Posl. broj: K-748/2024-50

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marku Benčiću, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Madlene Herak Tauković kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog PŠ, zbog kaznenih djela iz članka 231. stavka 1. i dr. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/11, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 - dalje u tekstu: KZ/11), a povodom optužnice OKDO Zagreb broj KO-DO-479/2024 od 26. ožujka 2024., nakon održane javne rasprave u prisutnosti tužitelja (OKDO Zagreb) Luke Rebca, braniteljice Lane Propadalo Duka, odvjetnice iz Zagreba te okrivljenika PŠ, dana 11. listopada 2024.

p r e s u d i o  j e

okrivljeni PŠ - OIB: [osobni identifikacijski broj], sin UŠ i AŠ, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, elektrostrojarski tehničar, pismen sa završenom SSS, nezaposlen, lošeg imovnog stanja, udovac, bez djece, bez imovine, bez čina i odlikovanja, osuđivan u više navrata, vodi se drugi kazneni postupak,

k r i v  j e

što je:

1) 28. studenog 2023. u 16,10 sati u Zagrebu, Wellerov vrt 1, u cilju neovlaštenog stjecanja tuđih predmeta i sveg novca koji nađe, ušao u vrtić Različak te se uputio do drugog kata i iz ureda koji koristi EŠ, zaposlenica vrtića, uzeo i za sebe zadržao njezin novčanik s dokumentima i novcem, nakon čega je krenuo izlaziti iz ureda, ali ga je imenovana uočila i upitala što radi u njezinoj sobi te mu je svojim tijelom zapriječila prolaz do kliznih vrata ograde koje vode na stube, da bi je tada počeo odgurivati svojim rukama u predjelu ramena kako bi istu pomaknuo s ograde i oslobodio si put, na što je EŠ počela vikati "Policija, zovite policiju", te je tada iz zadnjeg džepa hlača izvadio novčanik kojeg je prethodno otuđio i bacio ga na pod rekavši imenovanoj " Jebi se, nisam ti ništa uzeo, sve ti je unutra ", nakon čega se ona maknula od ograde kako bi uzela novčanik, a što je iskoristio te otvorio klizna vrata ograde i stubama se udaljio prema izlazu,

dakle, zatečen pri počinjenju krađe, pa s ciljem da ukradenu stvar zadrži uporabio silu protiv neke osobe,

2) 20. prosinca 2023. oko 17,30 sati u Zagrebu, Vice Vukova 6, gdje se nalazi trgovački centar Arena, u cilju neovlaštenog stjecanja sveg novca koji nađe, u trgovini XYZ iskoristio odsutnost zaposlenog osoblja te došao do prostora blagajne i pritom otvorio ladicu registar blagajne, iz koje je uzeo i za sebe zadržao novčani iznos od 2.300,00 EUR, u vlasništvu trgovačkog društva Sportina d.o.o.,

dakle, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da ju protupravno prisvoji,

čime je počinio jedno kazneno djelo protiv imovine - razbojničku krađu - opisano i kažnjivo po članku 231. stavku 1. KZ/11 i jedno kazneno djelo protiv imovine - krađu - opisano i kažnjivo po članku 228. stavku 1. KZ/11, sve u vezi s člankom 51. KZ/11,

pa mu se temeljem članka 51. stavka 1. KZ/11 utvrđuju sljedeće kazne zatvora:

- pod točkom 1) za kazneno djelo razbojničke krađe temeljem članka 231. stavka 1. KZ/11 u trajanju od 2 (dvije) godine i 6 (šest) mjeseci te

- pod točkom 2) za kazneno djelo krađe temeljem članka 228. stavka 1. KZ/11 u trajanju od 1 (jedne) godine,

pa mu se temeljem članka 51. stavka 1. i 2. KZ/11

i z r i č e

jedinstvena kazna zatvora u trajanju

od 3 (tri) godine.

Temeljem članak 68. KZ/11 okrivljenom se izriče sigurnosna mjera ''Obveznog psihijatrijskog liječenja'' koja može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

Temeljem članka 54. KZ/11 okrivljenom se u jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u trajanju od 27. prosinca 2023. do 11. listopada 2024.

Temeljem članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljenik se oslobađa od dužnosti snošenja troškova kaznenog postupka te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Uvodno navedenom optužnicom, optuženiku PŠ na teret je stavljeno kazneno djelo razbojničke krađe iz članka 231. stavka 1. KZ/11 te kazneno djelo krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11.

2. Pozvan da se očituje o osnovanosti navedene optužnice, optuženi je izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

3. S obzirom na takvo očitovanje optuženika, sud je u dokaznom postupku, uz suglasnost stranaka, pročitao i razgledao materijalnu dokumentaciju u spisu, i to: izvješće o uhićenju i dovođenju optuženog od 27. prosinca 2023. (list 4 do 6), službenu zabilješku o dojavi iz vrtića „Različak“ (list 8), imovinskopravni zahtjev oštećene DŠ (list 12), zapisnik sa potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta od 29. studenog 2023. te CD-om sa snimkom video nadzora vrtića „Različak“ (list 16 i 17), izvješće I. PP Zagreb broj 511-19-27/3-K-471/2023 od 1. prosinca 2023. sa fotografijama vezano za prethodno navedeni CD vrtića „Različak“ (list 18 do 21), imovinskopravni zahtjev TD „Sportina“ d.o.o. (list 26), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta sa potvrdom od 23. prosinca 2023. i snimkom video nadzora za TD „Sportina“ d.o.o. (na prostoru trgovine „XYZ“) (list 29 do 31), liječničku dokumentaciju za optuženog (list 197 do 211) i rješenje Županijskog suda u Zagrebu vezano za prisilni smještaj okrivljenog u predmetu ovog suda K-15/2022 (list 263 do 265).

4. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08 sud je uz suglasnost stranaka pročitao iskaz oštećene DŠ, dan na raspravi od 5. srpnja 2024. (list 274 te 81 i 82), kao i nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka, dr. Željka Marinića (list 230 do 258 te 273).

5. Sud je na raspravi od 11. listopada 2024. proveo biometrijsko vještačenje po vještaku prof. dr. sc. Miroslavu Bači (list 344 i 345 te 107 do 115).

6. Konačno, sud je pročitao izvod iz kaznene evidencije MUP RH (list 116 do 121) na ime optuženog.

7. U skladu s člankom 417.a stavkom 5. ZKP/08, optuženik je dao iskaz na kraju dokaznog postupka, na raspravi od 11. listopada 2024. Tada je izjavio da nije kriv za terećena mu kaznena djela, da nije bio u dječjem vrtiću „Različak“, niti zna gdje se nalazi. Ističe da ne hoda po trgovinama i trgovačkim centrima. Po njegovom mišljenju cijeli postupak se svodi na njegovo navodno prepoznavanje na snimkama nadzornih kamera. Navedeno prepoznavanje smatra pogrešnim i manjkavim, a što je vidljivo iz samog vještačenja, odnosno postotka s kojim je prepoznat. Višestruko je osuđivan i radio je probleme, ali osnovno je to što je psihički teško bolestan. Majka mu je umrla te živi s ocem koji nije dobrog zdravstvenog stanja. Ističe da ne zna što je točno radio u inkriminirane dane, ali zna da je u tom razdoblju pušten s izdržavanja kazne zatvora i da je cijelo to vrijeme provodio kod kuće s ocem. U odnosu na razbojničku krađu dodaje da je taj dan u jutro bio na sudu u Velikoj Gorici i to s odvjetnicom i ocem. Tog se dana posebno sjeća jer mu je tada određen istražni zatvor u drugom predmetu, kao i jer je dan prije toga gledao utakmicu Dinamo-Hajduk. Navečer je išao s ocem u slastičarnicu. Spreman je odmah podvrgnuti se psihijatrijskom liječenju, koje mu je neophodno potrebno.

8. S obzirom na navedeni iskaz optuženika u kojem u cijelosti poriče da bi se uopće nalazio na mjestima gdje su se odvile inkriminirane mu radnje, odnosno u dječjem vrtiću „Različak“ te u prostoru trgovine „XYZ“ unutar trgovačkog centra „Arena“, u postupku je bilo sporno je li isti počinio kaznena djela za koja se tereti, i to na način i pod okolnostima kako mu je to stavljeno na teret optužnicom.

9. Radi utvrđivanja spornih, odlučnih činjenica, sud je prvenstveno cijenio iskaz oštećene DŠ, nalaz i mišljenje po provedenom psihijatrijskom vještačenju po vještaku dr. Željku Mariniću, nalaz i mišljenje po provedenom biometrijskom vještačenju po vještaku prof. dr. sc. Miroslavu Bači, materijalnu dokumentaciju u spisu, vjerodostojnost koje nije osporena, dovodeći rezultate dokazivanja po izvođenju navedenih dokaza u svezu s citiranim iskazom optuženika.

10. U pročitanom iskazu danom na raspravi od 5. srpnja 2024. oštećena EŠ navela je da ističe istovjetno kao u iskazu danom 24. siječnja 2024. pred OKDO u Zagrebu. U odnosu na kazneno djelo razbojničke krađe dodala je da je shvatila da joj je počinitelj uzeo novčanik tek nakon što ga je bacio na pod i rekao joj da nije ništa uzeo. Do tog trenutka nije znala da joj je nešto otuđio. Ističe da tom prilikom nije zadobila nikakve ozljede, ali je bila jako uzbuđena i pod stresom. Zbog visokog stupnja uzbuđenosti ne zna koliko ju je jako počinitelj odgurivao prema barijeri na koju je bila naslonjena. Ističe da se maknula s tog mjesta jer je vidjela da je počinitelj nešto bacio, za što je kasnije shvatila da je novčanik, a što je počinitelj iskoristio da se udalji. Kolegice koje su gledale navedeni događaj su se skamenile jer je počinitelj rukom posegnuo prema zadnjem dijelu tijela kao da će izvaditi neko oružje, da bi u konačnici izvadio predmetni novčanik, najvjerojatnije odostraga iz hlača, a na sebi je imao i otkopčanu jaknu. Ističe da ju počinitelj nije udario već samo gurao želeći da se makne i da prođe kraj nje.

10.1. Pred OKDO u Zagrebu oštećena EŠ u bitnom je navela da je 28. studenog 2023. bila na svom radnom mjestu te se između 16,00 i 16,30 sati u svom uredu na II. katu pripremala za roditeljski sastanak koji se trebao održati istoga dana u 17,00 sati. U jednom trenutku spustila se u sportsku dvoranu u prizemlju zgrade, gdje se trebao održati roditeljski sastanak, radi pripreme prezentacije. Pri povratku u ured, točnije dolaskom po stubama na II. kat, zatvarajuću drvenu ogradu na vrhu stuba, ugledala je nepoznatog muškarca kako izlazi iz njenog ureda. Taj muškarac nije zaposlenik vrtića, niti roditelj djece koja pohađaju vrtić, a išao je prema njoj. Ona ga je upitala što radi u njenoj sobi, a on joj je odgovorio da je došao po dijete. Znala je da to nije istina, jer u tom dijelu zgrade nije bilo djece, niti joj je taj muškarac bio poznat. Rekla mu je da tu nema djece jer je tu ured, a on joj je rekao da ga pusti te se htio spustiti stubama i izaći iz zgrade. No, ona mu je svojim tijelom naslonjenim na drvenu ogradu prepriječila put vičući „policija, zovite policiju“. Za to joj je vrijeme taj nepoznati muškarac ponavljao da ga pusti, ali ona je bila odlučna zadržati ga s obzirom da je u to doba u vrtiću bilo djece, nije htjela da naudi nekome od njih, niti da se takav događaj ponovi. Dok je počinitelju tijelom priječila put, on ju je rukama odgurivao u predjelu ramena. To je, po njenoj procjeni, trajalo oko minute, sve dok taj muškarac u jednom trenutku nije iz stražnjeg džepa hlača izvadio neki predmet, pri tom joj govoreći „jebi se ti, nisam ti ništa uzeo, sve ti je unutra“. Nije ni razlučila što je to bacio na pod, zbog čega se sagnula da bi podigla tu stvar s poda, pri čemu je shvatila da je u pitanju njen novčanik. Dok je bila sagnuta, nepoznati muškarac je iskoristio njeno udaljavanje od ograde, otvorio ju i stubama se spustio u hodnik. Ona je nastavila vikati da ga se uhvati jer je lopov te da se zove policija. Počinitelj je uspio izaći iz zgrade jer je tada u nju ulazio jedan od roditelja, koji je tom prilikom otvorio ulazna vrata. Ističe da nije zadobila nikakve podljeve niti modrice kritične zgode, a nije bila ni kod liječnika nakon naguravanja od strane nepoznate muške osobe. Isti ju ni u jednom trenutku nije udario šakom, otvorenim dlanom ili na bilo koji drugi način, osim što je bilo već opisanog odgurivanja. Dok je zadržavala nepoznatu mušku osobu, na II. katu je bila odgojiteljica ŠŠ s roditeljem koji je držao dijete u rukama, a koja odgojiteljica je vidjela cijeli događaj, te je na njene riječi da se pozove policija, to i učinila. Dodaje da je s obzirom da je stajala na vrhu stuba na II. katu, vidjela da je na I. katu i u prizemlju bilo još roditelja, kao i spremačica. U odnosu na izgled nepoznatog muškarca ističe da se radi o muškoj osobi, zapuštena izgleda, neobrijana, u dobi od otprilike 50 godina, visine od oko 180 cm, mršavije, odnosno koščatije građe tijela. Isti je imao šiltericu na glavi, dok na licu nije imao drugih pokrivala u smislu maske. Nije imao naočale, a zimska jakna koju je nosio je bila otkopčana. Pri predočenju fotografije izrađene od snimke nadzorne kamere vrtića „Različak“ s lista 18 do 21 spisa, istaknula je da je to ista ona osoba koja joj je toga dana uzela novčanik i gurala ju preko vrata stuba, s tim da je na predmetnim fotografijama jakna počinitelja zakopčana. Pregledom novčanika je utvrdila kako joj ništa ne nedostaje, niti joj je iz ureda nešto otuđeno zbog čega ne potražuje naknadu štete.

11. U nalazu i mišljenju danom na raspravi od 11. listopada 2024., vještak prof. dr. sc. Miroslav Bača istaknuo je istovjetno kao u pisanom nalazu i mišljenju od 26. veljače 2024. gdje je naveo da je uspoređivanjem slike lica optuženog PŠ ekstrahirane sa snimke prvog ispitivanja sa snimkom video nadzora na prostoru trgovine „XYZ“ utvrđena sličnost na razini od 78%. Dobiveni rezultat je takav da se može zaključiti kako se radi o „mogućoj identifikaciji“ na razini od preko 78%, slika lica osobe ekstrahirane sa snimke video nadzora trgovine „XYZ“ odgovara slici lica optuženog PŠ ekstrahiranoj sa snimke prvog ispitivanja.

11.1. Povodom prigovora optuženog o korištenju klasifikacijskih modela za iskazivanje rezultata biometrijskog vještačenja, vještak je na raspravi istaknuo da prilikom izrade biometrijskih nalaza koristi matematički model izračuna podudarnosti karakterističnih točaka slika lica te se tako dobiveni rezultat klasificira u unaprijed definirane klase, pa je stoga krajnji rezultat identičan kao i u bilo kojoj drugoj metodi, tj. daje se popisno. U konkretnom slučaju, za djelo snimljeno video nadzorom na prostoru trgovine „XYZ“, matematičkim modelom je dobivena sličnost od 84%. Ta sličnost je zbog različitih objektivnih čimbenika, primjerice kvalitete video nadzora, položaja kamere, osvjetljenja i ostalog, umanjena za 6%, kako se ne bi išlo na štetu osobe, pa se tako dobiveni rezultat opisno klasificirao u klasu „moguće identifikacije“. U odnosu na prigovor na stručnost vještaka i usporedbu s kolegom P, istaknuo je da je kolega U balističar, koji se iz njemu nepoznatih razloga bavi biometrijom. On je osobno redoviti profesor u trajnom zvanju koji je preko 20 godina vodio fakultetski centar za biometriju, tu istu biometriju uveo u obrazovni proces na Sveučilište u Hrvatskoj, pa subjektivno smatra da ima sve reference na temelju kojih može braniti metodu koju je koristio pri vještačenju i njeno obrazloženje. Dodaje da krajnji rezultat, dakle onaj dobiven umanjenjem zbog potencijalnih smetnji, mora biti veći od 90% da bi se radilo o sigurnoj identifikaciji. Svi postotci ispod 60% se smatraju nedovoljnim za iskazivanje mjere identifikacije, a ako je postotak manji od 40% radi se o procesu „negativne identifikacije“, gdje je rezultat takav da iskazuje da se na predmetnom video nadzoru određena osoba ne nalazi.

12. Isto tako, u izvješću I. PP Zagreb, broj 511-19-27/3-K-471/2023 od 1. prosinca 2023. (list 18 do 21), sastavljenom povodom izvršenog pregleda video nadzora vrtića „Različak“ u Zagrebu, Wellerov vrt 1, a radi se o snimci vanjskih kamera istog vrtića za dan 28. studenog 2023., u vremenu od 16,10 do 16,15 sati, navedeno je da se u vremenu 16,10 sati na snimci uočava kako iz pravca Petrinjske ulice u vrtić „Različak“ pješice dolazi muškarac odjeven u tamnu šilt kapu, jaknu tamnije boje, traperice i tenisice crne boje, za kojeg je nedvojbeno utvrđeno da se radi o PŠ, rođenom **.**.1977., obzirom da je policijskim službenicima poznat iz ranijih postupanja. Isti ulazi u vrtić u 16,11 sati na način da je iskoristio to što je jedan muškarac utipkao šifru u šifrarnik koji se nalazi na samom ulazu, pa iz vrtića izlazi u 16,15 sati.

13. Nadalje, u nalazu i mišljenju po provedenom psihijatrijskom vještačenju od 20. lipnja 2024., vještak dr. Željko Marinić u bitnom je naveo da se u odnosu na optuženog preko 25 godina (od 1997.) bilježe psihičke promjene koje su kroz mnogobrojna bolnička liječenja dijagnosticirane kao shizofrena psihoza paranoidne forme, a hospitalizacije su bile vezane uz pogoršanja njegovog psihičkog stanja. Kod optuženika je prisutno dugogodišnje uzimanje droge zbog čega se razvio sindrom politoksikomanske ovisnosti s dominacijom opijata. Navedeno je dovelo do cijelog niza osobnih, obiteljskih i širih socijalnih poteškoća, zbog čega je optuženi godinama u metadonskom supstitucijskom programu (Heptaton), koji mu je ranije bio ordiniran u visokim dozama. Dugogodišnje konzumiranje različitih psihoaktivnih tvari dovelo je do oštećenja središnjeg živčanog sustava, tako da su sada kod optuženika prisutne i promjene iz kruga početnog psihoorganskog sindroma. Ako sud optuženiku dokaže učin inkriminiranih mu kaznenih djela, vještak je mišljenja, s obzirom na optuženikov način i stil življenja, strukturu ličnosti i intelektualne mogućnosti, psihičke poteškoće vezane uz shizofrenu bolest, kao i smetnje iz kruga početnog psihoorganskog sindroma, uzimanje supstitucijske terapije i ponovni recidiv drogom, dinamiku življenja i situacijske uvjete u kojima se nalazio, te socijalnu komunikaciju, da je sve to svakako utjecalo na njegovo ponašanje i odlučivanje, tako da je njegova mogućnost upravljanja svojim postupcima, kao i vladanja svojom voljom bila smanjena, i to bitno. Obzirom da se radi o višegodišnjem duševnom bolesniku koji je u potrebi psihijatrijske skrbi i kontrole, mišljenja je da mu je potrebno izreći sigurnosnu mjeru psihijatrijskog liječenja, kao i liječenja od droge. Ako optuženik ne bi bio uključen u predloženi program liječenja postoji značajna opasnost od ponavljanja kaznenih djela, pa i težeg stupnja. Njegov psihički status je sada uglavnom kompenziran, tako da je on u mogućnosti sudjelovati u sudskom postupku, odgovarati na pitanja suda i ostalih sudionika u raspravi, te davati upute svom branitelju. Dakle, optuženik je raspravno sposoban.

U odnosu na kazneno djelo razbojničke krađe pod točkom 1.) izreke

14. Na temelju izvedenih dokaza, poglavito iskaza oštećene DŠ, CD-a sa snimkom video nadzora dječjeg vrtića „Različak“ i izvješća I. PP Zagreb, a u odnosu na kazneno djelo razbojničke krađe iz članka 231. stavka 1. KZ/11, činjenično i pravno određeno pod točkom 1.) izreke ove presude, sud je utvrdio da ga je optuženi PŠ počinio upravo na izrekom opisani način.

15. Naime, iz iskaza oštećene DŠ proizlazi da je njoj nepoznati muškarac 28. studenog 2023., između 16,00 i 16,30 sati, izašao iz njenog ureda na II. katu vrtića „Različak“, u kojem je zaposlena. Isti je na glavi imao šiltericu, nosio je raskopčanu jaknu, visok je oko 180 cm, koščatije je građe te je u dobi od oko 50 godina. S druge strane, iz citiranog izvješća I. PP Zagreb izrađenog po pregledu video nadzora koji snima ulazak u vrtić „Različak“, i to u inkriminiranom vremenu, odnosno od 16,10 do 16,15 sati dana 28. studenog 2023., proizlazi da je u prostor vrtića ušla muška osoba koja odgovara opisu optuženog, a za koju je u izvješću navedeno da se nedvojbeno radi o PŠ, s obzirom da je poznat policijskim službenicima iz ranijih postupanja.

16. Nadalje, iz iskaza oštećene sud je utvrdio da je optuženi po izlasku iz njenog ureda nastojao izaći iz zgrade vrtića, u čemu ga je svojim tijelom spriječila upravo oštećena, na način da se postavila između njega i drvene ograde, koja se nalazila na vrhu stepeništa na II. katu zgrade. S obzirom da mu je oštećena prepriječila put ka izlasku iz zgrade, optuženi ju je fizičkom silom, odnosno odguravanjem u predjelu ramena na drvenu ogradu na vrhu stepeništa, nastojao odmaknuti kako bi mogao proći, u čemu nije uspio s obzirom da je oštećena pružila snažan otpor nastojeći zaštiti djecu koja su u to doba bila u vrtiću. Da je optuženi navedenim fizičkim nasrtajem na oštećenu nastojao zadržati prethodno otuđeni novčanik, oštećena je postala svjesna tek kad ga je odbacio uz riječi „jebi se ti, nisam ti ništa uzeo, sve ti je unutra“, odnosno nakon što se sagnula da pokupi tada njoj nepoznatu odbačenu stvar s poda, za koju je utvrdila da je njen novčanik. Optuženik je saginjanje oštećene iskoristio kako bi pobjegao, odnosno otvorio drvena vrata, spustio se stubištem i izišao kroz ulazna vrata vrtića.

17. Ovakav iskaz oštećene DŠ sud je prihvatio kao vjerodostojan dokaz za utvrđivanje odlučnih činjenica u ovom postupku s obzirom na njegovu logičnost, detaljnost, ali i međusobnu suglasnost iskaza koje je oštećena dala pred OKDO u Zagrebu i pred ovim sudom. Naime, oštećena je u oba navrata decidirano navela da ju njoj nepoznati počinitelj nije udario šakom, niti otvorenim dlanom, odnosno da ju nije fizički napao na bilo koji drugi način, osim da ju je odgurivao u predjelu ramena. Štoviše, po predočenju fotografija izuzetih sa snimke video nadzora vrtića „Različak“, oštećena je sa sto postotnom sigurnošću prepoznala osobu koja joj je kritične zgode otuđila novčanik i potom ju odgurivala na prethodno opisani način, uz navod distinkcije da na predočenim fotografijama počinitelj ima raskopčanu jaknu. Konačno, a kako je već rečeno, navedena osoba je prema citiranom izvješću I. PP Zagreb prepoznata od strane policijskih službenika upravo kao optuženi PŠ, s obzirom da su i ranije postupali prema njemu kao prema osumnjičeniku u drugim predmetima.

18. Shodno, obrana optuženog u kojoj navodi da ne zna gdje se nalazi dječji vrtić „Različak“, da nikada nije bio u zgradi vrtića, sudu se ukazuje nevjerodostojnom te usmjerenom na izbjegavanje kaznene odgovornosti za počinjeno kazneno djelo. Štoviše, optuženik je naveo da ne zna što je točno radio u inkriminirani dan, ali, s druge strane, da je siguran da je tog 28. studenog 2023. u jutro bio na sudu u Velikoj Gorici s odvjetnicom i ocem, a da je navečer bio u slastičarnici s ocem. Dakle, radi se o dvije kontradiktorne tvrdnje optuženika. Ipak, tvrdnja optuženog da je tog 28. studenog 2023. ujutro bio na sudu u Velikoj Gorici, a da je navečer bio u slastičarnici ne daje mu alibi, s obzirom da je kazneno djelo razbojničke krađe prema navedenim izuzetim snimkama video nadzora, kao i iskazu oštećene DŠ, počinjeno oko 16,10 sati. Shodno, sud je mišljenja kako iskaz optuženog u dijelu u kojem poriče počinjenje kaznenog djela razbojničke krađe nije istinit, pa ga u tom dijelu niti ne prihvaća kao vjerodostojan dokaz u ovom kaznenom postupku.

19. Ipak, optuženi je u svom iskazu naveo i to da je ranije radio probleme, s tim da je razlog toga u njegovoj psihičkoj bolesti. Navedenu tvrdnju potvrđuje nalaz i mišljenja po provedenom psihijatrijskom vještačenju, koji nalaz i mišljenje sud prihvaća s obzirom na izradu u skladu s pravilima znanosti i vještine, kao i logičnost, iscrpnost te suglasnost s medicinskom dokumentacijom na ime optuženika. Naime, iz rezultata vještačenja proizlazi da je optuženi u inkriminirano vrijeme poglavito zbog psihičkih poteškoća, odnosno dijagnosticirane shizofrenije, zatim smetnji iz kruga početnog psihoorganskog sindroma, uzimanja supstitucijske terapije i recidiva drogom, bio smanjenih mogućnosti upravljanja svojim postupcima i vladanja svojom voljom, i to bitno. Dakle, optuženi je u inkriminirano vrijeme bio bitno smanjeno ubrojiv.

20. Slijedom svega ranije navedeno, sud je nedvojbeno utvrdio da su se u inkriminiranom ponašanju optuženika, opisanom u točki 1.) izreke, ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela razbojničke krađe iz članka 231. stavka 1. KZ/11, odnosno da je isti u cilju stjecanja tuđih predmeta i novca koji nađe ušao u dječji vrtić „Različak“ te iz ureda oštećene uzeo njen novčanik u kojem su se nalazile njene osobne isprave i novac, nakon čega nailazi na istu, dakle, zatečen je u počinjenju krađe, pa da bi ukradeno zadržao koristi sili protiv druge osobe, odnosno oštećene, na način da ju odguruje rukama u predjelu ramena kako bi istu pomaknuo i oslobodio si put, na što je oštećena počela vikati „Policija, zovite policiju“, da bi optuženi iz zadnjeg džepa hlača izvadio novčanik oštećene koji je prethodno otuđio i bacio ga na pod rekavši joj "Jebi se, nisam ti ništa uzeo, sve ti je unutra", nakon čega se oštećena maknula od ograde kako bi uzela novčanik, a što je optuženi iskoristio i pobjegao. Bez obzira na činjenicu da je optuženi odbacio otuđeni novčanik u kojem su se nalazile osobne isprave i novac oštećene, samo kazneno djelo razbojničke krađe je bilo dovršeno u trenutku kada je optuženi, a s obzirom da je zatečen u počinjenju krađe, koristio silu protiv oštećene u namjeri da zadrži prethodno otuđeni novčanik. Dakle, bez obzira što je optuženi odustao od daljnje upotrebe sile i odbacio otuđeni novčanik radi se o dovršenom kaznenom djelu razbojničke krađe. Kako je ranije navedeno, optuženi je predmetno kazneno djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, s tim da je postupao s izravnom namjerom, odnosno bio je svjestan svih obilježja kaznenog djela i htio je njihovo ostvarenje, bio je svjestan protupravnosti svog postupanja, a za isto ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

21. Shodno, sud je optuženika proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela razbojničke krađe iz članka 231. stavka 1. KZ/11, na način i pod okolnostima iz točke 1.) izreke ove presude.

U odnosu na kazneno djelo krađe pod točkom 2.) izreke

22. U odnosu na kazneno djelo krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11, činjenično i pravno određeno u točki 2.) izreke, sud je na temelju izvedenih dokaza, posebice provedenog biometrijskog vještačenja, nedvojbeno utvrdio da ga je počinio upravo optuženi PŠ.

23. Naime, iz nalaza i mišljenja po provedenom biometrijskom vještačenju po vještaku prof. dr. sc. Miroslavu Bači proizlazi da je usporedbom slike lica optuženog PŠ ekstrahirane sa snimke prvog ispitivanja sa snimkom video nadzora na području trgovine „XYZ“ utvrđena sličnost na razini od 78%. Dakle, radi se o kategoriji „moguće identifikacije“, i to na razini od preko 78%. Štoviše, iz vještačenja proizlazi da je pomoću korištenog matematičkog modela dobivena sličnost od 84% između lica PŠ i osobe snimljene video nadzorom trgovine „XYZ“, ali da se ista morala umanjiti za 6% radi određenih objektivnih čimbenika, a kako se ne bi išlo na štetu određene osobe. Prema mišljenju ovog suda navedeno vještačenje je izrađeno u skladu s pravilima znanosti i struke, savjesno, i to po vještaku koji je svojim dugogodišnjim radom na području biometrije zasigurno kvalificiran. Zbog navedenog se ne ukazuje osnovanim prigovor optuženika na manjkavu stručnost vještaka prof. dr. sc. Miroslava Bače, a onda niti na korišteni klasifikacijski model za iskazivanje rezultata biometrijskog vještačenja. Shodno, sud je nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Miroslava Bače prihvatio kao vjerodostojan dokaz za utvrđivanje odlučnih činjenica u ovom kaznenom postupku.

23.1. S obzirom na navedeno, sudu se obrana optuženog u kojoj navodi da ne ide po trgovinama i trgovačkim centrima, kao i prigovor da se cijeli postupak svodi na manjkave rezultate biometrijskog vještačenja, ukazuju usmjerenima na izbjegavanje ili barem umanjenje kaznene odgovornosti za počinjeno kazneno djelo krađe. Naime, prema mišljenju ovog suda, vještak prof. dr. sc. Miroslav Bača je u nalazu i mišljenju danom na raspravi uspješno otklonio sve prigovore optuženika. Isto tako, iz navedenog vještačenja, sud je zaključio da se postotak identifikacije optuženog na navedenoj snimci nadzorne kamere trgovine „XYZ“ nalazi na gornjem dijelu spektra biometrijske identifikacije. Naime, iz vještačenja proizlazi da u slučaju sličnosti manje od 60% nema mogućnosti identifikacije, dok se u slučajevima preko 90% radi o sigurnoj identifikaciji. Kako je u konkretnom slučaju optuženi identificiran sa više od 78%, odnosno da se prema klasifikaciji rezultata biometrijskog vještačenja radi o „mogućoj identifikaciji“, sud je utvrdio da se upravo optuženi nalazi na navedenoj snimci video nadzora u inkriminirano vrijeme.

24. Reproduciranjem snimke video nadzora na području trgovine „XYZ“ u inkriminirano vrijeme, na kojoj snimci se, kako je već utvrđeno, nalazi optuženi PŠ, utvrđeno je da je isti počinio inkriminirano mu kazneno djelo krađe, upravo na način opisan točkom 2.) optužnice, a onda i izreke ove presude. Dakle, iskoristio je odsutnost zaposlenog osoblja, došao do blagajne, otvorio ladicu registra blagajne te uzeo i zadržao određenu količinu novca, koja pripada trgovačkom društvu „Sportina“ d.o.o., prema čijem imovinskopravnom zahtjevu proizlazi da se radi o iznosu od 2.300,00 eura.

25. Dakle, kako je provedenim biometrijskim vještačenjem sa preko 78% utvrđena moguća identifikacija upravo optuženog PŠ na snimci video nadzora trgovine „XYZ“ u inkriminirano vrijeme, to je sud utvrdio da su se u inkriminiranom ponašanju optuženika, opisanom u točki 2.) izreke, ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11, odnosno da je tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da ju protupravno prisvoji, i to na način da je 20. prosinca 2023., oko 17,30 sati u Zagrebu, Vice Vukova 6, u trgovini „XYZ“ u sklopu trgovačkog centra „Arena“, u cilju neovlaštenog stjecanja sveg novca koji nađe, iskoristio odsutnost zaposlenog osoblja, došao do blagajne i otvorio ladicu registra blagajne, iz koje je uzeo i za sebe zadržao novčani iznos od 2.300,00 EUR, i to u vlasništvu trgovačkog društva „Sportina“ d.o.o. Kako je iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Željka Marinića već ranije utvrđeno da su optuženikove mogućnosti vladanja svojim postupcima i svojom voljom u inkriminirano vrijeme bile bitno smanje, to je sud utvrdio da je isti i predmetno kazneno djelo krađe počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti. Isto tako, optuženi je postupao s izravnom namjerom, odnosno bio je svjestan svih obilježja kaznenog djela i htio je njihovo ostvarenje, bio je svjestan protupravnosti svoje radnje, za koju ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.

26. S obzirom na ranije navedeno, sud je optuženog PŠ proglasio krivim za počinjenje kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11, a kako je to određeno točkom 2.) izreke ove presude.

27. Kazneno djelo razbojničke krađe iz točke 1.) izreke i kazneno djelo krađe iz točke 2.) izreke optuženi je sukladno članku 51. KZ/11 počinio u realnom stjecaju, odnosno s dvije odvojene radnje počinio je dva navedena kaznena djela.

U odnosu na kaznenopravne sankcije

28. Na temelju članka 51. KZ/11 sud je optuženiku najprije utvrdio pojedinačne kazne za svako kazneno djelo, i to primjenom članka 47. KZ/11, prvenstveno cijeneći stupanj krivnje i svrhu kažnjavanja, kao i okolnosti koje utječu na to da kazna po vrsti i mjeri bude blaža ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), da bi optuženiku prema tako utvrđenim pojedinačnim kaznama, polazeći od ocjene počiniteljeve ličnosti i kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, izrekao jedinstvenu kaznu.

28.1. U odnosu na kazneno djelo razbojničke krađe, činjenično i pravno određeno u točki 1.) izreke ove presude, sud je optuženom olakotnim cijenio da ga je počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti. Dakle, optuženi je u inkriminirano vrijeme bio smanjenih sposobnosti shvaćanja vlastitog postupanja i vladanja svojom voljom, i to zbog duševnih smetnji u vidu dijagnosticirane shizofrenije, kao i pogoršanog zdravstvenog stanja zbog dugogodišnje konzumacije droge. S druge strane, u odnosu na prijašnji život optuženika, otegotno je cijenjena njegova prijašnja kaznena osuđivanost. Naime, optuženi se, počevši od 1998. pa sve do danas, pojavljuje kao počinitelj istih ili istovrsnih kaznenih djela, posebice krađe, razbojništva, teške krađe i razbojničke krađe, uz osude radi kaznenog djela zlouporabe opojnih droga, za koja kaznena djela su mu izricane kako uvjetne, tako i bezuvjetne kazne zatvora, sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti. Dakle, može se reći da se radi o stilu života optuženika, koji osnovna sredstva za život pribavlja činjenjem navedenih kaznenih djela, te na kojeg izrečene kaznenopravne sankcije nisu utjecale da se ne pojavljuje kao specijalni povratnik. Štoviše, optuženi je kazneno djelo razbojničke krađe počinio s izravnom namjerom kao najtežim oblikom krivnje, što mu je također cijenjeno kao otegotna okolnost. S obzirom na navedeno, sud je optuženiku za počinjeno kazneno djelo razbojničke krađe, na temelju članka 231. stavka 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci.

28.2. Jednako kao i u odnosu na kazneno djelo razbojničke krađe, sud je optuženiku u odnosu na kazneno djelo krađe, činjenično i pravno određeno u točki 2.) izreke ove presude, olakotnim cijenio njegovu bitno smanjenu ubrojivost u inkriminirao vrijeme, a otegotnom njegovu višekratnu kaznenu osuđivanost za ista i istovrsna kaznena djela, kao i da je kazneno djelo počinio s izravnom namjerom kao najtežim oblikom krivnje. Kako bi se u odnosu na ovo kazneno djelo ostvarila svrha kažnjavanja, sud je optuženiku za isto, na temelju članka 228. stavka 1. KZ/11, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

28.3. S obzirom na ovako utvrđene pojedinačne kazne, sud je optuženiku na temelju članka 51. KZ/11, odnosno ocjene njegove ličnosti te kaznenih djela u njihovoj ukupnosti izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine.

29. Prema mišljenju ovog suda, samo se tako izrečenom bezuvjetnom jedinstvenom kaznom zatvora u trajanju od tri godine može ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, odnosno izraziti društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na optuženika i sve druge da ne čine kaznena djela (generalna i specijalna prevencija) te omogućiti optuženiku ponovno uključivanje u društvo.

30. S obzirom da iz nalaza i mišljenja po provedenom psihijatrijskom vještačenju proizlazi da je optuženik inkriminirana mu kaznena djela počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti i to pod utjecajem duševne smetnje u vidu dijagnosticirane shizofrenije, a zbog koje bi duševne smetnje u budućnosti mogao počiniti teže kazneno djelo, te da je optužen i osuđen za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od jedne godine ili teža kazna, sud mu je na temelju članka 68. izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, koja temeljem istog članka može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

31. Budući da je optuženik za vrijeme ovog kaznenog postupka proveo vrijeme u istražnom zatvoru, i to od 27. prosinca 2023. do 11. listopada 2024., sud mu je isto, na temelju članka 54. KZ/11, uračunao u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora.

32. Na koncu, s obzirom da je optuženi PŠ lošeg imovnog stanja, nezaposlen i bez imovine, sud ga je na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 oslobodio dužnosti snošenja troškova ovog kaznenog postupka, pa isti padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu 11. listopada 2024.

Zapisničar:

Sudac:

Madlena Herak Tauković

Marko Benčić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude temeljem članka 538. stavak 1. ZKP/08 nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u četiri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. OKDO Zagreb na broj K-DO-479/2024 - web servisom

2. Braniteljica odvj. Lana Propadalo Duka - e-komunikacijom

3. Okrivljeni PŠ - putem psihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot