Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Zk-33/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice R. H., zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom
…
, Građansko-upravni odjel, OIB: …, radi uknjižbe državnom odvjetništvu u M.,
pomorskog dobra, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-28/2024 (Z-3126/2023) od 27. kolovoza 2024., 14. listopada 2024.,
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba predlagateljice R. H. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Metkoviću, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-28/2024 (Z- 3126/2023) od 27. kolovoza 2024.
II Nalaže se Općinskom sudu u Metkoviću, Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe odbijenog prigovora u zk. ul. … k.o. K. određenog rješenjem istog suda pod poslovnim brojem Z-28/2024 od 27. kolovoza 2024.
III Nalaže se Općinskom sudu u Metkoviću, Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe žalbe u zk. ul. …k.o. K. određene rješenjem istog suda pod poslovnim brojem Z-2153/2024 od 5. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem je odlučeno:
„I. Odbija se prigovor R. H., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u M., Građansko-upravni odjel, OIB: … kao neosnovan i potvrđuje se rješenje Zemljišnoknjižnog odjela, Općinskog suda u Metkoviću, posl.br. Z.3126/2023 od 19. prosinca 2023..
Error! No text of specified style in document. II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu u Metković upisati zabilježbu odbijenog prigovora, odgovarajućom primjenom članka 120. stavka 1. Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/2019, 128/2022- dalje u tekstu ZZK).
III. Zabilježba odbijenog prigovora izbrisat će se po službenoj dužnosti po pravomoćnosti ovog rješenja.“
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je podnijela predlagateljica zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, nema razloga o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između obrazloženja rješenja i ustaljene sudske prakse viših sudova. Ističe da sukladno čl. 217. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama svi upisi prava vlasništva na nekretninama koje su pomorsko dobro po samom zakonu iz članka 3. tog Zakona i koje su na temelju zakona i prema prijašnjim propisima bile pomorsko dobro, provedeni do stupanja na snagu tog Zakona nevaljani su i bez pravnog učinka te su upisani vlasnici dužni trpjeti upis pomorskog dobra. Isto tako navodi da predmetna nekretnina po samom zakonu (ex lege) predstavlja pomorsko dobro, dakle, neovisno o rješenju o utvrđivanju granica pomorskog dobra koji ima samo deklaratorni učinak. Nadalje navodi da sukladno čl.
10. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nekretnina ima status pomorskog dobra ako po svom položaju, izgledu, namjeni, prirodnim obilježjima i uobičajenom načinu upotrebe odgovara definiciji pomorskog dobra iz članka 6. tog Zakona, a sve iz razloga jer je kultura predmetne nekretnine „uređena plaža“. Predlaže uvažiti žalbu i ožalbeno rješenje preinači na način da se na temelju odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 83/23), dozvoli upis oznake pomorskog dobra na nekretnini oznake čest. zem. 86/2 k.o. K., uz istovremeno brisanje postojećih upisa.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, sukladno žalbenim navodima, ovaj drugostupanjski sud smatra da nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi sa čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 - dalje: ZPP), a u svezi čl. 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19 i 128/22 - dalje: ZZK), na koju sadržajno ukazuje predlagateljica u žalbi, jer je izreka rješenja razumljiva i ne proturječi razlozima o odlučnim činjenicama, pa se prvostupanjsko rješenje može ispitati.
6. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. ZPP.
Error! No text of specified style in document. 7. Dakle, predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je pitanje da li su ostvarene zakonske pretpostavke za upis pomorskog dobra na nekretnini oznake čest. zem. 86/2 k.o. Klek.
8. Naime, prema čl. 17. ZZK sud će, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako:
a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu
b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena
c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i
d) isprave imaju potreban oblik.
9. Sukladno, čl. 34. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 83/2023, dalje: ZPDML) pomorsko dobro određeno sukladno odredbama tog Zakona upisat će se u zemljišnu knjigu bez tereta i bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi na temelju akta kojim je granica pomorskog dobra odnosno lučkog područja određena i prijavnog lista potvrđenog od strane nadležnog tijela za katastar s ucrtanom granicom pomorskog dobra.
9.1. Sukladno, čl. 20. st. 1. ZPDML granicu pomorskog dobra i granicu lučkog područja luke posebne namjene u upravnom postupku rješenjem određuje Ministarstvo na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra, a rješenje o određivanju granice pomorskog dobra u izreci mora sadržavati, između ostalog, i naziv katastarske općine za koju se provodi postupak, mikrolokaciju za koju se provodi postupak, broj katastarske čestice, prema podacima iz katastra i zemljišne knjige koja je obuhvaćena određenom granicom u pojas pomorskog dobra odnosno lučkog područja, popis točaka i njihovih koordinatnih vrijednosti određene granice pomorskog dobra odnosno lučkog područja te obvezu izrade geodetskog elaborata u svrhu provedbe rješenja o određivanju granice pomorskog dobra odnosno lučkog područja luke posebne namjene.
10. Iz spisa predmeta slijedi da predlagateljica nije dostavila akt kojim je granica pomorskog dobra određena (rješenje), kao ni prijavni list potvrđen od strane nadležnog tijela za katastar s ucrtanom granicom pomorskog dobra.
11. Po stajalištu ovog drugostupanjskog suda, žalbeni navodi predlagateljice kojim se poziva na odredbe ZPDML nisu doveli u pitanje zakonitost i pravilnost ovog pobijanog rješenja. Naime, čl. 3. st. 17. navedenog Zakona daje se definicija morske plaže, a čl. 6. st. 1. u vezi čl. 10. istog Zakona određuje se što čini pomorsko dobro. Da li je neka nekretnina pomorsko dobro ili ne, naravno da proizlazi iz činjenice može li se ona podvesti pod zakonsku definiciju pomorskog dobra, ovisno o njenom izgledu, položaju i funkciji u prostoru, u kojem pravcu ide i presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj Pž-5879/2016-3 od 6. ožujka 2019., što ovdje nije niti sporno, a niti predmet postupka, ovdje je predmet postupka isključivo
Error! No text of specified style in document. uknjižba pomorskog dobra, kako je to opisano u toč. 7. ovog rješenja, pa ove žalbene navode ovaj drugostupanjski sud smatra neosnovanim.
11.1. Na isti se način i zbog istog razloga ocjenjuju i žalbeni navodi predlagateljice da je pomorsko dobro izvan pravnog prometa i da se na njemu ne može steći pravo žalbeni navod glede primjene čl. 170. vlasništva sukladno čl. 5. st. 1. ZPDML, kao i
Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013, 14/2014, 46/2018 i 66/2019). Naime, predmetna nekretnina još nema status pomorskog dobra, pa joj time nije ni oduzeta sposobnost objekta prava vlasništva.
12. Nadalje, predlagateljica u žalbi navodi da rješenje (akt) o utvrđivanju granica pomorskog dobra ima deklaratorni učinak, što ovaj sud ne može smatrati čl. 10. st. 2. ZPDML propisano da odluka suda ili neosnovanim, obzirom da je
upravnog tijela kojom se utvrđuje status nekretnine kao pomorskog dobra ima deklaratorni učinak, međutim, to ne znači da navedena odredba isključuje primjenu odredbe čl. 34. st. 1. ZPDML kojom su uređene pretpostavke za upis pomorskog dobra. Nadalje, da sud prvog stupnja nije ovlašten određivati granicu pomorskog dobra (crtu u prostoru koja odvaja nekretnine u režimu općeg dobra od nekretnina u vlasničkom režimu) jer to čini javnopravno tijelo u upravnom postupku proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev-1453/2021-2 od 13. prosinca 2022., a koje stajalište prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
13. Nastavno na gore navedeno, ne može se zanemariti ni činjenica da je zemljišnoknjižni redovni postupak strogo formalni postupak i da se samo primjenom gore citirane odredbe čl. 34. st. 1. ZPDML, može udovoljiti predmetnom prijedlogu za uknjižbu, a kako nije priložen akt kojim je granica pomorskog dobra određena ni prijavni list potvrđen od strane nadležnog tijela za katastar s ucrtanom granicom pomorskog dobra, po ocjeni ovoga suda, a imajući u vidu čl. 34. ZPDML i čl. 117. ZZK, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo i odbio predmetni prijedlog za uknjižbu pomorskog dobra.
14. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom čl. 149. st. 3. ZZK, a u svezi čl. 380. st. 2. ZPP, odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje kao pod toč. I ovog rješenja te ujedno naložiti brisanje odbijenog prigovora i zabilježbe žalbe odnosno odlučiti kao pod toč. II i III izreke ovog rješenja.
U Zadru, 14. listopada 2024.
Sutkinja
Sanja Prosenica, v.r.
Error! No text of specified style in document.
