REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-909/2024-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, nakon javne glavne rasprave zaključene 1. listopada 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 11. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 17.899,39 EUR (slovima: sedamnaesttisućaosamstodevedesetdevet eura i tridesetdevet centi) sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je osiguranik tužitelja LL smrtno stradao u prometnoj nesreći 30. lipnja 2011. na autocesti A1 kod Karlovca na vijaduktu Drežnik kada je na njega naletio osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] osiguran kod tuženika pod brojem police osiguranja 010208018379, a kojim je upravljao BL. Ukazuje kako obitelj osiguranika tužitelja vodi postupke naknade štete protiv tuženika pri Općinskom sudu u Zagrebu pod posl. brojevima Pn-1685/13, Pn-4667/11, Pn-4717/11, Pn-4748/11, Pn-4590/11 te Pn-1445/12, a da je nepravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj: Pn-1445/12 od 7. rujna 2015. utvrđen doprinos prednika tužiteljice nastanku štetnog događaja u omjeru od 20%. Rješenjem tužitelja broj 836342 od 26. rujna 2011. iza pokojnog osiguranika priznato je pravo na obiteljsku mirovinu čijom isplatom tužitelj trpi štetu te istu potražuje sukladno čl. 160. i 163. Zakona o mirovinskom osiguranju. Ističe da je tužitelj u razdoblju od 1. studenog 2012. do 31. prosinca 2013. isplatio obiteljsku mirovinu u iznosu od 41.577,10 kn te da razmjerni dio iznosi 19.749,12 kn. U periodu od 1. siječnja 2014. do 31. kolovoza 2015. iznos štete odnosno isplaćena je obiteljska mirovina u iznosu od 56.195,28 kn. Slijedom navedenog, za razdoblje od 1. studenoga 2012. do 31. kolovoza 2015. na ime naknade štete za isplaćenu obiteljsku mirovinu ukupno potražuje iznos od 75.944,40 kn (19.749,12+56.195,28kn) od čega 80 % iznosi 60.755,52 kune zajedno sa zakonskim zateznim kamatama računajući od 6. studenoga 2015.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, ali osporava odgovornost tj. ističe kako je sporan omjer odgovornosti na strani pok. LL za nastanak štetnog događaja. Osporava obračun obiteljske mirovine od 1. siječnja 2014. u punom iznosu smatrajući da se primjenjuju odredbe zakona koje su bile na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja prema kojem se obračunavao razmjerni iznos isplaćene mirovine.

3. Tijekom postupka, ovosudnim rješenjem posl. broj: P-2787/15 od 29. siječnja 2018. bio je određen prekid postupka u ovoj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja postupka u predmetu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu koji se vodio pod posl. brojem: K-333/15 (predmet kojeg postupka je odgovornost odnosno omjer odgovornosti na strani pok. LL za nastanak štetnog događaja), sukladno čl. 213. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.

- dalje u tekstu: ZPP), a koji postupak je, sukladno čl. 215. st. 3. i 4. ZPP-a, nakon obavijesti tuženika, nastavljen rješenjem posl. broj: P-2787/2015 od 11. prosinca 2011., pod novim poslovnim brojem: P-81/2020.

4. Nadalje, tužitelj je podnescima od 21. prosinca 2017. te 31. prosinca 2019., preinačio tužbu na način da je povisio tužbeni zahtjev i to za razdoblja od 1. rujna 2015. do 30. rujna 2017. za iznos od 50.343,20 kn, te za razdoblja od 1. studenoga 2017. do 31. kolovoza 2019. za iznos od 23.764,24 kn, koja preinaka je dopuštena raspravnim rješenjem posl. broj: P-81/20 od 18. veljače 2020. obzirom da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama temeljem članka 190. ZPP-a.

5. U daljnjem tijeku postupka, tuženik je prihvatio predloženi omjer suodgovornosti od 20 % na strani osiguranika tužitelja, ali je ostao kod osporavanja osnove i visine tužbenog zahtjeva pozivajući se na primjenu zakona koji je bio na snazi u trenutku štetnog događaja 30. lipnja 2011., Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 102/1998) i koji u čl. 160. propisuje da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu stvarne štete u razmjernom svoti.

6. Tijekom postupka sud je pročitao zapisnik o očevidu Županijskog suda u Zagrebu br. Kir-408/11-1 od 30. lipnja 2011. (listovi 4. – 6. spisa), izvješće MUP-a, Pu karlovačke, PPP Karlovac br. 511-05-13/60-4-3/2011 od 3. kolovoza 2011. (list 7. spisa), presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Pn-1445/12 od 7. rujna 2015. (listovi 8. -13. spis), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Gorana Husineca, dipl. ing. od 10. siječnja 2015. (listovi 14. – 17. spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Pn-1445/12 od 3. srpnja 20215. (listovi 18. – 20. spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Pn-4590/11 od 7. svibnja 2013. (list 21. spisa), zapisnik Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Pn-4590/11 od 7. svibnja 2013. (list 21. spisa), rješenje tužitelja Klasa: UP/I-140- 03/11-01/03373499227, Ur. br: 341-25-05/3-11-087393 od dana 26. rujna 2011. od 26. rujna 2011. (listovi 22. i 23. spisa), izračun razmjernog iznosa obiteljske mirovine za razdoblje od 1. studenoga 2012. do 31. prosinca 2013. (listovi 24., 25. i 49. spisa), presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. Pn-1572/07-69 od 8. ožujka 2016. (listovi 33. – 35. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž- 552/2008-2 od 8. travnja 2010. (listovi 36. i 37. spisa), rješenje Vrhovnog suda RH, posl. br. Rev-1061/03-2 od 23. rujna 2004. (listovi 38. i 39. spisa), rješenje Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-6208/11-3 od 11. lipnja 2014. (listovi 40. – 42. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-3265/13-3 od 18. veljače 2016. (listovi 43. i 44. spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH, posl. br. Pž-3563/13-4 od 5. veljače 2016. (listovi 45. i 46. spisa), ispis iz baze podataka doznačenih novčanih primanja (listovi 53. – 77. spisa), odštetni zahtjev od 9. studenoga 2017. uz presliku povratnice (listovi 78. – 79. spisa), dopis tuženika od 17. studenoga 9 1. prosinca 2017. (listovi 80. i 81. spisa), izračun iznosa obiteljske mirovine za razdoblje od 1. studenoga 2017. do 31. kolovoza 2019. (list 92. spisa), ispis iz baze podataka doznačenih mirovinskih primanja (listovi 93. – 102.), odštetni zahtjev od 11. studenoga 2019. uz presliku povratnice (listovi 103. i 104. spisa), dopis tuženika od 8. studenoga 2019. (list 105. spisa), e-mailove (listovi 106. i 107. spisa), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, posl. broj: K-333/2015 od 12. travnja 2016. s klauzulom pravomoćnosti (listovi 108. i 113. spisa).

7. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Prvenstveno valja navesti da je ovaj sud već donio presudu posl. br. P-81/2020 od 22. srpnja 20220. (listovi 132. – 137. spisa). Protiv navedene presude tuženik je izjavio žalbu od 23. srpnja 2020. (listovi 139. i 140. spisa). Tužitelj je podnio odgovor na žalbu od 3. rujna 2020. (listovi 146. i 147. spisa). Odlučujući o žalbi tuženika, Visoki trgovački sud RH je donio presudu i rješenje posl. br. Pž-3915/2020-3 od 18. veljače 2022. (listovi 154. – 158. spisa) kojom je odbio žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu od 22. srpnja 2020. te rješenje od 18. veljače 2020. kojim je dopuštena preinaka tužbe. Potom je tuženik podnio prijedlog za dopuštenje revizije od 21. travnja 2022. (listovi 159. – 162. spisa). Odlučujući o prijedlog za dopuštenje revizije tuženika, Vrhovni sud RH je dopustio reviziju tuženika rješenjem posl. br. Revd-2180/2022-2 od 8. ožujka 2023. (listovi 229. – 231. spisa). Stoga je tuženik podnio reviziju od 18. rujna 2023. (listovi 232. i 233. spisa). Tužitelj se na podnesenu reviziju očitovao u podnesku od 6. listopada 2023. (listovi 266. i 267. spisa). Odlučujući o reviziji tuženika, Vrhovni sud RH donio je rješenje posl. br. Rev-845/2023- 2 od 27. ožujka 2024. (listovi 286. – 290. spisa) kojim je prihvatio reviziju tuženika i ukinuo presudu Visokog trgovačkog suda RH br. Pž-3915/2020-3 od 18. veljače 2022. i presudu ovog suda br. P-81/2020 od 22. srpnja 2020. te je predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje.

9. Između stranaka je sporan osnov i visina.

10. Utuženo razdoblje u ovom predmetu je od 1. studenoga 2012. do 31. prosinca 2013., od 1. siječnja 2014. do 31. kolovoza 2015., od 1. rujna 2015. do 30. rujna 2017., od 1. studenoga 2017. do 31. kolovoza 2019.

11. Vrhovni sud RH je u svojim odlukama Rev-1067/12 od 5. prosinca 2017., Rev- 5292/2019 od 16. lipnja 2020. , kao i drugim odlukama, zauzeo pravno shvaćanje da je za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranja protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine.

12. Na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda RH održanoj 8. lipnja 2022. promijenjeno je pravno shvaćanje prihvaćeno na 26. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova od 5. prosinca 2016., tako da novo pravno shvaćanje glasi: "U sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku, odnosno članovima osiguranikove obitelji, primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine.".

13. Jednak pravni stav zauzeo je i ovaj sud.

14. Stoga je, u konkretnom predmetu, tužitelju nastala šteta zbog isplata obiteljske mirovine od 1. studenoga 2012. do 31. prosinca 2013., od 1. siječnja 2014. do 31. kolovoza 2015., od 1. rujna 2015. do 30. rujna 2017., od 1. studenoga 2017. do 31. kolovoza 2019. članovima obitelji pokojnog osiguranika, zbog čega je valjalo na navedeno razdoblje primijeniti Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", br. 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013. i 152/2014. – dalje u tekstu ZOOP).

15. Prema odredbi iz čl. 27. st. 1. ZOOP-a društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (st. 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (st. 3.).

16. Valja navesti da tužitelj u ovom predmetu ne navodi, a niti dokazuje, sukladno odredbama iz čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a da postoji (te da uopće potražuje) razmjeran iznos mirovine koji predstavlja razliku između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bile utvrđena u slučaju povrede na radu (iz čl. 27. st. 3. ZOOP-a).

17. Ujedno valja navesti da tužitelj u ovom predmetu nije ni postavljao dokazni prijedlog provođenja financijskog vještačenja (čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a).

18. Dakle, teret dokaza visine štete u smislu odredbe iz čl. 27. st. 3. ZOOP-a je na tužitelju, sve primjenom odredbi iz čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a.

19. S navedenim u vezi, a kako tužitelj nije dokazao nastalu štetu, odnosno visinu nastale mu štete, a koja šteta mu pripada u razmjernom iznosu po odredbi iz čl. 27. st.

3. ZOOP-a, to je valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, sve primjenom odredbe o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a.

20. Pritom u odnosu na razdoblje od 1. studenog 2012. do 31. prosinca 2013., za koje tužitelj potražuje isplatu razmjernog iznosa isplaćene mirovine, valja navesti da tužitelj potražuje isplatu razmjernog iznosa od 19.749,12 kn po čl. 160. st. 2. t. 1. u vezi sa st. 5. navedenog čl. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", 102/1998, 71/1999, 127/2000, 59/2001, 109/2001, 147/2002, 117/2003, 30/2004, 17 7/2004, 92/2005, 43/2007, 79/2007, 35/2008, 94/2009, 40/2010, 121/2010, 139/2010 , 61/2011, 114/2011, 76/2012, 112/2013, 133/2013, 157/2013 – dalje u tekstu: ZOMO/1998).

21. Prema odredbi iz čl. 160. st. 2. t. 1. ZOMO/1998. naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća troškove i svote davanja koje se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to: 1) novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u razmjernoj svoti, 2) troškove profesionalne rehabilitacije kao i novčane naknade u svezi s korištenjem tog prava.

22. Prema odredbi iz čl. 160. st. 5. ZOMO/1998. visina naknade štete prema odredbama st.2. t. 1. toga čl. određuje se prema preostalom trajanju mirovinskog staža i godina života korisnika, odnosno osobe po kojoj su članovi obitelji stekli pravo na mirovinu, potrebnih za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu.

23. Zbog navedenog, razmjeran iznos iz čl. 160. st. 2. t. 1. i st. 5. ZOMO/1998. ne odgovara razmjernom iznosu iz čl. 27. st. 3. ZOOP-a, niti tužitelj tvrdi i dokazuje takav navod (čl. 219. st. 1. u vezi s čl. 221.a ZPP-a).

24. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 11. listopada 2024.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. tužitelju

2. tuženiku

3. kal. 30 dana