-1097 spisa i s rasprave 17. svibnja 2022. list 1474 do 1475 spisa. Radi se o svjedokinji koja je u tijeku kaznenog postupka preminula.
Ujedno, pročitani su i iskazi svjedoka NŠ i CI, sada ČI s rasprave od 4. prosinca 2023.
6. Na raspravi optužena ĆZ iznijela je obranu time da nije željela odgovarati na pitanja. U svojoj obrani optuženica je navela da nije kriva za ovo što joj se u postupku stavlja na teret. Navela je kako je na kraju ispala žrtveno janje toga što su se godinama neuredno vodile evidencije Kase uzajamne pomoći. Naime navela je kako se KUP vodio i 40 godina prije nje, također bez knjiga i evidencija. Nitko od njih tko je bio zadužen za vođenje KUP-a nije bio stručan u računovodstvenom smislu. Ona je također po zvanju upravni referent te nije imala iskustva niti je ikada radila na vođenju knjiga. Prije nego što je preuzela Kasu, radila je u kadrovskoj, a to je nastavila i do mirovine uz ovo što je vodila KUP. Kada je preuzimala vođenje KUP-a njoj nije bilo predočeno da bi morala voditi bilo kakvu stručnu evidenciju. Njoj je prilikom te primopredaje predana vrećica s novcem, crna bilježnica u kojoj su bili upisani ljudi koji traže kredit te papirići s navedenim ljudima koji trebaju vraćati kredit i skupa, a koji su taj kredit vraćali osobno jer im nije odgovaralo da povrat kredita ide uskratom s njihove plaće. Za to su postojali razni razlozi, primjerice da bi imali veći dozvoljeni minus na tekućem računu. S obzirom da nije bilo službenih evidencija članovi KUP-a su tražili od nje usmeno kredite i to preko telefona. Ona je svima iz KUP-a isplaćivala kredit u pravilu u gotovini na ruke, ako se radilo o članovima koji su bili iz Zagreba, dok je za članove koji su bili izvan Zagreba kredit isplaćivala na način da je nakon radnog vremena obilazila banke u kojima su ti članovi imali otvorene račune pa bi im preko tih banaka isplaćivala kredit da bi izbjegla plaćanje provizije. Vezano uz samu primopredaju KUP-a od KZ navela je da je KZ njoj predala tu vrećicu, kao što je prethodno navela, zatim da su potpisani ti zapisnici o primopredaji, no ona nije kontrolirala iznose istih u primopredajnom zapisniku, ona to nije znala te je vjerovala gospođi KZ da je to tako kako je u zapisniku navedeno. Navela je kako je i preuzela vođenje KUP-a na nagovor time da su oni njoj predočili da ona radi u kadrovskoj i poznaje zaposlenike pa da će joj onda biti lakše u kontaktu s članovima KUP-a iako su svi bili svjesni da nema iskustva u nikakvim računovodstveno- knjigovodstvenim poslovima. Napomenula je da ona nije bila jedina koja je bila ovlaštenik po knjižicama i računu KUP-a. Kada nje nije bilo na poslu KUP je vodila FZ. Napomenula je da između nje i FZ nikada nije vršena primopredaja, a kada ju je ona mijenjala, već bi si međusobno samo predale tu vrećicu s papirićima i zahtjevima ljudi koji su tražili kredit. Davanje kredita je funkcioniralo na način da bi ona prema tome koliko je novaca bilo ili dala kredit ili rekla ljudima da pričekaju jer da trenutno nema novaca. Navela je i kako nikakve knjige nisu vođene vezano uz KUP, nije bilo „ulaza, i izlaza“. Na isti način je KUP vodila i ŠI. Navela je i da ona nije napravila apsolutno ništa da ošteti nekoga, već je radila najbolje što je znala i na način kako je to i naslijedila od svojih prethodnika.
7. Uzevši u obzir navode iz obrane optužene te druge izvedene dokaze, u ovom postupku nije bilo sporno da je optužena ĆZ bila kao zaposlenica Državnog hidrometeorološkog zavoda, kao i da je od kolegice KZ preuzela vođenje Kase uzajamne pomoći zaposlenika. Nesporno je i da optuženica nije uredno vodila dokumentaciju koja se odnosi na Kasu uzajamne pomoći.
Ono što je bilo sporno jest da li je optuženica bila ovlaštena potpisnica Kase uzajamne pomoći po računu broj 1-201-50053-5 otvorenog u Hrvatska poštanska banka d.d. i računu broj 2484008-1500176762 otvorenog u Raiffeisen Bank d.d., da li je bila ovlaštena za podizanje novaca s tih računa te da li je mogla raspolagati novčanim sredstvima koja su bila u Kasi za koju je bila zadužena. Sporno je bilo i da li je optuženica u namjeri da se okoristi neosnovano i bez znanja članova Kase, iz te Kase uzimala novac u gotovini ili obustavom putem plaće te neosnovano podizala novčana sredstva sa računa na ime isplate Kase, a koji je novac zadržala za sebe i to u iznosu od 493.858,50 kuna te da li je za taj iznos se okoristila, oštetivši time 93 djelatnika Državnog hidrometeorološkog zavoda, i to u iznosima koji su za svakog djelatnika činjenično u izmijenjenoj optužbi specificirani.
8. Iskazi svjedoka
8.1. U svom iskazu svjedokinja FZ navela je kako ostaje u cijelosti kod iskaza od 25. listopada 2013., a kada je navela da je bila zaposlena u Državnom hidrometeorološkom zavodu kao blagajnik od 1996., a da je ĆZ tamo radila kao upravni referent. Navela je i kako je optužena ĆZ bila zadužena za Kasu uzajamne pomoći, a da joj je ona bila zamjena od 2001. do 2011. u par navrata, kada je optuženica bila na godišnjem ili na bolovanju. Prvi puta ju je mijenjala 2001. kada je optužena bila bolesna te ju je pitala da li je može zamijeniti. Tom prilikom joj je dala gotovi popis uplata-isplata te joj je rekla da to kasnije da za skidanje s plaće. Svjedokinja je navela kako ništa pismeno nisu radili vezano uz tu primopredaju, no da je ona optuženici po povratku na posao predala sve podatke o tome tko je izvršio uplatu, tko je podigao novac i tko je trebao dobiti novo zaduženja, a što je sve bilo odloženo u registratore. Navela je kako su prvotno novčana sredstva iz Kase uzajamne pomoći bila na štednoj knjižici HPB te da se dizalo koliko je trebalo članovima, a na obračunima plaće je bilo vidljivo koliko se članovima uzima s plaće. Nadalje, navela je kako je optuženicu mijenjala i 2005. oko tri mjeseca. Svjedokinja je nadalje navela i da je ona negdje u veljači 2011. išla provjeriti kod ĆZ da li je zapisala njezinog muža, koji je također bio korisnik Kase uzajamne pomoći, za isplatu iznosa od 8.000,00 kuna, a što im je bilo potrebno za nadgrobni spomenik za sina. ĆZ joj je tada rekla da eventualno može dobiti 5.000 kuna i da se Kasa uzajamne pomoći zatvara. Svjedokinja je navela kako je kasnije čula da fale novci u Kasi, pa da su određeni djelatnici firme, zajedno s pravnicom NG išli pogledati dokumentaciju Kase uzajamne pomoći te je svjedokinja navela kako je tada čula optuženicu da govori da je nemoguće da iz Kase nedostaje oko 500.000,00 kuna jer da je ona mislila da nedostaje 300.000,00 kuna. Kasnije kada su optuženici predočeni korisnici Kase s novcima koji nedostaju, optuženica je na sastanku govorila da je to nemoguće. Svjedokinja je navela da kada je ona mijenjala optuženicu, da nije vidjela da bi nedostajali novci iz Kase.
Na raspravi je svjedokinja navela kako je ona obično uskakala u zamjenu optuženoj vezano uz Kasu uzajamne pomoći, no da njoj optužena nikada nije navela koliko je novca u Kasi zbog čega ona o tome nije imala nikakvog saznanja. Na posebno pitanje branitelja optužene da pojasni pojam uskakati navela je da ne zna u kojem periodu je ona mijenjala optuženu ĆZ, znala je istu mijenjati tijekom dana kada bi ona nešto obavljala, međutim mijenjala ju je i dok je ista bila na godišnjem ili bolovanju. Na daljnje postavljeno pitanje da li je imala ovlaštenje za podizanje novca iz banke ista je navela da ne. Budući da iz nalaza vještaka proizlazi da je u određenom periodu novac podizan iz banke i da ga je upravo ona podizala ista je navela da to nije točno. Na daljnje pitanje, a budući da je iz nalaza vještaka proizašlo da je 15. rujna 2000. na prezime FZ podignut iznos od 77.600,00 kuna, a 17. travnja 2001. iznos od 75.890,00 kuna, svjedokinja je navela da to nije točno i da ona to nije podigla te da ne zna kako se njezino prezime našlo na isplatnicama. Nije točno niti da bi 4. rujna 2002. podigla iznos od 68.840,00 kuna. Na daljnje pitanje svjedokinja je navela kako izričito poriče da bi ona bilo kada podizala novce i da svi iznosi koje vještak spominje da su podizani na prezime FZ ona nije podizala niti je bila u banci. U to vrijeme zamjena optuženoj bila je i NŠ koja joj je znala ponekad "uskakati". Na postavljeno pitanje optužene ĆZ, a budući da je nesporno da je optužena od petog mjeseca 2008. pa do studenog 2008. bila na bolovanju, pa na upit kako je ona mogla podizati novac s računa, svjedokinja je navela da ne zna i da ona osobno nikada nije dizala novac iz banke, da joj je dio novca bio pripremljen. Nadalje je navela da je njoj optužena sve pripremljeno od novaca ostavljala na stolu te da ona niti ne zna gdje je bio ključ od Kase, niti ga je posjedovala. Točno je da je bila s optuženom ĆZ kada se otvarao račun u Raiffeisen banci, a išla je kako bi vidjela kako to funkcionira, no ona nije imala nikakva ovlaštenja, optužena ĆZ bila je glavna. Svjedokinja FZ dodala je kako je i ona oštećena u ovom postupku jer da je izgubila oko 10.000,00 kuna. FZ nadalje je navela i kako se vidjelo da optuženica troši novac jer da je imala šminkerske sandale, imala je ljubavnike i tko zna gdje je trošila novac, kupila je zemljište, putovala u Rusiju, odnosno bilo je vidljivo da se drugačije ponašala. Na daljnje postavljeno pitanje kada je to sve "puklo" da li je napravljena bilo kakva inventura MI, svjedokinja FZ je rekla da nije jer je optužena tada jednostavno nestala i otvorila bolovanje. Navela je i kako nju nitko od članova Kase uzajamne pomoći, a niti optuženica na tom završnom sastanku, nije teretio za bilo kakav iznos. Na daljnje pitanje navela je i kako nju nikada nitko nije upozorio da bi bilo bilo kakvih nepravilnosti glede Kase uzajamne pomoći, a kada bi ona mijenjala optuženicu.
Na posebno pitanje branitelja da li se sjeća izvješća prilikom primopredaje Kase uzajamne pomoći 2002. ĆZ od strane KZ, svjedokinja je navela da se sjeća, odnosno da se ne sjeća detalja, ali da se sjeća da je zapisnik potpisala i da se pritom pregledavalo stanje na štednoj knjižici HPB-a, uplatnice, isplatnice i to jednog bloka. Izvještaj je napravila gđa. KZ te je isti izvještaj pregledavalo njih četvero i tada je "sve štimalo". Izvješće je rađeno prema papirologiji koju je gđa. KZ predala i dala na uvid. Navela je kako o toj primopredaji postoji štedna knjižica Poštanske banke u kojoj je navedeno stanje. FZ je navela da je KZ znala imati dio novca ili dignuti dio novca kada je nekome nešto hitno zatrebalo te za to vrijeme nije bilo nikakve gotovine sa strane, eventualno nešto u ladici zaključano, u slučaju kada je netko umro i slično.
Svjedokinja je nadalje navela kako je ona od 2000., jedan kraći period, bila ovlaštenik po štednom računu, što znači da je mijenjala optuženu kada bi optuženica bila bolesna, i to na način da je mogla isplatiti novac te preuzeti novac od ljudi. Navela je kako ona dobila ovlaštenje po računu u Raiffeisen banci, međutim, nikada nije imala uvid u stanje računa niti je imala karticu žiro-računa. Koliko se sjeća, kada je mijenjala optuženu ništa nije radila vezano za Raiffeisen banku i poslovanje preko Raiffeisen banke. Dok je optužena bila na operativnom zahvatu, svjedokinja navodi da je od nje preuzela "crni rokovnik" u kojem su bila navedena imena osoba koje su primile iznose Kase uzajamne pomoći pa to trebaju vratiti, kao i osobe koje su bile na popisu da trebaju dobiti novac. Radila je po rokovniku, a što znači da je upisivala ljude koji su se najavili da žele Kasu. Ljudi su se čak javljali da ih je optužena stavila na listu, a u rokovniku ih nije bilo te je ona zbog toga imala neugodnih situacija. Ako bi u tom periodu neka osoba vratila novac ili bi podigla novac, bile su izdane uplatnice. Vezano za račune banaka mogu navesti da je Kasa uzajamne pomoći imala otvoren račun kod HPB-a, preko Sindikata se isplaćivao novac osobama koje su imale otvorene račune kod ostalih banaka. Na daljnje postavljeno pitanje suca kako je tekao postupak isplate novca na tekuće račune otvorene kod drugih banaka ista svjedokinja je navela bi se osoba obratila Kasi uzajamne pomoći, a ako joj je odobren iznos, to se faksiralo Sindikatu koji je isplaćivao na račune banaka gdje su osobe imale otvorene, preko sindikalnog računa. U Sindikatu je za to bio zadužen kolega KL.
Na daljnje pitanje optužene da pojasni na koji način ju je mijenjala ista navodi da joj je ostavila sve pripremljeno što je morala dati članovima Kase uzajamne pomoći. Na daljnje postavljeno pitanje kako objašnjava da je njezino prezime na isplatnicama ista navodi da bi voljela vidjeti te isplatnice, da ona nije kune podigla niti uzela da ako je netko dolazio po novac taj se je potpisao. Svjedokinja navodi da je ona u međuvremenu oboljela od skleroze multipleks, da ima na mozgu lezije zbog čega joj je pamćenje slabije.
8.2. Iz iskaza svjedoka AL proizlazi da isti u cijelosti ostaje kod svojeg iskaza kojeg je iznio na ODO-u Zagreb dana 10.10.2013. Na poseban upit branitelja naveo je da je član Kase uzajamne pomoći od 1993., a da Kasa funkcionira na način da se u Kasi uzajamne pomoći najavilo potraživanje, iznos koji se traži te bi se potom odobrio period u kojem će iznos biti isplaćen i rok vraćanja, nakon čega bi se taj iznos isplatio u gotovini ili na tekući račun osoba koje su ga tražile. Novac koji je isplaćen na račun išao je putem računovodstva i administrativne zabrane, a kako nikad nije uzimao novac u gotovini, ne zna kakav je u toj situaciji način vraćanja. Po nalogu osobe zadužene u Kasi uzajamne pomoći nalog se dostavljao računovodstvu koje je obustavljalo na plaći, odnosno, administrativna zabrana. O svemu je postojala dokumentacija. Dok je osoba koja je vodila Kasu uzajamne pomoći bila na bolovanju, cijeli posao vodila je osoba koja ju zamjenjuje. Sukladno tome, izdaje naloge. Nema nikakvih saznanja o primopredaji Kase s gospođe KZ na optuženicu.
8.3. Iz iskaza svjedoka PI proizlazi da ista u cijelosti ostaje kod svojeg iskaza kojeg je iznijela na ODO-u Zagreb dana 25.10.2013. Ona i njen suprug su zaposlenici Hidrometeorološkog zavoda i mora napomenuti da je tamo zaposlena od 1977. Jedan duži period je bila na porodiljnom jer ima dijete s poteškoćama, a i ranije je znala uzimati sredstva iz Kase uzajamne pomoći i to je sve uredno funkcioniralo, a kada je zbog potreba svojeg djeteta imala potrebu i za sredstvima iz Kase, počela je uočavati da se ne poštuje red, da je došlo do nekog "nereda", da se ne isplaćuje iznos koji je zatražen i tako dalje. Negdje 2003. su počeli učestali problemi vezani za II te je čula i od kolega da imaju problema. Na daljnje postavljeno pitanje obrane kakve veze ima Sindikalna štedno-kreditna zadruga s Kasom uzajamne pomoći ista je navela da je Sindikat jedan od osnivača Kase uzajamne pomoći. Mora navesti da se kontrola poslovanja Kase uzajamne pomoći nije radila kao prijašnjih godina i kada je ona 2003. g. postavila to pitanje, navelo se da nije rađena kontrola. Sve promjene koje su se događale, dok je bila na porodiljnom, o istima nije informirana, tako da ne može reći kakve veze ima Sindikalno štedno-kreditna zadruga. Nema nikakvog saznanja o Sindikalno štedno-kreditnoj zadruzi, osim što su jednom prilikom dali 100,00 kuna i ništa dalje nije bilo realizirano. Ne zna preko kojeg računa je poslovala Kasa uzajamne pomoći, time da kada su ona i suprug zatražili novac, isti su dobili na tekući račun njihove banke, a dio novca je bio ponekad i u gotovini, odnosno isplaćen „na ruke“. Svjedokinja je nadalje navela da je ona kontrolu KUP-a vršila 1970-ih godina. Na daljnje postavljeno pitanje da li joj je poznato koje kontrole je radila gđa. RI ista je navela da ne zna. Na daljnje pitanje optužene ako je 2003., kao što je navela, načula da nešto ne štima s Kasom uzajamne pomoći zbog čega kao član nije tražila kontrolu iste, ista je navela da je kontrolu tražila od Sindikata i osobno se obraćala optuženoj, na što je ista navodila da ljudi novac ne vraćaju. Broj članova Kase se stalno smanjivao.
8.4. Iz iskaza svjedoka KZ proizlazi kako je Kasu uzajamne pomoći vodila više od 30 godina, a prije nego što je istu od nje preuzela optužena ĆZ. Na daljnje postavljeno pitanje da pojasni funkcioniranje Kase uzajamne pomoći vezano za uplate i isplate ista je navela da su sve uplate i isplate išle preko Računovodstva Državnog hidrometeorološkog zavoda. Postojale su gotovinske isplate na uplatnicama, ali radilo se o malim iznosima od 100,00 do 200,00 kuna. Radilo se o dva do tri čovjeka mjesečno, kojima je nešto hitno zatrebalo pa im se na takav način isplaćivao novac. Svaki član je članarinu uplaćivao preko Računovodstva. Isplata je išla preko tekućih računa, a kako je Hidrometeorološki zavod plaće isplaćivao preko HPB-a, sve uplate i isplate su išle preko računa HPB-a, a ako bi netko imao otvoren račun u nekoj drugoj banci, uplate su se vršile na tekući račun banke u kojoj je bio otvoren račun. Ona se ne sjeća točno, međutim, misli da se sav novac uplaćivao na štednu knjižicu Kase, a ona je putem uplatnica uplaćivala na tekuće račune djelatnika, odnosno, članova Kase. Ona je svih tih godina vodila sve uplate, isplate i držala ih u jednoj kutiji u ormariću i prilikom primopredaje predala optuženoj. Vezano za isplate koje je spomenula u iznosu od 100,00 do 200,00 kuna postojale su uplatnice i isplatnice i to za "sitnu keš lovu", a sve ostalo je išlo preko računa, pogotovo krediti. Ona Kasu uzajamne pomoći ne vodi zadnjih 16 godina. Kroz cijelu godinu moglo je biti isplata od 1.000,00 do 2.000,00 kuna. Ručno vođena evidencija nije postojala već su bile striktno uplatnice, isplatnice i račun kod HPB-a. Kasa odnosno željezna mala blagajnica stajala je na njenom stolu, odnosno u ladici stola, koji se zaključavao. Sva ostala dokumentacija stajala je u kutiji u ormariću, odnosno, radilo se o punom ormariću dokumentacije koja je prilikom primopredaje predana optuženoj i to za cijeli period dok je vodila Kasu uzajamne pomoći kao i period dok je osoba od koje je preuzela Kasu vodila Kasu. Zadnji račun Kasa uzajamne pomoći imala je u HPB-u jer su djelatnici Zavoda dobivali plaću preko HPB-a. Kasa uzajamne pomoći nije imala račune kod RBA niti Štedno-kreditnih banaka. Na daljnje pitanje tko je bio ovlašten za raspolaganje novčanim sredstvima po računu odnosno knjižici kod HPB-a, ista je navela da u vrijeme dok je ona vodila Kasu ona, KĐ OI te NI DI, koji je radio u Računovodstvu Hidrometeorološkog zavoda. Isti je već odavano umirovljen. Ona se ne sjeća, ali pretpostavlja da je imala punomoć za raspolaganje sredstvima. Ulaže u spis karton ovjerenih potpisa za raspolaganje računom Kase uzajamne pomoći u vrijeme dok je ona istu vodila, kao i primjerak na koji način je radila kada je osoba imala odnosno član Kase imao otvoren račun u drugoj banci. Nakon što je predala Kasu uzajamne pomoći optuženoj, izvršena je primopredaja te je sastavljen izvještaj. Na daljnje pitanje što je provjeravano prilikom sastavljanja izvještaja o primopredaji ista je navela da na temelju izlista Računovodstva te je tada na računu zaključno sa 3. mjesecom bilo uplaćeno zajedno sa članarinom oko 394.000,00 kuna. Inače je Računovodstvo svaki mjesec dostavljalo izvještaj tko je platio kredit, koliko je novca uplaćeno i koji kredit je digao. Na daljnje pitanje zbog čega na izvještaju stoji 398.000,00 kuna ista je navela da se to vjerojatno radi o novcima koji su dodani jer su se nalazili u blagajni, ili se radilo o kratkoročnim kreditima, odnosno kada se istoj predočava izvještaj, navela je da sve piše po stavkama što se na isto odnosi. Ona apsolutno nema veze sa HPB-om osim što su preko iste primali plaću i Kasa uzajamne pomoći je tamo imala račun. Kasa uzajamne pomoći je bila vezana sa Sindikatom jer izvješća koja je radila svake godine su se čitala na skupštinama Sindikata. Ona je izvještaj radila i onda kada više Skupštine nije bilo, za svoju evidenciju, te sve papire ostavila u primopredaju. Sindikat je imao svoj račun koji nije imao veze s Kasom uzajamne pomoći. Ona je u mirovinu otišla 2000. i tada je izvršena primopredaja. Prilikom primopredaje pozvana je optužena, da li je ista gledala ili nije gledala, ona ne zna, ali navela je da je istu samo interesiralo da preuzme Kasu. Osobe koje su potpisane na zapisniku o primopredaji su sudjelovale u primopredaji. Pretpostavlja da osobe koje su potpisane na zapisniku o primopredaji su provjeravale iznos, ali ne zna na koji način. Ona se ne sjeća za vrijeme dok je vodila Kasu uzajamne pomoći da bi ona ili bilo tko tko je bio ovlašten raspolagati računom kod HPB-a direktno polagao keš kod HPB-a, odnosno sigurna je da nije jer je sve išlo preko računa. Njena dokumentacija i u blagajni i u ormariću je bila zaključana jer je taj ormar bio samo za Kasu i ničemu drugome nije služio. Izvještaje HPB-a je dobivala preko Računovodstva i pretpostavlja da se isti nalaze u Računovodstvu.
Na postavljeno pitanje suda da li je ikada pozvana od trenutka kada je predala Kasu uzajamne pomoći da nešto ili neki račun u Kasi "ne bi štimao", ili da nešto ne bi odgovaralo, a prilikom primopredaje je preuzeto, ista je navela da ne. Međutim, da ju je negdje prije nekih 5 do 6 godina nazvala optužena i pitala da li je ona gospodinu JI isplatila članarinu, budući da je on otišao u mirovinu. Kada je spomenula 5, 6 godina, to je bilo negdje oko 2010. godine. Istoj je navela da sve piše u isplatnicama ako mu je isplatila, na što je ista rekla da je ona to sve bacila. Na daljnje postavljeno pitanje suda da li je HPB dostavljao mjesečne izvještaje po računu ista je navela, dok je ona vodila Kasu, to je bilo redovito te pretpostavlja da je tako bilo i dalje. Na daljnje postavljeno pitanje da li je na njezin rad bilo bilo kakvih primjedbi, a vezano za "neštimanje" novca po računima od članova Kase uzajamne pomoći, ista je navela da nikada, a u njezino vrijeme je bilo 177 članova. Još bi htjela napomenuti da su postojala stroga pravila o posudbi novca, tako da niti jedan član Kase nije mogao dignuti svoj ulog, jer u tom slučaju nije imao na temelju čega podignuti kredit. Ona je prvi puta saznala da se nešto događa sa MI uzajamne pomoći kada je pozvana prije 3, 4 godine, kada je nastao problem oko MI. Na posebno pitanje ZOKDO da li je u njezino vrijeme bilo slučajeva da je netko dobio kredit iz Kase, a da taj kredit nije vraćao niti uplaćivao članarinu, ista je navela da ne jer je sve išlo preko Računovodstva te se skidalo sa plaća zaposlenih. Navela je i kako pod izvještaj HPB-a, misli na stanje po računima te je ista navela da je svaka ovlaštena osoba za raspolaganje po računu mogla zatražiti izvještaj po računu.
Na pitanje obrane kako je moguće da je 1995. i to 14. srpnja 1995. izvršena isplata na iznos od 26.000,00 kuna ista je navela da je moguće da je za nekog iz Zavoda osobno podignula keš novac, ali su postojale isplatnice da je novac primljen od strane osobe kojoj je predano.
8.5. Iz iskaza svjedoka KL proizlazi da je u ovom postupku oštećen za 3.860,00 kuna, a to se odnosi na njegov ulog, koji se skupljao godinama jer je bio član Kase uzajamne pomoći. Svaki član je članarinu uplaćivao mjesečno na način da se ista "skidala" administrativnom zabranom s plaće. U ime članarine se svaki mjesec skidao iznos, od dana potpisivanja da postaješ član Kase pa do trenutka dok se netko ispiše iz članstva. Na daljnje pitanje na koji period se taj iznos njegovog oštećenja odnosi, isti je naveo da je član Kase od 1978., da je u međuvremenu dizao kredite i vraćao ih. On je vratio sve kredite koje je kao član Kase uzeo. Na daljnje postavljeno pitanje na koji način su se vršile gotovinske isplate isti je naveo da putem isplatnica, koju bi potpisala osoba koja je primila novac, drugi primjerak ostaje kod blagajnika. Gđa. KZ je vodila to na način da je dogovoreno plaćanje u ratama, i na taj način se novac vraćao, ali bi slijedeći mjesec odmah bio izdan nalog za vraćanje ostatka kredita u ratama putem administrativne zabrane. On je bio član Nadzornog odbora Kase do 2000., a kasnije mu se čini da nije bio niti konstituiran Nadzorni odbor. Uloga Nadzornog odbora bila je kraju godine kontroliranje financijskih izvješća blagajne. Postupak s blagajnom je vrlo jednostavan, blagajnik može uzeti i gotov novac, međutim, na kraju godine novac se mora vratiti u blagajnu jer inače neće „štimati“ uplate i isplate po blagajni. Kasa uzajamne pomoći je imala štednu knjižicu koja se vodila kod HPB-a te se knjižila fizički nalazila kod blagajnika. Knjižica je imala konto na koji je računovodstvo uplaćivalo iznose po obračunu blagajnice. On je u mirovinu otišao u 12. mjesecu 2013. Na daljnje postavljeno pitanje kako se vršila isplata preko knjižice isti je naveo da osoba koja je bila ovlaštena za podizanje, podigla je fizički novac s knjižice. Koliko se sjeća, u Kasi je 2000. bilo negdje između 350.000,00 i 380.000,00 kuna, a to zna iz razloga što je mislio Kasu prebaciti na profesionalnu organizaciju, odnosno na Štedno-kreditnu zadrugu. Sindikat je bio zaseban i nije imao veze s Kasom uzajamne pomoći. Na posebno pitanje ZODO naveo je da blagajnik zaprima zahtjeve, odnosno potrebe članova za kreditima, kojih može biti npr. 15-20, također zna iznose koje isti žele. Blagajnik MI fizički isplaćuje novac tražiteljima kredita preko isplatnice. Na posebno pitanje suca ukoliko je prilikom primopredaje u izvješću naveden krivi iznos i pod pretpostavljam da ga optužena nije kontrolirala kada i na temelju čega ista može vidjeti koliki je stvarni iznos stanja po računu u Kasi isti navodi da na temelju stanja računa. Svaki djelatnik Hidrometeorološkog zavoda odnosno član Kase uzajamne pomoći je na svojoj obračunskoj listi isplate plaće svaki mjesec vidio ulog, članarinu, ako je bio korisnik kredita koliko još rata po kreditu mora platiti. On je prvi puta saznao da nešto ne štima s kasom 2011. kada su neki članovi tražili kredit pa istima nije odobren jer nije bilo novca u Kasi pa su se raspitivali da kako je to moguće, a budući da nisu novac dizali ranije. Kada se to "zakotrljalo" vidjelo se da u Kasi novca nema. Nakon proteka mjesec do dva, članovi Kase su pojedinačno davali izjave da ne žele više plaćati članarinu i da se zamrzne dok se ne riješi stanje Kase. On nije točno siguran da se radi o 3.860,00 kuna, ali to je negdje na platnim listama moralo postojati jer zna da se osnovala i udruga svih oštećenih.
8.6. Iz iskaza svjedoka OI proizlazi da poznaje optuženu ĆZ jer su zajedno radili u DHMZ-u, a vezano za Kasu uzajamne pomoći može navesti da je bio kao član prilikom primopredaje kada je optužena preuzimala Kasu uzajamne pomoći od KZ. Zbog proteka vremena ne sjeća se svih detalja primopredaje, pa se ne sjeća je li prilikom primopredaje bila nazočna i optuženica. Na posebno pitanje ZODO na koji način je rađena primopredaja isti je naveo da su prilikom primopredaje pregledani su dokumenti koji su bili mjerodavni, a to su prihodi, stanje Kase, uloženi novci i na taj način se sačinio zapisnik o primopredaji. On se ne sjeća da je bilo nekih posebnih primjedbi na zapisnik o primopredaji. Na posebno pitanje obrane kako je izgledala soba u kojoj je radio i gdje je bila smještena EI uzajamne pomoći isti je naveo da se radilo o sobi u kojoj su sjedila 3-4 djelatnika, on, kolega KL te bivša blagajnica. On je bio jedan od potpisnika knjižice na kojoj je stajao novac od Kase uzajamne pomoći, pretpostavlja da se radilo o HPB-u. Evidencije uplata i isplata držale su se u ormariću koji je bio pod ključem te kasnije kada je blagajnica nabavila blagajnu također je sve stajalo u blagajni, odnosno, dobar dio dokumentacije. Jedno vrijeme je blagajna stajala u ormaru, a ponekad je stajala i na stolu od blagajnice. Novaca, koliko je bilo u blagajni, je prilikom primopredaje prebrojen. Svaki mjesec je računovodstvo dostavljalo izvješće o stanju Kase. Svaki djelatnik je na obračunu plaće imao izvješće o stanju Kase, odnosno, koliki je iznos članarine i njegov ulog te iznos kredita, što se je skupno obračunalo na nivou svih korisnika Kase uzajamne pomoći. Na sastancima sindikata koji su se ranije održavali istima se predočavalo stanje MI, a kasnije se ti sastanci gotovo i nisu održavali. Vjerojatno su se vodili zapisnici Sindikata, ali on je govorio o periodu do 90-tih godina. Izvještaj o primopredaji koji mu se predočava je osobno potpisao. Iznos članarina naveden je prema izvještaju računovodstva. Na štednim knjižicama je pisalo kolike su bile kamate. Na postavljeno pitanje obrane o kojoj se štednoj knjižici radilo isti navodi da misli da o knjižici HPB-a. Na daljnje postavljeno pitanje kada se radio izvještaj o primopredaji da li se vodilo računa o iznosu na knjižici isti navodi da da. Na daljnje postavljeno pitanje kada se istom predočava potpisano izvješće isti navodi da je prva stavka članarina svih članova te ukupan iznos koji se nalazi kod članova u obliku kredita. Iznos do kojeg se došlo napravljen je prema izvještaju računovodstva. On misli da knjigovodstvo nije vodilo brigu o stanju na štednoj knjižici koja se vodila kod HPB-a. Do 2000. on je bio opunomoćenik za podizanje novaca sa štedne knjižice. Postojala je procedura na temelju čega je njegov potpis ovjeren kod banke, a potpisnik je bio 5 do 10 godina. Kada ga se pita o vođenju ručne evidencije, postojale su standardne uplatnice i isplatnice. Isto je bilo u nadležnosti blagajnice, tako da o takvim evidencijama računovodstvo nije imalo izvješće. Kada se svjedoku predočava dio štedne knjižice na kojoj je vidljiva uplata i isplata, isti navodi da što se tiče isplate to je dio koji je blagajnica preuzela kako bi mogla dalje novac dati tražiteljima kredita i to putem uplatnica i isplatnica. Što se tiče uplata, uplate je mogao izvršiti Zavod ili direktno blagajnica. Na postavljeno pitanje obrane gdje bi se nalazili nalozi za uplate i isplate isti navodi da ih vjerojatno ima Zavod i banka.
8.7. Iz iskaza svjedoka BI proizlazi da je oštećen za iznos od 2.940,00 kuna. Do iznosa od 2.940,00 kuna došao je na način što je tijekom 2010. bio u otplati kredita u iznosu od 10.000,00 kuna i sjeća se da je iznos od 5.000,00 kuna otplatio, i 5.000,00 kuna mu je ostalo za otplatu, međutim, imao je pologa u iznosu od 8.000,00 kuna, tako da je moguće da se radi o iznosu od 2.940,00 kuna jer zna da je oštećen za iznos od oko 3.000,00 kuna. Na poseban upit obrane naveo je da on okvirno govori o iznosima, međutim u DHMZ-u postoji točna evidencija koja se je vodila vezano za uplate i isplate. Koliko se sjeća, polog se polagao također putem administrativne zabrane ne plaći. On je od 1988. do danas zaposlenik DHMZ-a. Vjerojatno je i prije inkriminiranog perioda do 2000. podizao kredite kod Kase uzajamne pomoći. On se ne sjeća na koji način je funkcionirala Kasa uzajamne pomoći do 2000., ali misli da na identičan način, obustavom na plaći.
8.8. Iz iskaza svjedoka VL proizlazi da je oštećena u ovom postupku za iznos negdje otprilike oko 11.000,00 kuna, međutim, on se sa tim iznosom oprostila, tako da u ovom postupku ona ne potražuje imovinskopravni zahtjev. Ona je do iznosa od oko 11.000,00 kuna došla upravo na način što je godinama uplaćivala u Kasu uzajamne pomoći i na svakoj njenoj platnoj listi je pisao iznos koliko je do tada uplaćeno. Kada se svjedokinji predočava iznos iz optužnice ista navodi da je to moguće da je iznos od 10.801,68 kuna.
8.9. Iz iskaza svjedoka ŽI proizlazi da je oštećen u ovom postupku i to negdje za iznos od oko 2.000,00 kuna. Njegov dug postoji na platnoj listi tako da je moguće da je to iznos od 2.800,00 kuna, ali se zbog proteka vremena više ne sjeća. Budući da je u radnom odnosu on mora izostajati s radnog mjesta. Na postavljeno pitanje obrane naveo je da je postao članom KUP-a negdje otprilike dvije nakon zaposlenja, a zaposlio se 1997.
8.10. Iz iskaza svjedoka ČL proizlazi da je saznao da novac koji je stavljao u Kasu uzajamne pomoći nedostaje u trenutku kada je gđa. GI, odnosno njezin suprug zatražio novac preko Kase uzajamne pomoći što mu nije bilo odobreno i time je ona krenula s postupkom. Na poseban upit branitelja kako je došao do iznosa od 4.800,00 kuna isti je naveo da se vodila evidencija i da kada se sve otkrilo, da je pisalo točno tko je koliko točno uplaćivao u Kasu uzajamne pomoći. Pisalo je sve na dokumentima koji su se vodili uz Kasu uzajamne pomoći. On nije znao točan iznos, a iznosi su kolali po dokumentima koji su dostavljani sudu, tako da je točan iznos saznao neki dan. Kada je krenuo na sud pripremio se da ne bi ovdje pričao o brojkama napamet. On je znao od samog početka da se radi o novcu od oko 4.500,00 do 5.000,00 kuna.
8.11. Iz iskaza svjedoka CL proizlazi da se isti zbog proteka vremena ne sjeća za koji iznos je oštećen, a kada mu se predočava iznos iz optužbe 2.200,00 kuna, naveo je da ako je taj novac bio u Kasi uzajamne pomoći, da naravno da ga potražuje. Zbog proteka vremena on se ne sjeća koliko je novaca uplatio u Kasu uzajamne pomoći. Sve je išlo preko plaće te se samo oduzimalo, tako da nije niti pratio, a kao terenski radnik u firmi nije niti puno bio. Na posebno pitanje optužene da li je u momentu kada se dogodio događaj imao kredit preko Kase uzajamne pomoći isti navodi da se radilo o nekom kreditu, međutim, ne sjeća se niti koliko se oduzimalo niti u kojem iznosu je bio kredit.
8.12. Iz iskaza svjedoka FI proizlazi da je isti svoj cijeli radni vijek radio u DHMZ-u i Kasa uzajamne pomoći je funkcionirala na način da se na platnim listama vidio iznos uplaćenog novca, ali i rate kredita. On s računovodstvom nije imao puno veze, međutim, on je svoje uplate vidio na platnim listama. On se ne sjeća točno perioda kada je vratio jedan kredit posuđen od Kase uzajamne pomoći, nakon kojeg je zatražio drugi pri čemu mu je rečeno da više u Kasi nema novaca. Na poseban upit branitelja na koji način je došao do točnog iznosa od 10.801,71 kune, isti je naveo da je taj iznos dobio kod računovodstva tvrtke. Svjedok predaje u spis izjavu koju je zatražio prilikom ispisa iz Kase uzajamne pomoći te se ista ulaže u spis. Iznos koji je naveo je bio njegov polog u Kasi uzajamne pomoći, koje iznose je on mjesečno uplaćivao u istu Kasu te je na isplatnim listama točno bilo evidentirano koji iznosi su se i koliko uplaćivali u Kasu uzajamne pomoći. Unatrag minimalno 15-ak godina na isplatnim listama je pisao iznos uplata u Kasu uzajamne pomoći te se sve vodilo preko platnih lista, na kojima su bili vidljivi iznosi uplata u Kasu uzajamne pomoći te je pisao ukupan iznos koliko svaki djelatnik ima u Kasi uzajamne pomoći. Na daljnje pitanje kako je funkcioniralo uzimanje kredita putem Kase uzajamne pomoći isti je naveo da kada bi zatražio pomoć preko Kase, npr. u iznosu od 5.000,00 kuna, taj iznos bi dobio na slijedećoj platnoj listi te u dogovoru vraćanja s rokom npr. od 5 mjeseci, s plaće bi se skidalo po 1.000,00 kuna te se opet evidentiralo na platnoj listi. Na isplatnoj listi je pisalo da DHMZ isplaćuje i vodi Kasu uzajamnu pomoći.
8.13. Iz iskaza svjedoka HI, a na posebno pitanje obrane na koji način je došao do iznosa od 4.220,00 kuna isti navodi da svojom osobnom evidencijom, a na daljnje pitanje što uključuje njegova evidencija isti je naveo da je proteklo puno godina, međutim, da si je mjesečno bilježio ulaz i izlaz te koliko mora novca vratiti. Na daljnje pitanje da li posjeduje papirologiju o evidenciju svjedok je naveo da ne. Njegova evidencija koju je osobno vodio, bila je u skladu s evidencijom računovodstva.
8.14. Iz iskaza svjedoka IZ, a na posebno pitanje obrane na koji način je došla do iznosa od 3.700,00 kuna ista je navela da je vršila mjesečne uplate u Kasu uzajamne pomoći. 31.01.2011. ona je u Kasi uzajamne pomoći imala 7.700,00 kuna, a 2010. ona je podigla kredit od Kase uzajamne pomoći u iznosu od 8.000,00 kuna, koji iznos je vraćala na način da je iznose od 800,00 kuna mjesečno predavala optuženoj, a ona je na svojoj uplatnici redovito i uredno vodila evidenciju o vraćanju novca. Dakle, od kredita je ukupno vratila 4.000,00 kuna, i ostao joj je za vratit još iznos od 3.700,00 kuna.
8.15. Iz iskaza svjedoka ŠL proizlazi da je ista do svog iznosa u Kasi uzajamne pomoći došla na način što je od trenutka od kada se mjesečno preko plaće uplaćivala 60,00 kuna u KUP, u međuvremenu je i nešto posuđivala, tako da je na kraju ostao iznos od 2.300,00 do 2.500,00 kuna. Mora navesti da u vrijeme kada je bila na porodiljnom i primala primanja preko HZZO-a imala obvezu prema Kasi uzajamne pomoći te je u dogovoru s optuženom oko tri preostale rate uplatila na račun Erste banke s naznakom na ime ĆZ. Kad se vratila s porodiljnog, istu je pitala da li je sve riješeno te joj je optuženica navela da je i tada više nije uzimala pomoć, odnosno kredit.
8.16. Iz iskaza svjedoka PĐ, a na postavljeno pitanje obrane na koji način je došao do iznosa od oko 10.000,00 kuna isti je naveo da je evidenciju vodila optuženica i da se radi o iznosu gdje ništa nije izmišljeno i iznosi su bili evidentirani na plaći. On je uzimao kredite preko Kase uzajamne pomoći na način da kada bi jedan isplatio, postojala je mogućnost uzimanja drugog. On je kao djelatnik mjesečno uplaćivao 60,00 kuna u Kasu uzajamne pomoći, a djelatnik je DHMZ-a više od 20 godina, tako da njegov iznos od oko 10.000,00 kuna je upravo iznos uplaćenog uloga u Kasu uzajamne pomoći. Njemu ništa od iznosa za koji je oštećen nije vraćeno.
8.17. Iz iskaza svjedoka SI proizlazi da je do iznosa od 5.000,00 kuna došao na temelju platne liste i uloga kojeg je uplaćivao jer u tom trenutku nije imao nikakva dugovanja prema Kasi uzajamne pomoći. Radi se o iznosu koji je obračunat 31.01.2011. Moguće je da se radi o iznosu od 5.180,00, ali taj iznos je vrlo jednostavno za izračunati, svaki mjesec je uplaćivano, u njegovom slučaju 60,00 kuna tako da iznos od 5.000,00 kuna spomenuo je ulog od trenutka ulaska u Kasu uzajamne pomoći, time da čitavo vrijeme nije bio ulog od 60,00 kuna već se sjeća da se uzimalo 30,00 kuna odnosno manji iznos. Napominje da u momentu kada je "pao sistem" on nije imao nikakva dugovanja prema Kasi uzajamne pomoći, međutim, kroz raniji period znao je uzeti kredit odnosno pomoć jer je to i svrha Kase uzajamne pomoći. On nije obeštećen od strane poslodavca, već su svi oštećeni krenuli na grupnu tužbu.
8.18. Iz iskaza svjedoka ML, a na postavljeno pitanje branitelja na koji način je došla do iznosa od 2.670,00 kuna ista navodi da je vodila osobnu evidenciju, a istu evidenciju vodila je i optuženica.
8.19. Iz iskaza svjedoka CZO proizlazi da je bila član Kase uzajamne pomoći negdje pet godina prije inkriminiranog događaja međutim, postoji sve evidencija koja se uredno vodila. Do iznosa od 7.480,00 kuna došla je upravo na način jer je na izvatku na plaći mjesečno pisao iznos, također se vodila evidencija o plaćenim ratama kredita. Osobno nije radila izračun, međutim, sve je pisalo na izvadcima o plaći, a kako je zadnji kredit vratila gotovo godinu dana prije inkriminiranog događaja, točno se na izlistu plaće vidio iznos njezina novca.
8.20. Iz iskaza svjedoka MZO, a na posebno pitanje branitelja na koji način je došla do iznosa od 1.620,00 kuna, ista je navela da je mjesečno uplaćivala 60,00 kuna u Kasu uzajamne pomoći i to na način da se automatski skidalo s plaće, a kako je podigla 1.500,00 kuna, ostalo je 1.620,00 kuna. Ona se sjeća da je uplaćivala negdje oko četiri godine u Kasu uzajamne pomoći. Ona je oštećena u ovom postupku kao poštena osoba tako da ne zna niti se ne sjeća točno perioda kada je počela uplaćivati u Kasu uzajamne pomoći, negdje otprilike prije desetak godina. Prije otprilike četiri godine, kada se "podvukla crta" i kada je iz firme dobiven podatak da novca više nema od Centrale DHMZ-a dobiven je podatak koje osobe i za koje iznose su oštećene u postupku. Ona je čitavo vrijeme radila u Zadru, a radi se o meteorološkoj postaji, te je Kasa uzajamne pomoći vođena u "centrali" u Zagrebu.
8.21. Iz iskaza svjedokinje ŽZ, proizlazi da je bila član Kase uzajamne pomoći i na izvatku od plaće uredno se vidjelo koji je iznos uplaćen, a koji iznos se odnosi na rate kredita. Na izvatku se uvijek vidio iznos uplaćenog novca u Kasi te nije dobila nikakvu posebnu obavijest koja bi se odnosila na njezino ime da je oštećena. On se ne sjeća na koji način je obaviještena da u Kasi uzajamne pomoći nedostaje novca.
8.22. Iz iskaza svjedoka HĐ, proizlazi da je do iznosa od 3.120,00 kuna upravo došao na temelju izvatka sa platne liste na kojoj je vidljivo koliko je novca uplaćeno u Kasu uzajamne pomoći. Na posebno pitanje suca naveo je da on radi u Zadru, dok je centrala i računovodstvo DHMZ-a u Zagrebu pa se i na taj način na platnim listama koje je radilo računovodstvo u Zagrebu vidio iznos uplaćenog novca u Kasu uzajamne pomoći. On nije uzimao kredit od Kase uzajamne pomoći tako da ne zna točnu proceduru, ali zna da se to nazvala ovdje optuženu i putem plaće su se rješavale rate kredita.
8.23. Iz iskaza svjedoka LG, proizlazi da se ne sjeća kada je točno "podvučena crta" i kada je izračunat iznos da je on u Kasi uzajamne pomoći oštećen za iznos koji je naveo. Nakon što se utvrdilo da novca nema bio je poslan mail od strane Zavoda u kojem su se navodili iznosi za koje su oštećeni. Pretpostavlja da su ti podaci dobiveni po podacima s platnih listi. Nakon toga zna da je čuo da je bilo utvrđeno da se nije vodila evidencija Kase uzajamne pomoći, to je čuo, ne može sa sigurnošću tvrditi da je upravo tako. Na poseban upit suda naveo je da su se on i njegov brat ZI relativno kasno uključili s uplatama u Kasu uzajamne pomoći, međutim, svakako krajem devedesetih godina. On je imao puno povjerenje u firmu i u osobu koja je to vodila sve do dana kada je saznao da novca više nema. Računovodstvo je vođeno u Zagrebu i sjeća se da je uzimao kredit iz Kase uzajamne pomoći, a procedura je bila takva da se nazvalo optuženu i sav novac, vraćanje rata kredita, obavljalo se preko platne liste i to se s istom kontaktiralo na službeni broj telefona. On i njegov brat su imali isti iznos novca u Kasi uzajamne pomoći jer su se istog dana učlanili u Kasu uzajamne pomoći.
8.24. Iz iskaza svjedoka OZ proizlazi da ista nema nikakvog saznanja o počinjenju kaznenog djela koje se stavlja na teret optuženoj, međutim, ona je bila član Kase uzajamne pomoći te je upravo u periodu kad se to dogodilo podigla kredit u iznosu od 7.000,00 kuna na rok od 10 mjeseci te je veći dio kredita vratila kada se dogodilo da više nema novca u Kasi uzajamne pomoći. Sve je išlo preko obračuna plaće te su se sva dugovanja kao i iznos novca koji postoji u Kasi vidio na platnoj listi. Na poseban upit branitelja na koji način je došla do iznosa od 4.820,00 kuna ista navodi da se sve vidjelo na platnoj listi gdje je mjesečno uplaćivala 60,00 kuna na ime članarine te joj se od plaće odbijala rata od 700,00 kuna, da bi negdje početkom 2011.g. na platnoj listi bio upravo iznos od 4.820,00 kuna. Ona je član Kase uzajamne pomoći od samog početka kada se Kasa osnovala, ne sjeća se točno koliko vremenski.
8.25. Iz iskaza svjedoka IL, proizlazi da apsolutno nema saznanja o optuženju koje je ĆZ stavljeno na teret. Ona je do iznosa od 6.780,00 kuna došla temeljem evidencije na platnoj listi i to kada se Kasa ugasila 2011.g. Na svakoj platnoj listi se iz mjeseca u mjesec vodila evidencija. Na posebno pitanje branitelja od kada je član Kase uzajamne pomoći ista navodi da nekih 10-ak godina. Od 2000. do 2011.g. Kasa uzajamne pomoći je funkcionirala, plaćala se članarina 60,00 kuna te su nešto podizali, vraćali, a evidentiralo se na platnoj listi. Ne može se sjetiti da li su dobili dokument iz kojeg bi bilo vidljivo da je Kasa uzajamne pomoći ugašena, međutim, vjerojatno su obaviješteni te si je zapisala da je 31.01.2011. ugašena Kasa uzajamne pomoći.
8.26. Iz iskaza svjedoka OŠ proizlazi kako ista apsolutno nema saznanja vezano uz samo počinjenje kaznenog djela koje je optuženoj stavljeno na teret. Na posebno pitanje suca na koji način je došla do navedenog iznosa štete ista navodi da je član Kase uzajamne pomoći bila više od 10 godina, nikada nije dizala za kredite, već je samo ulagala iznose članarine, koji je bio 60,00 kuna te joj se čini da je od samog početka naknada bila 60,00 kuna. Kako je samo ulagala na taj način je došla do svojeg punog iznosa. Na pitanje branitelja navodi da joj je navedeni iznos štete priopćen iz Računovodstva DHMZ-a, međutim, ne sjeća se točno vremena, ali svakako nešto nakon što je Kasa prestala sa radom.
8.27. Iz iskaza svjedoka RL, proizlazi kako nema saznanja vezano uz optuženje, međutim do iznosa od 5.400,00 kuna došao je na način da je obaviješten od DHMZ-a koliki je njegov iznos, međutim, svaki iznos se vidio na platnoj listi jer se mjesečno uplaćivalo 60,00 kuna te se vidio točan iznos stanja. Radilo se o administrativnoj zabrani gdje se iznos od 60,00 kuna koji je bio u zadnjem periodu skidao automatski sa plaće. Na posebno pitanje branitelja koliko je dugo član Kase uzajamne pomoći isti navodi da je u DHMZ-u zaposlen 31 godinu, da je član Kase uzajamne pomoći bio od samog početka te se sjeća da je za vrijeme rata Kasa ili zbog inflacije ugašena na način da se krenulo ispočetka, te se počeo uzimati veći iznos naknade. Na svim platnim listama krenulo se od nule, odnosno pretpostavlja da su svi krenuli, a radilo se negdje između 1992-1993., a voditelj Kase je tada bila KZ. Kada je Kasa ugašena, nestale su i stavke na platnoj listi te su oni tada međusobno razgovarali u firmi i obratili se odvjetniku, odnosno imali informativne sastanke s odvjetnicima.
8.28. Iz iskaza svjedoka LI, proizlazi da je oštećen u ovom postupku, a do iznosa od 10.801,71 kunu došao je na način jer posjeduje sve platne liste i to od 1994. nadalje, a na kojim platnim listama su bili vidljivi svi krediti koje je uzimao, rate otplate, naknada koja se uplaćivala. Sve uplate i isplate vršile su se direktno s plaće. Ulaže u spis presliku svoje zadnje platne liste za mjesec siječanj 2011. godine. Na postavljeno pitanje obrane naveo je da on posjeduje platne liste od 1994., međutim, njega nitko nije pozivao da dostavi navedeno. On se ne sjeća, odnosno nema nikakvih saznanja da bi tijekom postojanja Kase uzajamne pomoći u jednom periodu ista bila ugašena na način da se zbog inflacije došlo do situacije da se kreće od nule. Radi se o podatku koji je dobiven iz računovodstva, odnosno vidljiv na zadnjoj platnoj listi. Nakon toga, na platnoj listi više nije bilo stavke uplate niti iznosa našeg novca u Kasi uzajamne pomoći. Ne zna točno koje godine je Kasu uzajamne pomoći preuzela optužena. On je platne liste čuvao od 1994., međutim i prije je bio član Kase uzajamne pomoći i to od samog početka. Na postavljeno pitanje suda da li je na platnim listama, a budući da iste čuva, primijetio da neki iznosi ne bi odgovarali stvarno njegovom uplaćenom iznosu isti navodi da ne, da je uvijek na platnim listama iznos štimao. Zadnji kredit je podigao 2009. preko Kase uzajamne pomoći na način da mu se mjesečno skidalo 900,00 kuna te je taj kredit otplaćen u veljači 2010. Nije mu poznato gdje je Kasa uzajamne pomoći imala žiro-račun.
8.29. Iz iskaza svjedoka GG, proizlazi da nema apsolutno nikakvog saznanja vezano za optuženje koje je ĆZ stavljeno na teret, međutim bila je šokirana kada je čula da se to dogodilo, odnosno nakon pričanja, mjesec dana iza, ugasila se Kasa uzajamne pomoći. Na poseban upit branitelja na kojem radnom mjestu je radila u DHMZ-u ista navodi da je bila voditelj računovodstvenih poslova te je zato ostala još više iznenađena jer je mislila da sve ono što ide preko papira da je i u stvarnosti tako. Voditelj računovodstvenih poslova bila je nekih 20-ak godina. Nema nikakvog saznanja o preuzimanju Kase od strane ĆZ niti je bilo tko u računovodstvu nju kontaktirao. Prije optužene Kasu je vodila KZ te misli da je prije KZ, Kasu vodio TI. Ona ne zna u kojoj banci je bio otvoren žiro-račun MI, međutim, o tome postoji evidencija, možda je prije tri godine znala, međutim otkako je u mirovni nije u doticaju s tim. Vezano uz štedne knjižice, nema puno saznanja jer nije bila direktno vezana na Kasu, međutim, misli da za vrijeme optužene štednih knjižica nije niti bilo, međutim, ne sjeća se točno. Njen posao vezan uz Kasu uzajamne pomoći bio je kontiranje plaća, tako da se na svakoj platnoj listi vidjela obustava vezano uz odobrenje kredita te uplata članarine. Ona je dobila od obračuna plaća, odnosno kad se radila rekapitulacija obračuna plaća i to od kolegica ŽL i ĐI, za koje misli da rade u DHMZ-u. Za sve postoji dokumentacija. Ona pretpostavlja da je iste godine učlanjena kao i LI, zbog čega je iznos u lipu identičan. Na posebno pitanje suda kada je podigla zadnji kredit i kada ga je otplatila ista navodi da u 12. mj. 2009. i to iznos od 7.000,00 kuna, koji je vraćala u 10 rata. Ona nema saznanja da bi Kasa uzajamne pomoći negdje 1990-tih godina krenula od nule. Na poseban upit suca kada je navela da je ostala još više iznenađena, čime je ostala iznenađena, ista navodi da je mislila da ono što je navedeno na izračunima plaće odgovara stvarnom stanju, a kasnije je čula da je dug puno veći, međutim, ne zna kako je do istog došlo. Na pitanje optužbe da li je ikada čula da bi se novac davao na ruke, ista navodi da za to nije čula niti joj se itko obratio na način da se to papirnato naknadno "riješi". Sav onaj novac koji se skidao s platnih lista trebao je biti na računu odnosno u Kasi uzajamne pomoći i pod tim sam podrazumijevala da stanje po listama nije odgovaralo stvarnom stanju, međutim, ona se nije bavila previše poslovanjem Kase uzajamne pomoći.
8.30. Iz iskaza svjedoka OL, proizlazi da on nema apsolutno nikakvog saznanja vezano za samo kazneno djelo, a nije oštećen iz razloga što je upravo sam trebao vratiti onaj iznos koji mu je iz Kase nedostajao, odnosno na taj način je prebijen iznos.
8.31. Iz iskaza svjedoka KG proizlazi da je oštećen u ovom postupku, ne zna točno za koji iznos, ali zna da se radilo o iznosu od oko 8.000,00 kuna. Kada se svjedoku predočava iznos od 9.601,71 kunu, isti navodi da je moguće da je to iznos, međutim, on nije vodio evidenciju tako da se ne može očitovati točno o iznosu. Zna da se radilo uvijek o "okruglom" novčanom iznosu. Iznos od oko 8.000,00 kuna odnosi se na iznos članarine koju je uplaćivao od dana kada je postao član Kase uzajamne pomoći. Sjeća se da je uzimao kredit u više navrata od Kase uzajamne pomoći, ali se ne sjeća točno kada. On je vraćao rate kredita preko plaće, na način da su se automatski skidale rate. Kada je zatražio kredit preko Kase, obično je i dobio, možda sa rokom odgode od nekih mjesec dana. Kada je uzimao kredit isti je dobio na ruke iz Kase. Ne sjeća se točno, ali misli da je potpisivao iznos novca koji sam preuzeo, radilo se o periodu kada je II vodila optužena kao i ranije.
8.32. Iz iskaza svjedoka ĆG, proizlazi da ista nema saznanja vezano za počinjenje kaznenog djela, međutim, upozorena je za vrijeme njenog porodiljnog da nedostaje novac iz Kase. Mora napomenuti da je 2009., pošto je rodila blizance i bio joj je potreban novac, zatražila od iznosa njene članarine odnosno ušteđevine, iznos od 3.000,00 kuna koji iznos nije dobila, pa kada je ponovno nazvala optuženu, ista joj je obećala, međutim, u Kasi očito nije bilo novca pa nije dobila taj iznos. Na postavljeno pitanje obrane na koji način je došla do iznosa štete ista navodi da je sve bilo vidljivo na platnim listama, a i vodila si je evidenciju. Iznos štete odnosi se isključivo na njezinu vlastitu štednju, član Kase je od 10. mjeseca 2002., a zadnja štednja, odnosno iznos članarine koji se skidao sa plaće bio je 7. mjesec 2009. Na postavljeno pitanje obrane da li je i ranije uzimala novac iz Kase, navela je da jest, da je izvadila 3.000,00 kuna u 9. mjesecu 2003., time da se članarina uplaćuje i dalje, u jednakom iznosu neprekinuto, a iznos novca koji je na ime kredita uzet, vraća se s plaće u određenim iznosima. Iznos novca od 3.000,00 kuna kada je nazvala optuženu uplaćen je na njezin tekući račun.
Ranijih godina nije uzimala iznose kredita.
8.33. Iz iskaza svjedoka UG, proizlazi da ista nema saznanja o počinjenju kaznenog djela jer je i podizala novac iz Kase kao i uplaćivala, sve preko tekućeg računa. Na posebno pitanje obrane na koji način je došla do iznosa štete ista navodi da je član Kase uzajamne pomoći od 1975. i da je znala da ima iznos negdje oko 10.000,00 kuna, a kada je izbio "skandal" oko svega, onda se došlo do iznosa od 9.801,71 kuna, međutim, ona nije sigurna da li je to taj iznos, ali zna da i druge kolegice koje su uplaćivale i bile član Kase uzajamne pomoći kada i ona, imale su iznos članarine približno isti. Mora napomenuti da kada je pred mirovinu negdje 2010. zatražila dio Kase uzajamne pomoći, optuženica je navela da ne može isplatiti jer je u to vrijeme puno članova odlazilo u mirovinu i da će se taj iznos vratiti s odlaskom u mirovinu. Ranije su uplaćivali u gotovini, a onda je gđa. KZ uvela da se uplaćuje članarina preko plaće. Ne sjeća se točno kada je uveden takav sustav naplate članarine. DHMZ posjeduje svu dokumentaciju i o godinama i o načinu uplate. Na postavljeno pitanje obrane navela je da od 1975. dok je g. TI vodio Kasu uzajamne pomoći, kada se iznos uplaćivao, dobio se primjerak uplatnice. Ona nema saznanja da bi Kasa uzajamne pomoći u jednom trenutku "krenula ispočetka". Ona nije nikada uzimala kredit na način da bi dobila gotovinu na ruke, već je sve išlo preko platne liste.
8.34. Iz iskaza svjedoka MZ proizlazi da isti nema saznanja o počinjenju ovog kaznenog djela, već se jako iznenadio kada je čuo da se radi o optuženoj. Kada je svjedoku predočen iznos iz optužnice, a to je iznos od 2.800,00 kuna, isti navodi da je moguće da je to iznos štete, no da on jednostavno nije vodio evidenciju niti je vodio platne liste. Na posebno pitanje obrane naveo je da je član Kase uzajamne pomoći od negdje 1988., a možda i ranije. On je inače zaposlenik DHMZ-a 39 godina. Iznos od 2.800,00 kuna odnosi se na iznos članarine. On je u nekoliko navrata uzimao kredit iz Kase uzajamne pomoći i to na način da bi na slijedećoj rati već vratio veći dio, a ostatak u daljnjim ratama. Novac se vraćao preko plaće. Prije optužene je Kasu vodila KZ, a način vraćanja je bio preko plaća. Koliko se sjeća i ranijih godina članarina se uplaćivala preko plaće. Na postavljeno pitanje obrane da li je u nekom periodu " EI kretala ispočetka", isti navodi da ne zna. Mora napomenuti da nije dizao velike iznose, jednom je možda iznos bio od 3.000,00 kuna, a ostali su bili manji iznosi. On je teško bolestan, došao je na ovu raspravu gotovo iz bolnice.
8.35. Iz iskaza svjedoka ĆJ, proizlazi da isti nema saznanja o počinjenju kaznenog djela. Do iznosa od 7.100,00 kuna došao je putem evidencije koja se vodila preko platnih lista. On je dugogodišnji član Kase uzajamne pomoći, odnosno bio je član više od 20-ak godina, i kada je prestao biti član isplaćen mu je iznos od 1.500,00 kuna, a imao je ukupan iznos uplaćene članarine 8.600,00 kuna i na taj načni se upravo došlo do iznosa koji je ostao i to je točno 7.100,00 kuna. On je bio član Kase i prije 1991. Koliko se sjeća, uvijek se članarina uplaćivala na način da se skidao iznos članarine s plaće. On je znao ranijih godina uzimati i kredit od Kase uzajamne pomoći te misli da je isti uzeo 4 do 5 puta. Iznosi rate vraćali su se putem platnih lista i bili su evidentirani na platnim listama. On apsolutno nije imao nikakvih saznanja da nešto u Kasi ne bi štimalo za čitavo vrijeme dok je bio član Kase uzajamne pomoći. Mora napomenuti da je u nekoliko navrata htio da se krajem godine napravi izvješće da se vidi koliko je novca u Kasi uzajamne pomoći, što optuženica nije napravila, a ranijih godina, dok je vodila njezina prethodnica, to je rađeno, odnosno kad je pitao, bilo mu je rečeno koliko ima ljudi i koliki je iznos novca. Za vrijeme gđe. Stopnišek on je to vidio pisano na papiru. On je od KZ zatražio izvještaj, ista ga je izvadila iz ladice i dala mu na uvid. Na posebno pitanje optužene da li je to vidio kao izvještaj iz računovodstva ili posebno pisani izvještaj, isti navodi da se to sad posebno ne sjeća, ali kada je zatražio, dobio je podatke. Po njegovu saznanju, vođeni su godišnji izvještaji za vrijeme KZ. Na postavljeno pitanje suda zbog čega je prestao biti član Kase uzajamne pomoći, isti je naveo navodi da mu je bio potreban novac, a na daljnje pitanje, zbog čega mu nije bio isplaćen cjelokupni iznos, isti navodi da mu je negdje tijekom 2010. optužena navela da nema novaca. Kada je od optužene tražio takav izvještaj, sjeća se da je ista rekla da će biti, da će se napraviti, međutim, to kod iste nije vidio.
8.36. Iz iskaza svjedoka AJ, proizlazi da on o počinjenju kaznenog djela nema nekih saznanja. Na posebno pitanje obrane naveo je da je član Kase uzajamne pomoći od 1996. Način kredita korišten je da bi se isti zatražio 2 do 3 mjeseca unaprijed, a vraćao se preko platnih lista, u ratama. Radilo se o usmenom zahtjevu. Koliko mu je poznato, nakon optužene 2011. Kasa uzajamne pomoći je ugašena. Iznos od 7.100,00 kuna odnosi se na njegov ulog plaćene članarine, koji se obično isplaćivao pred odlazak u mirovinu. On nije zatražio isplatu svojeg cjelokupnog iznosa. On nije nikada gotovinom uplaćivao iznos u Kasu niti primao gotovi novac na ruke. Na svakoj platnoj listi je stajao ukupan iznos članarine i iznos koji se skida sa rate i takav način je bio zadnjih 10-ak godina i na taj način je znao koliko ima u Kasi. On nema saznanja o funkcioniranju same Kase, već je dobivao izvještaje od računovodstva. Na posebno pitanje suda da li je prativši svoj iznos na platnim listama uočio da nešto "ne bi štimalo u iznosu" isti navodi da nikada.
8.37. Iz iskaza svjedoka UJ proizlazi da je oštećen u ovom postupku upravo za iznos koji je naveo i do kojeg iznosa je došao preko računovodstva. Na posebno pitanje obrane naveo je da je to bio iznos od članarine i da je na platnim listama pisalo koliko su dužni, koliko je vraćeno, takav način je funkcionirao do veljače 2011., a član Kase je dugi niz godina, a radi u DHMZ-u od 1975. Koliko se sjeća i 1975. se uplaćivala članarina preko plaće. Sjeća se da su iznosi posuđenog novca uvijek bili vidljivi na platnim listama te ranijih godina su potpisivane priznanice za preuzeti novac. Ne sjeća se da je novac dobio u gotovini, ali uvijek se kod preuzimanja novca potpisivao. On je u više navrata dok je bio član Kase posuđivao novac, koji je vratio i to u manjim iznosima. Na primjer, kada je zatražio od optužene da mu isplati iznos od 10.000,00 kuna ista je navela da u Kasi nema novca i da mu ne može isplatiti taj iznos. On nema nikakvog saznanja da li se vodila evidencija o tome da je netko zatražio kredit pa ga nije dobio. Njemu je poznato da je optužena vodila evidenciju, da je zapisala kad je netko zatražio kredit jer se na isti čekalo 2 do 3 mjeseca. Mora napomenuti da u siječnju 2011. kada je zatražio da ga se razriješi od obaveza plaćanja članarine jer zbog čega bi plaćao članarinu kad ne može dobiti svoj iznos i tada je Kasa prestala sa radom. Poslao je pisani zahtjev. Na postavljeno pitanje optužene koliko je novca imao u Kasi kada je zatražio kredit isti navodi da ne zna napamet i da bi trebao pregledati iznos putem platnih lista. Točno je da se on u jednom periodu ispisao iz Kase uzajamne pomoći te je ponovno postao član i upravo iz tog razloga je njegov ulog manji, a ne veći kao što ga je pitala optužba. Ispisati se iz Kase znači prestati biti član i uplaćivati članarinu te zatražiti svoj cjelokupni iznos. Koliko se sjeća, on je dobio svoj cjelokupni iznos kada se ispisao. Na posebno pitanje suda naveo je da su njegovi iznosi na platnim listama uvijek odgovarali stvarnom stanju.
8.38. Iz iskaza svjedoka KJ, proizlazi da ista nema saznanja o počinjenju kaznenog djela, a član Kase uzajamne pomoći je negdje od 2004. Kroz negdje 3 do 4 godine, nakon što je uplaćivala iznos članarine, zatražila je kredit koji joj nije odobren, uz obrazloženje optužene da kredit nije moguće dobiti već da će isti biti isplaćen kroz 3 do 4 mjeseca. Kako joj isti nije više trebao, nije isti više tražila nakon proteka roka od 3 do 4 mjeseca. Na postavljeno pitanje obrane navela je da je do iznosa od 5.220,00 kuna došla na način da je isti bio vidljiv preko platnih lista. Na daljnje pitanje da li je ona zbrajala iznose ili računovodstvo, ista navodi da računovodstvo. Za vrijeme uplate članarine nije tražila niti uzimala kredit. Kada je zatražila kredit i bila je odbijena, više se radilo o usmenim zahtjevima, gdje bi se s prijedlogom došlo optuženoj i ona je isto navela da nema novca. Ona nije vidjela da bi optužena vodila neku evidenciju o kreditu koji je zatražila. Na posebno pitanje suda navela je da se u početku članarina plaćala 40,00 kuna, kasnije 60,00 kuna, nije točno pratila iznos, ali je isti pisao na platnim listama.
8.39. Iz iskaza svjedoka VJ, proizlazi da je isti oštećen u ovom postupku za iznos od 3.200,00 kuna što je iznos uplaćene članarine, a do iznosa je došao na način da se u jednom momentu ispisao iz Kase uzajamne pomoći i tražio svoj cjelokupni iznos koji je dobio, a radilo se o periodu dok je Kasu vodila optužena te je ponovno kasnije postao član Kase, zato je i njegov iznos 3.200,00 kuna.
8.40. Iz iskaza svjedoka JL, proizlazi da je isti oštećen ovom postupku za iznos od 7.801,00 i nešto kuna, pa kada se svjedoku predočava iznos, isti navodi da je to upravo iznos za koji je oštećen. On je član Kase uzajamne pomoći od 1982. godine te je u periodu nakon 2000. koristio Kasu tri do četiri puta, a prije toga četiri do pet puta. Na daljnje pitanje na koji način je koristio Kasu uzajamne pomoći isti navodi da preko platnih lista. To je upravo iznos članarine te zadnje dvije godine 2009. i 2010.g. nije koristio nikakav kredit iz Kase uzajamne pomoći. Na posebno pitanje optužene ĆZ naveo je da kada bi se iznos članarine vidio na platnoj listi i iznosio bi npr. 8.000,00 kuna slijedeći mjesec se umanjio za 4.000,00 zbog kredita, na slijedećoj platnoj listi je ponovno vidljivi iznos glavnice te iznos članarine te iznos rate na ime podignutog kredita. Sjeća se da je ponekad zatražio kredit, pa bi mu bilo navedeno da nema ovaj mjesec, ali će biti slijedeći te bi bio u tom periodu odobren kredit.
8.41. Iz iskaza svjedoka ČJ, proizlazi da je do iznosa od 3.760,00 kuna došao sam temeljem izvještaja iz siječnja 2011., a od strane DHMZ-a. Na postavljeno pitanje obrane naveo je da je uzimao kredit od Kase uzajamne pomoći i isti vraćao putem računovodstva i platnih lista. Obično bi nazvao telefonom, pitao optuženu da li ima novca i isti bi mu bio odobren ili neodobren, ovisno o stanju u Kasi, ali najkasnije 2 do 3 mjeseca po zatraženom. Radilo se o uplati preko tekućeg računa i vraćanju putem platne liste. On nije nikada zatražio kredit pa bio u cijelosti odbijen, dapače, jednom je zatražio polovicu uplaćenog iznosa i isti dobio, negdje 2005.g.
8.42. Iz iskaza svjedoka CJ proizlazi da je isti oštećen u ovom postupku, ne zna za koji iznos jer nije dužan čuvati platne liste, a kada sud svjedoku predočava iznos iz optužnice 6.260,00 kuna isti navodi da vjeruje da je to upravo taj iznos, jer od kada je zaposlen u DHMZ-u, član je Kase uzajamne pomoći. Na posebno pitanje obrane naveo je da je uzimao kredit od Kase uzajamne pomoći na početku godine i slijedećih 10 mjeseci bi ga vraćao i to u više navrata. Svaki puta kada je iznose zatražio, iste je i dobio i to na način da kada se vrate rate prethodnog kredita, može se zatražiti novi. Zaposlenik je DHMZ-a od 1995. i od tada je negdje i član Kase. Iznos kredita kasnijih godina išao je preko platnih lista, a ranije u gotovini na ruke, koliko se sjeća. Na platnim listama bilo je vidljivo stanje Kase odnosno njegov iznos uplaćene članarine. Na postavljeno pitanje obrane na koji način je 1995. dobivao zatraženi kredit isti navodi da koliko se sjeća gotovinom na ruke i dobiveni novac se nije nigdje potpisivao, odnosno misli da su bile liste na kojima je pisalo. Kako se radi o dugačkom periodu ne može se sjetiti, međutim, od 2000. sve je išlo preko tekućeg računa.
8.43. Iz iskaza svjedoka EL, proizlazi da se iznos od 7.340,00 kuna odnosio na uplatu članarine u KUP te je to osobno smatrao svojim "crnim fondom". Na posebno pitanje obrane naveo je da je u dva navrata zatražio kredit u manjim iznosima od Kase uzajamne pomoći. Radilo se o 2.000,00 do 3.000,00 kuna. Na posebno pitanje suda naveo je da koliko se sjeća taj iznos od 2.000,00 do 3.000,00 kuna uzeo je upravo u periodu nakon 2000. godine. Kako se svaki mjesec skidao iznos s plaće od 60.00 kuna njemu je uvijek na platnoj listi štimao ukupan iznos njegova "crnog fonda", koji je mislio da će mu biti za "stare dane". Nikada nije zatražio da mu se isplati cjelokupni iznos.
8.44. Iz iskaza svjedoka UĐ, proizlazi da je podigao novac iz Kase uzajamne pomoći u cijelosti te je mjesečno otplaćivao u jednakim ratama. Smatra da nije oštećen jer je ostao i dužan Kasi uzajamne pomoći vratiti preostale iznose. On nije znao da mora o ovim činjenicama iskazivati, ali sve podatke ima računovodstvo. Na posebno pitanje OKDO-a naveo je da je prije 10-ak godina podigao Kasu uzajamne pomoći na rok od 10 mjeseci, i kako je prestala Kasa postojati, više nije otplaćivao jer je proces zaustavljen.
8.45. Iz iskaza svjedoka BL, proizlazi da se ne sjeća točno za koji iznos je oštećen, međutim, računovodstvo posjeduje dokumentaciju i on taj iznos potražuje u ovom kaznenom postupku. Kada se istome predočava iznos iz optužnice od 1.160,00 kuna isti navodi da jednostavno ne zna da li je to iznos za koji je oštećen. Na poseban upit obrane naveo je da je član Kase uzajamne pomoći gotovo od samog početka kako je stupio u radni odnos 1993. Koliko se sjeća u vremenskom periodu plaćanja Kase, istu je koristio negdje u dva navrata, dizao kredite i vraćao, u iznosima od po oko 4.000,00 kuna. Kredit se vraćao na način da se kroz 10 mjeseci vraćao ukupan iznos putem plaće, odnosno odbitka sa plaće. Sjeća se da je jedan kredit digao negdje 1999., dok se drugog više ne sjeća. Zahtjev za podizanjem kredita usmeno je razgovarao sa optuženom, obično bi ista navela koji iznos je u mogućnosti isplatiti, iznos je sjedao na račun i vraćao se putem plaće. On je zatražio da mu se isplati cjelokupni njegov iznos iz Kase uzajamne pomoći i to negdje pred "ovaj događaj", ne sjeća se točno godine te mu je isplaćeno pola iznosa, međutim, ne sjeća se točnog iznosa, kao niti visine svojeg uloga u ŠJ.
8.46. Iz iskaza svjedoka MJ, proizlazi da je član Kase uzajamne pomoći te je imao u Kasi 10.801,71 kunu, i od 2009. kada je zadnje koristio kredit, nije uzimao novac iz Kase uzajamne pomoći. Na poseban upit obrane kako znade svoj iznos točno u lipu, isti navodi da je računovodstvo vodilo evidenciju te je i osobno na izvacima iz plaće vidio stanje po svojem računu. Član Kase uzajamne pomoći je više od 20 godina i posjeduje kompletnu dokumentaciju iz koje je vidljivo koliko je točno uplaćivao i imao novca na računu. Radi se o izvadcima od plaće koji su dobivani svaki mjesec. Kasa je krenula negdje 1980-ih godina. Kasa se vodila uredno i sve je bilo dokumentirano i vidljivo na plaći. Koristio je kredit u nekoliko navrata, 3 do 4 puta, međutim, nikada nije dobio zatraženi iznos, uvijek bi bio manji, pogotovo 2009., kada je njegov ulog na računu bio oko 10.000,00 kuna, puta tri, kako se obično dodjeljivao, trebao bi dobiti kredit 30.000,00 kuna, a dobio je 8.000,00 kuna. On je 2010. u cijelosti vratio iznos od 8.000,00 kuna. Njemu od uloga nije isplaćeno apsolutno ništa. Kredit od Kase mu je isplaćen na račun i to ovaj zadnji, međutim, ne sjeća se kako je bilo prethodnih godina, međutim, misli da su svi bili isplaćivani na račun. Kredit je zatražio telefonom u razgovoru s optuženicom, bez potpisivanja bilo kakve potvrde i isti iznos mu je isplaćen putem plaće. Isti iznos vraćao se također putem odbitaka na plaći i to 800,00 kuna mjesečno. Zadnji iznos isplaćivan je na 10 rata, dok misli da su se raniji iznosi dozvoljavali vraćati u 12 rata. On nikada nije potpisivao vezano za Kasu uzajamne pomoći bilo kakve uplatnice odnosno isplatnice. Ovakav način isplate kredita bio je čitavo vrijeme Kase uzajamne pomoći od 1980-ih nadalje. Nikada nije podizao svoj polog.
8.47. Iz iskaza svjedoka NŠ, proizlazi da je točno da je u ovom postupku oštećena, međutim da se zbog proteka vremena ne sjeća točnog iznosa, zna da je bilo nešto oko 2.100,00 ili 2.200,00 kuna, a kada se predočava svjedokinji iznos iz optužnice od 1.660,00 kuna ista navodi da ne zna da li je to točan iznos. Točan iznos je vidljiv na izvacima iz plaće i to na zadnjem izvatku iz plaće. Na poseban upit branitelja navela je da je iznos vidjela na odresku od plaće, na način da se uplaćivao iznos članarine i upravo taj iznos koji je bio na zadnjoj plaći je sakupila. To je bilo negdje prije 7 godina, odnosno kada je prijavljeno da Kasa uzajamne pomoći ne funkcionira. Ona je koristila Kasu na način da je podizala kredit i kroz 10 mjeseci vraćala. Sjeća se da je prije 7 godina kada joj je umro otac, po tome pamti godinu, zatražila cjelokupni iznos koji je imala na računu, na što joj je rečeno od strane optužene da ga ne može dobiti, bez navođenja posebnog razloga. Ona nije ulazila u razloge propitkivanja zbog čega joj nije odobren kredit. Ona se sjeća da je od jednog kredita novac dobila na ruke uz potpisivanje isplatnice, a vraćala ga je na identičan način potpisivanjem uplatnica, gdje primjerak uplatnice nije dobila, već je ostao u bloku. Ona je sve svoje zajmove vratila u cijelosti. Može navesti da je jednom zatraženi iznos kredita dobila i putem računa te vraćala na identičan način zabranom preko plaće. Na poseban upit optužene od kada je bila član Kase uzajamne pomoći ista je navela da se zaposlila 1989. međutim, od samog početka nije bila član Kase uzajamne pomoći, a na daljnje pitanje kako je u Kasi imala samo iznos od 2.200,00 kuna ista navodi da je to iznos uplaćene članarine.
8.48. Iz iskaza svjedoka ĆĐ, proizlazi da kada se svjedoku predočava iznos iz optužnice 3.793,00 kune isti navodi da to nije iznos za koji je on oštećen. Zna da je oštećen za iznos od oko 4.000,00 i nešto sitno kuna, zato što je to vidio na odresku iz računovodstva. Na posebno pitanje branitelja naveo je da je moguće da je njegov iznos 4.100,00 kuna. On je član Kase uzajamne pomoći gotovo 25 godina, koristio je Kasu uzajamne pomoći na način da je zatražio kredit koji mu je odobren putem plaće i na identičan način u ratama vraćan. U 25 godina misli da je zatražio u 4 navrata kredit, sve kredite je vratio i to putem oduzimanja preko plaće, i to kako isplata u tadašnjoj valuti dinari, tako i kasnije u kunama. Nikada nije dobivao kredit na način da bi potpisivao blok uplatnice. On je osobno došao kod optuženice i pitao da li se može predbilježiti za kredit i takav je bio način traženja kredita. Upravo je optužena vodila evidenciju tko je zatražio kredit. Jednom prilikom je 1990.g. zatražio cjelokupni polog, što je i evidentirano. Ponovno je kod gđe. KZ upisan kao novi član te je ponovno uplaćivao članarinu. Kada se podiže polog u gotovini, ispiše se iz Kase, pa se ponovno upisao i postao novi član, to je još bilo u vremenu dok je Kasu vodila gospođa KZ.
8.49. Iz iskaza svjedoka ŽL, proizlazi da se odrekla svojeg iznosa iz razloga što ne želi dolaziti po sudovima niti plaćati odvjetnike za iznos koji nije tako velik, a zna da do istog iznosa neće niti doći. Ona je do iznosa došla preko zadnjeg obrasca plaće i za čitavo vrijeme njezine članarine njoj je iznos na plaći odgovarao i nije vidjela nikakve nepravilnosti. Na poseban upit obrane navela je da radi u računovodstvu na obračunu plaća i 24.05.2000. na obračunu plaća je radila gospođa PJ IJ zajedno s njome. Na posebno pitanje, kada je došlo do problema s kasom da li su članovi Kase dolazili po podatke o dugu, ista navodi da ne, međutim, neki su znali nazvati telefonom. Ona apsolutno nije ulazila u točne iznose dugovanja, međutim, od g. RJ, koji je danas pokojni, i u nazočnosti optužene dostavljeni su izvaci od plaća kako bi se izvršila rekapitulacija. Ona nema podataka kako je krenulo s kasom, međutim, kada su članovi zatražili da im se isplate iznosi, koje nisu mogli dobiti i tako je to krenulo. Na daljnje postavljeno pitanje koja je bila uloga računovodstva, a vezano za Kasu uzajamne pomoći ista navodi da je optuženica dolazila u računovodstvo s nalogom, tj. popisom ljudi kojima je odobren kredit i s iznosima kredita, a računovodstvo bi na plaćama skidalo iznose rata, i to u 10 jednakih mjesečnih rata. Sama Kasa uzajamne pomoći je uplaćivala zatražene iznose na račune tražitelja, odnosno optužena, a računovodstvo je samo radilo administrativne zabrane. Kredit je vraćen kada su vraćene sve rate kredita i tu je računovodstvo "čisto". Računovodstvo nije imalo uvida u vraćanje kredita van administrativnih zabrana. U gotovinske isplate i uplate, računovodstvo nije imalo uvida. Uplata članarine vodila se automatski skidanjem s plaće, ranije 40,00 kuna, kasnije 60,00 kuna. Računovodstvo nije imalo kontrolu MI. Također računovodstvo nije imalo veze sa situacijama u kojima bi eventualno zatraženi kredit bio odbijen. Koliko zna, kada je krenuo postupak, njenog šefa, OJ kontaktirao je vještak. Ona je tada za potrebe vještačenja iskopirala liste mjesečnih plaća od članova Kase uzajamne pomoći.
8.50. Iz iskaza svjedoka ĐŠ, proizlazi da je do iznosa od 4.500,00 kuna došla na temelju evidencije putem platnih lista, a kada joj se predočava iznos od 4.460,00 kuna apsolutno da je moguće da je to stvarni iznos njene uplaćene članarine. Ona bi bila oštećena za puno veći iznos da nije napravljeno jedno prebijanje u iznosu od 3.000,00 kuna. Ona je član Kase uzajamne pomoći od 1997.g., gotovo od samog početka kako je stupila u radni odnos. Na daljnje postavljeno pitanje navela je da je zatraženi iznos kredita dobila putem plaće te se isti vraćao u jednakim mjesečnim ratama također preko plaće i to tijekom 10 mjeseci. Za vrijeme "optužene" podignut je iznos članarine na iznos od 60,00 kuna na način da je ista išla od sobe do sobe i pitala da li članovi pristaju na taj iznos, iako su je svi upozoravali da ne radi prebijanja. Radilo se o situaciji da recimo, ona je podigla iznos od 3.000,00 kuna, koji nije morala vratiti, već se isti umanjio od njenog cjelokupnog pologa. Članarina se i dalje uzimala jednako. Mora napomenuti da kada je zatražila da se ispiše iz Kase uzajamne pomoći optužena joj je nudila novac u gotovini na ruke, na što ona nije pristala jer je željela da sve bude čisto. Ona je upravo s tim iznosom željela zatvoriti svoje osobne stvari po tekućem računu, međutim, ne sjeća se točno o kojoj godini se radilo. Ona ne zna zbog čega joj iznos nije isplaćen na njezin račun, međutim, i dalje je ostala član Kase uzajamne pomoći. Ne sjeća se točno u koliko navrata je za vrijeme dok je bila član podizala kredit kod Kase uzajamne pomoći, međutim, računovodstvo ima sve podatke. Svakako se radilo o više navrata. Pravilo je bilo da se isplaćuje trostruka vrijednost uloga, međutim, ona zbog svojih drugih obveza nikada nije podigla iznos veći od 5.000,00 kuna. Čak se nije radilo ni o dvostrukoj vrijednosti. Sigurna je da se nije radilo nikada o iznosu od 5.000,00 kuna. Ona ne može tvrditi koliko je tada iznosio njezin ulog. Ona je isključivo vraćala putem računovodstva zavoda. Koliko se sjeća, nikada joj polog nije isplaćen na način da bi bila "na nuli". Na posebno pitanje suca budući da je navela "da pedantno vodi svoje financije" da li joj je sve uvijek štimalo sa iznosom uplaćene članarine sa iznosom koji je bio na obrascu plaća ista navodi da da. Ona se gđi. Pevec vezano za događaj sa kasom uzajamne pomoći nije obraćala.
8.51. Iz iskaza svjedoka MŠ, proizlazi da je član Kase uzajamne pomoći bio nekih 10-ak godina i sjeća se da je imao u Kasi 6.000,00 kuna. On novac u Kasi uzajamne pomoći nije podizao, odnosno krajem godine je znao podignuti dio novca kad mu je trebalo za tehnički i ostalo. On je iz Splita konkretno nazvao optuženu, zatražio iznos koji mu je bio potreban i isti bi mu bio uplaćen na njegov tekući račun, a isti kredit je vraćan putem zabrane na plaći. On se ne sjeća da li je na platnoj listi bio prikaz međutim, putem plaće se odbijao iznos. Na posebno pitanje obrane da li posjeduje dokumentaciju da je kredite vratio, isti navodi da je sve bilo u redu i da je vraćao putem plaće. Nikada nije zatražio, a da mu iznos ne bi bio odobren.
8.52. Iz iskaza svjedoka FL, proizlazi, a na poseban upit ZODO naveo je da je bio član Kase uzajamne pomoći i da bi bio član morao je uplaćivati članarinu. Član je bio od osnutka. On se ne sjeća na koji način se plaćala članarina. On je iznos koji je imao podizao i povratno uredno vraćao. Procedura je bila takva da se od optužene zatražio telefonom iznos, a ista bi odobrila i uplatilo se na tekući račun. Vraćao se iznos također preko tekućeg. Znalo se dogoditi da nema novca pa je odbijen, međutim, smatrao je da je to redoviti slijed i red čekanja.
8.53. Iz iskaza svjedoka AZO, proizlazi da ista zna točan iznos duga jer je imala 10.800,00 kuna pologa, od čega je podigla 8.000,00 kuna kredita, vratila 3.200,00 kuna, tako da su joj ostali dužni 6.000,00 kuna. Ona bi se obratila optuženoj i zatražila kredit te bi se dogovorili kroz koji vremenski period će vratiti novac. Kada bi zatražila drugi kredit, novi, čekali bi obično mjesec, dva. Ona ne potražuje ovaj iznos iz razloga što je procijenila da ga neće moći naplatiti. Ranijih godina se novac primao na ruke, a kasnijih godina je to išlo putem plaće. Zadnji iznosi podignutih kredita zna da su išli putem plaće.
Na poseban upit branitelja koliko dugo je bila član Kase, ista navodi da od dana zaposlenja i to 1979. Ona je koristila sredstva Kase uzajamne pomoći i prije dolaska optužene. Novac u gotovini se primao i za vrijeme ĆZ, a ranije svakako. Ranijih godina se novac vraćao na ruke, dobije se potvrda da je novac predan, a kasnije putem platnih lista, nekad davno se i plaća dobivala na ruke. Ona je redovito uzimala zajmove kako bi koji istjecao, uzela bi drugi, radilo se obično o jednom godišnje. Dok se nije vratio jedan zajam, nije se mogao dobiti drugi. Znalo je biti situacija kada bi prilikom traženja bilo navedeno da se treba čekati mjesec, dva, a nakon proteka tog roka, dobio bi se novac.
8.54. Iz iskaza svjedoka HL, proizlazi da je on kredit zatražio od optužene ĆZ, a da se onda taj novac isplaćivao putem plaće. Obično bi se odobrio iznos sukladno iznosu koji je imao u Kasi, kao npr. ako si imao 1.000,00 kuna, mogao si dobiti najviše 3.000,00 kuna. On novac na ruke nije nikada dobivao, niti bi isti vraćao na ruke, već je sve išlo putem platne liste. Na upit branitelja kada je on isplaćen isti navodi da nakon što optuženica više nije bila u Kasi uzajamne pomoći, a on je vratio 480,00 kuna koliko je bio dužan Kasi i to računovodstvu. Za druge članove Kase ne zna na koji način su vraćali iznose. On nije imao nikakvih problema oko traženja kredita, a na način da mu ne bi bilo odobreno. Na posebno pitanje suca pojašnjava da je ŠJ bio dužan 480,00 kuna tako da ništa oni njemu ne duguju.
8.55. Iz iskaza svjedoka SZ, proizlazi, a na poseban upit suca navela je da iznos za koji je oštećena je iznos koji je dobila, a radi se o uplatama članarine od dana od kad je postala član Kase uzajamne pomoći. Sjeća se da je negdje 2006.g. eventualno 2007.g. zadnji puta podignula kredit i to negdje na iznos od 8.000,00 kuna, te je zadnje dvije, tri rate platila odjednom. Ona je iznos dizala za godišnji, i to je ovisilo o tome koliko se ljudi javilo taj mjesec i koliko je novca na raspolaganju. Koliko se sjeća, od kad je Kasu vodila optužena, novac nije dobivala na ruke, niti je vraćala na ruke, nego je sve išlo preko plaće. Optuženoj je dala na ruke zadnje dvije do tri rate, koje je platila odjednom i nije dobila potvrdu. Ona nije tražila potvrdu, niti je smatrala da je treba tražiti. Na poseban upit obrane do kada je optužena vodila II, ista navodi da sve do momenta izbijanja "afere" i čak nije mogla vjerovati da je bilo što napravila optužena jer su si bile i dobre, te joj je ista i najveće razočarenje u životu jer ne može vjerovati da je na taj način potkradala svoje kolege. Da je potkradala novac temeljim na tome što ako je optužena bila voditelj Kase, a novca nema, onda se izvodi logički zaključak, da ako novca fali da se o tome alarmira. Ona je kredit tražila obično jedanput godišnje, i to u nizu od 7 godina. Ona je novac vraćala u mjesečnim ratama, obustavom na plaći. Član Kase je od početka od kad je počela raditi 1983. godine. U vrijeme KZ novac od zatraženog kredita se dobivao na ruke, time da bi se dobivale potvrde o primitku novca, i o povratku novca, i to jedan primjerak zadržava stranka, a drugi ostaje u ŠJ. Ona nakon "izbijanja afere" nije kontaktirala računovodstvo, jer je bila dislocirana. Još uvijek stoji lista na oglasnoj ploči DHMZ-a koliko je tko imao u Kasi uzajamne pomoći u trenutku kada se sve stopiralo. Koliko je njoj poznato, na listi je pisao onaj iznos koji je netko imao u Kasi od članarine.
8.56. Iz iskaza svjedoka NJ proizlazi da je njoj u Kasi uzajamne pomoći ostalo negdje otprilike 2.080,00 kuna, međutim ona taj iznos ne potražuje bez nekog posebnog razloga. Ona je bila član Kase i počesto je dizala kredite koji su joj odobravani. Ne sjeća se kada je uzela zadnji kredit. Ona je novac od zatraženog kredita dobila na ruke, a vraćala je putem plaće. Njoj je novac na ruke dala blagajnica, odnosno ĆZ te je potpisala potvrdu da je preuzela novac. Međutim, potvrda je ostala kod optužene jer nije dobila primjerak i nije bilo potrebe da traži potvrdu. Na poseban upit branitelja navela je da misli da je u vrijeme KZ uzimala jednom do dva puta kredit i to u gotovini odnosno preuzela u gotovini, a vraćala putem računovodstva, na način da se vidjelo na plaći.
8.57. Iz iskaza svjedoka AŠ proizlazi da je zadnji puta dignula kredit negdje 2010. ili 2011., gdje je par mjeseci čekala da bi joj na kraju bilo odobreno 4.500,00 kuna, što nije bilo uobičajeno jer je uvijek bilo na tisuću. Kako je bila dislocirana i njeno radno mjesto je na Brodarskom institutu ona je novac vraćala u gotovini na način da ga je predavao netko od kolega, a novac je vraćala u jednakim mjesečnim anuitetima. Mora naglasiti da niti ona niti nitko od kolega nije dobio potvrde za predani novac, niti je dobila potvrdu kada je primila novac. Ona nikada nije bila pozvana od strane optužene da nije vratila novac, odnosno da ga nije dobila od onog po kojem je novac poslan. Na poseban upit obrane navela je da je novac od zajma dobila na ruke od strane optuženice. Ona je član Kase uzajamne pomoći negdje od 1987./1988., još u vrijeme dok je Kasu vodila KZ. Ona je podizala kredit i za vrijeme gđe. Stopnišek na način da je ista pisala koliko se novca predavalo, primjerak uplatnice je ostajao u Kasi, a drugi je dobila kao preuzimatelj kredita. Koliko je njoj poznato, evidenciju o tome je vodilo i računovodstvo. KL je njen brat. Ona nema saznanja o tome što je isti radio kao član komisije.
8.58. Iz iskaza svjedoka NZ, proizlazi da ona ne potražuje nikakav iznos u ovo postupku, međutim u Kasi je ostalo negdje oko 2.400,00 kuna, pa kada se svjedokinji predočava da li je moguće da je to iznos od 2.460,00 kuna ista navodi da da.
Na poseban upit ZODO navela je da je koristila Kasu te se osobno obratila optuženoj da joj je potreban određeni iznos novca. Zadnje vrijeme se novac dobivao na ruke, ne sjeća se da li je dobila potvrdu, a novac se vraćao optuženoj ĆZ na ruke te pretpostavlja da su dobili isplatnicu. Ona ne zna gdje je završio novac u iznosu od 2.460,00 kuna koji je ostao u Kasi. Neposredno prije nego što je sve to "stalo" novac se uzimao i vraćao na ruke optuženici. Članarina se plaćala putem platne liste, a ona ne zna da li je cjelokupni iznos uplaćene članarine bio na platnoj listi. U vrijeme dok se kredit nije vraćao na ruke, isti se vraćao putem platne liste pa pretpostavlja da je pisalo dugovanje i koliko se uzima. Nju nije posebno interesiralo zbog čega se zadnje vrijeme novac isplaćuje na ruke jer se tako dogovorila sa optuženom niti joj je ista spomenula razlog, niti ju je pitala zbog čega se to zadnje vrijeme tako radi. Na poseban upit obrane navela je da 2.460,00 kuna je njen polog koji je ostao u Kasi, a na ime njene članarine. Na daljnje pitanje, nakon što optužena ĆZ nije više bila voditelj Kase kome se obraćala, ista navodi da nikome jer je na Zavodu postojala lista koja postoji još i danas, s iznosima, ne zna točno detalje vezano za iznose. Na poseban upit optužene zbog čega je vraćala njoj na ruke novac i da li je to možda razlog što je bila preopterećena ista navodi da je uvijek dizala male iznose do 2.000,00 kuna, i da nije bio razlog preopterećenost s drugim kreditima, odnosno možda u početku je, ali ona ne zna više. Ona je sve svoje dugove vratila, odnosno ona je ostala dužna još 1.200,00 kuna, međutim, kako je imala svoj polog od oko 3.600,00 kuna ona ne duguje više ništa. Uvijek kada je tražila, ona je kredit i dobila.
8.59. Iz iskaza svjedoka ZZ proizlazi da je oštećena za 1.160,00 kuna, i to je njen ulog od plaćanja članarine no međutim, ona ga ne potražuje. Članarina se prvotno plaćala u iznosu od 40,00 kuna, a kasnije 60,00 kuna. Članarina se uplaćivala isključivo preko plaće. Jednom godišnje se mogao podići kredit, i po otplati se mogao uzeti drugi. Ovakva pravila navela je upravo optužena, a ranije gđa. KZ. U početku se kredit isplaćivao putem plaće, a kada je kasnije saznala da se kredit može vraćati i na ruke, pristala je i na takav način vraćanja. Kad je pitala optuženu, ista joj je navela da dolazi u obzir vraćanje rate kredita na ruke. O primitku novca ona nije potpisivala nikakvu potvrdu, kao niti o vraćanju kredita. Ona je uredno vraćala sve rate kredita, te je optužena imala jedan crveni blokić, u koji je upisivala iznose vraćenog kredita u anuitetima po mjesecima. Njoj je bilo puno da joj se kao npr. vraćanje rate kredita od 800,00 kuna vidi na plaći, jer samim time bi joj iznos bio manji, a to joj je od utjecaja na dozvoljeni iznos po tekućem računu. Na posebno pitanje branitelja navela je da trenutno radi na obračunu plača u DHMZ-u. Nema nikakvog saznanja prilikom primopredaje Kase od strane KZ. Njoj je poznato da su se radili iznosi tko je i koliko imao u Kasi i da je računovodstvo dostavljalo papirologiju i to na dan stanja kada je Kasa prestala sa radom. Iznosi su se odnosili na članarinu i na iznose kredita koje je bilo potrebno vratiti. Računovodstvo je dalo samo one dokumente iz kojih je bilo vidljivo da postoji administrativna zabrana na plaći jer je optužena dostavljala računovodstvu nalog za administrativnu zabranu. Onaj dio koji je išao na ruke, za taj dio računovodstvo nije imalo evidenciju. Na posebno pitanje optužbe navela je da joj se nikada nije dogodilo da bi vratila rate kredita, a da ne bi bila nazočna optužena.
8.60. Iz iskaza svjedoka UZO proizlazi da je ista oštećena u ovom postupku međutim da ne potražuje imovinskopravni zahtjev jer je procijenila da taj iznos neće moći naplatiti. Na posebno pitanje optužbe navela je da je u Kasi imala 10.801,71 kunu, koje podatke je dobila od računovodstva te je upravo pred kraj prestanka Kase dobila kredit u iznosu od 6.000,00 kuna, tako da je ostao njen iznos od 4.801,71 kunu. Radi se negdje o siječnju 2011. Ne sjeća se točno da li je taj iznos od 6.000,00 kuna dobila na ruke, međutim, vraćanje novca je bilo putem plaće. Ona se ne sjeća točno, ali misli da je i ranije novac dobivala na ruke, da je bila isplatnica te se potpisivalo da je novac primila, ali to postoji u računovodstvu zato što je optužena dostavljala iznos podignutog kredita računovodstvu, da bi računovodstvo na plaći moglo staviti administrativnu zabranu. Na platnim listama je točno bilo vidljivo kolika je rata i koliko je još ostalo za otplatu. Za vrijeme dok je II vodila optužena, nikada nije od neke druge osobe umjesto nje, primila novac. Na poseban upit navela je da je za vrijeme KZ podizala kredite i to na način da bi se novac dobivao na ruke, i vraćao na ruke, potpisivale bi se uplatnice i isplatnice. Ona nema saznanja da li netko čuva te uplatnice i isplatnice. Ona je u cijelosti vratila svoje kredite. Kada bi zatražila kredit, dobila bi ga kroz mjesec, dva, tri. Ranijih godina se ne sjeća razloga zbog čega joj je tako navedeno, a zadnju godinu je optužena navodila da nema dovoljno novaca za isplatu. Na daljnje pitanje tko je odlučivao koliko će se novca nekome dati za kredit ista navodi da je sve razgovore obavljala s optuženom koja je navela da li može kredit ili ne može.
8.61. Iz iskaza svjedoka ČŠ, proizlazi da je oštećena u ovom postupku i kada joj se predočava da je to iznos od 331,97 kuna navela je da je to točan iznos, međutim, ona ga ne potražuje. Ona je koristila Kasu uzajamne pomoći, podizala bi kredit te ga vraćala putem administrativne zabrane na rok od 10 mjeseci. Ne sjeća se da li je potpisala bilo što o primitku novca. Kredit je podignula neposredno prije no što je Kasa ugašena i to negdje 2010. Ona je vratila cjelokupni kredit. Krediti su se dobivali putem plaće i vraćali putem plaće, međutim, jedan je podigla na način da je dobila novac u gotovini, i to kada je saznala da postoji takav način podizanja i vraćanja kredita. Jedini razlog je bio da se ne vidi sve na plaći, kako bi imala veći iznos plaće prilikom eventualnog podizanja kredita u drugim bankama. Jednom je samo koristila takav način jer joj je bilo opterećenje razmišljati o vraćanju novca i jednostavnije joj je bilo vraćati putem administrativne zabrane. Ona se ne sjeća da li je potpisivala bilo što prilikom preuzimanja novca. Na poseban upit obrane da li je nekad zatražila zajam pa da ga ne bi dobila, ista navodi da ga je uvijek dobila. Obično je sa optuženom bio dogovor da kada se vrati zadnja rata, pričeka se mjesec, dva i dobije se drugi kredit. Ona je koristila kredit i u vrijeme dok je Kasu uzajamne pomoći vodila KZ. Ne sjeća se na koji način je tada bila procedura, očito se kredit vraćao putem plaće te misli da se dobivao na ruke, ne sjeća se točno svih detalja.
8.62. Iz iskaza svjedoka ĆZO, proizlazi da je do iznosa od 6.160,00 kuna došla na način da joj je računovodstvo jednostavno ispisalo koliko je imala u Kasi uzajamne pomoći. Na upit ZODO navela je da ona nije vodila osobno evidenciju jer je sve išlo preko računovodstva. Ona je u dva navrata koristila Kasu uzajamne pomoći, jednom dok je istu vodila KZ, a drugi puta optužena i to 2002.g. Ona je novac dobila na tekući račun, a vraćala ga je na ruke, putem uplatnice jer je bila na porodiljnom, novac je davala optuženoj. Nakon toga, njoj se samo iz plaće skidao iznos članarine. Na poseban upit obrane navela je da DHMZ ima arhivu, jedno je arhiva računovodstva, drugo je arhiva pisarnice i administracije. Koliko je njoj poznato Kasa uzajamne pomoći je imala svoju arhivu koju je vodila KZ, a kasnije optužena. Ona ne zna postupak čuvanja arhive Kase uzajamne pomoći. Nikada nije vidjela dokumentaciju Kase uzajamne pomoći. Nakon što se ugasila Kasa uzajamne pomoći od nje osobno nitko nije tražio nikakve podatke jer ih nije niti posjedovala.
8.63. Iz iskaza svjedoka LL, proizlazi da se iznos štete odnosi na njegov iznos uplaćenih članarina. Zadnji kredit je dizao 2010. godine, na način da mu je novac isplaćen na tekući račun, a vraćao ga je putem plaće i to administrativnom zabranom. Ne sjeća se da bi dobio bilo kada novac na ruke niti je isti vraćao na ruke. Na poseban upit obrane naveo je da za vrijeme dok je Kasu vodila KZ nije bio korisnik kredita, iako je član Kase od 2003. godine. Do 2010.g. više nije tražio novac iz Kase. On je sve što je tražio vratio. Iznos njegova duga bio je naveden na listi DHMZ-a.
8.64. Iz iskaza svjedoka VŠ, proizlazi da isti ne može pronaći papire iz kojih je vidljiv točan iznos u Kasi uzajamne pomoći, međutim, zna da je imao oko 7.000,00 kuna i da je 3.000,00 dignuo, tako da dopušta mogućnost da je to iznos koji mu je predočen iz optužnice, a to je 3.340,00 kuna, odnosno ne sjeća se iznosa. Mora napomenuti da svaki puta kada je primao novac, a temeljem kredita, nije potpisivao nikakvu uplatnicu da je novac primio. On je novac vraćao putem plaće, i to administrativne zabrane, i prije nego što je došlo do ove "afere" on je zatražio novi kredit, međutim, optužena mu je navela da nema novca u Kasi, da bi ga nakon par dana nazvala da dođe po iznos od oko 3.000,00 kuna, navodeći da je iznos skupljen. Na posebno pitanje optužbe, na koji način je znao koliko ima novca i koliko može podignuti isti navodi da je član Kase uzajamne pomoći bio od 1996. i da je na platnoj listi bio vidljiv iznos koji se ima u Kasi uzajamne pomoći, a na temelju uplaćene članarine, mogao se dobiti temeljem kredita iznos obično u visini 1:3. Na daljnje pitanje, na koji način je dobivao novac isti navodi da je novac dobio na ruke bez da je potpisao bilo kakvu uplatnicu, a optužena je u svoj dnevnik odnosno bilježnicu upisala da je on zatražio kredit. On je uvijek dobivao novac na ruke, a vraća se putem administrativne zabrane. Na posebno pitanje obrane na koji način je podizao novac za vrijeme dok je Kasu uzajamne pomoći vodila KZ, isti navodi da je novac dobivao u koverti i potpisivao primitak novca. Za vrijeme dok je II vodila optužena novac je uvijek dobivao na ruke, bez isplatnice. Na daljnje postavljeno pitanje obrane na koji način je vraćao novac isti navodi da preko plaće, osim posljednjeg puta, kada je primio na ruke, i dogovorio se sa optuženom da će vraćati ne preko plaće, već osobno, time da već prvi mjesec nije vratio, jer nije imao niti za život, tako da taj iznos koji je podigao, nije vratio. On je od 2006. do 2008. bio na bolovanju i nije koristio novac iz Kase uzajamne pomoći, tako da jednom prilikom optužena je rekla njegovoj majci da je ispisan iz Kase i to prilikom donošenja doznaka o njegovom bolovanju. Kad se vratio na posao 2009. godine, osobno je pitao optuženu, koja mu je navela da nije ispisan iz Kase i da nema nikakva dugovanja iz Kase. On je jednom do dva puta podigao kredit iz Kase uzajamne pomoći za vrijeme dok je II vodila optužena i novac je vratio putem plaće. On ne zna točno koliko dugo je imao obustave na plaći. On se sjeća da je II nakon što je otišla KZ istu preuzela osoba po imenu DJ. Zadnji iznos kredita dogovorio je da će vraćati osobno, upravo iz razloga što nije imao veliku plaću. Na daljnje pitanje obrane kome se obraćao radi uvida koliko je morao vratiti i koliko mu je ostalo za vratiti, isti navodi da je sve pisalo na platnoj listi. Na daljnje pitanje, kada je dobio obračunsku listu za plaću, da li je na istoj sve štimalo, isti navodi da da i da nije imao primjedbi. Na daljnje pitanje obrane naveo je da ukupan iznos koji je imao u Kasi se odnosio na članarinu koja je uplaćivana od dana ulaska u Kasu uzajamne pomoći, a njegov dug od 3.000,00 kuna je dug koji je podignut prema zadnjem zahtjevu za kredit. Upravo taj iznos nije vratio "kad je došla afera". Na poseban upit optužene zašto mu je zadnji puta isplatila iznos na ruke, isti navodi da kada je zatražio novac da je optužena je navela da ga nema, ali da će skupiti te se ne sjeća točno da li je on tražio da se isplati na ruke, ili mu je ona tu mogućnost ponudila. Na poseban upit suca, da li je ikada zatraženi iznos kredita dobio na tekući račun isti navodi da se ne sjeća, a zadnji je dobio na ruke.
8.65. Iz iskaza svjedoka TL, proizlazi da je do iznosa štete došao na način da je taj iznos bio vidljiv na zadnjoj platnoj listi, a odnosio se na ukupno uplaćenu njegovu članarinu na ime člana Kase uzajamne pomoći. Na postavljeno pitanje optužbe kada je zadnji put podizao novac iz Kase uzajamne pomoći isti navodi da nije često koristio Kasu, da je podigao iznos negdje dvije godine prije nego što je čuo da MI više nema. On je tada zatražio iznos od 15.000,00 kuna, a u Kasi je imao negdje oko 9.000,00 kuna jer je bilo pravilo da se može dignuti dva do tri puta više nego što se ima na osnovu glavnice. On misli da je novac dobio na ruke, ne sjeća se da li je potpisao bilo kakvu priznanicu, a vraćao je preko plaće. On je zatražio iznos od 15.000,00 kuna, pa mu je optužena navela da mu ne može isplatiti iznos od 15.000,00 kuna, međutim, on je inzistirao jer mu je novac bio potreban, pa mu je optužena navela da će mu od glavnice dodati još 3.000,00 kuna, time da mora vratiti 12.000,00 kuna jer je glavnica i ovako njegov novac. Preko plaće vraćao je iznos novca i sve je vratio u cijelosti. On je obično u sjedište tvrtke na [adresa] dolazio jednom u tri godine, zato je naveo da je čuo što se dogodilo, zbog čega su ovdje na sudu i da više nema MI. Na postavljeno pitanje obrane naveo je da je član Kase negdje od dana zaposlenja od 1983./1984. i uredno je plaćao članarinu. On je za čitavo vrijeme njegova članstva u Kasi u dva do tri navrata koristio kredit preko Kase. Može navesti da je jednom koristio za vrijeme dok je II vodila optuženica, a prijašnja dva kredita za vrijeme KZ. Na postavljeno pitanje obrane na koji način je saznao za iznos koji potražuje isti navodi da je prije nekoliko dana nazvao računovodstvo i da ne zna na koji period se to odnosi i kada je točno "izbila afera". Znao je "kad se dogodila afera" da ima negdje oko 6.000,00 kuna u Kasi. Svoj kredit je vratio svakako dvije godine prije nego što je "izbila afera". Njemu je točan iznos štete navela FZ, koja sada radi u računovodstvu.
8.66. Iz iskaza svjedoka EŠ, proizlazi da je do iznosa od 5.340,00 kuna došla na način da je isti iznos bio vidljiv na zadnjoj platnoj listi i ona je osobno dala izjavu 04. ožujka 2011.g. u DHMZ s iznosom njezine štete. Na poseban upit ZODO kada je i da li je koristila Kasu uzajamne pomoći ista je navela da je jednom prilikom dok je Kasu vodila ĆZ podigla iznos od 5.000,00 kuna koji joj je isplaćen na njezin tekući račun, i isti je vraćala putem administrativne zabrane na plaći. Iznos je u potpunosti vratila. Na poseban upit obrane navela je da je član Kase od 2001. kada se tamo zaposlila. Do iznosa u Kasi došla je upravo na način da je to bila njezina članarina. Za iznos štete saznala je 01. ožujka 2011. i to je bio iznos koji je ostao u Kasi na ime njene članarine. Ona je 03. ožujka 2011. zatražila ispis iz Kase uzajamne pomoći, bez nekog posebnog razloga, odnosno ne sjeća se razloga, kojom prilikom je zatražila da joj se upravo vrati iznos od 5.340,00 kuna te da joj se na mjesecu veljači ne uzima iznos članarine. Njoj se nakon podnesenog zahtjeva više nije skidana članarina s plaće. Koliko se sjeća, uvijek je iznos članarine bio 60,00 kuna. Ona je svaki puta na platnoj listi vidjela koliki je njen iznos uplaćene članarine.
8.67. Iz iskaza svjedoka RŠ, proizlazi da je do iznosa štete došla na način što je na platnoj listi uvijek imala koliki je iznos njene članarine i koliko joj se uzimalo na ime kredita. Na poseban upit ZODO navela je da je 2010. podigla iznos kredita od 4.000,00 kuna koji novac joj je isplaćen na ruke, time da nije potpisala nikakvu priznanicu o primitku novca. Također ne zna gdje je optužena upisala iznos koji joj je isplatila na ruke te ima saznanja da je o tome vođena evidencija. Da je vođena evidencija zna jer je i osobno donosila novac i vraćala ga na ruke, a radilo se o zadnjoj godini, ranije je sve išlo preko plaće, i u vrijeme kada je optuženu mijenjala FZ, kada je donijela novac, vidjela je da se križaju "kućice" gdje je bilo napisano koliko se vraća novca i koliko je uzeto. Na daljnje postavljeno pitanje zašto se zadnju godinu ili zadnje vrijeme novac isplaćivao na ruke ista navodi da joj je tu mogućnost ponudila optužena. To je bilo iz razloga što su oni imali male plaće, a kako se taj iznos koji se vraća ne bi vidio na plaći jer bi samim tim imali manji minus po tekućem, i tako dalje, vraćao se novac na ruke.
Na poseban upit obrane navela je da je novac vraćala optuženoj ili FZ koja je mijenjala optuženu po njezinoj zamolbi. Upravo je FZ navela da kad optužene nema, da ju je ista zamolila "da pokupi novce". Član Kase uzajamne pomoći je od 1979. godine, u koje vrijeme je Kasu vodila gđa. KZ. Ona ne točno kada je došlo do prebijanja MI. Ona je potpisala zapisnik o primopredaji, KZ je napisala iznose novca, iznos novca koji je na računima, koji iznos ona osobno nije provjeravala, a s istim iznosom se složila optužena. Ona nema saznanja da li je netko od 5 članova koji su potpisali zapisnik o primopredaji, fizički prebrojavali novac. Zapisnik su potpisali svi osim gospodina KL. Ne zna razlog zbog kojeg isti nije potpisao zapisnik, misli da je isti već tada bio član Sindikata.
8.68. Iz iskaza svjedoka RZO proizlazi da je do iznosa štete došla na način da je to ukupan iznos njezine članarine koji je uplaćivala kao član Kase uzajamne pomoći, čiji je član od rujna 1999. godine. Na daljnje pitanje optužbe na koji način je i da li je podizala kredit na ime Kase uzajamne pomoći ista navodi da je redovito uzimala kredit, da za to ima svu dokumentaciju, budući da je obično uzimala novac zbog registracije auta, i to u iznosima 2.000,00 do 3.000,00 kuna, a zadnjih godina i do 5.000,00 kuna. Novac joj se isplaćivao na tekući račun i to zadnje dvije, tri godine, prije prestanka Kase, a za ranije godine se ne sjeća. Zadnji kredit je dignula u siječnju 2010., za što posjeduje dokumentaciju. Kredit je vraćan putem administrativne zabrane na plaći, i novac nikada nije vraćala na ruke. Na poseban upit obrane navela je da je ĆZ preuzela Kasu nakon KZ.
8.69. Iz iskaza svjedoka VĐ, proizlazi kako isti zna za koji iznos je oštećen jer da je taj podatak saznao u računovodstvu, ali da ima i platne liste na kojima je bio navedeni iznos i to koliko je imao, i koliko se "ustezalo" od plaće. Član Kase je negdje od 1996. godine. On je novac po zatraženom kreditu dobio na tekući račun, na način da bi ga zatražio od optužene, i ista bi navela da li se može dobiti taj zatraženi iznos ili ne, a vraćao ga je putem računovodstva i ustezanja na plaći. Ne sjeća se kada je uzeo zadnji puta kredit jer nije uzeo papire. Nije ništa ostao dužan po svojoj evidenciji. Na posebno pitanje obrane naveo je da iznos koji potražuje se upravo odnosi na iznos njegove uplaćene članarine na vrijeme od 1996. pa nadalje. On je uvijek kredit tražio od ĆZ, a prije je Kasu vodila KZ. Nikada se nije obraćao nekoj drugoj osobi koja bi eventualno mijenjala optuženu. On kada bi zatražio iznos, jednom prilikom je optužena navela da nema novca i ne može dobiti taj mjesec, međutim, slijedeći mjesec ga je nazvala da može dobiti i da ima novca.
8.70. Iz iskaza svjedoka ĐL, proizlazi da je on član Kase uzajamne pomoći negdje od 1982. godine te je članarinu uplaćivao putem plaće, a u tom periodu od kad je član, koristio je dva puta Kasu uzajamne pomoći u obliku kredita. On misli da nije koristio Kasu za vrijeme dok je istu vodila optužena, a kako je dislociran s radnim mjestom, on je obično telefonom zatražio i novac bi mu se isplatio na tekući račun putem plaće. Kredit se vraćao na način da se oduzimalo od plaće u 10 mjesečnih rata. Za vrijeme kada je dizao kredit u doba dok je II vozila KZ novac je dobio putem banke na knjižicu. I tada se točno znalo koliki je iznos uplaćene članarine, a koliko dio koji se mora plaćati vezano za preuzeti kredit. Na daljnje pitanje obrane na koji način je došao do iznosa štete koji je danas naveo isti navodi da putem iznosa koji je naveden na platnoj listi. Na posebno pitanje optužene, budući da je tako dugo bio član Kase, kako je imao samo iznos od 4.301,71 kunu, isti navodi da je podigao jednom kredit, od čega je pola vratio, a drugu polovicu je prebio s ostatkom članarine koju je skupio, radilo se o iznosu od 5.000,00 do 6.000,00 kuna jer veće kredite nije dizao. Način prebijanja također je dogovorio telefonom s optuženom i to se kasnije vidjelo na platnoj listi.
8.71. Iz iskaza svjedoka ČZO, proizlazi da je ista negdje od 2008. član Kase uzajamne pomoći, gledajući po ulogu kojeg je skupila u tri godine. Njen ulog se uplaćivao na način da se od plaće skidao iznos od 60,00 kuna na ime članarine. Kasu uzajamne pomoći nije koristila u obliku da uzima kredit. Na poseban upit branitelja da li je ikada zatražila kredit preko Kase uzajamne pomoći isti je navela da jest i to negdje početkom 2010., gdje je odbijena uz obrazloženje da puno članova ide u mirovinu iz kojeg razloga nema novca. Zatražila je maksimalni iznos koji se mogao tražiti te misli da je to dvostruki iznos od uloga. Ona zna koji je njen ulog bio u trenutku traženja jer se vidio putem platne liste, misli da se radilo o negdje 1.500,00 kuna. Na svakoj platnoj listi pisao je ukupan ulog svakog člana, a temeljem plaćene članarine. Na Zavodu je objavljen popis svih uloga članova Kase, i njen ulog je odgovarao tom popisu.
8.72. Iz iskaza svjedoka GŠ proizlazi da je on član Kase uzajamne pomoći praktički od prvog dana, negdje 1980. Iznos za koji je točno oštećen naveden je na spisku koji je u DHMZ-u, međutim, on tamo nije odlazio jer tamo ne radi. Ne sjeća se kada je točno podigao kredite u Kasi, zadnji je uzeo za vrijeme dok je Kasu vodila optužena na način da je telefonom istu zamolio za kredit koji mu je odobren. On je znao da može zatražiti kredit u visini tri uloga koje je imao u ŠJ, međutim, to nikada nije dobio, a zadnje je uzeo kredit u visini od 3.000,00 do 4.000,00 kuna. Novac mu je isplaćen putem plaće, a isto tako je kredit vraćao putem administrativne zabrane. Osobno nikada nije prebijao ulog niti zna što je to točno podrazumijevalo. On je u cijelosti otplatio kredit koji je podigao. Na poseban upit obrane naveo je da je negdje oko četiri puta u periodu od 1980. do 2011. podizao kredit preko Kase. Ne sjeća se iznosa. Na daljnje pitanje na koji način je primao novac, isti je naveo da je novac dobivao u gotovini na račun te da se novac nije davao na ruke. Dok nisu tekući računi otvoreni, novac se dobivao u koverti na blagajni. Na daljnje pitanje da li je ikada zatražio kredit, a da ga nije dobio, isti je naveo da jest, uz obrazloženje da nema novca i to za vrijeme dok je Kasu vodila optužena kao i KZ. Za vrijeme KZ postojala je lista čekanja. Kada je spomenuo maksimalni iznos, to je iznos njegova uloga od otvaranja Kase do njezinog zatvaranja. Uvijek je postojala obračunska lista na kojoj je sve pisalo. Pod tim podrazumijevam i 1980. Njemu je uvijek po papirologiji sve štimalo.
8.73. Iz iskaza svjedoka ČĐ, proizlazi da je oštećen u ovom postupku, točan iznos sad ne zna, ali ga ima na zadnjoj platnoj listi. Na poseban upit ZODO naveo je da je član negdje od 1993., članarina se uplaćivala putem plaće i to administrativna zabrana na plaći. Kredite je podizao gotovo svake druge godine do 2011. i uredno kredite vraćao. Obično je uzimao po 3.000,00 kuna i vraćao 300,00 kuna u 10 mjeseci. Na daljnje pitanje naveo je da nisu postojala pisana pravila, odnosno on ih nije vidio međutim zna i u razgovoru sa optuženom da se mogao podignuti trostruko veći iznos uloga. Zadnji kredit podignuo j 2008., ne sjeća se točno iznosa, a 2010. kada je zatražio cjelokupni iznos da mu se isplati, nije uspio podignuti, uz obrazloženje da puno članova odlazi u mirovinu i da se novac isplaćuje zbog odlaska u mirovinu, pa nema u blagajni novca. Na daljnje pitanje da li je koji podignuti kredit prebijao, isti navodi da se to ne može sjetiti, međutim, u firmi se sve to vidi i vodi. Na poseban upit obrane na koji način je 90-ih godina dobio zatraženi kredit isti je naveo da ga je dobio na tekući račun. U početku kada je god zatražio, dobio je kredit, a na kraju je ostao bez svog uloga. Ne zna točno koliki je njegov cjelokupni iznos iznosio, ali negdje 9.000,00 do 10.000,00 kuna. On je svaki kredit vratio i njemu je sve po platnim listama štimalo. Na njegovoj platnoj listi je sve pisalo koliki je njegov ulog i da bi taj točan iznos dostavio sudu morao bi otići po platnu listu. On ne zna da li je rađena konačna lista za sve djelatnike. Na postavljeno pitanje suda da li je prema zadnjoj platnoj listi iznos njegovog uloženog novca odgovarao stvarno uloženom novcu isti je naveo da jest.
8.74. Svjedokinja AG je navela, a na postavljeno pitanje optužbe na koji način je došla do iznosa od 3.300,00 kuna da je imala ulog na ime plaćenih članarina 4.800,00 kuna i to negdje 2010., kada je podigla kredit u iznosu od 5.000,00 kuna, i sjeća se da se radilo o srpnju 2010., gdje je vratila 3.500,00 kuna, i ostatak prema 5.000,00 kuna je1.500,00, te 4.800,00 kuna minus 1.500,00 kuna, ostaje iznos od 3.300,00 kuna. Ona je novac podigla na ruke jer je radila u računovodstvu DHMZ-a, u istoj zgradi gdje je bila i blagajna te je novac vratila također na ruke. Ona je optuženoj novac vraćala na način da je ista imala "blokić priznanicu" gdje bi ista prekrižila iznos novca koji je vratila, odnosno, broj rata. Na postavljeno pitanje optužbe, kada je dobila novac na ruke, da li je potpisala priznanicu ili nešto slično, navodi da misli da ne, međutim, ne sjeća se točno. Ona nije bila u mogućnosti da pregledava dokumentaciju i da li je optužena negdje zapisala koji iznos novca joj je dala. Na daljnje pitanje, da li je novac vraćala nekoj drugoj osobi, a ne optuženoj, ista navodi da za vrijeme kada bi optužena bila odsutna, a mijenjala bi ju FZ, rata novca vratila bi se upravo osobi koja je opunomoćena da mijenja optuženu. Poznato joj je da bi upravo optužena ostavila tu bilježnicu FZ, jer je postojalo 15 do 20 djelatnika, koji su vraćali novac "u kešu" a ne preko tekućeg, i to upravo iz razloga kako se taj iznos ne bi vidio zbog opterećenja na plaći. Pošto je EI prekinuta, ona nije vratila tri rate kredita. Na poseban upit obrane od kada je član Kase ista je navela da je član od 1980. kada je i stupila u radni odnos. Ona je kredite dizala i u vrijeme dok je Kasu vodila KZ. Na daljnje pitanje, na koji način su dobivali novac dok je Kasu vodila KZ ista je navela da su dobivali na identičan način, isplatom novca na ruke, međutim, nije u to sigurna. Za vrijeme KZ novac je vraćala preko plaće. Ona je uvijek kada bi zatražila kredit, isti dobila. Negdje od 2006. do 2007. ona je vraćala kredit na ruke. Do iznosa štete je došla upravo preko iznosa koji je pisao na njenoj platnoj listi. Šef računovodstva DHMZ-a bio je JJ, koji je sada već u mirovini. Na poseban upit optužene kako ako je član Kase od 1980. ima iznos od 4.800,00 kuna ista navodi da upravo iz razloga što je znala podignuti kredit prebijati, odnosno, jednu do dvije zadnje rate prebiti s ulogom. Optužena je to evidentirala i na platnoj listi se vidjelo da je ulog manji. Njoj je uvijek sve po listama štimalo. Na poseban upit branitelja navela je da je 4 do 5 puta sigurno radila prebijanje na opisani način. Ona je uvijek novac podizala namjenski, pa je uvijek novac unaprijed zatražila.
8.75. Iz iskaza svjedoka LŠ, proizlazi da je iznos od 6.000,00 kuna upravo njen iznos koji se nalazio u Kasi na ime uplaćene članarine, a član je od dana stupanja u radni odnos. Nije sigurna, ali misli da se uvijek plaćao iznos od 60,00 kuna na ime članarine. Ona je negdje 2000. podigla iznos od 5.000,00 kuna na ime kredita i to na način da je nazvala optuženu ĆZ, pitala da li može dobiti taj iznos, koji joj je onda odobren. Iznos je dobila preko plaće i vraćala preko plaće i to na tekući račun. Ona je cjelokupni iznos kredita vratila.
Na poseban upit obrane navela je da je član Kase od dana stupanja u radni odnos. Ona misli da je kredit zatražila jednom do dva puta i to kod gđe. ĆZ. Misli da nije podizala kredit za vrijeme dok Kasu nije vodila optužena. Na daljnje pitanje da li je ikada tražila, a da nije dobila kredit, ista navodi da ne i da joj je u evidencijama uvijek sve štimalo. Do iznosa štete je došla jer joj je na zadnjoj platnoj listi pisao iznos te je zajednička lista na kojoj su pisali svi ulozi bila izvješena u DHMZ-u. Njen iznos odgovarao je iznosu koji je pisao na listi za sve članove.
8.76. Iz iskaza svjedoka EJ proizlazi da on s ovim postupkom ne želi imati nikakvog posla iz razloga jer je "u teorijama zavjere", što smatra da optužena u ovome nije mogla biti sama. Na poseban upit ZODO naveo je da je iznos za koji je oštećen iznos koji je imao uplaćen u Kasi tijekom godina kao član Kase i koji nije dobio nazad. On je u inkriminiranom periodu podizao kredite, a zadnji kredit je uzeo u iznosu od 5.000,00 kuna. Ulaže u spis kopiju koju je dobio od DHMZ-a od 02. ožujka 2011. godine. On nije vratio iznos od 2.500,00 kuna upravo iz razloga što je "pukla ova cijela priča". On se ne sjeća na koji način je dobio iznos novca na ime zatraženog kredita, međutim, kredit je vraćao administrativnom zabranom na plaći. Kada je spomenuo da mu je čudno što nešto nije štimalo, pod tim podrazumijevam da se u svakom dućanu radi inventura pa se zna stanje novca, a ovdje godinama nije rađeno, po njegovom mišljenju, ništa. Na pitanje obrane naveo je da je član Kase od 1980. godine, za vrijeme dok je Kasu vodila KZ, ne sjeća se kako je zatraženi novac dobio, međutim, isti je vraćao putem plaće. Na daljnje pitanje koliko je puta kredit podignuo od 1980.g. isti navodi da sigurno 10-ak puta. Ne sjeća se na koji način je dobivao novac, da li u gotovini ili na ruke.
8.77. Iz iskaza svjedoka RĐ, isti je naveo kako dozvoljava da se u njegovom slučaju radi o iznosu od 10.781,00 kuna, i da je to iznos koji potražuje. Radi se o iznosu uloga kao člana Kase uzajamne pomoći od 1980. On ne vjeruje da je od 2000. do 2011. podizao bilo kakav kredit od Kase uzajamne pomoći, a obično je to podizao sveukupno u 3 do 4 puta za registraciju vozila. Kasnije, kada je dobili platne liste, vodio je evidenciju i bilo je vidljivo koliki je njegov ulog na ime uplaćenih članarina. Koliko se sjeća da od 1990-ih nadalje postoje pisane platne liste s obračunima. On na platnim listama nije vidio neka značajnija odstupanja tako da mu se automatski skidao iznos članarine i po njemu je to štimalo. Na poseban upit obrane kako je novac dobio za vrijeme dok je Kasu vodila KZ isti je naveo da je dobio na ruke te misli da je tako jednom dobio i za vrijeme optuženice, međutim, novac se vraćao preko plaće, a moglo se dogovoriti i da se novac osobno donosi. On misli da nije vraćao novac na ruke. Ne sjeća se da bi on zatražio kredit, a da ga istom prilikom ne bi dobio. On je zadnjih 6 mjeseci do godinu dana pokušavao izići iz Kase i povući svoj novac, međutim, to nije bilo moguće uz objašnjenje da nema i da se treba čekati. On je u nekoliko navrata zatražio da iziđe iz Kase. Na poseban upit suca koliko je bilo članova Kase uzajamne pomoći isti navodi da ne zna. Na poseban upit da li mu se skidala članarina i u periodu kada je zatražio da iziđe iz Kase i prestane biti član isti navodi da da jer je uredno bio član Kase.
8.78. Iz iskaza svjedoka PG proizlazi da ona ne zna točno iznos za koji je oštećena, međutim da kada se pročulo da više nema ničega od Kase uzajamne pomoći da je računovodstvo napravilo ispis svih dugovanja, odnosno svih članova Kase uzajamne pomoći i koliko se sjeća bilo ih je 109, s iznosima koliko je tko imao u Kasi uzajamne pomoći. Na daljnje pitanje raspravne sutkinje da li dopušta da se radilo o iznosu od 4.860,00 kuna ista je navela da da, i koliko joj je ostalo u sjećanju, radilo se negdje od oko 5.040,00 kuna. Na pitanje optužbe od kada je član Kase uzajamne pomoći ista je navela da se ne sjeća točno, međutim negdje zadnjih 10-ak godina. Jednom prilikom je podigla kredit iz Kase uzajamne pomoći gdje joj je novac isplaćen na tekući račun, a vraćala je novac putem plaće i to administrativne zabrane na plaći. Kontaktirala je vezano za dobivanje kredita upravo optuženu. Na posebno pitanje obrane da li je prije 2000. bila član Kase, ista je navela da misli da da. Jednom prilikom je tražila kredit i to zadnji puta prije nego što se pročulo da više nema novca u Kasi. Koliko se sjeća, tražila je iznos od 14.000,00 ili 15.000,00 kuna, budući da je tada u Kasi imala iznos od 5.000,00 kuna. Jedino je kontaktirala vezano za kredit sa optuženom.
8.79. Iz iskaza svjedoka OG, proizlazi da se ne sjeća točno iznosa koji je imala u Kasi uzajamne pomoći jer je u to vrijeme bila na porodiljnom, no međutim, dopušta mogućnost da se radilo o iznosu od 3.920,00 kuna. Na poseban upit optužbe od kada je bila član Kase uzajamne pomoći ista je navela da od zaposlenja. Koristila je Kasu uzajamne pomoći na način da joj je odobren kredit, a novac joj je isplaćen na tekući račun, a novac je vraćala putem administrativne zabrane na plaći. Ranije je kontaktirala KZ koja je vodila Kasu uzajamne pomoći te misli da je kasnije kontaktirala i optuženicu. Ne sjeća se točno, ali misli da je jednom prilikom koristila Kasu uzajamne pomoći za vrijeme dok je istu vodila optužena. Na pitanje obrane, budući da je bila član Kase oko 17 godina, da li je i u koliko navrata koristila Kasu, ista navodi da svakako više od jednom. Nikada nije tražila novac iz Kase, a da bi pri tome bila odbijena. Na daljnje pitanje kako je došla do iznosa od 3.920,00 kuna ista navodi da je popis napravilo računovodstvo s iznosima svakog člana Kase.
8.80. Iz iskaza svjedoka RG, proizlazi da je ista dugi niz godina bila član Kase uzajamne pomoći jer je zaposlenica Zavoda od 1997., a u Kasu se učlanila godinu ili dvije iza. Na daljnje pitanje, da li je koristila novac iz Kase uzajamne pomoći ista je navela da je u nekoliko navrata koristila novac iz Kase i to prema platnoj listi koju posjeduje, zadnji je novac dobila na tekući račun u 11. mjesecu 2006. i to iznos od 3.000,00 kuna, koji je vraćala također putem plaće u iznosima od po 500,00 kuna. Iza tog datuma više nije mogla dobiti novac iako je to tražila od optužene jednom godišnje, uz obrazloženje da trenutno nema novca u blagajni. Na poseban upit obrane navela je da se za novac obraćala isključivo optuženoj, s gđom. KZ nije kontaktirala jer ista tada više nije radila. Na zadnjoj platnoj listi ima točan iznos uplaćene članarine. Svjedokinja je uložila u spis presliku zadnje platne liste i obračunski list plaće za listopad 2006. Na poseban upit suda kada joj nije odobren iznos kredita uz obrazloženje da u Kasi nema novca i da li je tražila isplatu svojeg iznosa članarine, ista je navela da nažalost ne. Obrazloženje je bilo i na način da nije na redu, da je novac isplaćen drugima koji su ranije zatražili i tako dalje.
8.81. Iz iskaza svjedoka ŠZO proizlazi da je ista oštećena za iznos od 140,00 kuna jer se kasno uključila kao član Kase uzajamne pomoći i uplatila dvije članarine od po 70,00 kuna. Ona se ne sjeća točno iznosa članarine, ali joj se čini da je ista iznosila 70,00 kuna. Mora napomenuti da se ovdje radi o povjerenju i da joj je upravo optužena ponudila mogućnost da bude član Kase i pri tome mi objasnila o čemu se točno radi, a radilo se o dva mjeseca praktički prije nego što se Kasa ugasila, odnosno došlo je do problema. Ista joj je objasnila da je to način štednje i pri tome nije napomenula nikakve probleme sa kasom na način da u Kasi ne bi bilo novca, već samo pravila Kase. Na poseban upit suca da li dopušta mogućnost da je bila član Kase 3 mjeseca i da je iznos članarine iznosio 60,00 kuna ista navodi da dopušta jer nije provjeravala, i ne sjeća se točno, međutim, ako je to potrebno za potrebe suda, uvijek može pogledati na posljednjoj platnoj listi.
8.82. Iz iskaza svjedoka AI proizlazi da je isti bio član Kase uzajamne pomoći od samog njezinog početka, te mu se glavnica nakupljala kroz godine članstva. On je član Kase negdje otprilike od 1983. godine. On je podizao kredit od Kase koji je vraćao putem plaće na način da mu se automatski odbijao iznos rate. Mora napomenuti da je sve jako lijepo funkcioniralo, čak je i optužena bila vrlo korektna i ne zna što se dogodilo. Novac koji je podizao u obliku kredita dobivao bih putem tekućeg, a vraćao je obustavom na plaći. Zadnji kredit je podignuo prije 3 do 4 godine i isti je vratio.
8.83. Svjedok SG je u iskazu naveo kako je moguće da je 2.760,00 kuna iznos štete za koji je oštećen jer je upravo taj iznos dobio u firmi nakon što je došlo do gašenja Kase uzajamne pomoći. On nikada nije dizao novac iz Kase, a misli da se učlanio u Kasu negdje 2007. Do iznosa štete jednostavno je doći jer je od dana kada se učlanio u Kasu plaćao članarinu putem plaće, odnosno obustavom na plaći. On nikada nije tražio kredit odnosno zajam od MI.
8.84. Iz iskaza svjedoka BJ, proizlazi da je uplaćivao članarinu te na svakoj platnoj listi je bilo evidentirano koliko tko ima novca na računu. On je u dva navrata podizao novac, i vraćao putem plaće. On je novac koji je podigao dobio na ruke od optužene i ne sjeća se da li je bilo što o primitku novca potpisivao, međutim, sve je uredno vratio putem obustave na plaći. U oba navrata kada je tražio kredit, dobio je novac na ruke. Na poseban upit branitelja naveo je da je član Kase od samog zaposlenja 1986. godine.
8.85. Iz iskaza svjedoka RZ proizlazi da je ona do iznosa od 840,00 kuna došla putem službenog odjela evidencija u Računovodstvo DHMZ-a. Ona se ne sjeća od kada je član Kase, međutim, postoje službene evidencije i ona nije podizala svoj iznos, prema tome, isti je upravo prema članarini koja je u tom periodu uplaćivana. Ona je zaposlena u DHMZ-u od 2005., međutim nije odmah u samom početku bila član Kase. Nije podizala kredit iz Kase.
8.86. Iz iskaza svjedoka FG proizlazi da je oštećena u ovom postupku i to negdje za oko 5.100,00 kuna, međutim, nije sigurna. Navela je kako postoji lista u DHMZ-u gdje je to vidljivo i zbog proteka vremena ona se s istim pomirila i ne potražuje nikakav iznos. Ona je podignula novac u obliku zajma, neposredno pred zatvaranje Kase te je ostala još dužna vratiti 1.250,00 kuna, a podigla je iznos od 2.500,00 kuna. Na postavljeno pitanje optužbe da pojasni iznos od 5.000,00 kuna ista je navela da je svojeg novca u Kasi imala oko 5.100,00 kuna, tako da je ostalo još njezinog novca oko 3.900,00 kuna i time je oštećena za iznos od 3.900,00 kuna. Kada je tražila kredit isti joj je bio isplaćivan na ruke, a ne sjeća se da li je potpisivala primitak novca. Osobno je uzimala novac na ruke i vraćala ga na ruke optuženoj. Optužena je na općoj uplatnici imala ispisano da se novac vraća kao npr. kroz 10 rata, i prilikom vraćanja novca, vodila je evidenciju. Koliko se sjeća, kredit je podignula negdje godinu prije nego što je došlo do gašenja Kase uzajamne pomoći. Na posebno pitanje branitelja navela je da je zaposlena od 1980. te je i ranije, prije nego što je Kasu vodila optužena, podizala i vraćala novac na ime kredita. Ranije je Kasu vodila KZ. Na postavljeno pitanje optužbe, je li ikada vratila novac na način da je netko drugi umjesto optužene primio novac, ista je navela da ne i da se ne sjeća da bi novac vratila nekoj drugoj osobi.
8.87. Iz iskaza svjedoka NG proizlazi da je ista do iznosa od 1.200,00 kuna došla putem podataka iz računovodstva, na način da se na platnim listama bilježio iznos uplaćene članarine, odnosno uplaćena glavnica. Na poseban upit ZODO navela je da je učlanjena u Kasu negdje od 2009. te nije na ime kredita podizala ništa, i to je zapravo bio iznos njene uplaćene članarine. Na poseban upit obrane navela je da su sve liste i dugovanja napravljena prema podacima iz računovodstva. Također, napomenula je i da joj je poznato da je dio članova Kase novac vraćao van svoje plaće, n način da se novac fizički donosilo kod optužene, a što je i osobno u nekoliko navrata vidjela. Njoj nije poznato zbog čega su pojedinci vraćali fizički na ruke optuženoj, međutim, većini su se rate skidale putem administrativne zabrane na plaći. Ona ne zna na koji način je bilježeno vraćanje novca. Pretpostavlja da su postojale uplatnice i isplatnice.
8.88. Iz iskaza svjedoka UI proizlazi je po njegovom sjećanju prije nego je došlo do gašenja Kase uzajamne pomoći imao u Kasi negdje iznos od oko 2.100,00 kuna. Naveo je kako je sve to pisalo na platnim listama. Na poseban upit ZODO naveo je da se ne sjeća od kada je točno član Kase, međutim, jednom je podigao kredit te je ostao iznos od 2.100,00 kuna. Dopušta mogućnost da se radilo o iznosu od 2.160,00 kuna kako se navodi u optužnici. Ne sjeća se na koji način je dobio novac kada je zatražio kredit preko Kase. Novac je vraćao isključivo preko plaće. Na poseban upit obrane naveo je da se ne sjeća točno da li je cjelokupni iznos uplaćene članarine pisao na svakoj platnoj listi. On je zaposlen u DHMZ-u od 2001.
8.89. Iz iskaza svjedoka BĐ proizlazi da se isti sjeća da mu je iznos od oko 6.000,00 kuna ostao na računu Kase, a to se odnosilo upravo na iznos njegove uplaćene članarine. Godinu dana ranije, prije zatvaranja Kase uzajamne pomoći, on je podignuo kredit, ne sjeća se iznosa. Pravilo je bilo da kada se otplati stari kredit, eventualno se može dobiti novi kredit. Ponovno je naveo da je njemu isplaćen dio njegove članarine, tako da nije niti vraćao ništa u obliku kredita i to se odnosi na zadnji kredit koji je naveo da je podignuo. On novac nije primio na ruke, već preko blagajne. On ne zna tko mu je novac isplatio na blagajni, obično je bila gđa. FZ. Na poseban upit obrane naveo je da je član Kase od samog početka njegovog stupanja u radni odnos, više od 30 godina. Podizao je kredit i za vrijeme dok je Kasu vodila KZ i obično je pravilo bilo da se ne može podići novi kredit dok se stari ne otplati, ili ste već blizu s otplatom, obično jednom godišnje. Na postavljeno pitanje raspravne sutkinje da li se radi o iznosu od 6.800,00 kuna isti je naveo da se sjeća da se radilo o iznosu oko 6.000,00 kuna te dopušta mogućnost da se radi o iznosu od 6.800,00 kuna.
8.90. Svjedoka KI je u iskazu naveo da je oštećen za manji iznos novca, misli da se radilo o 800,00 kuna. U DHMZ-u je napravljena lista prema iznosima dugovanja od strane Kase uzajamne pomoći, radilo se o stvarnim iznosima uplaćene članarine u Kasu. On je puno puta podizao novac putem Kase. Ne sjeća se na koji način je dobio novac, a kada je primao novac, obavezno je potpisivao izdatnicu, a novac je plaćao zabranom na plaći. Nikada nije novac vraćao fizički na ruke. Na poseban upit obrane naveo je da je novac neki put podigao na blagajni, na način da mu ga je isplatila FZ. On je dobivao kredit i za vrijeme dok je Kasu vodila KZ i tada je novac dobivao na ruke, a vraćao putem plaće. Na poseban upit optuženice je li dok se nalazio na terenu netko drugi preuzimao novac isti je naveo da da i da on nikada nije novac preuzimao kod optužene, već mu je novac davala ŽJ, sada ČI.
8.91. Svjedokinja GJ je u iskazu navela kako ej uvidom u svoj odrezak od plaće utvrdila da je ovaj iznos od 1660,00 kuna točan. Ističe kako odustaje od postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva. Navodi da ona nije imala nikakve veze s kasnom uzajamne pomoći na način da bih obavljala bilo kakve poslove koji bi bili vezani uz Kasu uzajamne pomoći. Na daljnje pitanje suda navela je da je optužena ĆZ vodila Kasu uzajamne pomoći, a da joj je zamjena bila pokojna FZ. To su znali svi u firmi. Ona ne zna kako su FZ i ĆZ funkcionirale. ĆZ i FZ nisu zajedno sjedile u uredu, s ĆZ u uredu su bile osobe koje nisu bile povezane s kasom uzajamne pomoći, FJ i HJ. Kada je sud predočio svjedokinji dio iskaza FZ s rasprave od 17. svibnja 2022. i to list 1474 spisa i to dio u kojem je svjedokinja FZ navela da je u to vrijeme zamjena optužene bila NŠ. Upitana da se očituje na navode iz iskaza ove svjedokinje, GJ navodi da je to apsolutno netočno, da je to neistinito i da ona nikada nije vršila nikakve poslove za Kasu uzajamne pomoći. S ĆZ danas nije u nikakvim odnosima. U inkriminirano vrijeme su radile u istoj firmi, pa su imale i kolegijalne odnose, no ništa više. Ona nema nikakva saznanja o tome da li je ČI imala bilo kakve veze s kasnom uzajamne pomoći. Na posebno pitanje ZOKDO navela je i da nju niti optužena, a niti bilo tko drugi nije molio niti od nje zahtijevao da mijenja optuženu dok je ona bila odsutna s posla. Nadalje navodi i kako nema saznanja u kojim se bankama vodio račun Kase uzajamne pomoći, ne zna ni gdje su se fizički držale štedne knjižice od Kase uzajamne pomoći, a na daljnji upit navela je i kako ona nije često dolazila u ured od optuženice.
8.92. Iz iskaza svjedokinje ČI kako je njoj poznato da je pozvana svjedočiti jer da je ĆZ pronevjerila Kasu uzajamne pomoći. To joj je poznato iz razloga jer se tako pričalo po firmi, zna da je jedna kolegica tražila da joj se isplati novac iz Kase uzajamne pomoći, a kada je utvrđeno da novaca tamo nema, da ih je ĆZ prisvojila. Ona je isto bila član Kase uzajamne pomoći. U jednom trenutku, a kada je za to stekla uvjete, tražila je kredit preko Kase uzajamne pomoći, više ne zna koje je to bilo godine. Njoj je tada isplaćen taj novac, više se ne sjeća da li joj je to isplaćeno u gotovini ili preko računa. Ona je nakon toga svaki mjesec u gotovini na ruke ĆZ vraćala taj kredit, sve dok ga na koncu nije u cijelosti i isplatila. Na upit suda navela je da je taj novac osobno odnijela ĆZ koja je imala neku bilježnicu u kojoj su bili naznačeni mjeseci te je po predaji novca u toj bilježnici naznačila da je donijela ratu. Ona nije morala ništa u tu bilježnicu potpisivati niti je njoj izdana potvrda o tome da je ĆZ predala novac. Ona je na koncu također ostala oštećena za iznos od 5.460,00 kuna koliko je bio njen iznos koji je uplatila u Kasu uzajamne pomoći, a koji joj nikada nije isplaćen. Na daljnji upit suda navodi da ona nije bila u nikakvim posebnim bliskim odnosima s ĆZ jer su i njihovi uredi bili dislocirani, odnosno ona je sjedila u uredu na adresi [adresa], a ČI u [adresa]. Ona nije nikakve poslove obavljala koji bi se ticali Kase uzajamne pomoći. Nikada nije posredovala vezano uz bilo kakvu primopredaju novca iz Kase uzajamne pomoći. Na daljnji upit suda navodi da poznaje KI, on je radio s njome u [adresa], a sada se nalazi u mirovini. Njoj nije poznato da li je FZ imala kakvu ulogu ili obavljala kakve poslove za Kasu uzajamne pomoći, ona s njom nikada nije komunicirala vezano uz Kasu uzajamne pomoći. Na daljnji upit suda navela je da su ove redovne uplate u Kasu uzajamne pomoći bile ustezane s njezine plaće, dok ponavlja da je kredit otplaćivala u gotovini, na ruke optuženici. Na posebno pitanje ZOKDO navela je da njoj nije poznato da li je netko i ukoliko jest tko je mijenjao ĆZ dok je ona bila na bolovanju. Naime, ona je radila na drugoj adresi pa joj takve stvari nisu poznate. Na daljnji upit ZOKDO navodi da u vrijeme dok je vraćala kredit iz Kase uzajamne pomoći da je novac predavala samo ĆZ, ne sjeća se da bi ga predala nekom drugom. Na daljnje pitanje ZOKDO svjedokinja je navela da se ona također htjela ispisati iz Kase uzajamne pomoći te da je zatražila da joj se isplati iznos koji je imala u Kasi, a zbog čega se obratila ĆZ koja je rekla da ju ne može ispisati i da joj ne može isplatiti novac jer da novaca u Kasi nema. Na daljnji upit ZOKDO navela je da je ona prihvatila to što joj je rekla ĆZ da nema novaca za isplatu, i da to nije više preispitivala, a da se nikom drugom nije obratila za isplatu novaca iz Kase jer da je ona znala da Kasu radi samo ĆZ. ĆZ joj nije rekla razlog zbog kojeg nema novaca u Kasi uzajamne pomoći. Prije nego što je tražila da se ispiše iz Kase uzajamne pomoći čula je da je situacija takva kakva je, odnosno da je velik novac iz blagajne prisvojen. Zbog toga je sastavila dopis sa zahtjevom za ispis iz Kase, a koji je predala u spis i to je na ruke predala ĆZ. Na posebno pitanje obrane navela je da je osobno predala taj dopis optuženoj, a ona njoj nije predala nikakvu potvrdu o tome da joj je uručila dopis. Na daljnje pitanje obrane navela je da su u to vrijeme svi tražili ispis iz članarine jer nisu više imali povjerenja u tu Kasu, pa da im ne bi i s računa i dalje skidali članarinu. Na daljnji upit obrane navela je da s KI nije u svađi, da su radili zajedno i bili su u kolegijalnim odnosima. Na pitanje optuženice navela je da je i prije nego što je podnijela ovaj papir za ispis iz Kase tražila usmeno od optužene da ju ispiše iz Kase. Na daljnji upit optuženice svjedokinja navodi da joj je optužena tada rekla da joj ne može isplatiti novac iz Kase jer da novaca nema. Ne sjeća se da li joj je optužena rekla razlog zbog kojih novaca nema. Ona ne zna na koji način su se evidentirali ti ljudi koji su u to vrijeme tražili ispis iz blagajne. Svoje tvrdnje o tome da je ĆZ pronevjerila novac iz Kase uzajamne pomoći temelji na onome što je čula da se priča u firmi. Drugih saznanja nema. Na daljnji upit optuženice što je svjedokinja radila kada je svakodnevno dolazila na [adresa], ista navodi da je u DHMZ radila kao administrativni referent, pa je u sklopu svog radnog mjesta gotovo svakodnevno dolazila na [adresa] te je nosila dokumente i papire koje je bilo potrebno potpisati od strane ovlašten osoba DHMZ-a. Dakle, ti su se poslovi odnosili na njezino radno mjesto u DHMZ, a ne na Kasu uzajamne pomoći. Na daljnje pitanje optuženice navela je da je dečkima s terena, a tu misli na zaposlenike DHMZ-a koji su radili na terenu u njenom sektoru, znala napraviti uslugu na način da bi im primjerice odnijela na [adresa] putne naloge, ili neku drugu opremu, ili bi to za njih preuzela to na [adresa] pa odnijela u [adresa]. KI je također bio jedan od kolega s tim kolega. Na daljnji upit optuženice navela je da je podizala tako i za te kolege s terena i putne troškove kada bi ju zamolili. Na daljnji upit optuženice navela je da za njih nije podizala novac na ime Kase uzajamne pomoći.
9. Pročitana je i materijalna dokumentacija
Pa tako iz dopisa Državnog hidrometeorološkog zavoda proizlazi kako je optužena ĆZ u inkriminiranom razdoblju bila zaposlenica tog zavoda i to na poslovima upravnog referenta u Službi za administraciju i opće poslove, Odsjeku za planiranje, razvoj, upravljanje kadrovima i radnopravne poslove. Ujedno, iz dopisa Državnog hidrometeorološkog zavoda proizlazi i da je ĆZ bila ovlaštenik za raspolaganje sredstvima Kase uzajamne pomoći.
Iz potpisanog zapisnika od 24. ožujka 2011. proizlazi kako su na taj dan pregledane pristigle izjave službenika i namještenika, članova Kase uzajamne pomoći i da je prema evidencijama iz računovodstva i tim podacima sačinjena tablica iz koje je razvidno da Kasa ima 111 članova, da je u Kasu do 31. siječnja 2011. prema evidenciji računovodstva uplaćeno 667.850,29 kuna te da je dug po kreditima članova po njihovim izjavama 112.060,00 kuna. U tom dopisu se navodi i kako optužena ĆZ nije dostavila svoju izjavu, niti izvještaj o radu Kase, niti dokumentaciju o radu Kase, već da je ista na bolovanju od 7. ožujka 2011.
Na raspravi su nadalje pročitane i izjave članova Kase, a koji su se u tim izjavama očitovali o iznosima pologa koji su dali u Kasu uzajamne pomoći na dan 1. ožujka 2011., a što je i evidentirano putem njihove mjesečne platne liste, zatim o iznosu kredita koji im je iz Kase uzajamne pomoći odobren u zadnjih godinu dana te iznosa koji im je na ime kredita još preostao za uplatiti u Kasu.
Pa je tako SJ izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.600,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još uplatiti iznos od 2.600,00 kuna. AĐ je u pisanoj izjavi naveo da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.600,00 kuna, da je podigao kredit u Kasi uzajamne pomoći u iznosu od 13.000,00 kuna, a koji je u cijelosti otplatio. ĆJ je u pisanoj izjavi od 1. ožujka 2011. naveo da je njegov polog u Kasi uzajamne pomoći 8.600,00 kuna, i da mu je u siječnju 2011. od tog pologa isplaćeno 1.500,00 kuna tako da je za isplatu ostalo 7.100,00 kuna. ĆZO je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 6.160,00 kuna. ZJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.940,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 5.000,00 kuna. VL je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,68 kuna. ŽI je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.900,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 2.100,00 kuna. ZI je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 3. veljače 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.260 kuna. LG je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 3. veljače 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.260 kuna. OZO je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.800,00 kuna. IL je u pisanoj izjavi navela da je od siječnja 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 6.780,00 kuna. LJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.700,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 4.000,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos otplaćivao nošenjem novca na ruke blagajnici. ŠL je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.180,00 kuna. OZ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 9.020,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 4.200,00 kuna. CL je u pisanoj izjavi izjavio da je u siječnju 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.300,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 4.500,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos otplaćivao nošenjem novca na ruke blagajnici. NZ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.660,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 1.200,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala nošenjem na ruke blagajnici kase, optuženoj ĆZ. FL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.760,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 8.000,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos otplaćivao nošenjem novca na ruke blagajnici. HL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.320,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 4.800,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos otplaćivao ustezanjem s plaće. DZ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.080,00 kuna. LI je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna. TJ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 840,00 kuna. BZ je u pisanoj izjavi naveo da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna te da je kredit koji je imao prema Kasi u cijelosti otplatio i to ustezanjem s plaće. ŽZ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.720,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu Kase 1.500,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala ustezanjem s plaće. ČL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.800,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 1.000,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos otplaćivao nošenjem novca na ruke blagajnici kase. FZ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.080,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu Kase 1.540,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala nošenjem na ruke blagajnici. HZ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.800,00 kuna, dok isti nije imao kredita u Kasi uzajamne pomoći. ĐJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 1.560,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 3.150,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos otplaćivao ustezanjem s plaće. SZ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kunu, a dugovanja po kreditu nije imala. ZZ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.160,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 3.000,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala nošenjem novca na ruke blagajnici. OL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.700,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 6.300,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos otplaćivao ustezanjem s plaće. TĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.801,71 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 1.800,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos otplaćivao ustezanjem s plaće. IZO je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 6.000,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala ustezanjem s plaće. AZO je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu Kase 4.800,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala ustezanjem s plaće. ĆM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.200,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ČI je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 8.060,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 2.600,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala nošenjem novca na ruke blagajnici. ĆĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.893,60 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 2.100,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. RL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.400,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. GL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.420,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 1.000,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. KL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.860,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. AŠ je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.000,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. AM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 8.780,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. LL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 6.300,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. VŠ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.340,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 4.000,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao nošenjem na ruke blagajnici ĆZ. ČŠ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.151,97 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 1.820,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala ustezanjem s plaće. CŠ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.520,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 700,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. UM je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.580,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. JL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.801,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. EL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.340,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. RŠ je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.481,71 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 4.000,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala nošenjem novca na ruke blagajnici. MJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. OŠ je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.380,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. NŠ je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 1.660,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. CJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 9.260,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 3.000,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. BL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 1.160,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. EŠ je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.340,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ĐG je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 1.420,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. RJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 8.730,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. KZO je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.320,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. SI je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.180,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. GŠ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 9.861,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. TL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.841,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. RZO je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.820,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. VĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 8.860,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 1.350,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. KM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.781,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. LŠ je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 6.300,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. VM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 1.620,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ČĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 6.760,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ĐŠ je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.460,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ĆG je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.920,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. AG je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.800,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 1.500,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala nošenjem novca na ruke blagajnici. ČM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 300,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. UG je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 9.801,71 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. KG je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 1.200,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. PĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 9.580,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ĐĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 8.780,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. RI je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.400,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ML je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.820,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu Kase 3.150,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala nošenjem novca na ruke blagajnici. HI je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.420,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 3.200,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. ČZO je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 1.800,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. EJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.841,71 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 2.500,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. ĐL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.301,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ŽL je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.300,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 1.700,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala nošenjem novca na ruke blagajnici. RĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.781,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ĆL je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. DL je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.220,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. PG je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.860,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. CM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.160,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ŠM je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 4.260,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ČJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.760,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. MM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.200,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 3.200,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. AJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 9.700,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. CZO je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.480,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. RG je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 7.900,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. UĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.900,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 2.000,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. OG je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.920,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ŠZO je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 180,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. BĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 6.800,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. ZĐ je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.700,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. NG je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 1.200,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. UI je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.160,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. PM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.720,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. MZO je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 1.620,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. IM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. RM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 1.260,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. HĐ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 3.120,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. OM je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. BJ je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.861,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. GG je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. KI je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 10.801,71 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 10.000,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. FG je u pisanoj izjavi navela da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 5.180,00 kuna, a da joj je po odobrenom kreditu još ostalo za uplatiti u blagajnu KUP-a 1.250,00 kuna, a koji kredit je otplaćivala nošenjem novca na ruke blagajnici. NM je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 8.340,00 kuna, dok mu je od odobrenog kredita u Kasi na taj dan ostalo još za uplatiti iznos od 700,00 kuna. Naveo je i kako je on taj iznos kredita otplaćivao ustezanjem s plaće. RZ je u pisanoj izjavi izjavila da je na dan 1. ožujka 2011. njezin polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 840,00 kuna, dok ista nije imala dugovanja po kredita u Kasi uzajamne pomoći. SG je u pisanoj izjavi izjavio da je na dan 1. ožujka 2011. njegov polog u Kasi uzajamne pomoći iznosio 2.760,00 kuna, dok isti nije imao dugovanja po kredita u Kasi.
Nadalje, iz dokumentacije Raiffeisen bank proizlazi da je optužena ĆZ bila potpisnik, odnosno ovlaštenik po računima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u toj banci od 2010. godine. Nadalje, proizlazi i da je na dan 18. veljače 2011. na tom računu bilo raspoloživo samo 24,18 kuna. U spisu su dostavljeni izvadci po Raiffeisen bank računu Kase uzajamne pomoći iz kojih su razvidni prometi po navedenom računu od 28. veljače 2010. do 31. kolovoza 2011. Osim uplata na račun banke Raiffeisen bank, iz dopisa Državnog hidrometeorološkog zavoda, ali i dokumentacije Hrvatske poštanske banke d.d. proizlazi da su uplate Kase uzajamne pomoći od 2000. do 2011. vršene u tom razdoblju djelomično na štednu knjižicu otvorenu kod te banke, a kasnije i na račun Sindikalno štedno kreditne zadruge. Izvršen je uvid i u dokumentaciju dostavljenu od strane Hrvatske poštanske banke d.d. i to promet po štednom računu od 1. listopada 1997. do 30. studenog 2007., kada je račun zatvoren, a iz kojeg se vidi vršenje uplata i isplata po navedenom računu, dok je također razvidno i kako su ovlašteni potpisnici po tim računima bili i FZ i optužena ĆZ. Vezano uz račun koji se odnosio na sredstva Kase uzajamne pomoći u Sindikalno štedno kreditnoj zadruzi, razvidno je da je taj račun otvoren u siječnju 2008., dakle, nakon zatvaranja računa u Hrvatskoj poštanskoj banci i da je punomoć za raspolaganje sredstvima po tom računu imala samo okrivljenica. Iz prometa po računu koji je bio otvoren u Sindikalno štedno-kreditnoj zadruzi razvidno je koji su novci i kada podizani s tih računa.
Izvršen je uvid i u štedne knjižice koje je dostavila obrana, a koje su odnose na razdoblje prije nego što je okrivljenica preuzela vođenje Kase uzajamne pomoći, kao i štedne knjižice Hrvatske poštanske banke za razdoblje od 13. lipnja 2000. do 6. svibnja 2003., a po kojima su kao supotpisnici bili ovlašteni FZ i optužena ĆZ.
Hrvatska poštanska banka dostavila je i više stotina isplatnica, a koje se odnose na isplatu sredstava na ime Kase uzajamne pomoći iz kojih je razvidno da su gotovo sve isplatnice potpisane imenom okrivljene ĆZ, dok je tek nekoliko isplatnica potpisano imenom FZ. Sud je smatrao kako nema potrebe za provođenjem grafološkog vještačenja potpisa na tim isplatnicama, prvenstveno jer isplatnice kojima je sud raspolagao su dostavljene u preslikama pa su tako vrlo vjerojatno i nepodobne za vještačenje, dok je istovremeno sud drugim dokazima utvrdio sve sporne činjenice u ovom kaznenom postupku, a što će u nastavku presude biti detaljno obrazloženo, pa je stoga provođenje ovog vještačenja smatrao nevažnim. Napominje se i kako je FZ kasnije tijekom ovog postupka preminula pa stoga nije bilo moguće uzeti njezin nesporni rukopis za potrebe eventualnog provođenja grafološkog vještačenja.
Nadalje, iz izvještaja o stanju kase uzajamne pomoći, a koje je sačinjeno prilikom primopredaje kase uzajamne pomoći s prethodne voditeljice KZ, na optuženu ĆZ proizlazi da je u travnju 2000. u Kasi bilo 398.239,58 kuna, a koji izvještaj o primopredaji je potpisala prethodna voditeljica kase uzajamne pomoći KZ, ali i optužena ĆZ, uz još četiri člana Nadzornog odbora.
Iz rješenja o rasporedu Državnog hidrometeorološkog zavoda od 30. travnja 2009. proizlazi da je optužena ĆZ od 1. lipnja 2009. bila raspoređena na radno mjesto upravnog referenta u Državni hidrometeorološki zavod, Službu za administraciju i upravne poslove, Odjel za pravne, kadrovske i opće poslove, Odsjek za planiranje, razvoj, upravljanje kadrovima i radnopravne poslove. Iz dopisa Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda koji je upućen PUZ-u 3. ožujka 2011. razvidno je da je poslove blagajnice i osobe koja odobrava sredstva u Kasi uzajamne pomoći od 2000. obavljala ĆZ.
Nadalje, iz materijalne dokumentacije proizlazi i da je okrivljenica 7. ožujka 2011., dakle, u vremenu kada su se utvrdile nepravilnosti u vođenju Kase,otvorila bolovanje te da se liječila u Psihijatrijskog bolnici Jankomir. Nadalje, iz dopisa Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda od 24. ožujka 2011. razvidno je da je Kasa uzajamne pomoći tada imala 111 članova, da je do 31. siječnja 2011. po evidenciji iz računovodstva u Kasu uplaćeno ukupno 667.850,29 kuna, a da je dug članova prema Kasi iznosio 112.060,00 kuna. Iz navedenog dopisa, a koji je supotpisan od strane pet osoba, proizlazi i da okrivljenica nije dostavila svoju izjavu, niti izvještaj o radu kase, niti dokumentaciju vezano uz rad kase.
Razgledana je i materijalna dokumentacija koja se odnosi na liste uplata po kreditu Kase uzajamne pomoći i specifikacija obustava po računu kase, kao i platne liste za članove KUP-a za siječanj 2011.
Nadalje, pročitana je i izjava od 1. ožujka 2011. koju su supotpisale optužena ĆZ i svjedokinja pok. FZ te dva svjedoka, a kojom je FZ izjavila da kao zamjenica voditeljici Kase uzajamne pomoći, optuženoj ĆZ, nije ni na koji način učestvovala u raspodjeli kase, niti u izradi plana isplate, osim u nekoliko navrata u godinama kada je okrivljenica bila voditelj Kase, a kada joj je ostavljen popis ljudi u kojem je po mjesecima bio napravljen plan dodjele kredita članovima kojima je trebalo isplatiti kredit, a što je FZ i učinila. U toj pisanoj izjavi je optužena ĆZ potpisom potvrdila i da FZ nema nikakve veze s financijskim poslovanjem kase uzajamne pomoći.
Pročitane su i potvrde o tome u kojem je razdoblju, a koje se odnosi na inkriminirani period optužena ĆZ bila na bolovanju i na godišnjem odmoru, odnosno odsutna s posla. Pa je osim godišnjeg odmora, koji je koristila svake godine u pravilu u ljetnom razdoblju, optuženica bila odsutna s posla 2006. godine osam radnih dana, 2008. godine 43 radna dana, 2009. 16 radnih dana, a nakon toga je na bolovanju bila nakon inkriminacije, odnosno kada su utvrđene nepravilnosti vezano uz Kasu uzajamne pomoći, i to od ožujka 2011. pa kontinuirano do listopada 2012. godine.
Sud je pročitao nalaze i mišljenje financijskog vještaka, a koji je proveo vještačenja te dopune vještačenja u odnosu na razna pitanja koja su mu nalogom za vještačenje bila postavljena.
U nalazu i mišljenju financijskog vještaka Darka Prpića od 10. listopada 2014. navedeno je kako kasa uzajamne pomoći Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske nije vodila poslovne knjige, odnosno knjigovodstvene evidencije, kao što je popis članova i iznose uplaćenih članarina, popis danih i vraćenih kredita, blagajničku dokumentaciju sukladno računovodstvenim pravilima i evidentiranje prometa po žiro računu. Vještak je naveo i kako je dokumentacija Kase uzajamne pomoći koja mu je bila dostupna, kao što su uplatnice, isplatnice i nalozi za plaćanje, manjkava i neuredna. Vještak je nadalje naveo kako od lipnja 2000 do 2011. podignuta gotovina s računa Kase uzajamne pomoći je iznosila 5.015.824,96 kuna, s tim da u razdoblju od 12.12.2007. do 17.02.2011. se gotovina s žiro računa Kase nije podizala, pa da stoga s obzirom na manjak blagajničke dokumentacije nije mogao utvrditi tijek novca u cjelokupnom inkriminiranom razdoblju. Također, navodi se kako je optužena ĆZ s računa Kase ukupno podignula 4.575.048,42 kune, a Ranka Čavić 432.150,00 kuna. Vještak je naveo i kako je na dan 3. veljače 2011. u Kasi trebalo biti 553.066,58 kuna, a što predstavlja razliku između uplaćenih članarina članova Kase uzajamne pomoći i ukupne obveze članova po kreditima.
Iz dopune nalaza i mišljenja od 10. travnja 2018., a u kojem nalazu i mišljenju je vještak prema nalogu suda uzeo u obzir iskaze ispitanih svjedoka te novu dostavljenu materijalnu dokumentaciju, proizlazi da iskazi nekih svjedoka nisu jednoznačni da bi se na temelju njihovog iskaza moglo točno utvrđivati iznos oštećenja, kao i da se ukupan iznos sredstava KUP-a koji bi trebao biti (članarina umanjena za dugovanje po kreditima) razlikuje od iskaza oštećenika o iznosima oštećenja. Budući da je su također svoja utvrđenja o točnim iznosima temeljio prvenstveno na materijalnoj dokumentaciji u spisu te izjavama koje su ovi svjedoci dali neposredno nakon počinjenja djela, a kada su raspolagali konkretnijih podacima i iznosima te im je sve još bilo svježe u pamćenju, sud stoga iznose pronevjerene vrijednosti nije utvrdio isključivo temeljem iskaza, kao što se niti vještak u tom nalazu nije mogao konkretno očitovati temeljem iskaza svjedoka o manjku u Kasi uzajamne pomoći.
U nalazu i mišljenju od 15. lipnja 2021. vještak je analizirao po nalogu suda koliki je iznos novca bio podignut za vrijeme kada je optužena ĆZ bila na bolovanju i na godišnjem odmoru te je naveo kako je ukupno za vrijeme bolovanja i godišnjeg odmora ĆZ s računa Kase uzajamne pomoći na ime primatelja ĆZ isplaćeno 99.150,00 kuna, na ime ostalih primatelja 222.239,00 kuna, naknada banke je iznosila u tom razdoblju 196,50 kuna, dakle sveukupno 321.585,50 kuna. Time da je naveo da su ti iznosi koji su isplaćeni na primatelja ĆZ u iznosu od 99.150,00 kuna, a kao što je prethodno navedeno, bili isplaćeni za vrijeme dok je ĆZ koristila godišnji odmor, i to 11. siječnja 2006. iznos od 54.300 kuna, 9. kolovoza 2007. iznos od 19.000,00 kuna, i iznos od 25.000,00 kuna te 22. kolovoza 2007. iznos od 850,00 kuna.
U nalazu i mišljenju danom na raspravi vještak Darko Prpić je naveo da se Kasa uzajamne pomoći vodila na način da se dio novca isplaćivao u gotovini, a dio direktno s računa. Kasa uzajamne pomoći nije uredno vođena. U odnosu na isplate izvršene u razdoblju korištenja godišnjeg odmora ili bolovanja isplaćene drugim osobama, koja nije ĆZ iznose 222.239,00 kuna te je u prilogu nalaza dan pregled izvršenih isplata u razdoblju korištenja godišnjeg odmora ili bolovanja te se može vidjeti pojedinačne transakcije kada su iste isplate nastale. Za vrijeme dok se optužena ĆZ nalazila na bolovanju ili godišnjem odmoru radile su se transakcije preko Kase uzajamne pomoći. Na posebno pitanje optužbe naveo je da on ne može tvrditi da optužena ĆZ za vrijeme godišnjeg odmora ili bolovanja nije mogla otići u banku i podići sredstava s računa Kase uzajamne pomoći, zbog toga na pojedinim mjestima u tabeli stoji primatelj sredstava ĆZ. Na daljnje pitanje da pojasni u tabeli konkretno isplata DM gdje je vidljivo da mu je isplaćeno u dva navrata i to prvi puta 1.993,00 kuna i drugi puta 4.480,00 kuna, a sam oštećeni je naveo da je oštećen za 3.200,00 kuna vještak navodi da se radi o Kasi uzajamne pomoći, gdje se ne radi o konačnoj isplati nego se radi o davanju pozajmica odnosno pomoći članovima Kase uzajamne pomoći koje su isti dužni i vratiti u Kasu uzajamne pomoći, tako da je tu razlika između onoga što oni potražuju, za što su oštećeni, i iznosa navedenih u tabeli. Na daljnje postavljeno pitanje da li se može očitovati za koliko je oštećen DM isti navodi da u dokumentaciji Kase uzajamne pomoći koja nije uredno vođena nije moguće utvrditi sve uplate i isplate iz Kase uzajamne pomoći pa tako nije moguće utvrditi niti da li je gospodin ĆM DM i vratio sve pomoći odnosno pozajmice te da bi onda njegov iznos predstavljao oštećenje. Na daljnje postavljeno pitanje optužbe da li može navesti iznos koji je isplaćen u inkriminirano vrijeme iz Kase uzajamne pomoći a za vrijeme dok optužena nije bila na godišnjem odmoru ili bolovanju odnosno koji je iznos točno isplaćen za vrijeme njenog godišnjeg odmora ili bolovanja vještak navodi u razdoblju od 1. lipnja 2000. do 17. veljače 2011. godine sa računa je isplaćeno 7.059.475,46 kuna. U razdoblju kada je okrivljena ĆZ bila na godišnjem ili bolovanju isplaćeno je 321.585,50 kuna, a od tog iznosa 99.150,00 kuna isplaćeno je ĆZ a ostalim primateljima 222.239,00 kuna, te naknada banke od 196,50 kuna. Prema iskazima oštećenika najniži iznos bio bi 367.815,65 kuna, a kako je objasnio u zaključku 1.1. nalaza od 3. travnja 2018. Na postavljeno pitanje branitelja da li je moguće točno utvrditi iznos za koji su oštećeni navodni oštećenici, vještak je naveo da s obzirom na vođenje Kase uzajamne pomoći i izvršene isplate i uplate od strane članova Kase uzajamne pomoći ne može utvrditi koliko je iznos oštećenja nego je utvrdio koliko bi trebalo biti sredstava u Kasi uzajamne pomoći u nalazu od 10. listopada 2014. pod točkom 3 zaključka. Na daljnje pitanje, a budući da je u nalazu naveo iznos od 99.150,00 kuna, da li se može izjasniti da li je taj iznos samo podignut na ime ĆZ ili ga je u stvarnosti podigla optužena ĆZ vještak navodi da u odnosu na isplatnicu izvršenoj 11. 1. 2006. u iznosu od 54.300,00 kuna prema isplatnici je potpis primatelja ĆZ UZ, ali se on o potpisu ne može očitovati, a prema evidenciji korištenja godišnjeg odmora ĆZ se nalazi na godišnjem od 2. siječnja 2006. godine do 13. siječnja 2006. godine. Na postavljeno pitanje oštećene RG da li se može očitovati vezano za njezin iznos gdje je uredno uplate isplate vođene preko računa da li je oštećena za iznos od 7.900,00 kuna za što posjeduje i papirnatu dokumentaciju vještak odgovara da prema članarini po platnim listama oštećene RG ima uplaćenu članarinu od 7.900,00 kuna što je vidljivo po tabeli u prilogu 5 strana 127 nalaza od 10. listopada 2014. te nema evidencije duga po kreditima. Oštećena je za taj iznos oštećena jer joj se definitivno taj iznos novca nema njoj odakle vratiti.
10. Ocjena dokaza
Sud je iskaze svjedoka koji su ispitani u ovom kaznenom postupku u cijelosti cijenio kao istinite. Naime, ovi su svjedoci iskazivali sukladno svom sjećanju, a s obzirom na protek vremena o činjenicama i okolnostima koje su im poznate. Sud nije stekao dojam da bi bilo koji od svjedoka neistinito svjedočio, a osobito iz razloga što su njihovi iskazi u bitnome međusobno suglasni. Njihovi iskazi su u bitnome suglasni i s materijalnom dokumentacijom koja je pročitana na raspravi. Naime, svjedoci koji su iskazivali isključivo o iznosima za koje su oštećeni, kao članovi KUP-a, u najvećem dijelu su iskazivali o tome da je njihovo stanje u Kasi uzajamne pomoći bilo vidljivo iz njihovih platnih lista te da nikada nisu primijetili da nešto u tim platnim listama ne bi odgovaralo stvarnom stanju. Svjedoci su svi redom svjedočili i o tome da su poslove vezano uz Kasu dogovarali upravo s optuženicom te da je upravo ona bila ta koja s kojom su dogovarali isplatu kredita iz Kase, ali da je ona bila ta kojoj su predavali novac na ime otplate kredita (članovi koji su kredit otplaćivali u gotovini, time da su iskazivali i da im je takav način otplate upravo od strane optuženice i ponuđen).
Dodatno se napominje i kako je sud cijenio kao istinit i iskaz svjedokinje FZ, koja je preminula uslijed bolesti u tijeku ovog kaznenog postupka, a koja je iskazivala također o okolnostima koje su joj poznate, time da je kasnije i sama navela da uslijed teškog oboljenja je moguće da joj neke stvari nisu ostale u sjećanju. Da ona nije imala veze s poslovanjem KUP-a u smislu da bi ona bila na bilo koji način odgovorna za štetu koja je Kasi uzajamne pomoći počinjena proizlazi ne samo iz njenog iskaza, već i iz materijalne dokumentacije, odnosno izjave koju je supotpisala i optuženica neposredno nakon inkriminiranog razdoblja, ali i iz svih okolnosti koje su vezano uz vođenje te Kase, a što će u nastavku biti detaljnije obrazloženo.
Iskaz KZ sud je također cijenio kao istinit jer je dan uvjerljivo, životno i logično te je u bitnome suglasan ostalim dokazima u spisu. Naime, njezin je iskaz bio relevantan radi utvrđenja da li je prilikom primopredaje Kase uzajamne pomoći stanje u Kasi bilo pravilno utvrđeno te da li je primopredaja provedena na pravilan način te je su li podaci iz te primopredaje točni. Naime, ovo je bilo bitno za utvrditi, a budući da je optuženica u obrani upravo navodila kako stanje Kase uzajamne pomoći nije odgovaralo već i prije nego li je ona tu Kasu preuzela, a što je sud utvrdio kao netočno. Naime, primopredaji Kase sudjelovalo je više osoba, između ostalih i optuženica, koja je zapisnik o primopredaji potpisala, i na njega nije stavila nikakve primjedbe. Dok ostali svjedoci koji su ispitani u postupku kao sudionici ove primopredaje su detaljno opisali na koji način je primopredaja tekla, što je sve pritom pregledano i utvrđeno i da u tom postupku nije bilo nepravilnosti. Iskaz tih svjedoka bili su uvjerljivi i u bitnom međusobno suglasni te ih je sud cijenio istinitima.
Materijalna dokumentacija je cijenjena kao istinita i vjerodostojna jer sud nije utvrdio niti jedan razlog zbog kojih bi vjerodostojnost iste bila dovedena u pitanje.
Nalaze i mišljenja financijskog vještaka sud je cijenio kao stručne i vjerodostojne jer sud nije utvrdio da bi postojala bilo kakva okolnost koja bi dovela u pitanje utvrđenja i analize vještaka iz navedenih nalaza i mišljenja.
Obranu optužene ĆZ sud je cijenio kao neistinitu u dijelu u kojem je on sporila svoju odgovornost za počinjeno djelo te ostale odlučne činjenice koje su u ovom postupku bile sporne. Sud je cijenio kako je obrana optužene bila usmjerena isključivo prema otklanjanju kaznene odgovornosti optuženice od sebe.
11. Činjenična utvrđenja
Nakon provedenog opsežnog dokaznog postupka, razgledane materijalne dokumentacije i iskaza ispitanih svjedoka, sud je nesporno utvrdio da je optužena ĆZ počinila kazneno djelo pronevjere upravo na način kako je to činjenično opisano u ovoj presudi.
Naime, iz rješenja o rasporedu Državnog hidrometeorološkog zavoda od 30. travnja 2009. proizlazi da je optužena ĆZ od 1. lipnja 2009. bila raspoređena na radno mjesto upravnog referenta u Državni hidrometeorološki zavod, Službu za administraciju i upravne poslove, Odjel za pravne, kadrovske i opće poslove, Odsjek za planiranje, razvoj, upravljanje kadrovima i radnopravne poslove.
Iz dopisa Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda od 3. ožujka 2011. razvidno je da je poslove blagajnice i osobe koja odobrava sredstva u Kasi uzajamne pomoći od 2000. obavljala upravo optužena ĆZ. Da je optuženica bila ta koja je i u naravi bila zadužena za vođenje Kase uzajamne pomoći proizlazi i iz iskaza svjedoka koji su ispitani u ovom kaznenom postupku.
Nadalje, optužena ĆZ je u obrani navela da je ona žrtveno janje toga što su se godinama neuredno vodile evidencije Kase uzajamne pomoći, a koji navod iz njezine obrane sud je cijenio kao ne istinit.
Naime, ovdje je prvenstveno potrebno napomenuti kako je iz materijalne dokumentacije u spisu razvidno da je papirnato stanje i stvarno stanje Kase uzajamne pomoći u trenutku kada je optuženica preuzimala Kasu bilo uređeno, da je izvršen primopredajni zapisnik i da je u financijskom smislu KUP u tom trenutku „štimao“. Optuženica u obrani nastoji prikazati da je manjak novca u KUP-u između ostalog, i posljedica manjka od ranije, kao i da ona nije bila knjigovođa pa da nije imala vještine za knjigovodstveno pravilno vođenje KUP-a. Prvenstveno je ovdje potrebno napomenuti kako je jasno da je netko tko preuzima na sebe upravljanje tuđim novcem odgovoran za njega, pa u situaciji kada je optuženica raspolagala novcem tolikih članova, u okolnostima u kojima je navela i kako je tijek novca ponekad išao i predajom „na ruke“, odnosno ne preko računa, životno je i logično da bi se u tom slučaju morala voditi barem neka interna evidencija iz koje bi proizlazilo iz čega proizlazi ukupan saldo novca na računu Kase, tko su dužnici kase i koji članovi u Kasi imaju novac. Naime, JM, koja je Kasu uzajamne pomoći vodila prije optužene i sama je u iskazu navela kako je ona sama periodično radila izvještaje o Kasi, i to za svoju evidenciju te da je sve papire ostavila prilikom primopredaje Kase uzajamne pomoći. Navela je i kako je primopredaji Kase bila prisutna i optužena ĆZ, koja je svojim potpisom i sama potvrdila da je stanje Kase uzajamne pomoći takvo kako je i navedeno u zapisniku o primopredaji, dok iz materijalne dokumentacije i iskaza svjedoka ne proizlazi da bi ĆZ imala bilo kakav prigovor na tu primopredaju, a koji sada u obrani ističe. Dakle, manjak koji je utvrđen zasigurno nije manjak koji bi proizlazio iz vođenja Kase od KZ. Također, potrebno je uzeti u obzir kako optuženica nije II vodila neko kratko razdoblje, već više od deset godina, pa je jasno i kako bi kroz to razdoblje zasigurno primijetila da toliki novac fali iz razdoblja u kojem ona za tu Kasu nije bila odgovorna. Dakle, ovaj navod iz obrane optuženice sud je cijenio u cijelosti kao neživotan i nelogičan.
Optužena ĆZ je nadalje u obrani navela i kako ona nije bila jedina koja je bila ovlaštenik po knjižicama i računu KUP-a jer da kada nje nije bilo na poslu da je Kasu uzajamne pomoći vodila FZ. FZ ispitana je u svojstvu svjedoka te je izričito sporila da bi ona pronevjerila bilo kakav novac iz Kase. Da je tome tako proizlazi i iz pisane izjave ĆZ od 1. ožujka 2011. Naime, u izjavi od 1. ožujka 2011. koju su supotpisale optužena ĆZ i svjedokinja pok. FZ te dva svjedoka, FZ je izjavila da ona kao zamjenica voditeljici Kase uzajamne pomoći, optuženoj ĆZ, nije ni na koji način učestvovala u raspodjeli Kase, niti u izradi plana isplate, osim u nekoliko navrata u godinama kada je optuženica bila voditelj Kase, a kada joj je ostavljen popis ljudi u kojem je po mjesecima bio napravljen plan dodjele kredita članovima kojima je trebalo isplatiti kredit, a što je FZ i učinila. U toj pisanoj izjavi je optužena ĆZ potvrdila i da FZ nema nikakve veze s financijskim poslovanjem Kase uzajamne pomoći. Dakle, tom izjavom optuženica je i sama potvrdila da FZ nije imala veze s pravim poslovanjem Kase uzajamne pomoći u inkriminiranom razdoblju. Također životno je i logično da bi ĆZ, kao formalni voditelj Kase uzajamne pomoći, u trenutku povratka na posao i preuzimanja Kase od FZ, provjerila da li financijsko stanje Kase odgovara te ukoliko ne, to bi nekome prijavila.
Nadalje, činjenica da je neki novac podizan s računa Kase i u vrijeme kada je optužena ĆZ bila odsutna s posla, no to ne govori u prilog tome da optuženica nije bila ta koja je taj novac podizala i u tom razdoblju. Naime, optužena ĆZ ja mogla podizati novac s računa Kase i u vrijeme kada fizički nije bila na radnom mjestu, a budući da je ona bila ovlaštenik po računima Kase uzajamne pomoći u banci. Tome u prilog govori činjenica da su i u to vrijeme, prema nalazu i mišljenju vještaka, većina isplata vršene upravo na ime ĆZ. Nadalje, iz iskaza svjedoka koji su bili članovi Kase razvidno je kako u bitnome skoro svi svjedoci spominju samo ĆZ kao osobu s kojom su komunicirali vezano uz svoje uloge u Kasi uzajamne pomoći te da tek nekolicina spominje da bi ĆZ povremeno mijenjala FZ. Kada se u obzir uzmu podaci o bolovanju i godišnjim odmorima optužene ĆZ u inkriminiranom razdoblju, razvidno je kako se to radi tek o manjem broju dana na godišnjoj razini, a kada je FZ mijenjala optuženicu u poslovima Kase uzajamne pomoći. Ovdje je potrebno napomenuti kako iz dokumentacije koja je dostavljena od strane banaka proizlazi da je FZ, uz optuženicu bila ovlašteni potpisnik po računu za raspolaganje novcima kase u Hrvatskoj poštanskoj banci, no taj je račun zatvoren 2008. godine, dok je nakon toga samo optužena ĆZ bila ovlaštenik po računima za raspolaganje novcem iz Kase uzajamne pomoći, a koji je od 2008. bio u Sindikalno štedno kreditnoj zadruzi, pa nakon toga u Raiffeisen banci. Dakle, nakon 2008. FZ nije bila niti ovlaštena za promet po računima Kase u financijskim institucijama. Da je FZ bila uz optuženicu supotpisnik po računima Kase jedno razdoblje nije ništa neobično, a budući da je iz iskaza svjedoka utvrđeno da je i u vrijeme kada je Kasu vodila KZ bilo i drugih osoba koji su uz nju bili ovlašteni potpisnici po računima, iako je samo KZ bila ta koja je tada za Kasu bila zadužena.
U nalazu i mišljenju od 15. lipnja 2021. vještak je analizirao po nalogu suda koliko je iznos novca bio podignut za vrijeme kada je optužena ĆZ bila na bolovanju i na godišnjem odmoru te je naveo kako je ukupno za vrijeme bolovanja i godišnjeg odmora ĆZ s računa Kase uzajamne pomoći na ime primatelja ĆZ isplaćeno 99.150,00 kuna, na ime ostalih primatelja 222.239,00 kuna, da je naknada banke iznosila u tom razdoblju 196,50 kuna, dakle sveukupno 321.585,50 kuna. Time da je naveo da su ti iznosi koji su isplaćeni na primatelja ĆZ u iznosu od 99.150,00 kuna, a kao što je prethodno navedeno, bili isplaćeni za vrijeme dok je ĆZ koristila godišnji odmor, i to 11. siječnja 2006. iznos od 54.300 kuna, 9. kolovoza 2007. iznos od 19.000,00 kuna, i iznos od 25.000,00 kuna te 22. kolovoz 2007. iznos od 850,00 kuna.
Nadalje, a u odnosu na novac koji je s računa podigla FZ, a bilo je i takvih isplata prema materijalnoj dokumentaciji u spisu, sud nije utvrdio da bi takve isplate od strane FZ bile neovlaštene. Naime, a budući da je u to vrijeme FZ mijenjala optuženicu i da je stoga morala obavljati i poslove vezane u isplatu novaca članovima Kase, to je očito kako su takve isplate bile poduzete u sklopu njenog raspolaganja KUP-om kada je mijenjala optuženicu. Naime, FZ je u iskazu sama navela da joj je optuženica ostavila popis isplata članovima koje je morala izvršiti. To tim više što su optuženoj EM te isplate bila vidljive kada se vratila na posao i ukoliko je smatrala da nešto s njima nije u redu, logično bi onda bilo da bi to nekom prijavila ili u najmanju ruku o tome suočila FZ, a što ista prema dokazima u spisu nije nikada učinila. Naime, svjedoci koji su ispitani u postupku iskazivali su i o tome kako je banka slala mjesečna izvješća o stanju računa Kase i izvršenim isplatama, pa je optuženica po povratku na posao mogla jasno vidjeti kakve je isplate vršila FZ i koje je stanje računa Kase u banci.
Nadalje, optužena je rekla da između nje i FZ nikada nije vršena primopredaja, a kada ju je ona mijenjala, već da bi si one međusobno samo predale tu vrećicu s papirićima i zahtjevima ljudi koji su tražili kredit. Sudu se tako nešto također ukazuje kao vrlo neživotno i nelogično.
Naime, FZ je bila zamjena za optuženicu, a optuženica je ta koja je bila odgovorna za Kasu uzajamne pomoći. Nije logično da bi optužena ĆZ kao ovlaštenik MI, po preuzimanju dokumentacije od FZ ne bi provjerila da li stanje „štima“ ili ne. To tim više što FZ nije bila formalno zamjena za optuženicu, već ju je optuženica samo zamolila da ju mijenja u njenom odsustvu. Time da je FZ u iskazu navela i kako je ona po povratku optužene na posao istoj predala popis o tome tko je izvršio uplatu, tko je podigao novac i tko je trebao dobiti novo zaduženja, a što je sve bilo odloženo u registratore.
Nadalje, ovdje je potrebno napomenuti i kako je svjedokinja FZ u iskazu navela kako je upravo ona bila ta koja je sa NG išla pogledati dokumentaciju Kase uzajamne pomoći na kraju inkriminiranog razdoblja, a kada se pojavila sumnja da sredstva iz te Kase nedostaju, dok je dodala i kako je u jednom trenutku tada čula optuženu ĆZ da govori da je nemoguće da iz kase nedostaje oko 500.000,00 kuna jer da je ona mislila da nedostaje 300.000,00 kuna. FZ je u iskazu nadalje navela i kako se vidjelo da optuženica troši novac iz Kase jer da je imala šminkerske sandale, imala je ljubavnike i tko zna gdje je trošila novac, kupila je zemljište, putovala u Rusiju, odnosno bilo je vidljivo da se drugačije ponašala. Ovdje je vrlo značajno za napomenuti i kako je optuženica odmah kada je utvrđeno da nedostaju novci iz Kase otvorila bolovanje, dok svi svjedoci iskazuju da je ona imala bilježnicu u kojoj je evidentirala sve kredite članova Kupa i njihove uplate na ime otplate tih kredita, a koju bilježnicu optuženica nije dostavila kada se pojavilo pitanje pronevjere novca iz Kase. Da je optuženica doista postupala pošteno oko vođenja te Kase, zasigurno bi dostavila svu materijalnu dokumentaciju kojom raspolaže, a iz koje bi proizlazio temelj za raspodjelu novca iz Kase.
Potrebno je napomenuti i kako je FZ u svom iskazu sporila da bi ona ikada podizala novac s računa Kase uzajamne pomoći te je navodila kako ne zna kako se njezino prezime našlo na tim isplatnicama. Sud je utvrdio da je FZ bila navedena na pojedinim isplatnicama, no sud nije utvrdio da bi u tom djelu iskaz FZ bio namjerno dan neistinito, već je moguće da je ona taj podatak zaboravila, osobito uzevši u obzir da su te njene isplate bile u ranijim razdobljima inkriminiranog perioda te da je ona u tijeku dokaznog postupka teško oboljela pa je i sama navela kako zbog bolesti ima problem oko prisjećanja svih pojedinosti. Time da je još ovdje jednom ovdje potrebno napomenuti da je optuženica po preuzimanju kase od FZ mogla lako utvrditi sve eventualne neovlaštene isplate i o tome suočiti FZ, no optuženica to nikada nije napravila.
Nadalje, ovdje je potrebno napomenuti i kako je iz provedenih dokaza razvidno da je dio članova Kase novac nosio „na ruke“ optuženoj ĆZ, i to na njezin prijedlog, dok optuženica nije dostavila dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno je li ona te zaprimljene iznose uopće polagala na račune Kase ili ih par trošila za potrebe Kase ili za svoje privatne potrebe te u kojim iznosima i po kojoj osnovi.
U odnosu na ukupan iznos pronevjerenog novca iz činjeničnog opisa, kao i iznose za koji su pojedini članovi Kase oštećeni, sud je ovaj podatak nesporno utvrdio nalazom i mišljenjem vještaka, kao i osobno pregledom materijalne dokumentacije u spisu, i to posebice pisanih izjava članova KUP-a o uplatama u Kasu, podizanim kreditima i njihovom otplatom te dostavljenim platnim listama članova Kase. Naime, ispitani u svojstvu svjedoka, članovi Kase pretežito, a zbog proteka vremena, više nisu raspolagali konkretnim podacima oko stanja njihovih pologa, kredita i dugova prema Kasu, dok su pisane izjave koje su pročitane na raspravi, članovi Kase dostavili u ožujku 2011., a kada im je još to sve bilo „svježe“ te su imali na uvid i službene podatke s njihovih platnih lista. Dakle, sud je uprave te podatke iz pisanih izjava članova utvrdio kao relevantne te je na njima i temeljio ovu presudu. Ovdje je potrebno napomenuti kako optuženica očito namjerno nije vodila dokumentaciju Kase, a kako bi prikrila svoja nezakonita postupanja pa je i vještak, ali i sud morao to utvrđivati temeljem dostupnih podataka banaka te izjava članova.
Vezano uz činjenični opisa, sud je temeljem materijalne dokumentacije, izjava članova Kase iz ožujka 2011. i nalaza i mišljenja vještaka utvrdio da su neki od članova Kase uzajamne pomoći oštećeni za iznos veći od iznosa navedenog u činjeničnom opisu, no sud nije mogao mijenjati činjenični na teže, pa je za navedene oštećenike naveo iznos koji je bio i naveden u činjeničnom opisu optužbe.
Za članove Kase uzajamne pomoći koji su činjenično navedeni, a za koje je sud temeljem pisanih Izjava tih članova utvrdio da su oštećeni za iznose koji su manji od onog što je činjenično navedeno, sud je smanjio činjenični opis na utvrđeni iznos jer je ovlašten optužbu mijenjati na manje.
Ovdje je potrebno napomenuti i kako državno odvjetništvo u činjeničnom opisu nije obuhvatilo sve članove Kase uzajamne pomoći koji su ovim djelom oštećeni, odnosno iz nepoznatog razloga nije u činjeničnom opisu opisalo članove Kase za koje također u spisu prileže izjave o točnim iznosima njihova oštećenja, a koji nisu ispitani na raspravi. Sud ove članove nije mogao sam unositi u činjenični opis jer bi time optužbu prekoračio.
Dakle, državno odvjetništvo je optužbu temeljilo samo na iznosima članova koji su ispitani na raspravi i to na iznosima koje su ove osobe na raspravi navele, s time da je ispustilo iz vida da su sve te osobe na raspravi iskazivale protekom znatnog vremena od samog događaja te su na raspravi iznosili okvirne podatke.
Pa stoga kada se uzme u obzir materijalna dokumentacija u spisu te nalaz i mišljenje vještaka razvidno je da je konačno oštećenje, odnosno ukupan pronevjereni iznos bio i veći od onog što se činjenično navodi, odnosno da su oštećene i druge osobe, no sud činjenični opis nije mogao mijenjati na „teže“. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, stanje Kase uzajamne pomoći u trenutku zatvaranja Kase trebalo je biti 553.066,58 kuna (list 1351 spisa), a kao što je to i vještak naveo u svom nalazu i mišljenju, a uzevši u obzir pisane izjave članova KUP-a, a koje je sud utvrdio kao relevantne, iz razloga koji u prethodno obrazloženi.
Dakle, nesporno je da je novac u Kasi uzajamne pomoći nedostajao i da za to nije postojala nikakva pravna osnova. Nesporno je utvrđeno i da je upravo optuženica u inkriminiranom razdoblju bila ovlaštena za vođenje Kase uzajamne pomoći te je nesporno utvrđeno da je upravo ona bila ta koja je navedeni novac članova Kase uzajamne pomoći pronevjerila na način kako je to činjenično i opisano.
12. Činjenična utvrđenja.
Slijedom svega prethodno navedenog, sud je nesporno utvrdio da je optužena ĆZ počinila kazneno djelo pronevjere iz članka 233. stavku 2. KZ/11 na način da je u vremenskom razdoblju od 1. lipnja 2000. do 3. veljače 2011. u [adresa], u namjeri da se okoristi, kao zaposlenica Državnog hidrometeorološkog zavoda, na radnom mjestu upravnog referenta, unutar Službe za administraciju i opće poslove, Odjela za pravne, kadrovske i opće poslove, Odsjeka za planiranje, razvoj, upravljanje kadrovima i radno pravne poslove, nakon što je od kolegice KZ preuzela vođenje Kase uzajamne pomoći zaposlenika, kao ovlaštena potpisnica po računu broj 1-201-50053-5 otvorenog u Hrvatska poštanska banka d.d. i računu broj 2484008-1500176762 otvorenog u Raiffeisen Bank d.d. i ovlaštena za podizanje novaca sa tih računa te mogla raspolagati novčanim sredstvima koja su bila u Kasi za koju je bila zadužena, a koju nije uredno vodila, neosnovano i bez znanja članova Kase, iz te Kase uzimala novac u gotovini ili obustavom putem plaće te neosnovano podizala novčana sredstva sa računa na ime isplate Kase, a koji je novac zadržala za sebe i to u iznosu od 469.976,60 kuna (62.376,61 euro), za koji iznos se okoristila, oštetivši time 89 djelatnika Državnog hidrometeorološkog zavoda i to u odnosu na članove Kase uzajamne pomoći koji su poimenično navedeni u izreci presude.
13. Pravna utvrđenja.
Kazneno djelo pronevjere iz članka 233. stavka 2. KZ/11 čini onaj tko protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni na radu time da je propisano da ako je vrijednost pronevjerene stvari ili imovinskog prava velika, da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Dakle, radi se o kvalificiranom obliku kaznenog djela pronevjere. Zbog jedinstvene primjene neodređenih vrijednosti obilježja na pojedina kaznena djela od strane svih sudova, Kazneni odjel Vrhovnog suda na sjednici održanoj 27. prosinca 2012. donio je pravno shvaćanje da zakonsko obilježje velika vrijednost stvari kod kaznenog djela pronevjere iz članka 233. stavka 2. KZ/11 postoji kada vrijednost pronevjerene stvari prelazi 60.000,00 kuna.
14. Krivnja
Ovo kazneno djelo optužena ĆZ je počinila s oblikom krivnje izravnom namjerom prvog stupnja. Dakle, ista je bila svjesna svog djela te je isto i željela počinit.
Pritom je važno napomenuti i da je optuženica u svom postupanju bila ubrojiva jer njezina ubrojivost tijekom cijelog postupka nije dovedena u pitanje.
Svijest o protupravnosti nije osporena, a nije utvrđeno niti postojanje ispričavajućeg razloga.
15. Sankcija
Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije optuženoj ĆZ za počinjeno kazneno djelo pronevjere ovaj sud je uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani optuženice, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.
Olakotnom okolnosti na strani optuženice cijenjeno je da je od počinjenja djela prošlo već više od 14 godina, da optuženica prije, ali i nakon inkriminiranog razdoblja nije činila kaznena djela, niti se protiv nje vodi bilo koji drugi kazneni postupak. Olakotnim je uzeto u obzir da je optuženica sada osoba starije životne dobi, da je umirovljenica, kao i da je majka svoje punoljetne djece.
Otegotnim je cijenjeno da je optuženica ovo djelo činila kroz dugo vremensko razdoblje, više od deset godina, da iznos koji je pronevjerila višestruko prelazi kvalifikatorni iznos za ovo kazneno djelo. Nadalje, otegotnim je cijenjeno da je optuženica svojim postupanjem oštetila veliki broj članova Kase uzajamne pomoći, a kojima je ovaj vid uplate bio svojevrsna štednja, i koji članovi su bez svog novca ostali, dok im optuženica kroz cijelo ovo vrijeme nije niti pokušala, pa barem i u manjem iznosu nadoknaditi štetu.
Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti, činjenicu da je za kazneno djelo iz članka 233. stavak 2. KZ/11 zapriječena kazna zatvora do osam godina, sud je optuženu ĆZ osudio na kaznu zatvora od jedne godine te joj je izrekao uvjetnu osudu s rokom kušnje od pet godine. Sud je dakle uzevši u obzir sve prethodno navedene olakotne okolnosti ocijenio kako je i uvjetna osuda dostatna za ostvarenje svrhe kažnjavanja propisane Kaznenim zakonom, dok je ocijenio kako je s obzirom na težinu djela optuženici bilo potrebno izreći uvjetu osudu s maksimalnim rokom provjeravanja.
16. Imovinskopravni zahtjev
Oštećenicima koji su poimenično naznačeni u izreci ove presude priznat je imovinskopravni zahtjev u iznosima koje je sud i utvrdio ovom presudom da su isti oštećenici oštećeni ovim kaznenim djelom. Pojedini oštećenici postavili su imovinskopravne zahtjeve u iznosima koji su veći od onih koje je sud utvrdio kao stvarno njihovo oštećenje, pa su u tom preostalom dijelu imovinskopravnih zahtjeva ti oštećenici upućeni u parnicu. Optuženica je dužna iznose imovinskopravnih zahtjeva platiti oštećenicima u roku od 15 dan od pravomoćnosti presude.
17. Oduzimanje imovinske koristi
Na temelju članka 560. stavka 2. ZKP/08 utvrđeno je da novčani iznos od 87.258,78 kuna predstavlja imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom iz članka 274. KZ/11 te isti predstavlja vlasništvo odnosno imovinu Republike Hrvatske, pa se optužena ĆZ obvezala ovom presudom iznos od 11.581,23 eura u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude uplatiti u državni proračun Republike Hrvatske. Navedeni iznos predstavlja razliku između ukupnog iznosa pronevjerene vrijednosti koji je u činjeničnom opisu naznačen i ukupno zbrojenih iznosa priznatih imovinskopravnih zahtjeva. Naime, a budući da svi oštećenici nisu postavili imovinskopravne zahtjeve, u preostalom dijelu je od optuženice bilo potrebno oduzeti imovinsku korist jer nitko ne može zadržati novac koji je stekao kaznenim djelom. Ukoliko optuženica oduzetu imovinsku korist ne uplati u proračun Republike Hrvatske u ostavljenom roku od pravomoćnosti ove presude, isti će od nje biti prisilno naplaćen ovrhom.
18. Troškovi postupka
Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 optužena ĆZ je ovom presudom obvezana na plaćanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu od 500,00 eura te temeljem članka 145. stavka 2. točka 1. ZKP/08 na plaćanje troškova vještačenja u ukupnom iznosu od 2.510,53 eura, a koje troškove je optužena ĆZ dužna platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe. Optužena se obvezuje nadoknaditi i nagradu i nužne izdatke punomoćnika oštećenika u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem, po postavljanju navedenih troškova.
U Zagrebu 14. listopada 2024.
Sutkinja:
Olja Krčar Mišić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranku radi podnošenja odgovora. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.
DNA:
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu,
2. optuženica,
3. branitelj,
4. Oštećenici (kojima je dosuđen imovinskopravni zahtjev)
5. u spis.
