Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-2102/2022

U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Prekršajni odjel, po sutkinji toga suda Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Luane Mičić Oljica, uz sudjelovanje Ive Žeželj kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene CG, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine" broj: 70/17, 126/19, 84/21, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, klasa: 211- 07/22-5/5908, urbroj: 511-18-08-22-1 od 5. travnja 2022., nakon provedene glavne i javne rasprave održane i zaključene 10. listopada 2024. u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja i prisutnosti okrivljenice, 11. listopada 2024. u odsutnosti tužitelja i okrivljenice objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

okrivljena CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći C i K, rođena **.**.1998. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, magistra primarnog obrazovanja, zaposlena u OŠ, s mjesečnim primanjima od oko 950,00 eura, neudata, majka jednog djeteta, prekršajno osuđivana

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi 11. ožujka 2022. oko 12,00 sati u Zadru, ulica Akcije Maslenica u TC-a "Supernova" počinila psihičko nasilje u obitelji prema svojoj maloljetnoj kćeri KG (2016) na način da prilikom preuzimanja ĆG od svog oca CG, ĆG nije htjela ići sa svojom majkom CG pa je ĆG odvukla iz kafića u kojem se nalazila sa svojom bakom UG i djedom MG, da bi se ĆG vratila nakon 5 minuta uplakana, a za njom je došla i CG, a kako ĆG nije htjela poći sa CG, počela ju je jako povlačiti za ruku te je ĆG počela vrištati i plakati, a nakon par minuta kada je CG vidjela da ĆG ne želi poći s njom otišla je iz kafića nakon čega je došlo do prestanka nasilja u obitelji te je okrivljenica ovakvim ponašanjem kod KG izazvala osjećaj straha i uznemirenosti,

čime da bi počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 1., kažnjiv na temelju članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Zadar podnijela je protiv okrivljenice 5. travnja 2022. optužni prijedlog, klasa: 211-07/22-5/5908, urbroj: 511-18- 08-22-1, zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude, povodom kojeg je sud proveo prekršajni postupak i donio presudu.

2. Okrivljenica je iznijela svoju obranu pred ovim sudom 10. listopada 2024. te je iskazala kako se ne smatra krivom za učin djela prekršaja koje joj se stavlja na teret. Navela je kako su te godine ona i njezin bivši izvanbračni partner NG rješavali skrbništvo u vezi zajedničkog djeteta ĆG pa su nju njegovi roditelji prijavili za ovaj događaj kako bi on imao neku prednost prilikom odlučivanja skrbništva nad djetetom. Sjeća se da je toga dana došla po svoju kćer u TC Supernova, koja je tamo bila sa svojim djedom i bakom po ocu, jer je otac otišao na tehnički pregled vozila, došla je do lokala u kojem su se djed i baka nalazili sa ĆG. Ona i ĆG su otišle malo prošetati po centru i ona je njoj rekla da je posebnoj skrbnici u Rijeci rekla da želi živjeti s ocem jer da su joj djed i baka rekli da ako ne bude živjela s ocem da neće moći viđati mlađeg brata. ĆG je tada bila jako uznemirena, plakala je, ona ju je pokušala smiriti i nakon toga su otišli pozdraviti njezinu baku i djeda prije nego odu doma. ĆG je bila jako uznemirena i rekla je da želi ostati s bakom, vjerojatno radi svega što se u to doba događalo u svezi s skrbništvom i tih navoda kako neće vidjeti svog mlađeg brata, pa ju je uhvatila za njenu lijevu ruku i pokušala povući na način da krene sa njom doma, jer je takav bio dogovor između nje i njenog oca. ĆG se bunila i govorila joj da ona ne želi ići s njom doma, a baka i djed su ĆG govorili da ona ne mora ići s majkom i da može ostati kod njih. Baka i djeci su okrivljenici rekli da pusti ĆG kako ne bi plakala i da ih ne gledaju ljudi pa je ona nakon toga rekla ĆG da ostane s bakom i djedom i otišla je doma.

3. Svjedok MG dao je svoj iskaz pred ovim sudom te je naveo kako se ne može sjetiti detalja događaja zbog proteka vremena, a jedino čega se sjeća jest da je CG galamila, odnosno govorila povišenim tonom. Ne može se sjetiti kome se točno obraćala, sjeća se da su tu bili prisutni supruga UG, unuka ĆG i on. Također se ne može sjetiti razloga njezinog postupanja. Od tog događaja je 3,4 puta završio u bolnici i ne želi se vraćati na to jer su sada odnosi u redu i ĆG je sada već velika.

4. Svjedokinja UG saslušana je pred ovim sudom te je iskazala da se sjeća da se CG obraćala povišenim tonom ĆG, ali zbog proteka vremena ne može reći razlog takvom obraćanju niti što joj je te prilike govorila. ĆG je plakala no kasnije se smirila. Zbog proteka vremena, ne može se sjetiti detalja događaja.

5. U daljnjem dokaznom postupku sud je pročitao izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenicu (list spisa 17-18).

6. Materijalnom odredbom članka 8. stavaka 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik te da se odredbe ovog Zakona primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

6.1. Materijalnom odredbom članka 10. stavka 1. točkom 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

6.2. Materijalnom odredbom članka 10. stavka 1. točkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

6.3. Nadalje, odredbom članka 22. stavkom 3. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji propisano je da tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 7000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana

6.4. Sud je primijenio gore citirani Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, budući da novi zakon nije blaži za počinitelja, a isti je bio na snazi na dan počinjenja djela prekršaja.

7.1. Iz izvatka iz prekršajne evidencije za okrivljenicu (list spisa 17-18) proizlazi da je ista prethodno prekršajno osuđivana za djelo iz članka 196. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8. Kako okrivljenica poriče učin djela prekršaja na način na koji joj se isti stavlja na teret navodeći kako ona nije jako povlačila svoju kćer za ruku niti je odvukla iz lokala, to je ovaj sud saslušao svjedoke koji su imali saznanja o događaju koji se dogodio spornog dana odnosno MG i UG.

8.1. U odnosu na iskaze saslušanih svjedoka, sud je njihove iskaze cijenio istinitima, obzirom da su po mišljenju ovog suda iskazivali uvjerljivo i logično o predmetnom događaju kojeg su neposredno opažali te su njihovi iskazi u bitnom suglasni pa su tako oba svjedoka navela kako se sjećaju da se okrivljenica sporne prigode svojoj kćeri obraćala povišenim tonom, no ni jedan svjedok ne navodi niti se sjeća da bi okrivljenica kćerku odvukla ili jako povlačila za ruku.

9. Prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem je tzv. materijalni prekršaj odnosno prekršaj koji u biću djela sadrži i opisanu posljedicu. Djelo se smatra dovršenim kada je nastupila posljedica. Drugim riječima, da bi prekršaj nasilja u obitelji psihičkim nasiljem bio počinjen potrebno je da je ponašanjem počinitelja kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica. Dakle, psihičko nasilje je netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah. Budući da u optužnom prijedlogu nedostaju odlučne činjenice koje predstavljaju biće djela, odnosno nema opisa ponašanja počinitelja kojim je kod žrtve prouzročena povreda dostojanstva ili uznemirenost kao posljedica, dakle opisa netjelesnog nasilja koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a na temelju kojih bi ovaj sud mogao zaključiti da je njezino ponašanje psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost kao posljedicu, to je ovaj sud izmijenio pravnu kvalifikaciju djela sukladno članku 179. stavku 4. Prekršajnog zakona, obzirom da činjenični opis djela prekršaja predstavlja obilježja djela prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

10. U odnosu na djelo prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno prekršaj nasilja u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, koje se okrivljenici stavlja na teret te cijeneći obranu okrivljenice i provedene dokaze, odnosno iskaze saslušanih svjedoka, ovaj sud nije mogao nedvojbeno utvrditi da bi okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret na način opisan u optužnom prijedlogu. Naime, ista u svojoj obrani negira da bi sporne prigode počinila djelo ovog prekršaja, a iz iskaza oba saslušana svjedoka ne proizlazi kako je okrivljenica prema svojoj kćeri primijenila tjelesno nasilje te je odvukla ili jako potezala za ruku, a spisu ne priliježu nikakvi drugi materijalni dokazi na temelju kojih bi sud mogao utvrditi je li sporne prigode došlo do fizičkog nasilja okrivljenice prema mldb. kćeri, to je ovaj sud u sumnji odlučio u korist okrivljenice primjenom načela “in dubio pro reo” te ju je u skladu s odredbom članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe za djelo prekršaja nasilja u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

11. Naime, službene bilješke od 11. ožujka 2022. sastavljene u službenim prostorijama tužitelja, koje su priložene optužnom prijedlogu, nisu zakoniti dokazi koji se sukladno članku 158. stavku 7. i 8. Prekršajnog zakona mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, jer iz njih proizlazi da svjedoci nisu propisno upozoreni o njihovim zakonskim pravima i obvezama, budući da isto nije označeno niti zaokruženo u navedenim bilješkama, niti je sačinjeno u formi zapisnika o ispitivanju svjedoka. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja građana u svojstvu svjedoka (ili okrivljenika), u okviru izvida prekršaja, moglo koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, što u konkretnom slučaju nije učinjeno jer nisu sastavljeni Zapisnici o ispitivanju svjedoka sukladno članku 158. stavku 7. Prekršajnog zakona. Sva ostala saznanja policijskih službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ili na drugi način (kao npr. u ovom predmetu, prilikom razgovora s navedenim osobama), ostaju neformalne obavijesti, koje ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku.

12. Troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju odredbe članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

U Zadru 11. listopada 2024.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Luana Mičić Oljica

Nediljka Dereta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba mogu podnijeti ovlaštene osobe te se ista podnosi pisano putem ovog suda Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, u dva istovjetna primjerka.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. okrivljenici: CG,

2. tužitelju: Policijskoj upravi zadarskoj, Policijskoj postaji Zadar,

3. u spis-ovdje.

PO PRAVOMOĆNOSTI:

1. Centru za socijalnu skrb u Gospiću.