REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: K-2489/2021-62
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sutkinje tog suda Bernarde Šuman, kao predsjednice vijeća te Karmen Hengster Movrić i Vlaste Kelvišer kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Anić, u kaznenom predmetu protiv II. okrivljenog PT i III. okrivljenog VG Komunalac d.o.o., zbog kaznenih djela iz članka 224. stavak 2., 3. i 7. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., - dalje u tekstu: KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici poslovni broj K-Do 570/16 KPO-DO-24/16, K- DO-3645/17 od 18. travnja 2017. godine, sada se predmet vodi pred Općinskim kaznenim državnim odvjetništvom u Zagrebu pod brojem K-DO-2880/17, KP-DO- 210/17, s izmjenama od 6. veljače 2020. i 1. listopada 2020. godine, nakon održane javne rasprave održane 10. listopada 2024. u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu Marije Jakobović Adžaga, II. okrivljenika PT uz branitelja BT, odvjetnika iz [adresa] te predstavnika III. okrivljenika VG Komunalac d.o.o. HT, uz branitelje Selima Šabanovića i Matiju Zorića, odvjetnike iz Zagreba, dana 14. listopada 2024. objavio je, a dana 10. listopada 2024.,
p r e s u d i o j e
I
II. okrivljeni PT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin P i B rođene H, rođen **.**.1959. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljana RH, dipl. ing. građevine, umirovljenik s mjesečnim primanjima od 500,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, pismen, sa završenim VSS građevinski fakultet, bez imovine, bez čina i odlikovanja, neosuđivanog, nalazi se na slobodi,
i
III. okrivljeni VG Komunalac d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 09228704508, matični broj: [matični broj], neosuđivanog, zastupanog po predstavniku HT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina RH,
k r i v i s u
što su
II okrivljeni PT
2.dana 13./14. prosinca 2015. u vremenu od 07,00 do 05,55 sati u Velikoj Gorici, kao voditelj gradilišta u Poslovnoj jedinici građenje trgovačkog društva VG Komunalac d.o.o. iz Velike Gorice koje je zaduženo za provođenje zimske službe odnosno za osiguravanje mogućnosti odvijanja prometa cestama uz najveću mogućnost sigurnosti sudionika u prometu, obnašajući dužnost dežurnog operativnog voditelja velike zimske službe u Stožeru zimske službe te time zadužen da u slučaju potrebe može hitno intervenirati na objektima na kojima bi se mogla pojaviti poledica, olako držeći da neće ugroziti sigurnost sudionika u prometu, protivno članku 6 stavak 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama i članka 36 stavak 1 Pravilnika o održavanju cesta, iako je znao da prognoza Državnog hidrometeorološkog zavoda za 13./14. prosinca 2015. upućuje na mogućnost jutarnje poledice na istaknutim dijelovima kolnika, propustio naložiti preventivno posipavanje kolnika Ulice Slavka Kolara na nadvožnjaku iznad autoceste A 11, što je dana 14. prosinca 2015. u jutarnjim satima dovelo do nastanka poledice na navedenom kolniku, uslijed koje poledice je oko 05,55 sati došlo do sudara opisanog pod točkom 1) kojom prilikom su ČT i NT uslijed zadobivenih višestrukih ozljeda na mjestu preminuli, a AT zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život, dok je OT DT zadobio tjelesne ozljede,
- dakle, iz nehaja, na opisan način ugrozio promet i time izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt više osoba,
III okrivljeno trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o.
3. kaznenim djelom činjenično i pravno opisanim pod točkom 2) koje je počinio II okrivljenik PT kao odgovorna osoba trgovačkog društva VG Komunalac d.o.o. na opisan način ugrozilo promet i time izazvalo opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt više osoba,
- čime je II okrivljenik PT djelom pod toč. 2) počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – ugrožavanjem prometa opasnom radnjom ili sredstvom - opisano u članku 224. stavak 2., 3. i 7. KZ/11, a kažnjivo po članku 224. stavak 7. KZ/11, a III okrivljeno trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o. povredom dužnosti na način opisan pod toč. 3) odgovorno je za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – ugrožavanjem prometa opasnom radnjom ili sredstvom - opisano u članku 224. stavak 2., 3. i 7. Kaznenog zakona u svezi članka 3. stavak 1. i 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a kažnjivo po članku 224. stavak 7. Kaznenog zakona u svezi članka 10. stavak 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela II Te se II okrivljeni PT na temelju članka 224. stavka 7. KZ/11
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE
III Te mu se na temelju čl. 56 KZ/11
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
kojom se izrečena kazna zatvora neće se izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 3 (tri) godine od dana pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo. IV Na temelju članka 224. stavak 7. KZ/11 u svezi članka 10. stavak 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela III okrivljenom trgovačkom društvu VG Komunalac d.o.o.
izriče se
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 15.000,00 (PETNAEST TISUĆA) EURA
V Te je na temelju članka 42. stavak 6. KZ/11 III okrivljena pravna osoba dužna izrečenu novčanu kaznu platiti u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ove presude.
VI Na temelju članka 43. stavka 1. KZ/11 i članka 10a Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, ukoliko pravna osoba u cijelosti ili djelomično ne plati novčanu kaznu u navedenom roku, kazna će biti prisilno naplaćena putem ovlaštene institucije.
VII Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 II i III okrivljenik solidarno se obvezuju na plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) eura koje troškove su dužni platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici optužilo je uvodno označenom optužnicom I. okrivljenika ĆT za počinjenje kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavka 1., 2. i 6. KZ/11 na način kako je to opisano pod točkom 1., a II. okrivljenika za učin kaznenog djela ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom opisano po članku 224. stavku 2., 3. i 7. KZ/11, a kažnjivo po članku 224. stavak 7. KZ/11, na način opisan pod točkom 2., a III okrivljenu pravnu osobu trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o. povredom dužnosti na način opisan pod točkom 3. da je odgovorno za kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom opisano u članku 224. stavak 2., 3. i 7. KZ/11 u svezi članka 3. stavak 1. i 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
2. Općinski kazneni sud u Zagrebu, dana 5. veljače 2021. donio je presudu poslovni broj K-1231/17, kojom je I. okrivljeni ĆT proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 1., 2. i 6. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 6. KZ/11, dok su II. okrivljeni RT i III. okrivljeno trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o. oslobođeni optužbe da bi II okrivljenik PT počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – ugrožavanjem prometa opasnom radnjom ili sredstvom - opisano u članku 224. stavak 2., 3. i 7. KZ/11, a kažnjivo po članku 224. stavak 7. KZ/11, a III okrivljeno trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o. povredom dužnosti na način opisan pod toč. 3) odgovorno je za kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – ugrožavanjem prometa opasnom radnjom ili sredstvom - opisano u članku 224. stavak 2., 3. i 7. Kaznenog zakona u svezi članka 3. stavak 1. i 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a kažnjivo po članku 224. stavak 7. Kaznenog zakona u svezi članka 10. stavak 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
3. Presudom Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Kž-366/2021 od 28. rujna 2021. potvrđena je prvostupanjska presuda u odnosu na I. okrivljenika VT te ukinuta u odnosu na II. okrivljenog PT i III. okrivljeno trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o. i predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. U ponovljenom postupku pozvani da se očituju o osnovanosti optužnice II. okrivljeni PT je porekao počinjenje kaznenog djela stavljenog mu na teret, a predstavnik III. okrivljenika HT je naveo da smatra da ne postoji odgovornost III. okrivljene pravne osobe trgovačkog društva VG Komunalac d.o.o.za kazneno djelo stavljeno joj na teret.
5. Tijekom dokaznog postupka pročitano je izvješće I postaje prometne policije Zagreb od 30. prosinca 2015. (listovi 8-10 spisa), skica mjesta događaja (list 11 spisa), fotografski elaborat (listovi 12-68 spisa), bolnička prijava na ime NN ženske osobe (AT) i ĆT (listovi 69-70 spisa), analiza alkohola u krvi i mokraći, uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti za OT (listovi 79-80 spisa), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od ĐT (listovi 83-85 spisa), izvedbeni program rada Velike zimske službe za razdoblje od 15. studeni 2015. – 15. travnja 2016. (listovi 87-114 spisa), izvedbeni program rada Male zimske službe za razdoblje od 15. studenoga 2015. do 15. ožujka 2016. (listovi 115-127 spisa), raspored grupa zadataka zimske službe 2015/2016. (15.studeni 2015. -15. travnja 2016.) – (listovi 128-129 spisa), dežurstvo vozača i strojara u studenom i prosincu 2015. (listovi 130-137 spisa), GPS za motorno vozilo [registarska oznaka] za dan 14. prosinca 2015. obilazak dežurnog voditelja Male zimske službe – rad motora, snimka Google maps (listovi 138-141 spisa), GPS za motorno vozilo [registarska oznaka] za dan 14. prosinca 2015. obilazak dežurnog voditelja Velike zimske službe – rad motora, snimka Google maps (listovi 142-145 spisa), ugovor o redovnom održavanju nerazvrstanih cesta i javno-prometnih površina na području grada [adresa] za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. (listovi 146-148 spisa), dodatak ugovoru od 7. prosinca 2015. (list 158 spisa), sistematizacija radnih mjesta VG Komunalca d.o.o. (listovi 168- 181 spisa), ugovor o radu broj 100 od 30. studenog 2011. za radnika ŠT (listovi 182-184 spisa), ugovor o radu broj 200 od 29. svibnja 2015. za radnika II okr. PT (listovi 185-187 spisa), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta – osobnog automobila Ford Focus 1.6 registarskih oznaka [registarska oznaka] od OT (listovi 188-189 spisa), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta – osobnog automobila marke Nissan Navara double cab 2.5 DCL, registarske oznake [registarska oznaka] od I okr. ĆT (listovi 190-191 spisa), zapisnik i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta –osobnog automobila marke Citroen Saxo, registarske oznake [registarska oznaka] od strane FT (brata pok. ČT) (listovi 192-193 spisa), obavijest Državnog hidrometeorološkog zavoda RH za dan 13. prosinca 2015. (list 194 spisa), redovna obavijest Županijskih cesta zagrebačke županije d.o.o. na dan 13. prosinca 2015. (listovi 195-196 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju registarskih pločica [registarska oznaka] od strane I okr. ĆT (list 197 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju registarskih pločica broj [registarska oznaka] od LT (list198 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju registarskih pločica broj [registarska oznaka] od strane OT (list 199 spisa), zapisnik povodom obdukcije pok. NT (listovi 213-217 spisa), zapisnik o očevidu povodom prometne nesreće koaj se dogodila u [adresa], nadvožnjak iznad AC A11 14. prosinca 2015. u 5,50 (listovi 230-237 spisa), ovjerena kopija dnevnika zimske službe VG Komunalac d.o.o. za dan 13./14. prosinca 2015. (listovi 267-269 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještačenja od strane Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (listovi 271-285 spisa), zapisnik povodom obdukcije ČT (listovi 288-295 spisa), odluka o imenovanju predstavnika VG Komunalca d.o.o. (list 311 spisa), meteorološki podaci u razdoblju od 13. prosinca 2015. u 23,00 do 14. prosinca 2015. u 07,00 sati Državnog hidrometeorološkog zavoda (listovi 315-316 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pokojne NT (listovi 333-335 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog ČT (listovi 336-337 spisa), medicinska dokumentacija za oštećenu AT (listovi 365-373 spisa), nalazi i mišljenje kombiniranog prometno-tehničkog vještačenja (po vještaku Dragi Županiću) (listovi 429-439 spisa) i sudsko-medicinskog vještačenja (po vještaku Vedrani Petrovečki) - (listovi 441-448 spisa), fotografski elaborat PP Velika Gorica (listovi 513-515 spisa), izvješće o tehničkoj intervenciji Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica (list 517 spisa), obavijest o smrti za svjedoka ZT (list 713-714 spisa), dopis županiskih cesta zagrebačke županije od 24.10.2019. (list 887 spisa), uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka oštećenih TT, UT, AT, te svjedoka GT, ŽT, MT, ET, ST, CT, KT, IT, JT, PN, BN, HN, ČN, DT, NN, AN, ON, DN, ĆN, RN, VN, ĐN, ŠN, ŠT, na temelju članka 431. stavka 1. točke 2. ZKP/08 pročitan je iskaz svjedoka ZT, uz suglasnost stranaka pročitani su nalazi i mišljenja vještaka meteorologa Dragoslava Dragojlovića, prometnog vještaka Berislava Bašića, prometnog vještaka Drage Županića, sudsko medicinskog vještaka Vedrane Petrovečki te prometnog vještaka Zvonka Ivašića. Svjedok ŠN je i dodatno saslušan. Pročitan je Plan zimske službe za razdoblje 2015/16 godine koji je donesen sukladno Pravilniku o održavanju cesta (članak 33-41). Na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja II i III okrivljenika, pročitani su izvaci iz kaznene evidencije za II i III okrivljene, te su na kraju dokaznog postupka ispitani II okrivljenik FN, te predstavnik II okrivljene pravne osobe VG Komunalac d.o.o.
6. U svojoj obrani iznijetoj na kraju dokaznog postupka II. okrivljeni PT je naveo kako ostaje u cijelosti kod obrane kao na raspravi od 1. listopada 2020. (list 910-912 spisa) i s rasprave od 2. veljače 2021. i nema nešto posebno za dodati. Napomenuo je da mu i dalje ostaje neugodan osjećaj zbog svega što se dogodilo te istaknuo kako dežurni operativni voditelj nema ovlasti mijenjati stupanj pripravnosti kojeg donosi stožer koji se sastajao u tri tijela uprave. Budući da nije bilo vremenskih promjena niti novih momenata nije bilo temelja za upućivanje drugog stupnja kojeg utječu vremenske prilike padaline, vlažnost zraka i temperatura zraka.
6.1. II. okrivljeni PT je u svojoj obrani tijekom postupka naveo da mu je iskreno žao što je bio sudionik ove tragedije, koja je prije svega obiteljska tragedija za obitelji svih unesrećenih. Ovaj posao radi od 1996., time da je do 2004. radio u Samoboru na sličnim poslovima, a od 2004. pa do ove nesreće radi u [adresa]. Dakle, ima dosta veliko iskustvo i zna da se radi o poslu koji sa sobom nosi ovakve rizike, nikad se ne može predvidjeti sve mogućnosti i varijante, a dokaz tome je i ovo što se dogodilo. Od ove tragedije ništa u njegovom životu nije isto. Više puta je razmišljao da li je sve poduzeo što je trebao i da li je išta mogao predvidjeti. Pojasnio je da dežurni operativni voditelj zimske službe provodi mjere koje mu je naložio Stožer zimske službe, a koji definira i stupnjeve pripravnosti. Cijeli tjedan prije sporne nesreće pa i za taj dan bio je definiran prvi stupanj pripravnosti, koji je značio obvezu dežurnog operativnog voditelja da nadzire i kontrolira stanje prometnica, te utvrđuje da li je došlo do bilo kakve promjene u smislu oborina ili oscilacija temperature. Što se tiče prvog stupnja pripravnosti ono znači da se ne očekuju nikakve padaline niti poledica, te sukladno uputi Stožera dežurni operativni voditelj, vrši nadzor prometnica te prati vremenske prognoze. Za taj dan hidrometeorološka prognoza bila je A3, što znači malu vjerojatnost za pojavu poledice i nisu prognozirane bilo kakve padaline. U takvoj situaciji prvi stupanj pripravnosti koji je bio naložen od strane Stožera nije se mogao mijenjati u drugi stupanj pripravnosti, jer za to nije bilo potrebe. Naime, iako je naložen prvi stupanj pripravnosti, u slučaju da se utvrdi neka promjena u vidu oscilacije temperature ili padalina, tada bi dežurni operativni voditelj mogao promijeniti stupanj pripravnosti u drugi. Slijedom toga, dežurni operativni voditelj je zadužen vršiti nadzor odnosno kontrolirati stanje prometnica. To je činio sporne noći. Naime, vozio se preko tog nadvožnjaka i to kao što to potvrđuje podatak iz GPS uređaja nekih 5 ili 10 minuta prije nego što se dogodila prometna nesreća, prošao je svojim vozilom tim spornim nadvožnjakom. GPS uređaj je također evidentirao da je poduzeo radnju kočenja, te unatoč tome što su na vozilu bile ljetne gume, ono nije proklizalo. O tim gumama koje su bile na vozilu postoji fotodokumentacija. Dakle, s obzirom na to, posebice činjenicu da vozilo nigdje nije proklizalo, nije mogao ni na koji način predvidjeti, a niti uočiti da postoji potreba za nekim radnjama. Vratio se i počeo raditi na primopredaji svoje smjene. Potom je za 10-ak minuta otišao kako bi napravio još jedan krug i tada je utvrdio što se dogodilo. U nadležnosti imaju 13 nadvožnjaka na području [adresa], te još 5 ili 6 kritičnih točaka koje su posebno nadzirali, te sam obilazak zimske službe svih kritičnih mjesta traje oko sat i pol. Obzirom na vremensku prognozu, utvrđeno stanje kolnika, a koje je utvrdio kako vizualnim pregledom, tako i činjenicom da je vozio po nadvožnjaku prethodno, ništa nije ukazivalo da je potrebno mijenjati stupanj pripravnosti iz prvog u drugi i poduzimati radnje. U cijelom njegovom radnom iskustvu, a radi od 1996. na ovakvim poslovima nikada za vrijeme kada je bio dežurni operativni voditelj se nije dogodila na nekoj od prometnica koju je nadzirao prometna nesreća zbog ovakvog propusta, iako je znalo biti kod drugih voditelja, no, to su bile manje nesreće. Poznato mu je da je te noći i Mala zimska služba vršila obilazak prometnica, time da isto tako nisu na nadvožnjacima bilo što posipavali. Naime, da su utvrdili bilo što sporno, o tome bi ih obavijestili, a i sami su mogli poduzeti preventivno posipavanje. Osim podataka DHMZ prognozu vremena pratio je i putem aplikacija, mobilnih aplikacija, a osim toga, imaju također i njihovih zaposlenika koji obiđu redovite dijelove jer tamo žive pa im jave ukoliko se tamo primijeti bilo što što bi tražilo njihovu intervenciju. Osnovno sredstvo za utvrđivanje stanja tih kritičnih dijelova prometnica je uz sve ove podatke o prognozi vremena, očevid dežurnog operativnog voditelja. Dakle, ono što se utvrđuje obilaskom samih prometnica i to na način da se poduzme vožnja po tim prometnicama i na tim dijelovima se poduzmu radnje kočenja da se utvrdi stanje kolnika. To je najsigurniji način da se izvrši takva provjera. U vrijeme kada je izvršio obilazak tog nadvožnjaka, misli da je prolazio vozilom brzinom od 52 km/h, misli da je to utvrđeno tim uređajem. To jutro vršio je obilazak 5-10 minuta prije nego se dogodila prometna nesreća jer je to vrijeme kada se mora vršiti obilazak obzirom u to vrijeme kreće promet, a osim toga, razdoblje između 4 i 6 sati ujutro u zimskim mjesecima je najkritičniji dio, pa se uvijek u tom periodu vrši obilazak. U obilazak prometnica krenuo je te noći ranije, misli da pola sata prije, a na tom spornom nadvožnjaku bio je pred kraj obilaska, obzirom se isti nalazi blizu mjesta sjedišta operativnog dežurstva. Za slučaj da utvrde potrebu za takvim mjerama, dakle, klizavost kolnika, mogu poduzimati mjere pa tako zaustaviti promet, nazvati policiju, poduzimaju radnje za aktivaciju njihovih operativnih vozila, osim toga u vozilu dežurne službe voze količinu soli, pa se može odmah izvršiti posipavanje tog dijela kolnika. Naime, nemaju rotacione uređaje, no, koriste sva četiri pokazivača smjera u njihovom vozilu i tako označe taj dio prometnice gdje se zaustavlja promet. U tom prvom stupnju pripravnosti nisu bili u obvezi poduzimati preventivno posipavanje kolnika. Naime, obvezno preventivno posipavanje kolnika se poduzima ako se predviđa oscilacija temperature između +1 i -1 stupanj ili ukoliko se prognoziraju bilo kakve padaline, dakle, susnježica ili snijeg. Pojasnio je da su njegova konkretna zaduženja kao dežurnog operativnog voditelja te noći bila pratiti promjene meteoroloških uvjeta, dakle, pratiti da li se događa neka nova meteorološka okolnost koja se nije mogla uočiti tijekom dana i kroz prognozu, te pratiti da li je došlo do promjene bilo kakvih stanja u odnosu na stanja koja su dana u prognozi vremena. Stožer zimske službe uvijek na početku smjene definira stupanj pripravnosti i on je jedini ovlašten mijenjati stupanj pripravnosti. S obzirom na svoje iskustvo zna da su prioriteti pri njihovim praćenjima upravo nadvožnjaci, obzirom predstavljaju kritična mjesta zbog mogućih kondenzacija, pa iskustveno zna da njima treba posvetiti posebnu pozornost. Pozvan da pojasni koja je uloga konkretno njega bila kao dežurnog operativnog voditelja ukoliko nije mogao definirati stupnjeve pripravnosti tj. poduzimati bilo kakve radnje jer je za to nadležan Stožer zimske službe, naveo je da je dežurni operativni voditelj mogao poduzimati mjere koje je opisao ukoliko su se utvrdile neke nove okolnosti u odnosu na utvrđeni stupanj pripravnosti po Stožeru zimske službe. Te noći prognoza vremena prognozirala je temperaturu od -3 stupnjeva, tu je temperaturu i utvrdio u 23 sata, a potom je praćenjem utvrdio da se ta temperatura zraka zadržava, dakle stabilizirala se na -3 stupnja, dakle, bez bilo kakvih oscilacija. Potom je nešto prije 23 sata krenuo u obilazak i to najkritičnijih točaka tog područja, a to je Gardijski nadvožnjak, Šiljakovina, Ključić Brdo, te nigdje nije bila potreba poduzimanja radnje posipavanja. Potom je nekih pola sata prije prometne nesreće ponovno poduzeo radnju obilaska, na način da je vozilom prošao kroz Gardijski nadvožnjak i to obišao je oba nadvožnjaka koja su blizu jedan drugome, i po povratku i kroz sporni nadvožnjak, te nigdje nije utvrdio da bi bila potreba za poduzimanje bilo kakvih mjera. Na kritičnom dijelu nadvožnjaka bio je te noći oko 05,50 sati, a u 7 sati je vršena predaja smjene. Uz koordinaciju sa Stožerom pored utvrđenih oscilacija temperature zraka, pothlađenosti kolnika i mogućih padalina donosi se odluka o posipavanju kolnika. To se sve skupa prati kroz jedan vremenski period i onda se donosi odluka o posipavanju. Kada mu je predočena prognoza vremena Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ za 13.12.2015. sa lista 194 spisa, naveo je da taj dokument taj dan kada je preuzeo dežurstvo nije dobio, već je isti u dežurstvo stigao tek naknadno. Taj dokument je vjerojatno stigao u Upravu firme vjerojatnog tog 13.12., no, nije ga dobio u ruke, već ga je dobio tek 14.12., dakle, u ponedjeljak ujutro, dakle, nakon što se dogodila predmetna prometna nesreća. Pozvan da pojasni na koji način je bio obaviješten o tome kakva je prognoza i nastavno koji stupanj pripravnosti je određen, naveo je da ga je predvečer tog dana kada je bio dežuran 13.12.2015. oko 20,00 sati voditelj zimske službe, ŠT, obavijestio o tome o kojem se stupnju pripravnosti radi i to telefonskim putem. Na taj je način saznao da se radi o prvom stupnju pripravnosti, a da je taj stupanj pripravnosti znao je cijelog dana obzirom je pratio prognozu, a ista je značila da nema padalina, nema oscilacija temperature zraka, najniža temperatura koja je bila prognozirana je bila -3 stupnja. Prognoza vremena za taj dan dežurstva je značila A3, to znači da je bila mala vjerojatnost za pojavu poledice, a isto je znao iako nije dobio pisani dokument koji mu se predočava jer se radi o obrascu i općenito zna što znači prognoza DHMZ-a, A3. Te oznake A3 su mu poznate, a kada mu se iste predočavaju sa lista 194, naveo da je to značilo da je tu noć mala vjerojatnost za pojavu zaleđivanja mokrog tla zbog pada temperature ispod 0 stupnjeva, pa pozvan da objasni da li ostaje pri tvrdnji da je stupanj pripravnosti bio prvi unatoč prognozi temperature zraka do -3 stupnjeva, naveo je da smatra tako jer temperatura zraka nikad nije sama po sebi dovoljna za definiranje stupnja pripravnosti, već on ovisi i o stanju vlažnosti zraka, padalina i pothlađenosti tla. Poznato mu je kako su definirani stupnjevi pripravnosti s obzirom da je to definirano u programu rada Velike i Male zimske službe s kojim je bio upoznat. Nakon što mu je predočen Izvedbeni program rada Velike i Male službe i definirani stupnjevi pripravnosti, pa tako drugog stupnja pripravnosti, pa pozvan da objasni na temelju čega je utvrdio da se u konkretnom slučaju ne radi o drugom već o prvom stupnju pripravnosti, naveo je da stoga što nije postojala oscilacija temperature zraka, a to je utvrdio na način da je tijekom te noći pratio na termo stanici koliko je iznosila temperatura zraka. Isto je utvrdio prateći temperaturu zraka na termo stanici koju imaju u svom sjedištu na pola metra od tla. Voditelj zimske službe ŠT mu rekao da se radi o prvom stupnju pripravnosti, a to je znao i prema onome što je pratio tijekom dana. Tek da su bile oscilacije temperature zraka između -1 i +1 stupanj, te ukoliko je bila mogućnost padalina, tada bi sam odlučio da se radi o drugom stupnju pripravnosti, za to je bio ovlašten, i tada bi poduzimao mjere sukladno obvezama iz drugog stupnja pripravnosti, dakle, u konkretnom slučaju nije bilo nikakvog razloga da se stanje vremenskih prilika definira sa drugim stupnjem pripravnosti. Čitav tjedan prije spornog dana vrijeme je bilo slično, temperatura zraka tijekom dana bi dosezala do 2 stupnja, pri čemu je bilo sipljivo sa maglom i izmaglicom. Rukom pisana naznaka stupnja pripravnosti na prognozi DHMZ koja mu je predočena sa lista 194 je naznaka koju je stavio netko iz grada [adresa] tko dobiva te podatke, te im se u pravilu podudaraju procjene stupnja pripravnosti sa time što je naznačeno od strane nadležnih iz grada. Pozvan da objasni što je dnevnik zimske službe naveo je da su obrazac dnevnik zimske službe uveli 2012. osobno je radio na kreiranju obrasca, radi se o njihovom internom dokumentu. U taj dokument trebalo bi evidentirati utvrđene temperature zraka, stupanj pripravnosti, i ostale aktivnosti poduzimane u dežurstvu. Kada mu je predočen dnevnik zimske službe sa lista 267-269 spisa, naveo je da se radi upravo o dnevniku zimske službe za njegovo dežurstvo tog dana. Može potvrditi da rukom pisani podaci u istom su podaci koje je on upisivao u taj dokument. Pozvan da objasni upisano, naveo je da se vidi da je upisano da je temperatura od 1-3 sata, te od 3-5 sati upisna -1 stupanj, ne zna kako je to upisano, zna da je temperatura koju je utvrdio bila -3 stupnja, pa se na ovo ne može očitovati, također pod rubrikom "vremenska prognoza" upisao je "najavljene temperature do maksimalno -1, nema najave padalina", te je unio podatke na dnu dnevnika nakon što je nazočio očevidu predmetne prometne nesreće. Pozvan da pojasni svoje naznake u dnevniku iz kojih proizlazi da je utvrdio da se radi o temperaturi od -1 stupnjeva i da je takva bila prognozirana, te ne bi li se radilo u konkretnom slučaju o drugom stupnju pripravnosti, i dalje tvrdi da se ne bi, jer nisu postojale oscilacije temperature i nevažno je da li je temperatura bila utvrđena -3 ili -1 stupanj, važno je da temperatura nije išla prema 1 odnosno prema 0. Važno je samo da nije bilo najave padalina. Unatoč tome što je proteklih dana tijekom dana bilo sipljivo i maglovito sa temperaturom zraka +1, isti podaci unatoč ovakvim prognozama nisu značili da bi se radilo o drugom stupnju pripravnosti kao što je prethodno naveo. Obveza preventivnog poduzimanja postojala bi tek u slučaju ukoliko bi bila najava poledice na kritičnim mjestima, a to na temelju njegove komunikacije sa voditeljem zimske službe koju vrši više puta tokom dana, te analize prognoze vremena, a u konkretnom slučaju koju nisu utvrdili.
7. U obrani koju je iznio na kraju dokaznog postupka predstavnik III. okrivljenog VG Komunalac d.o.o., HT, je naveo kako u cijelosti ostaje kod obrane koji je iznio na raspravama od 1. listopada 2020. i 2. veljače 2021. te istaknuo kako Izvedben program grada [adresa] o radu zimske službe donosi gradonačelnik i potpisuje gradonačelnik grada [adresa] te njime definira stupanj pripravnosti. Stupanj pripravnosti donosi stožer zimske službe u dogovoru sa nadzornom službom grada [adresa] upravnog odjela za komunalne djelatnosti i promet. Stupanj pripravnosti se ne može mijenjati proizvodnom odlukom operativnog dežurnog voditelja jer takva aktivnost iziskuje značajna financijska sredstva, a u konačnici odluku donosi stožer i nadzorna služba grada.
7.1. U obrani koju je iznosio tijekom postupka predstavnik III. okrivljenog VG Komunalac d.o.o., HT, je naveo da je TD VG Komunalac, društvo u vlasništvu [adresa] osnovano sa zadatkom održavanja nerazvrstanih cesta na području grada [adresa] unutar zimskog razdoblja. Taj posao radi se na temelju izvedbenog programa rada Velike i Male zimske službe na području [adresa]. Taj program donosi grad [adresa], a u istom su definirani stupnjevi pripravnosti i način na koji se isti provode. Iz tog samog programa razvidno je da se odluka o uvođenju određenog stupnja pripravnosti donosi od strane Stožera zimske službe i u dogovoru sa nadzornom službom grada [adresa], Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i promet. U konkretnom slučaju dostavljena prognoza DHMZ je određivala da se radi o prvom stupnju pripravnosti koji je bio određen ovom odlukom. II okrivljeni PT je zaposlenik TD od 2004., svoj posao je uvijek obavljao korektno i odgovorno, protiv njega nikada nije vođen bilo kakav disciplinski postupak, te smatraju da u konkretnom slučaju nije počini nikakav propust već je savjesno i odgovorno postupao unutar utvrđenog prvog stupnja pripravnosti. Ne zna kako je u konkretnom slučaju određen stupanj pripravnosti, u to nije bio uključen. Poznato mu je da zimski uvjeti na cestama generalno stupaju od 15. studenog. Izvedbeni program grada [adresa] objavljuje u javnom glasniku grada [adresa], misli da ga gradske službe objavljuju.
8. Na temelju savjesne analize svih izvedenih kako materijalnih, tako i personalnih dokaza, nalaza i mišljenja vještaka te obrana II. okrivljenog PT i predstavnika III. okrivljenika, ovo vijeće je utvrdilo da je II. okrivljenik, na način kako mu je to stavljeno na teret izmijenjenim činjeničnim opisom optužnice počinio kazneno djelo opisano pod točkom 2. za koje ga je oglasio krivim, a da postoji odgovornost III okrivljene pravne osobe trgovačkog društva V.G. Komunalac d.o.o., na način kako je to III okrivljenom trgovačkom društvu V.G. Komunalac d.o.o., stavljeno na teret optužnicom.
9. Nije sporno da je II. okrivljenik PT bio voditelj gradilišta u Poslovnoj jedinici građenje trgovačkog društva VG Komunalac d.o.o. iz [adresa] koje je zaduženo za provođenje zimske službe odnosno za osiguravanje mogućnosti odvijanja prometa cestama uz najveću mogućnost sigurnosti sudionika u prometu, te je inkriminiranog dana obnašao dužnost dežurnog operativnog voditelja velike zimske službe u Stožeru zimske službe. Navedene okolnosti proizlaze iz materijalne dokumentacije pa tako ugovora o održavanju nerazvrstanih cesta i javno-prometnih površina na području Grada Velike Gorice od 1. siječnja 2015. do 31.prosinca 2015. sklopljenog između grada [adresa] i III okrivljenika VG Komunalac d.o.o., ugovora o radu broj 200 sklopljenog 29. svibnja 2015. između VG Komunalac d.o.o. i II okrivljenika PT, rasporeda dežurstva vozača i strojara u studenom i prosincu 2015., a navedene okolnosti ne poriče niti II. okrivljenik u svojem iskazu.
10. Sporno je da li je II. okrivljenik PT obnašajući dužnost dežurnog operativnog voditelja velike zimske službe u Stožeru zimske službe u Poslovnoj jedinici građenje trgovačkog društva VG Komunalac d.o.o. iz [adresa] koje je zaduženo za provođenje zimske službe odnosno za osiguravanje mogućnosti odvijanja prometa cestama uz najveću mogućnost sigurnosti sudionika u prometu, zadužen da u slučaju potrebe može hitno intervenirati na objektima na kojima bi se mogla pojaviti poledica, dana 13./14. prosinca 2015. u vremenu od 07,00 do 05,55 sati u [adresa], olako držeći da neće ugroziti sigurnost sudionika u prometu, protivno članku 6. stavak 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama i članka 36. stavak 1 Pravilnika o održavanju cesta, iako je znao da prognoza Državnog hidrometeorološkog zavoda za 13./14. prosinca 2015. upućuje na mogućnost jutarnje poledice na istaknutim dijelovima kolnika, propustio naložiti preventivno posipavanje kolnika Ulice Slavka Kolara na nadvožnjaku iznad autoceste A 11, što je dana 14. prosinca 2015. u jutarnjim satima dovelo do nastanka poledice na navedenom kolniku, uslijed koje poledice je oko 05,55 sati došlo do sudara opisanog pod točkom 1) kojom prilikom su ČT i NT uslijed zadobivenih višestrukih ozljeda na mjestu preminuli, a AT zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život, dok je DT zadobio tjelesne ozljede, čime je počinio kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom opisano u članku 224. stavak 2., 3. i 7. KZ/11
11. Iz Izvedbenog programa rada Velike zimske službe za razdoblje 15. studenog 2015. do 15. travnja 2016. koji je dokument donio Grad Velika Gorica proizlazi da "zimsku službu na nerazvrstanim cestama na području [adresa] u zimskom razdoblju provodi III. okrivljenik, trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o., a ona podrazumijeva niz radnji, mjera i aktivnosti u zimskom razdoblju koje imaju zadaću osigurati mogućnost odvijanja prometa na cestama uz najveću moguću sigurnost sudionika u prometu i prihvatljive troškove. Zimsko održavanje cesta odvija se kroz četiri stupnja pripravnosti, 1. stupanj pripravnosti se uvodi početkom rada zimske službe, uvodi se stalno dežurstvo, dežurna služba osposobljena je u slučaju potrebe hitno intervenirati na objektima na kojima bi se mogla pojaviti poledica, 2. stupanj pripravnosti se uvodi kad temperatura oscilira oko 0 stupnjeva s predviđenom mogućnošću slabih padalina (kiša, susnježica ili snijeg) i kad se s obzirom na stupanj pothlađenosti kolnika može pojaviti poledica i tada se vrše preventivni radovi na sprječavanju poledice na opasnim mjestima, pa tako kolnicima mostova i nadvožnjacima, 3. stupanj pripravnosti se uvodi kada se predviđa intenzivnije i dulje padanje snijega, a uključuje posebne radove čišćenja snijega s kolnika, 4. stupanj pripravnosti se uvodi kad planom predviđeni broj ljudstva i mehanizacije nisu dovoljni za uklanjanje snijega, kada se postupa sukladno Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda. Sve aktivnosti zimske službe redovito se unose u dnevnik zimske službe. Potrebno je posebno registrirati vremenske prognoze kao i mjerenja temperature zraka svakih dva sata u kritično nastupajućim promjenama. Programom je nadalje definirano da odluku o uvođenju određenog stupnja pripravnosti donosi Stožer zimske službe u dogovoru s nadzornom službom Grada Velike Gorice. Stožer zimske službe činili su ŠN, predsjednik, ŠT, zamjenik predsjednika.
11.1. Člankom 36. stavak 1. Pravilnika o održavanju cesta propisano je da je "u zimskom razdoblju i u slučajevima kada postoji opasnost od nastanka poledice na cesti, izvođač radova održavanja ceste dužan je pojedine opasne dijelove ceste posipati sredstvima koja sprječavaju nastajanje poledice". Prvi stupanj pripravnosti je stupanj pripravnosti u kojem se uvodi stalno dežurstvo u mjestu pripravnosti. Dežurna služba u tom stupnju osposobljena je da u slučaju potrebe može hitno intervenirati na objektima na kojima se može pojaviti poledica. Odgovorna osoba na području Mjesnih odbora Velika Gorica je voditelj zimske službe, odnosno dežurni operativni voditelj, u inkriminirano vrijem bio je II. okrivljeni i bio je zadužen da u slučaju potrebe može hitno intervenirati na objektima na kojima bi se mogla pojaviti poledica.
12. Tijekom postupka provedena su tri prometna vještačenja i to po vještaku Dragi Županiću koji je utvrdio da je u inkriminirano vrijeme I okrivljenik upravljao vozilom brzinom od oko 67 km/h, dok je vještak Berislav Barišiću Jamanu utvrdio brzinu kretanja vozila I okrivljenika na početku zanašanja od 88 km/h, te s obzirom da se vještaci nisu mogli suglasiti ostajući u bitnom svaki pri svojem nalazu, vijeće je odredilo provođenje novog prometnog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Zvonku Ivašiću koji je utvrdio okolnosti predmetne prometne nesreće, brzinu kretanja sudionika te objasnio nalaz na raspravi te je vijeće isti prihvatilo i na istom temeljilo svoju presudu. Tako je predmetnim vještačenjem utvrđeno je da se I okrivljenik dolazeći na sporni nadvožnjak kretao brzinom od oko 68,7 km/h te je zanašanjem vozila po zaleđenom kolniku nadvožnjaka na putu od 95,2 km/h skrenulo ulijevo i brzinom od 45,8 km/h prednjim dijelom naletjelo na vozilo oštećenika koje se kretalo brzinom od 34,2 km/h, te je po sudaru se zarotiralo i naletjelo na vozilo II oštećenika koje se kretalo brzinom od 63,2 km/h. Vještak Zvonko Ivašić pojasnio je da razlog razlika u utvrđenim brzinama kretanja vozila I okrivljenika utvrđenih po prometnim vještacima Županiću i Barišiću Jamanu su u različitim proračunima sa različitom koeficijentima usporenja što ovisi o podlozi po kojoj su se vozila kretala, pa ako se uzme u obzir da su se vozila kretala tek po djelomično zaleđom kolniku nadvožnjaka brzine kretanja će biti veće, a za slučaj računanja brzine kretanja na potpuno zaleđenom kolnikom brzine kretanja biti će manje, a njegov se izračun bazira na potpuno zaleđenom kolniku. Uzimajući u obzir iskaze svjedoka koji su došli na mjesto nesreće, pa tako svjedoka CT, JT, KT, PN, LN, ZN, DN koji su svi suglasno svjedočili o potpuno zaleđenom i klizavom kolniku predmetnog nadvožnjaka na koji su netom po prometnoj nesreći pristupili, iskaz I okrivljenika kao i nalaz i mišljenje vještaka meteorologa Dragoslava Dragojlovića da je kolnik na kojem se dogodila nesreća bio potpuno zaleđen, vijeće je prihvatilo izračun brzine kretanja vještaka Ivašića, te je utvrđeno da je brzina kretnja vozila I okrivljenika u trenutku zanašanja na nadvožnjaku iznosila oko 68,7 km/h.
13. Brzina kretnja vozila I okrivljenika bila je veća od ograničene postavljenim prometnim znakom (60 km/h) te je tijekom postupka vijeće na nedvojben način utvrdilo da je upravo brzina kretanja vozila I okrivljenika neadekvatna stanju zaleđenosti i klizavosti kolnika dovela do zanašanja njegovog vozila, uslijed kojeg je zanašanja prešlo na dio kolnika namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera gdje je naletjelo na vozilo I oštećenika koje je odbačeno te potom naletjelo na drugo vozilo te u rotaciji udarilo o metalnu ogradu i tu bilo zaustavljeno, pri čemu je došlo do smrtnog stradavanja dvoje putnika iz vozila oštećenika i teške tjelesne ozljede jedne putnice. Naime, I okrivljenik je, kao što je to sam naveo vozač s dugogodišnjim vozačkim iskustvom, često prolazi spornim nadvožnjakom obzirom živi u blizini, te mu je bilo poznato i prometnim znakom određeno ograničenje brzine kretanja kao i dopunska prometna signalizacija koja je upozoravala na opasnost od moguće klizavosti kolnika zbog poledice, a koje je prometne znakove, kao što je vještak Zvonko Ivašić utvrdio I okrivljenik i mogao uočiti s obzirom na svoj pravac kretanja tog jutra. Iz iskaza svjedoka djelatnika policije, hitne medicinske pomoći i vatrogasaca koji su po nesreći pristupili na mjesto događaja, kao i nalaza i mišljenja prometnog vještaka Ivašića utvrđeno je da je kolnik bio potpuno zaleđen na području nadvožnjaka, dok su prilazni kolnici nadvožnjaku bili suhi. I vještak meteorolog Dragoslav Dragojlović u svojem je nalazu potvrdio da je zbog niskih noćnih i dnevnih temperatura zraka dva dana prije prometne nesreće i u samoj noći nesreće nadvožnjak se dovoljno ohladio pa su postojali jaki uvjeti za poledicu na izdignutim dijelovima kolnika, dok na pristupnim cestama nije došlo do dovoljnog ohlađivanja da nastupi poledica jer tlo ima određeni toplinski kapacitet, a temperatura zraka nije bila dovoljno niska da i taj dio kolnika bude smrznut i da se pojavi poledica.
14. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Zvonka Ivašića proizlazi da u noćnim uvjetima, kakvi su bili u vrijeme prometne nesreće inkriminiranog jutra, prosječan vozač primjećuje da je došao na zaleđeni dio kolnika tek kad dođe do nekontroliranog kretanja vozila, a u konkretnom je slučaju do nekontroliranog kretanja odnosno zanašanja vozila I okrivljenika došlo čim je stupio sa svojim vozilom na zaleđeni nadvožnjak i to 95,2 metra prije mjesta sudara s vozilom oštećenika. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka nadalje, proizlazi da bi se na putu od 95,2 metra vozilo I okrivljenika zaustavilo zanašanjem da je na početku započetog zanašanja se kretalo brzinom od 51,9 km/h, no tada bi vozilo oštećenika naletjelo na zaustavljeno vozilo I okrivljenika te nije moguće isključiti da i pri toj brzini kretanja vozilo I okrivljenika ne bilo dovedeno u zanašanje. Naime, vještak je pojasnio da u uvjetima potpuno zaleđenog kolnika kao u konkretnom slučaju ne postoji prilagođena brzina kretanja vozila uvjetima na kolniku pri kojoj bi se promet mogao sigurno odvijati po zaleđenom nadvožnjaku, pa ja tako moglo doći do zanašanja i pri brzini kretanja od 51,9 km/h i pri brzini kretanja od 40 km/h jer na kolniku koji je potpuno zaleđen može doći do zanašanja i nekontroliranog kretanja vozila gotovo pri svakoj brzini kretanja, a pogotovo tome pridonosi i težina vozila. Nadalje, vještak je istako da pri brzini kretanja I okrivljenika od 51,9 km/h vozilo I okrivljenika zaustavilo zanašanjem do mjesta sudara sa vozilom oštećenika no tada bi vozilo oštećenika naletjelo na vozilo I okrivljenika, no u takvoj bi dinamici sudara svakako deformacije na oba vozila bile manje nego u konkretnom slučaju. Nadalje, vještak je istakao da da je kolnik nadvožnjaka bio posut solju ili sipinom do zanašanja ne bi došlo.
14.1. Vijeće je ka odlučan prihvatilo dio nalaza vještaka u kojem vještak navodi da u uvjetima potpuno zaleđenog kolnika kakav je bio predmetni ne postoji prilagođena brzina kretanja vozila uvjetima na kolniku pri kojoj bi se promet mogao odvijati na siguran način već je promet trebao biti zatvoren na takvom kolniku.
15. Na okolnost stanja kolnika nadvožnjaka na kojem se dogodila prometna nesreća saslušani su svjedoci djelatnici Policijske postaje Velika Gorica, djelatnici javne vatrogasne postrojbe u [adresa], djelatnici Hitne pomoći te vozač autobusa, koji su neposredno nakon što se dogodila predmetna prometna nesreća pristupili na mjesto nesreće.
16. Svjedok CT naveo je da je zaposlen u Policijskoj postaji Velika Gorica, te je bio u smjeni predmetnog dana, a koja mu je smjena počela ujutro u 6 sata. Od šefa smjene kolega KT i on odmah po dolasku na posao su bili upućeni na mjesto gdje se dogodila ta prometna nesreća, nadvožnjak Č [adresa], obzirom je netom prije bilo dojavljeno o toj prometnoj nesreći, misli da je dojavitelj bio vozač autobusa, a čuli su i da ima više ozlijeđenih. Kako je mjesto nesreće udaljeno od mjesta gdje je tada bila smještena njihova postaja svega kilometar, relativno brzo su došli do mjesta nesreće, možda za 5 minuta od kada su upućeni. Pritom im je bilo dojavljeno da je poledica na tom nadvožnjaku, te su oprezno, malom brzinom vozili. Sjeća se da, iako je cesta bila suha, na samom nadvožnjaku kod dilatacije bio je led, te iako su vozili brzinom od 20-ak km/h jedva su zaustavili svoje vozilo. Na tom vrhu nadvožnjaka zatekli su strašan prizor, sudar triju vozila, pri čemu su odmah primijetili da postoje i poginuli, a jedna je osoba teško ozlijeđena. Odmah su tražili dolazak hitne i vatrogasaca koji su ubrzo i došli, a oni su utvrdili sudionike nesreće. Obzirom je jedan od sudionika nesreće bio gospodin ĆT, kojeg poznaje sigurno 15-ak godina i obzirom on ima vučnu službu, svakodnevno surađuju kod prometnih nesreća, poznavao je i drugog sudionika DT, a kako se nesreća dogodila na cesti nadzor koje je u nadležnosti grada [adresa], a koji je angažirao za održavanje cesta u zimskim uvjetima TD VG Komunalac, gdje poznaje voditelja zimske službe ŠT, odmah je od nadređenog tražio da bude izuzet od vršenja očevida predmetne nesreće. Njegov je prijedlog bio usvojen, te su bili angažirali I PP Zagreb. Međutim, obzirom su se neposredno nakon nesreće zatekli tamo, a kako je kolega KT krim tehničar, odmah ga je zatražio, jer mu je bilo jasno da će biti upitno pitanje poledice zbog utvrđivanja uzroka te nesreće, da izvrši fotografiranje i da napravi snimku. Tako je fotografiran kolnik, vidjelo se da je došlo na jednom dijelu do otapanja leda, a do čega je došlo zbog ispušnih plinova njihovog vozila, poduzeli su grebanje kolnika oštrim predmetom gdje je ogreben led, što su također fotografirali, a kako je na samom vrhu nadvožnjaka bio zaustavljen autobus čiji vozač je i dojavio prometnu nesreću, a iz kojeg je iscurila neka tekućina, vjerojatno antifriz, koja je i otapala led na kolniku, također su i to fotografirali. U to vrijeme kada su bili na nadvožnjaku bilo jako hladno i zna da je puhao vjetar. Sjeća se također da je primijetio da je kamion vatrogasaca, koji je ubrzo potom došao na taj nadvožnjak, također proklizao koliko je sve bilo zaleđeno. Na metalnoj ogradi tog nadvožnjaka bilo je zaleđeno inje, to je primijetio, cijelo vrijeme puhao je vjetar. Kolnik nadvožnjaka gdje se dogodila nesreća, cijelom širinom bio zaleđen, dakle, bio je zaleđen sam most nadvožnjaka, odnosno onaj dio ispod kojeg struji zrak, dok prethodni dio nadvožnjaka ispod kojeg je zemljani dio je bio potpuno suh, taj dio zapravo je prilazna rampa i nije sam nadvožnjak. Primijetio je to inje na metalnoj ogradi i to duž tog nadvožnjaka, od dilatacije do dilatacije, nije obraćao pozornost da li je inje bilo i na drugim dijelovima ograde. I sa jedne i sa druge strane mosta postoji taj prilazni kolnik koji je do početka te dilatacije nekih 50-100 metara dugačak, a taj kolnik je bio potpuno suh.
17. Svjedok KT djelatnik Policijske postaje Velika Gorica opisao je da je kao krim tehničar zajedno sa kolegom CT tog jutra od šefa smjene hitno upućen na mjesto nesreće, do kojeg su došli vrlo brzo, nakon 3-4 minute, zna da je bilo i poginulih i ozlijeđenih. Obzirom su kolega i on utvrdili da poznaju jednog od sudionika te nesreće, tražili su od nadređenih izuzeće od vršenja očevida u ovom predmetu. Njih zahtjev je i usvojen, te su potom ostali tamo osigurati mjesto nesreće do dolaska ekipe za očevid iz Zagreba. Što se tiče stanja te prometnice, zna da je primijetio da je onaj dio nadvožnjaka ispod kojeg je zemlja bio potpuno suh, dok sam nadvožnjak, dakle, dio koji se nalazi u zraku, je bio potpuno zaleđen, te je bilo teško hodati po tom dijelu kolnika. Osim toga, bilo je jako hladno, puhao je vjetar. Bilo je puno tragova kočenja na tom nadvožnjaku, kao i tragova od same nesreće. Samoinicijativno je poduzeo radnju slikanja dijelova kolnika gdje se nesreća dogodila, obzirom je postojao strah da će zbog dizanja temperature zraka tragovi nestati, pa unatoč tome što nisu vršili očevid već osiguravali mjesto do dolaska ekipe za očevid, ovako su postupili jer su dužni kako bi spriječili nestanak korisnih tragova. Tako sačinjene fotografije je spremio u službeno računalo, a na traženje ODO sačinili su fotoelaborat i predali ga u spis. Dakle, slikao je dio kolnika gdje se vidjelo kako se led otopio zbog puhanja auspuha sa njihovog vozila, zna da su pomoću odvijača ogrebali taj led na kolniku kako bi to fotografirali, a onda su naknadno te fotografije u obliku fotoelaborata dostavili na traženje državne odvjetnice. Oni su bili na mjestu događaja u 06,05, a sigurno je prošlo sat vremena do dolaska ekipe za očevid iz Zagreba, o tome postoji sigurno podatak u spisu. Misli da je do trenutka dok su došli ljudi iz Zagreba cijelo vrijeme puhao vjetar, bilo je jako hladno.
18. Svjedok VN, policijski službenik motociklist zaposlen u PP Velika Gorica naveo je da je 14. prosinca 2015. oko 06,05 sati s kolegom TN bio na terenu kada je dobio dojavu da se na nadvožnjaku u ulici Slavka Kolara dogodila prometna nesreća, pa su tamo krenuli i za tri minute došli na mjesto nesreće, a tamo su već bili djelatnici UN i KT, a oni su se zaustavili iza parkiranog vozila kolega koje je bilo na putu za nadvožnjak. Potom su se uputili na osiguravanje prometa, zna da je bilo jako hladno, hodao je po nadvožnjaku te zna da je cesta bila smrznuta i klizava, pazio je da ne padne. Po ogradi nadvožnjaka je bilo kristalića inja. Svjedok JT vozač autobusa u Autoturist Samobor, opisao je da je predmetnog dana vozio redovnu liniju, te je na relaciji od Kušanca prema [adresa], na samom nadvožnjaku naišao na prometnu nesreću koja se dogodila netom prije njegovog dolaska. Naime, zaključio je da se to neposredno prije dogodilo iz razloga što, osim što je na tom mjestu zatekao polupana vozila, još se iz njih dimilo, sve je bilo u nekakvoj magli i pari. Zaustavio se s autobusom i izašao van i prvo što mu se dogodilo je da je pao iz razloga što je kolnik bio potpuno zaleđen. Primijetio je također još jednog čovjeka, vjerojatno je to bio sudionik prometne nesreće, koji je hodao po nadvožnjaku, prišao je vozilima da bi utvrdio može li kome što pomoći, no, zaključio je da to nije moguće, pa su taj čovjek i on zvali policiju, hitnu pomoć i vatrogasce. Taj dio kolnika na kojem su bila ta sudarena vozila bio potpuno zaleđen, zna da je primijetio da se led nalazio i na rukohvatima na samoj ogradi uz kolnik, međutim, led nije primijetio sve dok nije došao do tog dijela kolnika, zna da je vozio normalno. To su svi detalji kojih se sjeća. Primijetio je i da kada su došli vatrogasci da su se jedva kretali sa tim svojim aparatima po tom zaleđenom kolniku, jer je sve bilo jako sklisko, teško se kretala i liječnica koja je također stigla sa vozilom hitne pomoći i to iz razloga što je kolnik bio jako sklizak, a vozilom se nije moglo prići do samog mjesta nesreće, jer je svugdje bilo puno razbacanih dijelova. Kada je izašao iz autobusa, i vizualno je primijetio da je kolnik zaleđen, nije to samo osjetio hodajući po takvom kolniku. Kolnik, kada se vozio do tog nadvožnjaka, bio je mjestimice vlažan, mjestimice suh, a što je normalo obzirom se radilo o jutarnjim satima, a dijelom je prolazio i kroz šumovito područje. Ne sjeća se da je prethodno primijetio kolika je bila temperatura zraka u to doba. Ne sjeća se kojom je brzinom vozio kada je prilazio mjestu gdje se dogodila prometna nesreća, možda oko 50 km/h, zna da se radi o nadvožnjaku ispred kojeg se nalazi određeni zavoj, pa uzbrdica, te ne može točno reći kojom se brzinom tada kretao. Prilikom vožnje autobusa do mjesta nesreće nije primijetio bilo kakve probleme u vožnji, dakle, nije primijetio ništa neobično u vidu zanošenja autobusa ili slično. Na dovoljnoj udaljenosti je primijetio da se na vrhu nadvožnjaka nešto dogodilo, pa nije morao poduzimati radnje naglog kočenja, već je lagano usporavajući uspio zaustaviti autobus, a zaustavio ga je na samom vrhu nadvožnjaka u laganoj uzbrdici i nije tu primijetio kod zaustavljanja bilo kakvo zanošenje. Ne sjeća se da li je puhao vjetar kada je izašao iz autobusa, pretpostavlja da nije, jer onda ne bi bilo te pare koju je primijetio na mjestu nesreće. Primijetio je i da je zaleđen sam rukohvat i to na samom vrhu nadvožnjaka, dakle, tu gdje se dogodila prometna nesreća.
19. Svjedok PN vozač javne vatrogasne postrojbe Grada Velika Gorica i radi opisao je da je bio pozvan vatrogasnim vozilom na intervenciju na nadvožnjak Kušanec na izlazu iz [adresa] prema mjestu Kušanec, gdje se dogodila prometna nesreća. Došli su vatrogasnim vozilom do mjesta nesreće, sjeća se da je primijetio da je u nesreći sudjelovalo tri vozila. Postupao je sukladno nalozima voditelja intervencije, a to je bio kolega HN. Njegov je zadatak bio osvijetliti mjesto nesreće, te asistirati kod izvlačenja unesrećenih. Zna da su primijetili da su u jednom vozilu bile dvije osobe koje su izgledale da su smrtno stradale, dok je jedna osoba na stražnjem sjedalu bila zaglavljena, pa su poduzeli radnju izvlačenja iste, sjeća se da je osoba bila u vidljivom stanju šoka, bez nekih vidljivih ozljeda. Ubrzo su došli djelatnici hitne pomoći koji su nastavili rad sa unesrećenima. Ono što može reći jest, da je taj nadvožnjak bio izrazito klizav, pri čemu on nije primijetio da bi vozilo kada su se vozili do mjesta nesreće na bilo kojem dijelu kolnika, pa i tog nadvožnjaka proklizavalo, no klizavost je primijetio tek kada je izašao iz vozila, kada je primijetio da se po kolniku ne može hodati jer je sve sklisko, odnosno moglo se hodati sa povećanom pažnjom. Ne sjeća se kojom su brzinom vozili kada su dolazili na taj nadvožnjak, nekom prikladnom brzinom, no, bez bilo kakvih problema je uspio zaustaviti vozilo, nije bilo proklizavanja, toga se ne sjeća. Nakon što su obavili tu intervenciju, iako je već bio dan, nije se usudio vatrogasnim vozilom i vožnjom unazad napustiti mjesto nesreće, i to zbog straha da ne bi izgubio kontrolu nad vozilom zbog klizavosti koju su uočili hodajući po kolniku, pa je zbog toga na samom nadvožnjaku izvršio radnju okretanja vozila i tako su se spustili sa nadvožnjaka. Ne sjeća da bih primijetio kada su dolazili na mjesto intervencije bilo kakve probleme u vožnji u vidu klizavosti i slično na drugim dijelovima kolnika. Nije primijetio da bi bilo gdje leda i inja, na takve stvari nije obraćao pozornost. Kao profesionalni vozač može reći da mu je poznato da se na tim mjestima poput nadvožnjaka i mostića može desiti poledica, no, do samog nadvožnjaka i do tog mjesta gdje je bila nesreća nije primijetio da bi bila gdje poledica zbog konfiguracije ceste. Taj nadvožnjak je na samom rubu grada.
20. Svjedok HN vođa grupe i vozač u javnoj vatrogasnoj postrojbi u [adresa] također je opisao da je tog dana, u ranim jutarnjim satima, upućen na mjesto prometne nesreće u ulici Slavka Kolara, na nadvožnjak. Čuli su također da ima i smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba, te da se trebaju požuriti, te su za svega nekoliko minuta došli do mjesta nesreće. Sjeća se da nisu mogli pristupiti unesrećenima iz razloga što se već ispred te nesreće stvorila kolona vozila oko 30-ak metara, pa su zaustavili vozilo i sa opremom izašli iz vozila i tako krenuli prema vozilima koja su sudjelovala u nesreći. Odmah pri doticaju tla, dakle, čim su izašli iz vozila, primijetili su da je taj dio kolnika jako klizav, dakle, radi se o kolniku nadvožnjaka gdje se nadvožnjak nalazi posve u zraku. Hodali su prvo oprezno do tih vozila, a potom kada su obavljali radnje oko vozila kako bi pristupili ozlijeđenima, to im je bilo dosta otežano upravo zbog klizavosti kolnika. Ono što je primijetio jest, da je kolnik u dijelu koji se nalazi u razini zemlje bio suh, tu nije bilo nikakvog problema, međutim, evidentno klizav kolnik bio je na onom dijelu nadvožnjaka koji se nalazi iznad razine zemlje. Misli da su do mjesta nesreće došli brzinom 70-80 km/h. Kada su pristupali tom nadvožnjaku, odnosno mjestu gdje se dogodila prometna nesreća, nije čuo od vozača da bi komentirao da je cesta klizava. Ne zna, ali misli da nije vozač vozila imao problema sa zaustavljanjem vozila kada se kretao prema mjestu nesreće, no, ističe kako su svi bili koncentrirani na ono što ih čeka obzirom na dojavu koju su primili, pa na to nije niti obraćao pozornost, no, ono čega se jasno sjeća jest da nakon što su obavili ono što su trebali na nadvožnjaku, te kada su se vraćali, vozač njihovog vozila je na samom nadvožnjaku okrenuo vozilo, dakle, zbog klizavog kolnika nije se usudio vraćati vozeći vožnjom unazad vatrogasno vozilo. Došli su negdje oko 6 na mjesto nesreće, a tamo su se zadržali do negdje 07,10. Sjeća se da je bilo hladno, no, bez bilo kakvih padalina, misli da nije puhao vjetar, toga se ne sjeća. Nije primijetio da bi bilo inja ili leda bilo gdje okolo.
21. Svjedok ČN vatrogasac u JVP Velika Gorica opisao je da su po dojavi o nesreći sa vozilom su krenuli prema mjestu nesreće i sjeća se da su prvo zatekli vozilo policije koje je stajalo na samom dnu nadvožnjaka pored kojih su prošli, da bi onda primijetili kako su se približavali mjestu nesreće da je velika poledica na kolniku, njihov kamion je doslovce "plesao" pa su odlučili da će tu stati na udaljenosti od nekih, po njegovoj procjeni 20, 25 metara od vrha nadvožnjaka, kako se ne bi zabili u ogradu. To je bilo na udaljenosti 20-25 metara od mjesta gdje su se nalazila sudarena vozila. Izašli su na kolnik, te je kolega otišao utvrditi kakva je situacija, a on je odmah iz vozila izvlačio uređaje koji će im pomoći pri izvlačenju ozlijeđenih, pa tako škare, hidrauličnu pumpu. Sjeća se da se na nadvožnjaku skupilo dosta ljudi, bilo je dakle, civila, djelatnika hitne pomoći i policije. Od djelatnika hitne pomoći saznali su koji su prioriteti u postupanju, pa su prvo prišli vozilu u kojem se nalazila ozlijeđena osoba koja je bila živa, te poduzeli radnju skidanja krova sa vozila kako bi ju na siguran način mogli izvući, a nakon što su to obavili, krenuli su na izvlačenje mrtvih osoba iz vozila. Prethodno su pomogli djelatnicima hitne pomoći u podizanju ozlijeđene osobe, te stavljanju iste na nosila i odnošenje do vozila hitne pomoći. Na kolniku je bila dosta velika poledica, kao što je već naveo, to se primijetilo kada su se vozilom kretali prema mjestu nesreće, zbog čega su tako zaustavili svoje vozilo. Potom je izašao iz vozila, te ručno nosio uređaje prema vozilima koja su sudjelovala u nesreći, pri čemu se sjeća da se po kolniku nije moglo normalno hodati koliko je bio klizav, doslovce su trebali vući noge po kolniku da bi se održali, nije se moglo normalno kretati. Smatra da kolnik nije bio bilo čime posipan, jer da je bio, osjetio bi to i ne bi imali problema sa kretanjem. Bili su već na samom nadvožnjaku kada su primijetili da je vozilo počelo zanašati, pa je rekao tada kolegi PN neka tu stane sa vozilom da se još oni ne razbiju, pa je on onda i zaustavio vozilo, po njegovoj procjeni na udaljenosti 25-30 metara od tog mjesta gdje su se nalazila sudarena vozila. Cesta je do tog nadvožnjaka bila sigurna i stabilna, te je do tog uspona na nadvožnjak bila svijetla, dakle, sve se svijetlilo kao da je po kolniku određeni premaz. Ne može se očitovati o tome kakav je bio izgled kolnika na onom dijelu koji je bio iznad zemlje, samo je primijetio već od početka uspona na nadvožnjak da se kolnik sjaji, a kako su se sve više i više uspinjali, osjetilo se da je počelo zanašati njihovo vozilo. Tada su već vidjeli i mjesto nesreće, pa ja rekao neka se tu vozač zaustavi sa vozilom da se ne bi njima nešto dogodilo. U vrijeme kada su pristupali tom nadvožnjaku više nije bila prava noć, no, još se nije bilo posve razdanilo. Ne zna kojom su se brzinom kretali kada su išli prema mjestu nesreće, no, obzirom na posao koji rade uvijek se kreću žurno uz poštivanje uvjeta i pravila ponašanja na cesti. Dakle, dopušta da su se vozili većom brzinom od dopuštene, no, ne zna koja je to bila brzina kretanja. Prije nego što su počeli se uspinjati na sam nadvožnjak nije primijetio da bi bilo bilo kakvih problema u kretanju vozila u vidu zanašanja i slično. Kada su pristupili samom usponu, nastavili su se kretati istom brzinom kojom su se i do tada kretali, no, kada su primijetili da ih je počelo zanositi, usporili su i onda odlučili zaustaviti vozilo. Dakle, do trenutka kada je vozilo počelo "plesti" po kolniku nisu poduzimali radnje kočenja, jer to nije bilo potrebno. Ne sjeća se da li ih je počelo zanositi u vrijeme kada su još bili na ravnom dijelu kolnika ili kada su već bili na zavoju, zna samo da su osjetili zanašanje vozila u desnu stranu.
22. Svjedok DT naveo je da je tog dana krenuo na posao iz svoje kuće iz Okuja negdje oko 05,50 ujutro, a kretao se cestom prema [adresa]. Sjeća se da je primijetio kod križanja da su se ispred njega nalazila tri vozila. Približavao se nadvožnjaku, radi se o nadvožnjaku iznad autoputa. Prije skretanja na taj nadvožnjak stao je na semaforu, ispred njega je bilo jedno vozilo koje je skrenulo prema Lomnici, te još jedno vozilo žute boje, koje je bilo neposredno ispred njega, a koje se nastavilo kretati na taj nadvožnjak. Držao je veliki razmak krećući se iza tog vozila, da bi kada se već penjao na nadvožnjak, to vozilo jednostavno zbog klizavog kolnika se vraćalo prema njemu, jer je već prethodno bio sudar, te su oba vozila klizila prema njemu u trenutku kada je nailazio na nadvožnjak. Primijetio je autobus koji je dolazio u istom smjeru iza njega, zna da je on kočio i uspio se zaustaviti nekih 20-30 metara od njih. Tog jutra upravljao je vozilom marke Ford Focus. Ne sjeća se točno vremenskih uvjeta, no, samo može reći da je siguran da je cesta bila suha, a nadvožnjak je bio zaleđen. Kako se približavao tom dijelu nadvožnjaka, pokušao je poduzeti radnju kočenja, međutim, bilo je gotovo nemoguće kočiti. Inače, njegovo vozilo je bilo potpuno ispravno, no, nije bilo nikakve šanse da uspije pravovremeno zaustaviti vozilo, već je jednostavno krenuo prema vozilima koja su dolazila iz suprotne strane i bila već sudarena i znao je da će se u njih sudariti. To se i dogodilo. Potom se nekako se izvukao iz svog vozila. Sjeća se da je kolnik bio potpuno zaleđen, led je bio svugdje po tom dijelu kolnika. Odmah potom su došli djelatnici hitne pomoći, policije, svi su primijetili da je led na kolniku, po kojem se takoreći nije moglo uopće hodati. Cesta bila suha na onom dijelu kolnika ispod kojeg je zemlja, a zaleđen dio je bio na samom nadvožnjaku. Dakle, onaj dio ispod kojeg je šupljina. Poduzeo je radnju kočenja, i to dva puta je odradio sistem ABS-a, no, vozilo se nije uspjelo zaustaviti, te je zažmirio jer je bio svjestan da će se sudariti sa vozilima koja su bila ispred njega i dolazila mu u susret, te se njegovo vozilo zaustavilo tek kada je došlo do tog sudara. Prije dolaska na taj nadvožnjak upravljao je vozilom brzinom od 55-60 km/h. Na njegovom vozilu bile su nove zimske gume, stare svega dva mjeseca. Samo je primijetio autobus koji je prošao na istom semaforu iza njega, no, bio je na određenoj udaljenosti od njegovog vozila, te je prilazeći nadvožnjaku kočio i nekako se uspio zaustaviti do tog dijela koji je bio zaleđen. Vjerojatno je poduzeo radnju koćenja na još suhom dijelu kolnika, pa se uspio zaustaviti. Nije pratio način njegova zaustavljanja, no, zna da se zaustavio prije dolaska na nadvožnjak. To žuto vozilo koje je spominjao u svom iskazu, je vozilo koje je sudjelovalo u toj prometnoj nesreći, dakle, to vozilo je bilo ispred njega na tom semaforu, iza njega je bilo još jedno vozilo, pa onda njegovo, te su svi zajedno prošli kroz upaljeno svjetlo na semaforu, no, to žuto vozilo je odmicalo prema nadvožnjaku jer je on malo zakočio kako bi propustio vozilo koje je bilo ispred njega da skrene u desno prema Lomnici, te se ne može očitovati o tome kolika je bila brzina kretanja žutog vozila, dakle, ono je odmaklo od njegovog vozila i već je prošlo uspinjački brijeg na nadvožnjak, kada se počeo približavati na nadvožnjak, te ga zbog tog brijega nije niti vidio, te ga je ponovno vidio kada se uspeo na nadvožnjak, a to se vozilo počelo vraćati prema njemu zajedno sa tim drugim vozilom sa kojim se sudarilo. Misli da postoji prije ulaska na nadvožnjak prometni znak koji upozorava na mogućnost poledice. Nije niša neobično primijetio kada se vozilom uspinjao prema nadvožnjaku, a prije nego što je poduzeo radnju kočenja, dakle, nikakvo zanašanje niti nešto slično. Koliko se sjeća, nije bilo tog jutra vjetrovito. Nije primijetio niti osjetio da bi led bio bilo gdje putem. Neposredno prije nego što je naišao na ovaj nadvožnjak, prošao je nadvožnjak odnosno nad kanalom Sava-Odra i tamo nije primijetio da bi bilo leda niti je takvo što osjetio.
23. Svjedok GN vozač hitne pomoći, opisao je da su tog jutra bili upućeni na odu na intervenciju na nadvožnjak Kušanec gdje se dogodila teška prometna nesreća. Došli su do tog nadvožnjaka, sjeća se da je tamo već bila policija, te su pristupili pomoći ozlijeđenim osobama u vozilima. Bilo je vedro, ceste su bile suhe, sve do samog nadvožnjaka, odnosno samog mosta, odnosno do onog dijela koji je iznad željezničke pruge i autoputa, dakle, u zraku, taj dio je bio potpuno zaleđen. Inače, kao vozač zna, jer je to primijetio, da kada su se kretali na tu prvu intervenciju, kao i potom kada su vozili ozlijeđenu u KBC Zagreb da su kolnici bili suhi, nigdje nije primijetio led. Kolnik je bio suh, te se normalno mogao kretati do samog tog dijela koji je u zraku, odnosno ispod kojeg se nalazi ta cesta, a koji je bio potpuno zaleđen, te se jedva uspio zaustaviti. Zna da kada je izašao iz vozila, morao se držati za vrata, jer je bilo toliko klizavo, da ne bi pao, a jednako tako su reagirali i doktorica i medicinski tehničar. Bio je obučen u standardnoj odjeći, a na nogama je imao cipele sa debelim đonom. Na tom nadvožnjaku je bilo i osjetilo se vjetra, naime, radi se o takvom terenu da tamo uvijek puše vjetar, pošto je nadvožnjak na dosta velikoj visini, a ispod je prazan prostor, pa tamo uvijek puše. Na nogama imao ravne cipele sa đonom koji je imao ripne, a to je njihova standardna radna odjeća, no, unatoč tome je proklizavao.
24. Svjedokinja AN liječnica u hitnoj ambulanti u [adresa], opisala je da je oko 6 sati ujutro kada se dogodila nesreća išla s ekipom na mjesto događaja, obzirom je bilo puno povrijeđenih. Jutro je bilo vrlo hladno, misli da je bilo - 2 ili-3 stupnjeva, no, bilo je suho i nije bilo nikakvih padalina. Vozač koji ih je vozio je komentirao da ima iskustva sa nadvožnjacima, pa je vrlo pažljivo došao do samog nadvožnjaka i zaustavio vozilo, no, kada su izašli iz vozila, nisu mogli uopće hodati po kolniku, obzirom je bio zaleđen i bio je poput stakla. Dakle, bio je prekriven tankim slojem leda, te su doslovce, da bi mogli stajati na takvom kolniku, morali jedne druge držati da bi se mogli kretati i doći do vozila koja su sudjelovala u nesreći. Sjeća se da nije bilo vjetra, sve je bilo mirno, ostali kolnici su bili suhi i nije primijetila da bi po njima bilo leda, zapravo sigurna je da nije bilo leda, a i ovaj led nije bio vidljiv, ali se osjetio kada bi se na njega stalo. Nije primijetila ništa čudno tijekom vožnje do tog dijela nadvožnjaka. Naime, vozači koji ih voze su dosta iskusni, pa tako vozač koji ih je taj dan vozio, te ima iskustvo sa vožnjom, pa i očekuje da bi nadvožnjak mogao bili zaleđen, je vrlo pažljivo vozio, nije primijetila da se klizao i zaustavio se onda na samom nadvožnjaku. Vozač nije kretao velikom brzinom, ne zna kolika je ona bila, no, zna da je već bila terenska ekipa na mjestu događaja, te nije bilo razloga za brzu vožnju njihovog vozila. Nije primijetila za sve vrijeme vožnje, niti u povratku sa tog nadvožnjaka, da bi se vozilo u kojem se vozila bilo kako klizalo, jedino što zna je, da kada je izašla iz vozila, da je kolnik doista bio poput stakla i mora priznati da su bili šokirani i iznenađeni takvim stanjem kolnika.
25. Svjedok ON medicinski tehničar u Zavodu za hitnu medicinu predmetnog je dana oko 6 ujutro bio upućen na mjesto gdje se dogodila prometna nesreća, radilo se o prometnoj nesreći na nadvožnjaku [adresa] u [adresa]. Do tog mjesta gdje se nesreća dogodila vozio se otraga u kombi vozilu i nije pratio kakvo je bilo stanje prometnice, a kada su došli na mjesto nesreće i kada je izašao iz kombija, primijetio je da je na samom nadvožnjaku cesta bila zaleđena. U prometnoj nesreći su zatekli dvije osobe koje su poginule na mjestu nesreće, dok je treća osoba još bila živa, pa ju je drugi tim odvezao u bolnicu. Nije obraćao pozornost na druge okolnosti. Na tom nadvožnjaku izašao iz vozila i tada je primijetio da je kolnik bio zaleđen, no, mogao je normalno stajati na tom kolniku, bio je obuven u radne cipele. Nije primijetio da je kolnik bio tretiran solju ili bilo čime drugim. Nije primijetio do izlaska iz kombi vozila prilikom vožnje bilo što neobično u vidu zanošenja vozila ili nečeg sličnog. Nije vozio kombi, pa ne zna koja je bila brzina kojom su se vozili do mjesta nesreće, no, točno je da su žurili. Kada je izašao iz vozila, nije primijetio da bi bilo što padalo ili da bi puhao vjetar. Niti tijekom vožnje do mjesta nesreće nije čuo da bi vozač bilo što komentirao da je klizavo, da se ne može zaustaviti ili nešto slično.
26. Svjedok BN liječnica hitne medicine u Domu zdravlja Velika Gorica, Zavod za hitnu medicinu zagrebačke županije opisala je da je radila noćnu smjenu tog 13.12. kada se dogodila ta prometna nesreća, kada su u rano jutro, negdje oko 6 sati bili pozvani da idu na nadvožnjak na Kušancu, da se tamo dogodila teža prometna nesreća i da ima ozlijeđenih osoba. Krenula je zajedno sa ekipom hitne medicinske pomoći prema mjestu nesreće. Došli su do tog nadvožnjaka, prije uspona je semafor, te su se vozilom hitne pomoći vozili uzbrdo tog nadvožnjaka i primijetili su na vrhu nadvožnjaka da stoje oštećena vozila, da je tamo prometna nesreća, ne zna kojom se brzinom kretalo njihovo vozilo, no, sigurno nije bilo velikom brzinom, obzirom se uspinjalo i vidjelo se da je na vrhu prometna nesreća. Ne zna kakvo je bilo stanje kolnika prilikom uspona na nadvožnjak, jer nije vozila niti je na to obraćala pozornost, samo zna da svi iz vozila hitne pomoći, kada su izašli na kolnik su se jedva kretali po kolniku obzirom na klizavost. Kada su se vozili prema tom mjestu nesreće, nije čula da bi njihov vozač komentirao bilo što vezano za klizavost kolnika. Pri izlasku iz vozila nije primijetila bilo što drugo od vremenskih prilika, osim tu veliku klizavost, nije primijetila da bi puhao vjetar. Izašla je iz vozila kako bi prišla tim vozilima u kojima su bile ozlijeđene osobe, sjeća se da je bio veliki problem sa hodanjem po kolniku nadvožnjaka, obzirom je bio izrazito klizav. Naime, sjeća se da se žurno htjela približiti tim vozilima kako bi se pružila pomoć ozlijeđenima, no, to je bilo gotovo nemoguće, mogla se kretati kolnikom jedino krećući se sitnim klizajućim korakom. Dolaskom do osobnih vozila koja su sudjelovala u nesreći, zatekla je mrtve osobe na mjestu vozača i suvozača, dok je na stražnjem sjedalu sjedila jedna ženska osoba koja je pomicala gornji dio tijela, a pri pokušaju da s njom uspostavi verbalni kontakt, zaključila je da je u stanju poremećene svijesti. Tada su nastupili vatrogasci koji su poduzeli radnje kako bi se na siguran način ta osoba izvukla iz vozila, te su istu uputili vozilom hitne pomoći prema bolnici na daljnju obradu. Što se tiče ostalih uvjeta tog dana, sjeća se da nije bilo nikakvih padalina, kolnik nadvožnjaka bio je klizav što je osjetila jer po njemu nije mogla hodati.
27. Svjedok DN vozač u Zavodu za hitnu medicinu, opisao je da je bio upućen na mjesto prometne nesreće, na nadvožnjak Kušanec u Ulici Slavka Kolara. Ono što mu je ostalo u sjećanju jest da je na samom nadvožnjaku bio led. Kada mu je predočen dio iskaza od 09.03.2017. (list 531-532 spisa) u dijelu u kojem je naveo "vani je još bilo mračno, pred svitanje, kad sam upalio vozilo ispred ambulantne hitne pomoći u Ulici matice hrvatske je cesta do nadvožnjaka bila mokra, dok je na samom nadvožnjaku bio užasan led tako da se nije moglo stajati", pa pozvan da se očituje na taj dio iskaza obzirom na danas dan iskaz, naveo je da je moguće da je tako bilo, tada se samog događaja jasnije sjećao, danas se detalja više ne sjeća. Ne sjeća se da je imao bilo kakvih problema sa zaustavljanjem vozila hitne pomoći na samom nadvožnjaku, no, prethodno su bili upozoreni, ne zna da li od dispečera ili ekipe koja je već izašla na mjesto nesreće, da je na nadvožnjaku led i da se nesreća dogodila upravo zbog klizavog kolnika, pa su se jako sporo kretali, odnosno vozio je sporo. Nije mogao točno procijeniti točno kakav je bio led, čini mu se da je bio posve tanak, nevidljiv i jako klizav. Kada mu je predočen dio iskaza sa zapisnika od 09.03.2017. u dijelu gdje je naveo da je nadvožnjak bio zaleđen, na njemu je bio crni led tzv. "ice black", da se radilo o vrlo tankom sloju leda koji je gotovo nevidljiv, a klizav kao da hodaš po staklu, pa pozvan da se očituje na taj dio iskaza, naveo je da mu je tako sve skupa djelovalo i ostao je pri svom iskazu. Nije posebno gledao da li je kolnik bio tretiran solju ili nekom sipinom, pretpostavlja da nije bio, jer da je bio, ne bi bio tako klizav. Ne sjeća se da bi kao vozač vozila pri vožnji do tog mjesta nesreće primijetio bilo što neobično, odnosno da bi vozilo klizalo ili nešto slično, ali bili su na to prethodno upozoreni. Ne sjeća se da bi bilo mraza, inja ili nečeg sličnog.
28. Svjedok RN medicinski tehničar u Zavodu za hitnu medicinu zagrebačke županije, ispostava [adresa], naveo je da je bio upućen na mjesto nesreće, no vozio se u kombiju Hitne na stražnjem sjedalu pa ne može opisati stanje ceste tijekom vožnje do nadvožnjaka, no zna da su primijetili da je po izlasku iz vozila cesta bila jako skliska, kolnik zaleđen do mjere da je on klizao za vrijeme obavljanja intervencije, bilo je jako hladno.
29. Analizirajući iskaze naprijed navedenih svjedoka koji su u cijelosti prihvaćeni kao jasni i vjerodostojni, dani su životno i uvjerljivo, međusobno su suglasni te dani od strane osoba nezainteresiranih za ishod postupka nesporno je utvrđeno nekoliko, po ocjeni vijeća važnih detalja i okolnosti zatečenih na mjestu prometne nesreće. Tako je iz iskaza svjedoka LN, vatrogasca u JVP Velika Gorica koji je na poziv došao do mjesta nesreće vatrogasnim vozilom razvidno da je u trenutku približavanja mjestu nesreće vidljivo da je velika poledica na kolniku i da je njihovo vozilo doslovice "plesalo", te da se ne bi zabili u ogradu vozilom isto su zaustavili 20,25 metara od vrha nadvožnjaka. Svjedok je istaknuo i da je dolaskom na nadvožnjak u jednom trenutku osjetio da se vozilo počelo zanašati. Iz suglasnih iskaza svjedoka CT, JT, KT, LN, DT proizlazi da je prilazna cesta nadvožnjaku bila suha, a na samom nadvožnjaku kod dilatacije je bio led, te je kolnik na samom nadvožnjaku bio zaleđen, a na zaštitnoj ogradi nadvožnjaka je bilo zaleđenog inja.
30. Svjedok DT, vozač vozila koji je svojim vozilom naletio na vozilo prvo oštećenika, a koje vozilo je već bilo zaustavljano u sudarnoj poziciji s vozilom ĆT istaknuo je kako se približavao dijelu nadvožnjaka gdje su se nalazio vozilo prvooptuženika i ĆT te pokušavao kočiti, ali nije bilo moguće kočiti unatoč tome što se u dva puta uključio sistem kočenja ABC-a na vozilu, te zbog toga nije uspio zaustaviti svoje vozilo i sudario se s vozilom koje je bilo ispred njega. Primijetio je autobus koji je bio na određenoj udaljenosti od njegovog vozila i prilazio nadvožnjaku i koji se uspio zaustaviti do tog dijela koji je bio zaleđen, a prema njegovom mišljenju vjerojatno je poduzeo radnju kočenja na još suhom dijelu kolnika i zna da se zaustavio prije dolaska na nadvožnjak.
31. Svjedok KT opisao je da je prilazni kolnik nadvožnjaku bio suh potpuno, a nadvožnjak je bio potpuno zaleđen. Svjedok JT, vozač autobusa koji je prvi po nesreći pristupio do mjesta nesreće također je opisao da je dio kolnika na kojem su bila sudarena vozila bio potpuno zaleđen, led je primijetio na ogradi uz kolnik, no led nije primijetio do dolaska na sam nadvožnjak. I svjedok PN također je opisao da do samog nadvožnjaka gdje je bila nesreća nije primijetio da bi bila poledica. Jednako tako svjedočio je i svjedok ŽN i liječnica AN, koji su suglasno opisali da se led na kolniku nije primjećivao do izlaska iz vozila. O izrazitoj klizavosti na samom nadvožnjaku koju je primijetila po izlasku iz vozila svjedočila je i BN liječnica Hitne medicine. I svjedok MN također je opisao da su po izlasku iz vozila odmah primijetili klizavost na nadvožnjaku, dakle dijelu kolnika koji je u zraku, a jednako su iskazivali i svjedoci ZN, VN i RN. Svjedok EN, vozač hitne pomoći je istaknuo da je kolnik na nadvožnjaku bio zaleđen te da je jedva uspio zaustaviti vozilo hitne pomoći.
32. Svjedoci vozači i putnici iz vozila koji su pristupili spornom nadvožnjaku neposredno nakon što se dogodila predmetna prometna nesreća suglasno su iskazivali kako nisu primijetili prilikom dolaska do mjesto nesreće bilo kakvo zanašanje ili probleme u kretanju vozila, iako su po izlasku primijetili da je kolnik bio izrazito klizav. Svjedok JT, vozač autobusa, koji je od Kušanca prema [adresa] vozio autobus i prvi prišao mjestu nesreće netom nego se ista dogodila (sve je još bilo, kao što je naveo u dimu, magli i pari) opisao je da se do mjesta nesreće vozio brzinom od oko 50 km/h, te vožnjom nije primijetio bilo kakve probleme u vožnji, dakle ništa neobično u vidu zanašanja autobusa, a kako je primijetio da se na vrhu nadvožnjaka nešto dogodilo lagano je usporavajući uspio zaustaviti autobus na samom vrhu nadvožnjaka. I svjedok PN, vozač vatrogasnog vozila opisao je da je vozio prilazeći nadvožnjaku nekom prikladnom brzinom te nije primijetio da bi vozilo na bilo kojem dijelu kolnika, pa ni tog nadvožnjaka proklizavalo, a klizavost je primijetio tek po izlasku iz vozila. Svjedok BN, liječnica koja se vozila u vozilu Hitne pomoći, opisala je da su se kretali nevelikom brzinom prema mjestu nesreće, nije primijetila da bi vozač komentirao bilo što vezano uz klizavost, normalno su stali, a tek po izlasku je primijetila veliku klizavost kolnika. I svjedok HN, putnik u vatrogasnom vozilu opisao je da su do mjesta nesreće vozili brzinom od 70-80 km/h, nije čuo od vozača da bi komentirao da postoji klizavost, te misli da nije ni imao problema sa zaustavljanjem vozila kod mjesta nesreće. Svjedok ČN, putnik u vatrogasnom vozilu također je opisao da su se vozili većom brzinom od dopuštene s obzirom na intervenciju na koju su žurili te prije uspona nije primijetio probleme u kretanju vozila, a kada su pristupili usponu nastavili su se kretati istom brzinom no tada su primijetili da je vozilo počelo „plesati“ pa su odlučili stati na udaljenosti od 20-25 m od mjesta sudara. I svjedok ŽN medicinski tehničar, opisao je da se vozio kao suputnik u vozilu Hitne medicinske pomoći nije primijetio ništa neobično u vidu zanašanja vozila, niti čuo da bi vozač bilo što komentirao. I SN, vozač u Zavodu za hitnu medicinu opisao je da se ne sjeća da bi imao ikakvih problema sa zaustavljanjem vozilom hitne pomoći na samom nadvožnjaku, no prethodno je već bio obaviješten da je na nadvožnjaku led i da se nesreća dogodila upravo zbog klizavog kolnika, pa je sporo vozio, a led je bio tanak, nevidljiv, no jako klizav, time da kao vozač pri vožnji do tog mjesta gdje se dogodila nesreća nije primijetio ništa neobično, odnosno nije primijetio da bi vozilo klizalo. Ne zna kojom je brzinom vozio, vozi uvijek sukladno propisima.
33. Iz obavijesti Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske proizlazi da je prognoza vremena za 13. prosinca 2015. u 23,00 sata do 14. prosinca 2015. u 07,00 sati bila "malo oblačno, već u noći mjestimice s maglom i niskim oblacima, na istaknutim dijelovima kolnika ujutro postoji mogućnost za poledicu, postoji mala vjerojatnost za pojavu zaleđivanja mokrog tla zbog pada temperature zraka ispod 0 stupnjeva te se predviđa temperatura zraka -3/0 stupnjeva Celzijusa". Na istom je izviješću DHMZ rukom bilo upisano "I stupanj pripravnosti".
34. Provedenim meteorološkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku meteorologu Dragoslavu Dragojloviću utvrđeno je da je vrijeme tijekom noći 13. na 14. prosinca 2015. bilo oblačno s maglom od 4,30, temperatura zraka je bila negativna od -0,7 u 23,00 sati 13. prosinca do -3 stupnja Celzijusa u 06,00 sati 14. prosinca, relativna vlažnost zraka je bila velika 95%, zabilježena je pojava umjerenog mraza od 0,00 do 9,45 sati 14.12., te slabog inja od 0,30 do 9,30. Vjetra nije bilo. Zbog niskih noćnih i dnevnih temperatura zraka dva dana prije prometne nesreće i u samoj noći nesreće nadvožnjak se dovoljno ohladio pa su postojali jaki uvjeti za poledicu, dok na pristupnim kolnicima nije došlo do dovoljnog ohlađivanja na nastupi poledica jer tlo ima toplinski kapacitet, a temperatura zraka nije bila dovoljno niska da i taj dio kolnika bude zamrznut i da se pojavi poledica. Vještak je napomenuo da je na dostavljenoj prognozi netko rukom napisao I stupanj pripravnosti, iako je po podacima iz prognoze vidljivo da se radi o II stupnju pripravnosti, a koji stupanj pripravnosti se uvodi kada temperatura zraka oscilira oko 0 stupnjeva C i po određenom redoslijedu vrše se preventivni radovi na sprječavanju poledica na raskrižjima, cestovno-željezničkim prijelazima u istoj razini, na pristupnim kolnicima, na važnijim pravcima gdje se odvija javni gradski i prigradski promet.
35. Na okolnost određivanja stupnjeva pripravnosti kao i obvezama postupanja zimske službe s obzirom na utvrđeni stupanj pripravnosti ispitani su svjedoci ŠN, predsjednik Stožera zimske službe i ŠT, zamjenik predsjednika Stožera Zimske službe i ujedno voditelj velike zimske službe, koji je ujedno bio nadređen II. okrivljenom kao operativnom voditelju inkriminiranog dana. Tako je svjedok ŠN opisao da je način rada bio takav da su u Stožer zimske službe kojem je on bio na čelu svaki dan u tom periodu od grada [adresa] putem faxa zaprimali izvještaj DHMZ, na kojem bi bio upisan stupanj pripravnosti sukladno vremenskoj prognozi, a ako stupanj pripravnosti ne bi bio upisan, to bi značilo da vrijedi prvi stupanj pripravnosti. Dakle, koji će stupanj pripravnosti biti za određeni dan određivala je služba grada [adresa]. Dakle, grad [adresa] kao investitor je određivao pravila rada zimske službe pa tako i definirao stupanj pripravnosti, i određivao što treba raditi, on je bio predsjednik stožera zimske službe, te je komunicirao svakodnevno u tom periodu sa CN, koji je bio voditelj zimske službe, te su se konzultirali oko toga što se događa na terenu. Pojasnio je da taj stupanj pripravnosti definiran na tom izvješću DHMZ, koji je olovkom napisan, se ne može potom mijenjati, no, operativni voditelji su dužni kontrolirati trenutnu situaciju na terenu vožnjom po cestama, te ukoliko dođe do primjećivanja da su se dogodile neke ekstremne situacije, mogu naložiti posipavanje određenih dijelova kolnika. Taj prvi stupanj pripravnosti koji je vrijedio inkriminiranog dana nije značio obvezu preventivnog posipavanja nadvožnjaka. Naime, pojasnio je da kada je vremenska prognoza takva da su temperature predviđene oko -3 stupnjeva, a suho je vrijeme, moguće je da bude i temperatura i -10 ako je suho i nema najave bilo kakvih padalina ili poledice, tada nema potrebe za poduzimanje preventivnog posipavanja nadvožnjaka. Preventivno posipavanje nadvožnjaka se obvezno provodi ukoliko je prognoza takva da je najavljena velika mogućnost nastanka poledice, ako su najavljene padaline, te temperatura zraka ispod 0 stupnjeva. Kada mu je predočen izvedbeni program rada Velike službe i to list 7 istog programa, na listu 92 spisa, iz kojeg proizlazi "Odluku o uvođenju određenog stupnja pripravnosti donosi stožer zimske službe u dogovoru sa nadzornom službom grada [adresa], upravnog odjela za komunalne djelatnosti i promet" pa pozvan da se očituje i objasni dio svog iskaza u kojem je naveo da tu odluku donosi služba grada [adresa], naveo je da isto ne može određeno objasniti, stožer zimske službe jednostavno prihvaća ono što je rukom napisano od strane nekog iz grada [adresa] i oni zapravo odluku ne donose. Prognozu vremena DHMZ-a sa naznačenim stupnjem pripravnosti dobivaju u odjelu društva VG Komunalac putem faxa svaki dan u tom periodu te je tajnica prosljeđuje voditelju zimske službe, ne zna točno kako operativno to radi, da li mu predaje taj dokument ili ga telefonski samo izvještava. I svjedok ŠT, voditelj velike zimske službe u svojem je iskazu opisao da su svaki dan iz grada [adresa] dobili izvješće DHMZ na kojem je već bio upisan stupanj pripravnosti, a što su prokomentirali, i sukladno istom stupnju postupali. Što se tiče postupanja inkriminiranog dana, svjedok je opisao da se on čuo u popodnevnim satima sa II okrivljenim i rekao mu da je određen I stupanj pripravnosti te su dogovorili da će se čuti oko 20,00 sati iza dnevnika. Taj dokument DHMZ nije proslijedio II okrivljenom kada je preuzeo dežurstvo, već ga je preuzeo u upravi firme, a samo telefonskim putem II okrivljenom javio o kojem se stupnju pripravnosti radi. Pojasnio je da tako definiran prvi stupanj pripravnosti znači da postoji potreba da se prati vremenska situacija, pa za slučaj da bi primijetio da je došlo do promjene vremenske situacije, tada bi se mogao promijeniti stupanj pripravnosti, dakle, angažirali bi zimsku službu tj. dodatnu ekipu da se poduzmu radnje. Preventivno posipavanje nadvožnjaka vrši u slučajevima oscilacije temperature zraka, najave rosulje, kiše, susnježice. Pojasnio je da u izviješću naznačena mogućnost zaleđivanja mokrog tla zbog pada temperature zraka je značila potrebu veće pozornosti tijekom dežurstva za operativnog voditelja.
35.1. Dodatno saslušan u ponovljenom postupku svjedok ŠN je u svom iskazu naveo da je u inkriminirano vrijeme bio predsjednik uprave VG komunalac i u tom svojstvu je bio predsjednik stožera zimske službe za održavanje cesta. Konkretno se radi o održavanju cesta za koje su zadužene Županijske ceste koje posao rade za državne ceste i oni održavaju državne ceste na području [adresa] i Zagrebačke županije. Državne ceste je javna cesta, za njih je nadležno Ministarstvo prometa i pomorstva, ne znam točan naziv, oni imaju drugi program održavanja u odnosu na naš program koji radi po Zakonu komunalnog gospodarstva i nadležna je lokalna samouprava tj grad [adresa]. Na poseban upit branitelja II okrivljenika što je bilo u nadležnosti Županijskih cesta a što VG komunalac, tj koja vrsta prometnica, svjedok je pojasnio da VG komunalac održava nerazvrstane ceste, a Županijske ceste održavaju javne ceste gdje je brzina odvijanja prometa puno veća i zato zahtjeva i pozornije održavanje i zato je nadležno Ministarstvo prometa i primjenjuje se zakon o cestama, dok je kod VG Zakon o komunalnom gospodarstvu i to za puno manje brzine jer se radi o lokalnim cestama i to nerazvrstanim. Teško je usporediti navedene ceste pa tako [adresa] ima državne ceste na kojima je ograničenje brzine 80-110 km/h gdje je potreban drugačiji način održavanja i projektiranja cesta i gdje se puno više sredstava ulaže a to ulaže država. Oni imaju meterostanice gdje prate stanje kolnika, vjetra, vlažnost zraka i mogućnost nastanka poledice i čovjek tu nije ključni faktor, dok u lokalnim cestama su puno manje brzine i grad ih održava, gdje nema sustava koji prati prije navedeno tj stanje kolnika, vlažnost. Održavanje tih cesta se temelji na DHMZ na prognozama koji pošalje grad [adresa] i gdje napišu stupanj pripravnosti što je u ovom konkretnom slučaju bilo i napisano, a radilo se o I stupnju pripravnosti. VG komunalac djeluje na temelju izvedbe programa održavanja cesta u zimskim uvjetima za predmetnu godinu, a taj program se donosi do 15.11. do početka zimske službe. Tada počinje s radom zimska služba do 15.4. iduće godine. Na pitanje branitelja III okrivljenika koje su bile dužnosti dežurnog ophodara prema pravilniku o zimskoj službi vezano za I. stupanj pripravnosti da on obavi, svjedok je naveo da je njegova dužnost da tijekom noći prati stanje vremenskim uvjeta, stanje na cestama, dužan se voziti po cestama s vozilom i nadgledati stanje na cestama što mislim da je II okrivljeni i učinio i u slučaju da je primijetio bilo kakve promjene na kolniku trebao je reagirati. U svom vozilu je imao i spremnik sa soli i mogao je reagirati ako primijeti nešto, a koliko mi je poznato shodnom točkom je prošao par minuta prije nesreće. Na pitanje branitelja III okrivljenika da li je pravilnik o postupanju zimske službe u Zagrebačkim cestama pravilnik VG komunalca jednak ili postoje razlike, svjedok je naveo da ne zna, a misli da se ne postupa isto jer prometnice nisu jednake. Županijske ceste rade na osnovu sustava koliko zna, imaju metero stanice i na temelju tih podataka se sole ceste i oni dižu svoje ekipe, a mi tj VG komunalac nema taj sustav i čovjek je ključni faktor koji može promijeniti taj režim. Lokalna samouprava održava ceste iz svog proračuna, a državne se ceste održavaju iz proračuna i imaju neograničena sredstva. Pravilnik je naslijedio kada je postao predsjednik uprave VG komunalca 2013. U inkriminirano vrijeme imali su ograničena sredstva i ograničeni broj ekipa.
36. Na okolnost načina rada zimske službe osobito obveza postupanja u meteorološkim uvjetima kakvi su bili prognozirani 13./14. prosinca 2015. saslušani su u svojstvu svjedoka djelatnici Zimske službe KN, MT, ET, IN, ST, GT, ZT i ĆN. 37. Svjedok GT je naveo da je zadatak operativnog voditelja zimske službe jest da obilazi ceste, te utvrđuje u kakvom su stanju iste i ima li potrebe da zimska služba intervenira sipanjem soli. To konkretno znači da su zaduženi službenim vozilom obići ceste i to po prioritetima, pratiti vremensku prognozu, istu prate putem mobitela odnosno različitih aplikacija, a obvezni su izlaziti na sam teren, te vizualnim pregledom kao i iskustvom iz vožnje utvrditi kakvo je stanje kolnika. To konkretno znači, da ako utvrdi da je kolnik vlažan na temelju vizualnog pregleda, prođe vozilom po tom kolniku brzinom od oko 40-50 km/h i poduzme radnju kočenja, te na taj način utvrđuje kako se vozilo ponaša na kolniku i na temelju toga se odlučuje da li treba intervenirati u konkretnom slučaju. To konkretno znači da ako se utvrdi da je kolnik klizav, vrši posipavanje kolnika solju, a sol voze sa sobom u gepeku vozila kojim obilaze teren, a osim toga, da je potrebno intervenirati obavještavaju i dežurne ekipe. Dežurne ekipe tada izlaze na cestu i dalje vrše posipavanje kolnika. Što se tiče konkretnog događaja, tada nije bio dežuran, no, može reći da zna da je tada vrijeme bilo relativno stabilno, konkretno unatrag 7-8 dana nije bilo padalina, dakle, bilo je suho vrijeme i kolnici su bili suhi. Kada govori o zimskim uvjetima, onda se pod time misli prvenstveno na stanje temperature zraka, dakle, ako su temperature ispod nule, no, to nije nužno tako, tako da nekad postupaju i kada su temperature iznad nule, npr. +1, ako to nalažu drugi uvjeti. Jedan od takvih uvjeta je vlažnost, a da bi utvrdili da li postoji vlaga moraju izlaziti i obilaziti sam teren. To konkretno znači da kada su temperature ispod nule, tada obvezatno moraju obići teren. Pritom misli da tada sjedaju u službeno vozilo i voze se prometnicama posebice onim dijelovima koje smatraju kritičnim točkama, a pod time misli na nizbrdice, mostove, nadvožnjake, preboje. Njihova je obveza da kod tih kritičnih temperatura izlaze i obilaze cestu svaka dva do tri sata. Najrelevantniji faktori kod odlučivanja da li treba što poduzimati za njega su vizualni pregled, pod čime misli na činjenicu ima li padalina, kakav je kolnik i sl., te poduzeta radnja kočenja vozilom po prometnici, a na temelju kojeg se onda utvrđuje kakva je mogućnost kočenja na takvom kolniku. Najava moguće poledice znači samo obvezu češćeg obilaska terena, no, ono što je ključan faktor za intervenciju je utvrđivanje stvarnog stanja terena prilikom obilaska i tada se donosi odluka da li intervenirati. Ne zna da li su u obvezi, no, on konkretno kada je dežuran, kontaktira i kolege koji su djelatnici Male zimske službe, navraća do njihovog stacionara prilikom obilaska terena i sa njima izmjenjuje informacije o stanju terena. Dakle, kada prolazi po tom dijelu kolnika, kao npr. što je kritičan dio mosta koji se odnosi na neke dilatacije na mostu i sl., i osjeti da vozilo proklizava, pokušava proći još nekoliko puta, te ukoliko utvrdi da je kolnik doista sklizak, zaustavi svoje vozilo, pazeći pritom na sigurnost prometa (stane sa vozilom paleći pritom sva četiri žmigavca), te poduzima radnju posipanja tog dijela kolnika sa solju koju vozi u samom svom vozilu, a prethodno o toj činjenici da je kolnik klizav, odmah obavještava i djelatnike dežurne službe koji su dužni onda izaći na teren. Na temelju prethodnih iskustava taj nadvožnjak Kušanec nije bio nikakav prioritetni nadvožnjak za obilaženje, odnosno nisu imali iskustva da su tamo neka posebna kritična mjesta, osim što je kao nadvožnjak morao biti predmetom obilaženja. Dežurni operativni voditelji u zimskoj službi obilaze 11 do 13 nadvožnjaka i veći broj tih tzv. kritičnih točaka, a to su točke za koje im skrenu pozornost kolege da su kritične, pa onda i njih posebno obilaze. Kada mu je predočeno izvješće DHMZ za dan 13.12.2015. koji prileži listu 194 spisa, pa pozvan da se očituje što bi za njega značilo da je bio dežurni operativni voditelj zimske službe i dobio ovakvu prognozu vremena, naveo je da naznačena minimalna temperatura zraka od -3 stupnjeva za Zagreb bi mu ukazivala na nužnost češćeg obilaska terena i utvrđivanja stanja prometnica, pri tome misli na nužni obilazak terena svaka 2-3 sata. U ovoj tablici naznačeno je i pod naznakom poledica, vrsta, oznaka A3, što prema pojašnjenju u tablici se odnosi na malu vjerojatnost za pojavu zaleđivanja mokrog tla zbog pada temperature zraka ispod 0 stupnjeva celzijusa, no, ono što je ključno jest da mu najava temperature od -3 stupnjeva znači da će morati biti pripravan i obilaziti teren da utvrdi stanje kao što je prethodno naveo. Kod odluke koje će radnje poduzimati, konzultira sa voditeljem zimske službe ŠT. Naime, on prati sve vremenske prognoze na dnevniku i on se prilikom dežurstva obvezno sa njime čuje i savjetuje, odnosno konzultira kakvo je stanje vremenskih uvjeta i što će se poduzimati. Dežurni voditelj zimske službe obvezatan voditi dnevnik zimske službe, a u koji se upisuju, pored naznake temperature zraka koja je bila za vrijeme dežurstva, pri čemu se temperature prate svaka 2 sata, da li je bilo oborina, da li je bilo poledice, naznačuju se imena i prezimena osoba koji su pozvani kao dežurna služba, vozila, popisuju se zadaci koje su obavljali, količina soli koju su i gdje koristili. Za obilazak terena u cijelosti potrebno vremensko razdoblje od oko sat i pol, a možda i manje. Temperatura zraka se kontrolira i putem aplikacija koje su im svakom dostupne, pa tako ih i koriste kod samog obilaska terena, a osim toga na raznim displayevima koji su postavljeni uz prometnice se može pročitati temperatura zraka, tako da na taj način dolaze do tih podataka.
38. Svjedok KN operativni voditelj Velike zimske službe opisao je postupanja njih u zimskoj službi, navodeći da je najrelevantniji podatak da li ima padalina, dakle, ako pada snijeg češće obilaze prometnice, te ukoliko kočenjem utvrde da je kolnik sklizak, to je znak da je potrebno poduzeti intervenciju, tada prethodno zovu dežurnu službu, konkretno vozače kamiona i onda se vrši posipavanje kolnika. Pritom također kontroliraju i temperaturu zraka, ako temperatura pada, to je pokazatelj da češće obilaze sam teren. Tu temperaturu zraka mogu utvrditi u samom vozilu koje koriste, no, ako prilikom obilaska terena utvrde da na prometnicama vozilo proklizava, to znači potrebu hitne intervencije u obliku posipavanja. Obilazak se mora vršiti ako je temperatura blizu 0 stupnjeva, noću se obavezno kod temperatura blizu 0 stupnjeva po tri puta vrši obilazak terena, te ukoliko se utvrdi klizav kolnik, tada se tek vrši posipavanje. Nigdje nije propisano koliko često se treba izlaziti i vršiti obilazak terena, on konkretno, ako je vrijeme suho i temperatura oko 0, obilazi teren tri puta tijekom noći, dakle, navečer oko 21 sat, potom oko 01 i oko 05 sati, a ako pada snijeg tada se obilazak terena vrši češće. Ako je temperatura zraka -3 stupnjeva, obišao bi teren, te ukoliko bi utvrdio da kolnici proklizavaju poduzeo bi radnju posipanja odnosno obavijestio dežurnu službu i češće obilazio, a ako bi pri toj temperaturi obilaskom terena utvrdio da vozilo ne proklizava, već zbog te temperature bi izvršio obilazak terena tokom noći tri puta, unatoč tome što je suho vrijeme. Kada mu je predočen dio iskaza sa zapisnika od 08.09.2016. (list 405 spisa) u dijelu u kojem je naveo "ako je temperatura zraka 0 do npr. 2 stupnja onda već to zahtijeva našu nazočnost u bazi te češće obilaske terena jer pri takvoj temperaturi u brdskim predjelima temperatura može biti i ispod nule odnosno varira 1 do 2 stupnja u odnosu na [adresa]. Operativni voditelji obilaze teren i odlučuju kada će ekipe izaći na teren i vršiti preventivno posipanje, a pri tome se često koordinira sa našim šefom gosp. ŠT, pa i on zna s nama obilaziti teren. Što se tiče odluke o izlascima u obilazak i izlazak ekipe na teren to se procjenjuje na temelju temperature zraka. Ja imam običaj ići u obilazak prvi puta oko 23 sata, potom oko 01 sat, zadnji puta oko 03 sata, jer je to krajnji rok da se nešto poduzme ukoliko se uoči potreba. Mi u dežurstvu imamo obvezu mjeriti temperaturu zraka svaka 2 sata i to moramo upisivati u dnevnik zimske službe. Mi dobivamo vremensku prognozu od DHMZ, to nam je okvirno pokazatelj, ali moramo izaći na teren da bismo utvrdili pravo stanje. Čim je temperatura oko 0, treba ići posipavati ako je vlažnost velika jer će sigurno doći do smrzavanja, ako je tlo odnosno cesta suha onda nema potrebe za posipavanjem, jer onda ne dolazi do smrzavanja. Ukoliko bi uočio da je tlo vlažno, postoji mraz i inje, ja bi naložio preventivo posipavanje kolnika", pa pozvan da se očituje u odnosu na danas dan iskaz, naveo je da je točno to što je iskazivao tada kada je bio ispitan, razlika u njegovom iskazu koja se odnosi na vrijeme kada običava vršiti obilazak terena noću, je zbog toga što to vrijeme nije fiksirano i ono ovisi o konkretnim okolnostima te noći. Temperaturu zraka, osim podataka koje dobivaju od DHMZ, crpe na temelju podataka koje im pokazuje samo vozilo koje koriste u dežurnoj službi. Osim toga, temperaturu zraka utvrđuju i na temelju pokazatelja koji postoje na različitim mjestima po [adresa]. Ako je temperatura zraka iznad 5 stupnjeva, temperaturu prati samo putem aplikacija, mobitela i sl., te tada ne mora obilaziti teren. Vode dnevnik zimske službe u koji su obvezatni upisivati temperature svaka 2 sata i on to u pravilu tako vrši, zna preuzeti dnevnik od kolega koji nisu upisivali sve temperature zraka, no, iste se ne moraju upisivati ukoliko su u velikom plusu. Činjenica da u dnevnik zimske službe nisu upisivane sve temperature zraka, ne govori nužno da taj djelatnik nije vršio obilazak terena i utvrđivanje temperature zraka za vrijeme dežurstva. Ne zna da li je to obveza, no, ukoliko je temperatura ispod 0 stupnjeva, kada je dežuran vodi dnevnik zimske službe na način da ispunjava temperature svaka dva sata. Kada preuzme dežurstvo tijekom zimskih uvjeta, konzultira se oko aktivnosti koje treba poduzimati sa voditeljem zimske službe, gosp. ŠT, a on se konzultira i sa drugima. Takve pripremne sastanke za zimsku službu imaju prije početka zimske sezone. Ne sjeća se da bi ih u sezoni 2015/2016. bilo tko upozorio na činjenicu da postoji pomanjkanje soli. Ne sjeća se da su imali nestašice soli, zna da se uvijek sol nabavljala, te nikada nije bilo razdoblja u kojem nije bilo soli. Sadržaj dnevnika zimske službe kontrolira voditelj ŠT. Može procijeniti da je odgovornost voditelja dežurstva u zimskoj službi vrlo stresna. U situaciji kada nema padalina, za njega bi ključna radnja za odluku da li treba pristupiti posipavanju kolnika bilo proklizavanje, dakle, ukoliko bi kod obilaska terena primijetio da kolnik proklizava, poduzeo bi radnju posipavanja. Ukoliko na prognozi bude najavljena poledica, to nužno ne znači da moraju poduzeti posipavanje kolnika, to znači da moraju biti u pripravnosti, no, ključno je što utvrde prilikom obilaska terena da li je potrebno vršiti posipavanje. Kod dežurstva obvezno komuniciraju sa Malom zimskom službom. Taj nadvožnjak Kušanec nije bio kritičan nadvožnjak, više problema i opreza imali su prema nadvožnjaku Gradić koji se nalazi između kuća, te je često bio vlažan. Dežurao je noć prije nego što se dogodila predmetna prometna nesreća. Koliko se sjeća temperatura za vrijeme njegovog dežurstva je bila između 0 i 2, obilazio je taj nadvožnjak i nikakve radnje nije bilo potrebno poduzimati. Nije se vršilo posipavanje solju večer prije. Kada vožnjom po prometnici, konkretno nadvožnjaku, utvrdi da je klizav, stane sa strane i upali sva četiri žmigavca, te poduzme radnju brzog posipavanja tog djela koji je klizav, a prije toga obavještava dežurnu službu koja obilazi teren, inače što se tiče nadvožnjaka, iskustveno govori da se prvo smrzava ne prvi i zadnji dio nadvožnjaka, već sredina nadvožnjaka, dakle, dio prometnice koji je u zraku iznad zemlje.
39. Svjedok MT voditelj Male zimske službe opisao je da kao voditelj zimske službe na temelju podataka koje dobivaju od DHMZ, konkretno prognoze vremena, pa tako utvrđene temperature, vlažnosti zraka, te obilaska samog terena odlučuju ima li potrebe za intervencijom. Sjeća se i predmetne noći kada se dogodila ta prometna nesreća. Tu noć je obišao teren, ne sjeća se točno kada je to bilo, no, negdje oko 4,30 sata ujutro poslao je ekipu da obiđu teren, obzirom je to vrijeme kada može biti poledice, a ljudi odlaze na posao, a kako je zadaća Male zimske službe paziti na održavanje pješačkih staza i prilaza, radi toga je usmjerio ekipu da izvrši obilazak. Njihov je bio zadatak i da za slučaj da utvrde da za to postoji potreba, da ga o tome obavijeste, pa da se drugu ekipu usmjeri na intervenciju. Oni su otišli na teren, zna da su prešli i preko tog spornog nadvožnjaka, to potvrđuje i izvješće GPS uređaja koje je imalo njihovo vozilo. Obišli su teren, zna da su se vratili i rekli mu da je sve u redu, tako je upisao u izvješće koje je vodio. Sjeća se da je potom kada mu je završilo dežurstvo prelazio ponovno preko tog nadvožnjaka kako bi došao kući, te nije mogao preći nadvožnjak jer je već bio zatvoren promet zbog te prometne nesreće, pa se ponovno informirao i zvao dečke koje je prethodno poslao u obilazak, moguće da je to bilo i kasnije, i tada je od njih čuo da su oni normalno prošli kroz nadvožnjak, da se nisu niti zaustavljali. U vozilu kojim su obilazili teren bila su njih trojica, te je od njih čuo da ništa sporno nisu utvrdili. Rekli su da se nisu niti zaustavljali jer je nadvožnjak bio suh, pa za to nije bilo potrebe. Oni su tim nadvožnjakom, prošli tog jutra u 04,33 sati. Inače, što se tiče načina utvrđivanja stanja kolnika, prognoza vremena je samo informativni pokazatelj, međutim, ukoliko prognoza vremena najavljuje da će temperatura biti u minusu ili da će vlažnost biti visoka, na to se posebno obraća pozornost i kod obilaska terena, te se tek pri obilasku terena utvrđuje da li je prometnica klizava. Za slučaj da se utvrdi klizavost, pristupa se posipavanju. Što se tiče samog načina obilaska terena, navodi da se prolaskom kroz prometnice i na spornim dijelovima vožnjom i kočenjem pritom utvrđuje da li postoji klizavost kolnika. To posebno oni u Maloj službi rade oko 04,30 sati u vrijeme kada ljudi počnu odlaziti na posao.
40. U Maloj zimskoj službi, bili su zaduženi i za taj nadvožnjak jer kroz nadvožnjak prolazi pješačko-biciklistička staza, a oni kao Mala zimska služba su zaduženi za održavanje pješačko-biciklističkih staza zbog čega su imali dužnost obići sporni nadvožnjak. U kontaktu su sa dežurnima u Velikoj zimskoj službi, pa međusobno razmjenjuju informacije. Kolnik koji prolazi kroz nadvožnjak nije u nadležnosti Male zimske službe, već Velike zimske službe. Njegovi djelatnici su koristili plantagon, to je sredstvo za posipavanje, manje agresivno od soli, a oni bi ukoliko bi im on to naredio bili ovlašteni koristiti to sredstvo za posipavanje kolnika nadvožnjaka. U konkretnom slučaju, da su njegovi djelatnici utvrdili da je potrebno vršiti posipavanje kolnika, oni bi ga o tome obavijestili pa bi poslao onda strojare da izvrše posipavanje kolnika. Naime, takva situacija se nije nikada desila, no, u slučaju da bi se tako nešto dogodilo, dao bi im, nalog, a prije toga bi obavijestio Veliku zimsku službu. Do takve situacije nikada nije došlo, to priča samo hipotetski. Velika zimska služba je udaljena nekih 2,5 km od tog nadvožnjaka, djelatnici mogu doći za otprilike 6-7 min, dok je Mala služba udaljena 1,5 km. Tu noć kada je došao na dežurstvo obišao je teren, a to je bilo negdje početkom smjene, ne sjeća se točno kada, kao niti da li je prolazio tim nadvožnjakom. Zna da je vozač vozila, kojeg je poslao da obiđe teren tog jutra, bio JN, s njime je još bilo nekoliko djelatnika, ne sjeća se njihovih imena, a koristili su službeno vozilo marke Transporter koje je imalo zimske gume. Zna da su njegovi radnici prošli tim nadvožnjakom jer su mu tako rekli, rekli su mu da je bio suh teren, pa misli da nisu poduzimali radnju kočenja kako bi utvrdili da li je sklisko, jer za to nije bilo potrebe. Inače, temperatura zraka koja je za njega upozoravajuća i da treba primijeniti poseban oprez, je temperatura koja je u minusu. Poseban oprez posvećuju ranojutarnjim temperaturama, zato što je u to vrijeme temperatura zraka najviše u minusu, a i zbog činjenice što u to vrijeme ljudi odlaze na posao. Nakon inkriminiranog događaja ništa se u radu Male zimske službe, a koliko zna i Velike zimske službe nije promijenilo, dakle, ništa u broju obilaska terena. Pojasnio je da kada prognoza najavljuje opasnost od poledice, odluku o tome da li će se pristupiti posipavanju donosi se na temelju izlaska na teren i činjeničnih utvrđenja o stanju kolnika u tom trenutku. U konkretnom slučaju da je bila potreba za nekom intervencijom, kontaktirao bi sa voditeljem Velike zimske službe. Naime, kako im je to zadnji nadvožnjak koji kontroliraju, kada se na taj način provezu biciklističko-pješačkom stazom i u slučaju kada su istu posipavali jer su postojali razlozi za to, kada se vraćaju prema stacionaru, vraćaju se po samom kolniku nadvožnjaka, pa u slučaju kada bi utvrdili da postoji potreba za tim da se kolnik posipa, onda bi o tome obavještavali Veliku zimsku službu. Tako je to bilo i te noći, njihovi su se djelatnici provezli kolnikom nadvožnjaka i nisu utvrdili ništa sporno, sve je izgledalo u redu, tako su mu rekli. Dakle, tu noć Mala zimska služba nije vršila posipavanje pješačko-biciklističke staze nadvožnjaka jer je cesta bila suha. Ne zna točno, no, po povratku kroz taj nadvožnjak, radnici su se prevezli brzinom 55 km/h kako je registrirano na GPS uređaju tog vozila.
41. Svjedok ET, također jedan od operativnih voditelja Velike zimske službe. Pojasnio je da operativni voditelj na dan dežurstva dužan je dežurati 24 sata i poduzimati sve potrebne mjere kako bi osigurao održavanje prometnica za siguran promet. Nemaju nekih posebnih nadzornih kamera niti senzora koji bi upozoravali na opasnost stanja prometnice u zimskim uvjetima, već odluke o tome treba li intervenirati donose na temelju niza pokazatelja. Tako prate višestruke prognoze vremena, prognoze vremena dobivaju i putem aplikacija na smrtphone uređajima, vrše obilaske terena, koriste iskustva starijih kolega, prilikom obilazaka terena poduzimaju vozilima, ukoliko je to sigurno za odvijanje prometa, radnje naglog kočenja kako bi dobili osjećaj o tome da li je kolnik klizav i da li se promet može odvijati na siguran način. Osim toga, zaustavljaju vozila i izlaze kako bi utvrdili stanje prometnice vizualno, tako se na sve te načine snalaze kako bi donijeli što kvalitetniju i relevantniju odluku o tome treba li intervenirati odnosno poduzimati radnje posipavanja kolnika. Ne oslanjaju se samo na prognoze vremena, već se koriste svim ovim parametrima. Što se tiče konkretne noći i te prometnice, nije bio tada dežuran, pa o tome što se događalo zna samo iz priče kolega. Kada mu je predočen dio iskaza sa zapisnika od 08.09.2016. u dijelu gdje je naveo "što se tiče mjerenja temperature tijekom noći isto se vrši otprilike svaka dva sata, što od nas zahtijeva popunjavanje podataka u obrascima koje moramo popunjavati", pa pozvan da to objasni, naveo je da su ti obrasci sačinjeni tako da se može izvršiti upis temperature po kontroli svaka 2 sata, međutim nekada to tako upisuje, a nekada opisno naznačuje kretanje temperature zraka tijekom cijele noći tog dežurstva. Naime, stalno prate temperaturu zraka, pa tako i prilikom obilaska terena stalno prate temperaturu zraka u vozilu koje ima pokazivač temperature. Obrasci nisu precizno sačinjeni, pa tako on npr. prati stalnu temperaturu zraka i njene oscilacije, no, prilikom obilaska terena, koji obilazak traje određeno vrijeme, ta temperatura se na različitim mjestima može mijenjati i varirati, pa slijedom toga niti ne upisuje sve te vrijednosti u obrasce, već nekad samo upiše opisno, npr. da je u tom određenom vremenskom intervalu utvrđena temperatura se kretala od -1 do + 1 stupnjeva. Za vrijeme dežurstva u taj obrazac upisuje bilo brojčano bilo opisno kretanje temperature zraka svakih 2 sata, no, može isto tako reći da mu nikada nitko nije naložio da obligatorno mora taj obrazac tako popunjavati. Dakle, odluku donosi na temelju niza parametara, informativna je samo prognoza vremena DHMZ, a njemu je ključno kada se sam uvjeri obilaskom terena o tome kakva je situacija na prometnicama. Što se tiče temperature zraka od 0 do -3 opet ovisno u situaciji u dežurstvu ovisi broj obilazaka terena, prosječno je to u normalnoj noći dva ili tri puta tokom te noći, no, nekad se zna dogoditi da se i cijela noć provodi na terenu. Taj obrazac koji popunjavaju u dežurnoj zimskoj službi ima i dvije rubrike pod naznakom "promatranje" u koje se mogu upisivati podaci utvrđeni prilikom obilaska terena. Međutim, te rubrike niti ne popunjava. Naime, ti obrasci nisu obvezujući, te je važnije ono što odrade nego popunjavanje tih podataka. Područje nadvožnjaka pri temperaturi od 0 do -3 stupnjeva nije kritična točka za koju bi trebalo povesti radnju posipavanja. Dakle, bez obzira što je temperatura ispod nule, ukoliko je obilaskom tog nadvožnjaka utvrdio da nema klizavosti, bez obzira na nisku temperaturu, nije bio dužan provesti radnju posipavanja. Osim toga, nadvožnjak gdje se dogodila prometna nesreća oni održavaju nekih 4 ili 5 godina, te do ove nesreće nije bilo slučajeva da su imali problema sa smrzavanjem ili slično na tom nadvožnjaku, iako je takvih slučajeva bilo sa nekim drugim manje značajnim nadvožnjacima, na koje su više obraćali pozornost. Pojasnio je da ne smatra da je kritična točka nadvožnjak pri temperaturi od -3 do 0 stupnjeva, jer općenito imaju više kritičnih točaka za koje iskustveno znaju da ih moraju obići, međutim, to konkretno ne znači da je svaki nadvožnjak pri toj temperaturi od 0 do -3 i kritična točka. Naime, ako obilaskom pri toj temperaturi tog nadvožnjaka se ne utvrdi klizavost, nije potrebno intervenirati. Te godine kada se dogodila ta nesreća, neko vrijeme prije ove nesreće donio je odluku da se izvrši posipavanje prioritetnih prometnica oko 02 ili 02,30 jer se prema temperaturi zraka prognoziralo da će oko 05 ujutro temperatura biti za nekoliko stupnjeva niža, no, temperatura je pred jutro porasla, te se zapravo pokazalo da nije bilo potrebno izvršiti radnju posipavanja, pa je bio izložen ismijavanju od strane kolega. Ovo govori iz razloga što želi naglasiti kako bi bilo najlakše izvršit posipavanje svih prometnica, međutim, samu odluku dužni su donijeti odgovorno i to sagledavanjem svih parametara i pritom realno trošiti resurse. VG Komunalac d.o.o. pokriva ukupno oko 590 km prometnica u velikoj zimskoj službe, a tu spada i oko 15-ak nadvožnjaka i mostova. Najmjerodavnija metoda za donošenje odluke treba li intervenirati u danom trenutku jest ono što utvrdi izlaskom na teren i obilaskom terena, dakle, vožnjom po prometnicama, poduzimanjem radnje kočenja, izlaskom i pregledom samih prometnica. U slučaju da je na prognozi najavljena poledica, takvu će prognozu u svakom slučaju uzeti u obzir, te će nekad i izvršiti posipavanje unatoč tome što nema poledice i nije je utvrdio, no, ponavlja, najčešće odluku donosi po onome što utvrdi prilikom obilaska samog terena neposredno. Nije obvezatna koordinacija njih iz Velike zimske službe sa Malom zimskom službom, dakle, ako oni vrše posipavanje nije nužno da o tome obavještavaju Malu zimsku službu, on osobno je to činio, no, znaju koordinirati u vidu međusobne ispomoći. Nema nikakvih negativnih iskustava o radu kolege PT, misli da je odgovorno pristupao svom poslu. Ljudi koji rade na obilasku terena u TD VG Komunalac su najsposobniji i ljudi sa najviše iskustva.
42. Iz iskaza svjedoka ŠT voditelja redovnog održavanja cesta, angažiranog kao voditelj Velike zimske službe proizlazi da je velika zimska služba je zadužena za prometnice, a na području Grada Velike Gorice pokrivaju oko 650 km prometnice. Velika zimska služba postupa na temelju dogovora sa gradom [adresa] temeljem programa u kojem su određeni prioriteti. Postoje tri vrste prioriteta, prvi prioritet su važnije prometnice na kojima se odvija gušći promet, a to je oko 135 km prometnica, drugi prioritet su gradske ceste, a u trećem prioritetu su manje važne seoske ceste. Osim toga, postoje i stupnjevi pripravnosti. Prvi stupanj pripravnosti je stupanj kada se uvodi dežurstvo, drugi stupanj pripravnosti je kada postoji mogućnost padalina i tada se angažira manji broj ekipa, treći stupanj pripravnosti je kada već postoje padaline i kada su sve ekipe pripravne, a četvrti stupanj pripravnosti kao zadnji stupanj jest kada je stanje takvo da se ceste zbog padalina trebaju zatvoriti. Dakle, kada krenu sa radom zimske službe, određuju se dežurstva, voditelj je te Velike zimske službe, a postoji 6 operativnih voditelja koji su raspoređeni sukladno planu zimske službe. Dežurstvo operativnog voditelja počinje u 7 sati ujutro i traje 24 sata, dakle do 78 sati ujutro sljedećeg dana. Kada operativni voditelj preuzme dežurstvo u 7 sati ujutro, on prvo u dogovoru sa kolegom od kojeg je preuzeo dežurstvo sazna relevantne podatke koji su prethodno bili, s njime prokomentira situaciju koja dolazi, posebice prognoze vremena, kao i situaciju na terenu, a nakon toga, na temelju same procjene koju operativni voditelj donosi sukladno svim podacima o trenutnoj vremenskoj situaciji, te podacima koje je utvrdio prilikom obilaska terena donosi odluku da li je potrebno da dežurne ekipe interveniraju. Tu odluku dakle, donosi među ostalim, na temelju obilaska terena, a to se radi na način da se operativni voditelj vozilom, a to su službena vozila Velike zimske službe, jedno je Mazda, a drugo VW Caddy, preveze po cestama po [adresa] i po okolici, te ukoliko su kolnici suhi, tada nema potrebe za angažiranjem ekipa. Ako pak se utvrdi da kolnici nisu suhi, traži se da ekipe budu pripravne i po potrebi izađu na teren. Ako postoje padaline, tada se obavezano izlazi na teren, dok za slučaj da nema padalina, a ceste nisu suhe, tada se na temelju iskustva vrši procjena i zaključuje da li treba izaći na teren i posipati određenu prometnicu. Ulica Slavka Kolara i nadvožnjak Kušanec spadaju u prometnice prvog prioriteta, jer se odnose na glavnu prometnicu. Kao operativni voditelj radio 20 godina. Ukoliko su utvrđene temperature zraka između 0 i -3 stupnja celzijusa, kao operativni voditelj bi, ako je cesta suha, za vrijeme dežurstva obišao teren jednom ili dva puta na način da bi se njihovim službenim vozilom prevezao po prometnicama, pa tako i nadvožnjaku, kada bi došao na nadvožnjak bi zakočio i tako utvrdio kakvo je stanje prometnica. Dobivaju vremenske prognoze od različitih izvora i to prate, no, ono što je najbitnije za njihov posao je i sam izlazak na teren. Dakle, prošao bi nadvožnjakom pri brzini 50-60 km/h i poduzeo radnju kočenja i vidio kakvo je stanje prometnica. U slučaju da je kolnik vlažan pri toj temperaturi, iako nema padalina, kao operativni voditelj bi postupao na jednak način, vozio bi se prometnicama da zaključi kakvo je stanje kolnika, nije definirano koliko puta bi obišao teren, npr. prošao bi dva puta i izvršio na taj način procjenu stanja kolnika. Kada mu je predočen dio iskaza sa zapisnika od 07.09.2016. (list 392-393spisa) u dijelu u kojem je naveo "koliko često operativni voditelj mora obići na teren i obići područje nije nigdje propisano, međutim, ja mogu navesti dok sam dežurao kao operativni voditelj bila mi je praksa da svaka 2-3 sata obiđem teren ako nije ništa hitno. Kada je temperatura ispod ništice, također se procjenjuje koliko će se često izaći na teren te kako će se postupati. Ja sam imao praksu izaći na autoput i malo brže voziti te onda zakočiti kako bi mogao procijeniti stanje ceste. Tijekom noći trebao bi u nekoliko navrata izmjeriti temperature i to upisati u dnevnik zimske službe", pa pozvan da se očituje obzirom na različitost, pojasnio je da ne vidi u čemu je razlika, oni kao operativni voditelji se samo voze i vrše procjenu stanja kolnika, obilazak svih cesta traje dva do tri sata, pa slijedom toga njegovi su iskazi sukladni kada kaže da jedan do dva puta ili ovisno o procjeni operativni voditelj tijekom dežurstva izvrši obilazak svih prometnica. Nigdje nije propisano koliko puta ili svakih koliko sati bi se trebao izvršiti obilazak terena. Inače, oni u interni dokument, njihov dnevnik zimske službe upisuju i temperaturu kada je utvrde, međutim nigdje nije propisano da to moraju upisivati svaka dva sata. Ta upisivanja podatka u dnevnik zimske službe služe njima interno kako bi mogli znati što su radili, koliko ekipa je potrebno angažirati. Nije mu poznato zašto su u tim dnevnicima upisana praćenja temperature svaka dva sata. Na daljnje pitanje da objasni kako bi postupao u situaciji da je temperatura zraka između 0 i -3 stupnjeva uz mogućnost poledice i vlažan kolnik, naveo je da bi kao operativni voditelj tijekom dežurstva tri do četiri puta obišao prometnice, pri čemu bi kada padne noć obišao sigurno prometnice negdje oko 23 sata, zatim ponovno oko 3 sata ujutro, te pred jutro oko 5 sati. Kao operativni voditelj bi po dolasku u bazu upisivao određene temperature zraka u dnevnik zimske službe. Kada mu je predočena prognoza DHMZ sa lista 194 spisa pojasnio je da takav podatak putem faxa dobivaju iz Gradske uprave Velika Gorica, pri čemu je ovaj rukom upisani podatak "prvi stupanj pripravnosti" već napisan na toj prognozi, a upisuje ga netko u Gradskoj upravi u [adresa]. Što se tiče podataka iz ove prognoze vremena, može reći da su za njih relevantni podaci koji se odnose na Zagreb i Sisak, a iz ove prognoze se vidi da je naznačena šifra A3, što znači mala vjerojatnost za pojavu zaleđivanja mokrog tla zbog pada temperature zraka ispod 0 stupnjeva. Radi se o uobičajenoj prognozi vremena koju dobivaju iz Gradske uprave Velika Gorica. Na daljnje pitanje da li podatak da postoji mogućnost zaleđivanja mokrog tla zbog pada temperature zraka, znači veću pozornost tijekom dežurstva za operativnog voditelja, naveo je da postoji. Tijekom operativnog dežurstva postoje određene prometnice koje zahtijevaju njihovu veću pozornost, a to su mostovi, nadvožnjaci, te neke kritične točke u brdima ili na području grada. Nadvožnjaci su posebno kritični jer tu postoji strujanje zraka, pa se zbog toga može stvoriti poledica. I vlaga ima značajnu ulogu na stanje prometnica i to ne samo zbog vidljivosti koju ugrožava pojava magle, već i zbog mogućnost zaleđivanja samog kolnika uslijed hladnog tla. Kritičnog dana je, nakon što se ta prometna nesreća dogodila, izašao na mjesto događaja na taj nadvožnjak negdje oko 7 sati ujutro. Sjeća se da je bilo malo inja sa strane, i točno je da je cesta bila skliska, iako nije bila zaleđena. Kada je prvi stupanj pripravnosti, dežurni djelatnici odnosno vozači koji su taj dan u smjeni su u stanju su pripravnosti, mogu biti kod kuće, a moraju im biti dostupni na mobilne uređaje. Kada je drugi stupanj pripravnosti ti dežurni vozači su obavezno u bazi, a kod prvog stupnja pripravnosti moraju doći od 15-20 min po pozivu na odgovarajuće mjesto. Pritom ne postoji nikakav dodatak u vidu naknade za dežurstvo koje bi se odnosilo na različitu naknadu, odnosno o tome nalaze li se oni u pripravnosti kod kuće ili su u bazi. Nije mu poznato da bi ikada TD VG Komunalac bilo kritizirano od grada [adresa] zbog troškova zimske službe. Na udaljenosti od oko 500 ili 600 metara od ovog nadvožnjaka Kušanec, je drugi nadvožnjak Gradići, koji je također u njihovoj nadležnosti, a na udaljenosti od 500 ili 600 metara od njega se također nalazi još jedan nadvožnjak, no, on je u županijskoj nadležnosti pa za njega nisu zaduženi. Inače, taj nadvožnjak Kušanec nikada nije predstavljao neku kritičnu točku odnosno s njime nisu imali nekih posebnih problema. Na povećanu mogućnost zaleđivanja kolnika može utjecati i vjetar. Postoji komunikacija između djelatnika Male i Velike zimske službe, a to u slučaju ako je bilo intervencija djelatnika jedne ili druge službe. Dakle, kako Mala zimska služba pokriva nogostupe i pješačku zonu, u slučaju da oni nešto primijete oni to onda javljaju njemu kao voditelju Velike zimske službe ili o tome komuniciraju između sebe operativni voditelji jedne i druge službe. Svako vozilo ima jednu kantu soli, pa za slučaj da operativni voditelj obilaskom terena primijeti da je na nekom dijelu kolnika potrebno reagirati, može odmah izvršiti posipanje tog djela kolnika, dakle, to je na nekim njihovim kritičnim točkama i njih preventivno posipaju jer na tim mjestima znaju da postoji klizavost, a tada nije potrebno zvati dežurne ekipe jer je to samo manje posipavanje. Isti postupak primjenjuje se kod obilaska nadvožnjaka, dakle, kada se sa službenim vozilom zaustave na tom mjestu, upale sva 4 žmigavca, te sa posipačem soli vrše posipavanje tog dijela. Kada mu je predočen dnevnik zimske službe sa listova 267-269 spisa, pa pozvan da objasni što iz tog dokumenta može pročitati, naveo je da se iz istog vidi da je dežurstvo preuzeo kolega PT 13/14.12.2015., od 07. sati 13. prosinca do 07. sati 14 prosinca. Isto tako vidi se da su upisane temperature zraka u 20 i 22 sata i to u 20 h -1 stupanj i u 22 h -1 stupanj, iz čega proizlazi da se u to vrijeme vršilo mjerenje temperature. Iz toga ne može decidirano tvrditi da li je u toliko sati bio izvršen i obilazak terena ili je to temperatura upisana samo na temelju podataka iz prognoze vremena, on bi te temperature upisivao nakon što bi izvršio obilazak terena. Isto tako, vidi se da je upisano pod rubrikom "vremenske prognoze" da su bile najavljene temperature do maksimalno -1 i da nije bilo najave padalina. Druge podatke iz ovog dokumenta ne može iščitati. Večer prije nego se dogodila nesreća 13.12.2015., iza dnevnika telefonskim putem bio u kontaktu sa kolegom PT, te je bilo dogovoreno da će on kontrolirati situaciju na teretnu. Ništa konkretno nisu dogovarali, misli da mu je samo rekao neka pazi na situaciju. Kolega PT mu je naveo da će obići područje negdje oko 3 sata ujutro kada su se čuli tog 13.12.2015. Inače za njih u dežurstvu posve ista situacija postupanja kada je najavljena temperatura iznad 0 stupnjeva i suhe ceste, kao i u slučaju kada je najavljena temperatura u minusu uz mogućnost poledice. Ne postoji nigdje propisana obveza djelatnika Male službe da u slučaju intervencije o tome obavještavaju njih u Velikoj službi, to rade na temelju dogovora. Operativni voditelj Velike zimske službe nije upoznat s obilaskom terena operativnog voditelja Male zimske službe. Velika zimska služba radi samostalno i neovisno, dakle, u slučaju ukoliko operativni voditelj Male zimske službe nije vršio dojave o bilo kakvim intervencijama operativnom voditelju Velike zimske službe, to ne znači da operativni voditelj Velike zimske službe neće sam izvršiti obilazak terena. Bio član stožera zimske službe Velike Gorice, predsjednik stožera bio je ŠN, PP je bio član stožera, on je bio voditelj Velike zimske službe. Što se tiče operativnog načina rada u tim mjesecima, svi smo iz stožera vršili svakodnevnu komunikaciju i razmjenjivali informacije. Svaki dan smo iz grada [adresa] dobili izvješće DHMZ na kojem je već bio upisan stupanj pripravnosti, a što smo prokomentirali, i sukladno istom stupnju postupali. Što se tiče konkretnog događaja, čuo se u popodnevnim satima sa PT, rekao sam mu da je određen prvi stupanj pripravnosti, te smo se dogovorili da ćemo se čuti oko 8 sati iza dnevnika. Potom smo se čuli iza dnevnika i to samo porukom i potom se nismo čuli dok nisam dobio informaciju o nesreći. Taj dokument DHMZ nije proslijedio PT kada je preuzeo dežurstvo, već ga ja dobio na način da ga je preuzeo u upravi firme, te je samo telefonskim putem PT javio o kojem se stupnju pripravnosti radi. Taj definiran prvi stupanj pripravnosti znači o da postoji potreba da se prati vremenska situacija, pa za slučaj da bi primijetio da je došlo do promjene vremenske situacije, tada bi mogao se promijeniti stupanj pripravnosti. Preventivno posipavanje nadvožnjaka vrši u slučajevima oscilacije temperature zraka, najave rosulje, kiše, susnježice. Njih u zimskoj službi obvezuje taj određeni stupanj pripravnosti od grada Velike Gorive koji dobivaju naznačen na tom dokumentu od DHMZ, no, za slučaj da primijete da je drugačija prognoza ili da se nešto događa na terenu mogu i drugačije postupati nego što to definira stupanj pripravnosti, to se zbiva na nivo naše međusobne dokumentacije u zimskoj službi i obavijesti o tome Gradu Velikoj Gorici.
43. Svjedok ST kao operativni voditelj Velike zimske službe VG Komunalac d.o.o.. opisao je da dežurni operativni voditelj od DHMZ dobiva podatke o prognozi vremena, da li će biti padalina, kakve će biti temperature, te ovisno o tome tijekom dežurstva vrši obilazak terena, pri čemu nije propisano koliko često operativni voditelj treba odlaziti u obilazak terena, to je prepušteno samoj procjeni operativnog voditelja. On postupa na način da ukoliko je temperatura zraka oko 0 stupnjeva, a puše vjetar, iako je cesta suha, izlazi na teren tijekom noći 3 do 4 puta, to nije striktno definirano, a ovisi sve o tome kako to sam procijeni. Ukoliko je potrebno, poduzimaju se onda intervencije. Način obilaska jest takav da službenim vozilom obilazi teren, te kontrolira kakvo je stanje kolnika, te ima li gdje klizanja kolnika. Ukoliko ima klizavih kolnika ili postoji preljev na nekom dijelu kolnika, na način da se tijekom dana otopio snijeg, pa je kolnik mokar, poduzima radnju preventivnog posipanja tog dijela kolnika. Osim toga, operativni voditelj je dužan voditi dnevnik dežurstva, u koji se upisuju sve poduzete intervencije kao i temperatura koja je bila izmjerena za vrijeme trajanja dežurstva i to u mjestu dežurstva. Nije bio operativni voditelj kada se dogodila predmetna prometna nesreća. Zna samo da ga je to jutro nakon što se dogodila prometna nesreća kontaktirao djelatnik policije interesirajući se da li je uredno na tom nadvožnjaku bila postavljena prometna signalizacija koja je obavještavala o mogućnosti poledice na cesti, a zna da je ta signalizacija bila postavljena. Ta prometna signalizacija je bila postavljena prije negdje dvije godine, sjeća se da su imali slučaj da su u 10. mjesecu, u vrijeme kada nisu proglašeni zimski uvjeti, iznenada zbog pada temperature bili smrznuti svi nadvožnjaci, nakon čega je donesena odluka da se postavi prometna signalizacija koja upozorava na mogućnost poledice na nadvožnjacima. Dakle, uvjeti su takvi da se takoreći u minuti mogu promijeniti. Dakle, dovoljno je da dođe neki oblak magle i područje nadvožnjaka, koji se vrlo brzo hladi, se može zalediti. To nije slučaj sa ostalim prometnicama, obzirom ako je ispod prometnice zemlja, ona akumulira toplinu, pa takve opasnosti ne postoje. No, to nije slučaj kod nadvožnjaka. Za vrijeme trajanja dežurstva posebnu se pozornost posvećuje kritičnim mjestima na područjima koje obilaze, a za koje su nadležni, a to je 8-9 kritičnih mjesta. Pritom su to nadvožnjaci i tri uspona u Dubrancu, Peršenovcu i Velikoj Buni. U slučaju da postoji na prognozi vremena najava poledice, njihova praksa je da vrše obilazak terena i to ili osobnim vozilom marke Mazda ili službenim kombi vozilom, te nastoje utvrditi postoji li klizavost kolnika i to na način da prilikom vožnje automobilom operativni voditelj poduzme radnju kočenja, te utvrdi postoji li klizavost. Ukoliko se takva klizavost tek na nekim dijelovima utvrdi, može se poduzeti posipanje solju koju voze u samom vozilu kojim obilaze teren, dok ukoliko se utvrdi da se dva do tri nadvožnjaka počnu lediti, tada se zovu dežurne ekipe da izvrše posipavanje tog kolnika. Što se tiče prometne signalizacije koja upozorava na mogućnost poledice na nadvožnjacima, ona je postavljena konstanto, dakle, postavili su je prije dvije godine i ne miču ju niti za vrijeme ljetnih mjeseci. Na tom dijelu gdje se dogodila nesreća, nisu postojali senzori poledice u to vrijeme, oni su postavljeni nakon što se dogodila ova prometna nesreća. Obvezni posipati ceste ukoliko utvrde da postoji poledica ili ukoliko je na cestama snijeg. Temperatura zraka nema veze sa njihovom obvezom posipavanja, dakle, ukoliko je temperatura -3 stupnjeva, a cesta je suha, nisu obvezatni da izvrše posipavanje tih cesta. Kod temperatura od -1 odnosno -2 stupnja vrši se obvezno posipavanje u slučaju da je cesta mokra, međutim, ukoliko je cesta suha, pa i kod temperature od -3 stupnjeva, nije obvezno provesti radnju posipavanja. Nakon što se dogodila ova prometna nesreća, u narednim danima su svaku noć vršili radnju posipavanja tog nadvožnjaka gdje se dogodila prometna nesreća. Poznat mu je izvedbeni program zimske službe koji donosi grad [adresa], a tim dokumentom propisani su stupnjevi pripravnosti, zna da postoje tri stupnja pripravnosti i oni su bili upoznati sa tim dokumentom. Kada je prognozirana mogućnost poledice i temperatura od -3 stupnjeva, da li bi to po njegovoj ocjeni značilo najviši stupanj pripravnosti, naveo je da to znači da svi moraju biti spremni da interveniraju. U slučaju da je prognoza vremena bila da će biti mala mogućnost poledice i najavljena temperatura od -3 stupnjeva, naveo je da je bio operativni voditelj, sigurno bi imao jednu dežurnu ekipu, a onda bi obilaskom terena utvrđivao ima li poledice ili bi trebali poduzeti radnju posipavanja kolnika. Pritom bi pri ovakvoj najavi on obilazio teren 3-4, a možda i 5 puta, ponavlja, to nije striktno propisano, već se odluka o tome koliko će se puta vršiti obilazak terena donosi ovisno o tome kakvo je bilo stanje kolnika pri prethodnom obilasku. Kada mu je predočena vremenska prognoza DHMZ za dan 13.12.2015. na listu 194 spisa, naveo je da se radi o dokumentu kakav dobivaju od grada [adresa], pri čemu je rukom napisan stupanj pripravnosti, ovdje konkretno prvi stupanj pripravnosti, pri čemu nikada nisu dobili podatak o tome tko upisuje stupanj pripravnosti, a iz podatka koji su navedeni u ovom dokumentu razvidno je da je postojala mala vjerojatnost za pojavu poledice, pa kao što je opisao, uz temperaturu od -3 do nule, on bi da je operativni voditelj, vršio kontrolu obilaskom terena i ovisno o tome poduzimao bi radnju posipanjem. Kao operativni voditelji obvezni su voditi dnevnik zimske službe u koji upisuju ime dežurnog voditelja, vrijeme dežurstva, dežurnu ekipu. U taj dokument se upisuje sve što se radilo tijekom dežurstva, dakle, ako su i kada sve vršili mjerenje temperature, ukoliko je bilo intervencija, to se također upisuje. Taj dnevnik je dužan pregledati voditelj zimske službe i dalje se on dostavlja gradu [adresa].
44. Svjedok ĆN opisao je da je djelatnik male zimske službe čija je zadaća obilazak pješačkih staza radi utvrđivana eventualne klizavosti, a taj obilazak vrše pomoću kombi vozila na način da se voze po pješačkim stazama. Tu noć, kada se dogodila predmetna prometna nesreća, u jutarnjim satima, bio je dežuran djelatnik, i sjeća se da su tu noć vršili obilazak prometnica u kombi vozilu, bili su njih trojica, koliko se sjeća sa njim je bio BP i još jedan kolega, no, njegova se imena ne sjeća. Prošli su pješačkom stazom koja se proteže upravo duž predmetnog nadvožnjaka koji vodi prema Kušancu i to negdje oko 04,30 sati tog jutra. Sjeća se da nije bilo nikakvih problema prilikom prolaska, sve je bilo suho. Nije primijetio da bi bilo bilo kakve klizavosti. Potom su se iz Kušanca kretali prema [adresa], po glavnoj cesti i koliko se sjeća i tu je sve bilo u redu, sve je bilo suho. Sjeća se da su, nakon što su obišli taj sporni nadvožnjak, obavijestili njihovog šefa MT da je sve u redu. Negdje oko 6 sati saznao je da se na tom nadvožnjaku dogodila prometna nesreća. Inače, pravilo njihovog postupanja je da, ukoliko primijete da postoji klizavost na pješačkim stazama koje obilaze, onda o tome obavještavaju njihovog šefa i eventualno sami poduzimaju radnju posipanja pješačke staze. S druge strane, ako ne primijete bilo kakvu klizavost, šalju obavijest u postaju da je sve u redu. Kretali su se brzinom oko 40 ili 50 km/h. Ne zna točno. Kada su vraćali iz Kušanca, kretali su se brzinom 50 ili 60 km/h. Ne voze brzo. Cesta bila suha, nije bilo nikakvih padalina, inja niti mraza. Bio je vođa te ekipe i sjeća se točno da su na tom spornom nadvožnjaku u to vrijeme, dakle, oko 04,30, zaustavili vozilo i izašao je iz vozila kako bi utvrdio postoji li klizavost. Nije primijetio niti na ogradi uz taj nadvožnjak da bi bila zaleđena od inja ili leda. Sve je bilo suho. Po njegovoj procjeni taj nadvožnjak je duljine oko 200 metara. Ako primijete da postoji klizavost, odmah upale rotirku na vozilu, zovu šefa i odmah vrše daljnje posipavanje. Naime, u vozilu voze sa sobom sol, lopate, tako je to bilo i te noći. Sve su to imali sa sobom. To je razlog i zašto ih je u vozilu bilo troje. Kada su se vraćali po kolniku nadvožnjaka, nisu primijetili bilo kakvu klizavost, a da su je primijetili, obavijestili bi o tome šefa. Kada su se vraćali tim istim nadvožnjakom prema [adresa], vozili su se po kolniku nadvožnjaka, dakle, u smjeru prema Kušancu su išli po pješačkoj stazi, a vraćali su se tim istim nadvožnjakom po kolniku, a vraćali su se između 04 i 04,30 sati. Već 15 godina radi za VG Komunalac, a 10 godina je djelatnik Male zimske službe, koliko se ja sjeća do sada nikada nisu imali problema sa tim nadvožnjakom. Nikada se tamo do tada nije ništa dogodilo. U obilazak stanja pješačkih staza odlaze ne samoinicijativno, već po nalogu njihovog šefa. Pritom im šef daje taj nalog redovito, dakle, ne u slučaju kada on ima nekakvih informacija. Tako je bilo i tu noć, dobili su nalog šefa da odu oko 3 sata u obilazak pješačkih staza, pa su sve obišli i na tom nadvožnjaku bili oko 04,30, a tek po povratku u postaju su izvijestili šefa o tome što su utvrdili. Sjeća se da su ga obavijestili da je sve suho i da nije bilo potrebe za intervencijom. Tim kombi vozilom vozeći se prolaze kroz pješačke staze, a tamo gdje primijete da je nešto sumnjivo zaustave vozilo kako bi izašli van i probali postoji li klizavost. Da je nešto sumnjivo im pokazuje ukoliko je cesta mokra, vlažna, tada u pravilo ustanu, izađu van i probaju da li postoji klizavost. Njihova je obveza da kada prolaze preko nadvožnjaka da izađu iz kombija i utvrde da li je kolnik suh i da li postoji klizavost. Ne sjeća se kolika je bila temperatura i kakva je bila vremenska prognoza najavljena za to jutro, iako te podatke dobivaju, naime, njihov šef im kaže kada im daje nalog da idu u obilazak, kakva je prognoza odnosno kolike su očekivane temperature. To jutro si i dalje nastavili raditi i bili u postaji do 7 sati. Čuli su za tu prometnu nesreću i to su komentirali sa šefom.
45. Iskaz svjedoka ZT, koji je preminuo, vijeće je na temelju suglasnosti stranaka pročitalo, a isto je naveo da radi u zimskoj službi VG Komunalac d.o.o. kao operativni voditelj a zadatak je operativnog voditelja da organizira smjene, poziva vozače i obilazi područje. Ukoliko je temperatura zraka do 0, on zna obići područje 2-3 puta tijekom dežurstva koje traje od 07,00-07,00 sati drugi dan. Uobičajena je komunikacija mobitelima sa voditeljem, ŠT i nadzornikom grada IT. Koriste službene vozila, time da Mazda reg. oznaka [registarska oznaka] ima pokazivač, dok druga dva vozila oznaka [registarska oznaka] i [registarska oznaka] nemaju pokazivače vanjske temperature. Za praćenje temperature koriste se i podaci sa mobitela i aplikacija, a u dnevnik zimske službe upisuju podatke nekoliko puta dnevno. Ako je temperatura zraka ispod nule onda mjere i zapisuju češće. Naveo je da on ima svoj način rada pa ako je temperatura ispod nule on obavezno posipava cestu između 23,00 i 01,00 sat i to kritična mjesta Dubranec, Velika Buna, Kozjača, Ključić Brdo i Šiljakovina kao i nadvožnjake. Kada mu je predočena prognoza vremena s lista 194 naveo mu je da se radi o vremenskoj prognozi koju dobivaju time da ne zna tko upisuje stupanj pripravnosti na tom dokumentu. Ako je temperatura -1 i uz ovakvu prognozu, kao što je ranije naveo, on bi naložio preventivno posipavanje, u slučaju moguće poledice pravilo je da se ide u posipavanje.
46. Iskazi svjedoka GT, ET, ST, ŠT, ŠN, ĆN, MT, KN, djelatnika zimske službe u cijelosti su prihvaćeni kao vjerodostojni i uvjerljivi. I iskazi oštećenika HP, ČP i AT prihvaćeni su no nisu posebno cijenjeni obzirom nemaju neposrednih saznanja o prometnoj nesreći.
47. Iskaz svjedoka IT stručnog suradnika za komunalne poslove i održavanje u gradu [adresa] prihvaćen je u cijelosti. Iz iskaza navedenog svjedoka proizlazi da grad [adresa] i VG Komunalac d.o.o. imaju godišnji ugovor o održavanju nerazvrstanih cesta na području grada [adresa]. Taj ugovor obuhvaća održavanje cesta u zimskim uvjetima, sve sukladno izvedbenom programu zimske službe koji poznaje četiri stupnja pripravnosti i postoje tri prioriteta. Što se tiče njegovih obveza, on je sukladno tome bio zadužen pratiti vrstu i količinu radova, vrstu i količinu ugrađenog materijala, vrijednost ugrađenih materijala i obavljanje radova, dnevnik o količini soli koja se koristi. No u dijelu u kojem je objašnjavao stupnjeve pripravnosti i obveze sukladno navedenom, iskaz je neuvjerljiv, nekonzistentan te kao takav nije prihvaćen. Naime svjedok je naveo da bi se kod temperature između 0 i -3 stupnjeva uz mogućnost pojave poledice govorilo o prvom stupnju pripravnosti, dok do drugog stupnja pripravnost dolazi kada ima i padalina .
48. Materijalna dokumentacija pročitana i pregledana tijekom dokaznog postupka također je u cijelosti prihvaćena s obzirom da ista nije bilo čime dovedena u sumnju.
49. Nalaz i mišljenje vještaka meteorologa Dragoslava Dragojlovića, sudskomedicinskog vještaka dr. Vedrane Petrovečki u cijelosti su prihvaćeni kao jasni i određeni, dani su u skladu s pravilima struke i iskustva i od strane osobe nezainteresiranih za ishod postupka.
50. Analizirajući naprijed navedene iskaze svjedoka djelatnika zimske službe u trgovačkom društvu VG Komunalac d.o.o. posebice iskaz svjedoka ŠT, voditelja zimske službe utvrđeno je da je velika zimska služba zadužena za 650 km prometnica na području Grada Velike Gorice, temeljem prioriteta utvrđenog Programom Grada Velike Gorice, pri čemu je 135 km prometnica prvog prioriteta u koji spada i Ulica Slavka kolara i nadvožnjak Kušanec. Zadatak operativnih voditelja velike zimske službe u razdoblju od 15. studenog do 15. travnja kada su na snazi zimski uvjeti obilaziti prometnice prema stupnjevima prioriteta i prema stupnju pripravnosti poduzimati mjere potrebne za sigurno odvijanje prometa na prometnicama. Svjedoci ŠT, GT, KN, ET, ST su suglasno opisali obveze dežurnih operativnih voditelja velike zimske službe općenito, tako i u slučaju prognoze vremena kakva je bila za dan 14. prosinca 2015. kada je bila najava temperatura zraka od 0 do -3 stupnja Celzijusa, uz malu vjerojatnost za pojavu zaleđivanja mokrog tla zbog pada temperature zraka ispod 0 stupnjeva. Tako je svjedok GT opisao da je i prethodnih 7-8 dana vrijeme bilo relativno stabilno, bilo je suho, a kod najave temperature zraka ispod 0 stupnjeva uz najavu moguće poledice to za njih znači obvezu obilaska terena svakih 2/3 sata i utvrđivanja stvarnog stanja kolnika te je najodlučniji faktor za odluku ono što se utvrdi obilaskom terena. Pri tome kada je temperatura zraka ispod 0, npr. -1, -2 ili -3 stupnja, što su kritične temperature zraka onda se češće obilazi teren, okvirno svaka dva sata se obilaze kritični dijelovi, mostovi i nadvožnjaci te nizbrdice te se gotovo u pravilu kod tih kritičnih temperaturu vrši posipavanje nadvožnjaka, osim ako se utvrdi da je cesta suha, a kod kočenja ne dolazi do klizanja. I svjedoci ET i ŠT pojasnili su da kod temperature od 0 do -3 stupnja obavlja dva do tri puta obilazak terena kako bi se utvrdilo postoji li klizavost posebno na kritičnim dijelovima. Svjedoci KN, ŠT i ST suglasno su istakli da nigdje nije propisano koliko puta ili svakih koliko sati se mora vršiti obilazak terena, no potvrdili su da najava moguće poledice te najave temperature od 0 do -3 stupnja znači obilazak terena službenim vozilom, utvrđivanja stanja kolnika i postojanja klizavosti, na način da se na kritičnim dijelovima kolnika poduzme radnja kočenja i utvrđuje postoji li ili ne klizavost kolnika. Svi su svjedoci (KN, MT, ET, ŠT, ST) bitno suglasno su istakli da najava temperature zraka od 0 do -3 stupnja ne znači obvezu poduzimanja posipavanja kolnika nadvožnjaka, već da je ključno ono što se utvrdi kod obilazaka terena. Osim toga, svjedoci GT, ŠT, ET kao i ĆN istakli su da prije prometne nesreće nikada nisu imali problema sa spornim nadvožnjakom Kušanec, dakle nije bilo problema sa poledicom ili klizavošću, sa čime su imali problema na drugim nadvožnjacima, no to nije značilo da on nije bio također, kao i ostalih 13 nadvožnjaka, kritična točka za njihova obilaženja. Svi svjedoci suglasno su pojasnili da je najrelevantniji faktor kod odluke da li treba ili ne izvršiti radnju posipavanja kolnika utvrđenje do kojeg dolaze "obilaskom prometnica", dakle ono što utvrde vizualnim pregledom kolnika, i poduzimanjem radnje kočenja na kritičnim mjestima kako bi utvrdili postoji li klizavost pri tome, pa tek u slučaju utvrđenja klizavosti posipavane solju koju voze u vozilima i angažiranje, u slučaju potrebe, dežurne ekipe. Što se tiče učestalosti obilazaka terena kod određenih vremenskih prilika, suglasno su opisali da nigdje nije propisan točan broj odnosno koliko puta tijekom dežurstva oni moraju obići teren kako bi utvrdili stvarno stanje prometnica već to ovisi o njihovom iskustvu i procjeni. Svjedoci su iskazivali i o obvezi njih kao operativnih voditelja popunjavanja dnevnika zimske službe, pri čemu su suglasno istakli da nigdje nije propisano što se i koliko često unosi, niti je to najrelevantniji dio njihova posla, ono što je važno je praćenje temperature zraka i utvrđivanje stanja klizavosti kolnika, a obrazac dnevnika zimske službe nije obvezujući dokument, kao što je to opisao svjedok ET, najvažnije je ono što kao dežurni operativni voditelji utvrde praćenjem stanja nego popunjavanje obrazaca, koji nisu ni precizno sačinjeni. Svjedok ST koji je iskazivao da su kao operativni voditelji obvezni voditi dnevnik zimske službe i u isti upisivati sva mjerenja temperatura i sve što su radili tijekom dežurstva, naveo je da činjenicu obilaska terena nekad upisuje no nekad ne upisuje, a ako je kolnik suh, iako se obilazak vršio isto se ne upisuje u dnevnik. Sud je iskaze svjedoka ocijenio vjerodostojnim, dani su jasno i okolnosno, u bitnome su suglasni. Iskaz svjedoka ZT, koji je pročitan s obzirom je svjedok preminuo, također je prihvaćen kao istinit i vjerodostojan, osobito dio iskaza svjedoka koji je iskazao da je njegova praksa uvijek da kod temperatura ispod 0 stupnjeva treba naložiti posipavanje kritičnih dijelova kolnika, pa bi isto, da je bio dežuran kritične noći i naložio.
51. Iz vremenske prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda za dan 13. prosinac 2015. (list 194) proizlazi, da na istaknutim dijelovima kolnika postoji mogućnost za poledicu i da će za područje gradova Zagreba i Siska temperatura biti između -3 i 0 stupnjeva Celzijusa. Nadalje, iz meteoroloških podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda s meteorološke postaje Zagreb Pleso (list 315-316) za inkriminirani dan proizlazi da je 13. prosinca 2015. u 23.00 sata temperatura bila - 0,7 stupanj Celzijus dok je 14. prosinca 2015. temperatura u 07.00 sati bila -3,1 stupanj Celzijus, odnosno proizlazi da je temperatura oscilirala i da je 14. prosinca 2015. u periodu od 0.00-9.45 sati bio umjeren do slab mraz i jaka do slaba sumaglica. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za meteorologiju Dragoslava Dragojlovića proizlazi da se zbog svega navedenog i zbog niskih noćnih i dnevnih temperatura zraka dva dana prije prometne nesreće i u samoj noći nesreće nadvožnjak dovoljno ohladio pa su postojali jaki uvjeti za poledicu, dok na pristupnim kolnicima nije došlo do dovoljnog ohlađivanja za nastupanje poledice jer tlo ima toplinski efekt., a temperatura zraka nije bila dovoljno niska da i taj dio kolnika bude zamrznut i da se pojavi poledica što upućuje na zaključak da se u konkretnom slučaju radilo o II. stupnju pripravnosti koji stupanj se uvodi kada temperatura oscilira oko 0 stupnjeva Celzijusa s predviđenom mogućnošću padalina i s obzirom na stupanj pothlađenosti kolnika jer se može pojaviti poledica. Slijedom navedenoga, vijeće ocjenjuje da su u konkretnom slučaju, postojali uvjeti koji bi nalagali II. okrivljeniku da naloži preventivno posipavanje kolnika nadvožnjaka.
52. Iz ovjerene kopije dnevnika III. optuženog VG Komunalac d.o.o., koji je za inkriminirani dan trebao voditi II. optuženi PT (list 267-269) proizlazi, da je II. optuženi PT mjerio temperaturu zraka u 20.00 sati i u 22.00 sata kada je temperatura zraka bila -1 stupanj Celzijus. Dakle, bez obzira na činjenicu što je II. optuženom PT na vremenskoj prognozi rukom bilo napisano da se radi o I. stupnju pripravnosti i da je neposredno prije prometne nesreće automobilom prošao tim kolnikom odnosno preko spornog nadvožnjaka, iz svih naprijed navedenih okolnosti proizlazi, da je II. okrivljeni PT imao saznanje da prognoza DHMZ-a RH za 13./14. prosinca 2014. upućuje na mogućnost jutarnje poledice na istaknutim dijelovima kolnika i da se prognozirala temperatura zraka od -3 °C, a propustio je utvrditi i na pravilan način ocijeniti vremensku situaciju u inkriminirano vrijeme, i time preventivno djelovati posipavanjem spornog nadvožnjaka.
53. Naime, bez obzira što u konkretnom slučaju nisu bile predviđene padaline (kiša, snijeg), odgovornim obavljanjem službe i to kontrolom temperature zraka koja je nedvojbeno oscilirala, a na što je II. optuženi PT unaprijed bio upozoren vremenskom prognozom iz koje je izričito proizlazilo da postoji mogućnost za poledicu na istaknutim dijelovima kolnika i s obzirom da je bio umjeren do slab mraz i jaka do slaba sumaglica uz visoku vlažnost što su sve vrlo jasni uvjeti za nastupanje poledice na nadvožnjacima, vijeće nalazi da je II. optuženi PT morao i trebao, naložiti preventivno posipavanje istaknutih dijelova kolnika, a što, olako držeći da do štetnih posljedica neće doći, nije učinio, kao što su to učinili djelatnici Županijskih cesta Zagrebačke županije koji su 14. prosinca 2015. u vremenu 03.00-05.00 sati obavili posipavanje dionice kolnika [adresa] koji je u blizini nadvožnjaka na kojem se dogodila ova prometna nesreća.
54. Vijeće zaključuje da je II. okrivljeni imao saznanje da prognoza DHMZ-a RH za 13./14. prosinca 2014. upućuje na mogućnost jutarnje poledice na istaknutim dijelovima kolnika i da se prognozirala temperatura zraka od -3 °C. Predmetne večeri, trebao je prema iskazima saslušanih svjedoka operativnih voditelja najmanje tri puta obići područje i to sigurno jedanput oko 3:00 sati, a što nije činio, već je izvršio obilazak područja samo jednom i to u 05:50 sati (GPS), odnosno nije na uobičajen način, u zimskim uvjetima kontrolirao kritična mjesta, te mjerio temperaturu samo u 23:00 sati, nije redovito upisivao temperaturu zraka u svoj interni dnevnik, obzirom da je evidentirano samo jedno mjerenje temperature zraka u 20:00 sati ( list 267 spisa), a koji propusti su doveli do nastanka poledice na navedenom kolniku, uslijed koje poledice je oko 05:55 sati došlo do sudara, kojom prilikom su poginule dvije osobe ČT i NT, na mjestu nesreće, a treća osoba AT zadobila je teške tjelesne ozljede opasne po život, a četvrta osoba zadobila tjelesne ozljede.
55. Obranu II. okrivljenika PT vijeće nije prihvatilo kao istinitu i vjerodostojnu u dijelu u kojem isti izbjegava kazneno pravnu odgovornost obzirom je ista u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještaka, iskazima svjedoka koji su jasno iskazali kako je kolnik bio nedvojbeno i vidljivo zaleđen te klizav, a ista je u suprotnosti s materijalnom dokumentacijom pročitanom tijekom postupka. Naime, nije prihvaćen dio obrane II. okrivljenika, u kojem je opisao da u uvjetima koji su vladali inkriminirane noći nije bilo potrebe poduzimati radnju preventivnog posipavanja kolnika i da je pratio kretanje temperature zraka te noći te znao da se temperatura stabilizirala na -3 stupnja i da je u dva navrata i obišao teren posebno kritična mjesta te nije utvrdio postojanje klizavosti, pa je tako i spornim nadvožnjakom prošao svega 5-10 minuta prije nesreće, a vozio se brzinom od oko 52 km/h i nije bilo nikakvog zanašanja nije primijetio klizavosti iako je i poduzeo radnju kočenja. Naime, životno je nelogično da II. okrivljenik nije primijetio zaleđeni kolnik inkriminiranog jutra ukoliko je prolazio mjestom na kojem se dogodila prometna nesreća.
56. Naime, obzirom da je II. okrivljen inkriminiranog dana, a uzimajući u obzir način rada i obveze zimske službe definirane Izvedbenim programom rada Zimske službe za razdoblje od 15. studenog 2015. – 15. travnja 2016., povrijedio dužnost dežurnog operativnog voditelja velike zimske službe u stožeru zimske službe te propustio naložiti preventivno posipavanje kolnika ulice Slavka Kolara na nadvožnjaku, ovo vijeće je utvrdilo da je u datim okolnostima postojao propust II. okrivljenika u obavljanju službe, odnosno da je on nehajno postupajući propustio u uvjetima koji su vladali u inkriminirano vrijeme naložiti preventivno posipavanje spornog nadvožnjaka i da je slijedom toga ugrozio promet i tako izazvao opasnost za život i tijelo ljudi.
57. Pri tome uslijed postojanja odgovornosti II. okrivljenika, kao što je naprijed opisano postoji i odgovornost pravne osobe trgovačkog društva VG komunalca d.o.o. skladno Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela koja se temelji na postojanju odgovornosti odgovorne osobe u pravnoj osobi u konkretnom slučaju II. okrivljenika, a koja je utvrđena.
58. Vijeće je dakle s potpunom izvjesnošću utvrdio da je II. okrivljeni počinio kazneno djelo kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – ugrožavanjem prometa opasnom radnjom ili sredstvom - opisano u članku 224. stavak 2., 3. i 7. KZ/11, a kažnjivo po članku 224. stavak 7. KZ/11, a kako mu je to optužnicom bilo stavljeno na teret, a koje kazneno djelo je okrivljeni počinio sa svjesnim nehajem.
59. Jednako tako, vijeće je s potpunom izvjesnošću utvrdio da je III. okrivljeno trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o. kaznenim djelom opisanim pod točkom 2. optužnice koje je počinio II. okrivljeni PT, kao odgovorna osoba trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o. - povredom dužnosti na opisani način ugrozilo je promet i time izazvalo opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom prouzročena je smrt dviju osoba, čime je počinilo predmetno kazneno djelo opisano u članku 224. stavak 2., 3. i 7. KZ/11 u vezi u svezi članka 10. stavak 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a kažnjivo po članku 224. stavak 7. KZ/11, a kako mu je to optužnicom bilo stavljeno na teret.
60. Odlučujući o izboru vrste i mjere kazne II. okrivljenom PT za počinjeno kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 224. stavka 2., 3. i 7. KZ/11, a kažnjivo po članku 224. stavak 7. KZ/11, vijeće je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenilo sve olakotne i otegotne okolnosti na strani okrivljenika, osobito jačinu ugrožavanja i povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, način počinjenja, prijašnji život okrivljenog te njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela. Olakotnom okolnošću okrivljenom cijenjena je činjenica da je okrivljeni osoba srednje životne dobi do sada neosuđivana za kaznena djela i prekršaje. Olakotnom okolnošću cijenjeno je izraženo željenje zbog svega što se dogodilo, kao i činjenica da zbog potresenosti prometnom nesrećom u kojoj su smrtno stradale dvije osobe a jedna teko povrijeđena.
60.1. Posebno otegotne okolnosti na strani okrivljenika nisu utvrđene.
60.2. Za kazneno djelo iz članka 227. stavak 7. KZ/11 propisana je kazna zatvora u trajanju do jedne do deset godina. Uzimajući u obzir način počinjenja kaznenog djela i okolnosti pod kojima je II. okrivljeni PT počinio kazneno djelo, te naprijed iznijete olakotne uz odsustvo otegotnih okolnosti, kao i jačinu ugrožavanja odnosno povrede zaštićenog dobra, način počinjenja djela te prijašnji život okrivljenika i nastupjele posljedice II. okrivljeni PT je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Uzimajući u obzir težinu te društvenu opasnost ovog kaznenog djela, ovo vijeće je zaključilo da će upravo kazna zatvora na koju je okrivljeni osuđena, postići svrhu kažnjavanja odnosno izraziti društvenu osudu zbog učinjenog kaznenog djela, te utjecati kako na okrivljenika, tako i na druge da usklade svoje ponašanje posebice s prometnim propisima i da ne čine kaznena djela. Međutim, cijeneći olakotne okolnosti utvrđene kod II. okrivljenika, posebice raniju neosuđivanost za kaznena djela i prekršaje, odnosno činjenicu da do sada je njegovo ponašanje bilo u skladu s propisima, ovo vijeće je zaključilo da i bez izvršenja kazne zatvora II. okrivljeni neće ubuduće činiti kaznena djela, zbog čega je II. okrivljeniku izrečena uvjetna osuda prema kojoj se izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine neće izvršiti ukoliko II. okrivljeni u vremenu provjeravanja od tri godina od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo. Duljina roka provjeravanja odmjerena je uzimajući u obzir posljedicu prometne nesreće, u vidu smrtnog stradavanja više osoba, a jedna osoba zadobila teške tjelesne ozljede dok je druga osoba zadobila tjelesne ozljede, pa je s obzirom na sve naprijed navedene okolnosti, ocjena vijeća da je radi postizanja svrhe kažnjavanja potrebno u konkretnom slučaju odrediti ovakav dulji rok provjeravanja. Ocjena je vijeća da će već i sama uvjetna osuda, dakle kazna zatvora u trajanju od jedne godine koja se kazna neće izvršiti ukoliko II. okrivljeni u roku provjeravanja od tri godina od dana pravomoćnosti ove presude ne počini drugo kazneno djelo, utjecati u dostatnoj mjeri na II: okrivljenog da se ubuduće u prometu ponaša poštujući u potpunosti sve prometne propise, kao i da će kazna utjecati i na sve potencijalne počinitelje kaznenih djela da ista ne čine, odnosno da usklade svoje ponašanje sa društveno priznatim normama.
61. Obzirom da se u ponašanju II. okrivljenika PT ostvaruju sva obilježja kaznenog djela iz članka 224. stavka 2., 3. i 7. KZ/11, za koje je oglašen krivim, nesporno je i da je II. okrivljena pravna osoba trgovačko društvo VG Komunalac d.o.o. kaznenim djelom koje je počinio II. okrivljeni, kao odgovorna osoba trgovačkog društva VG Komunalac d.o.o. te je na taj način i III. okrivljena prava osoba odgovorna za počinjenje citiranog kaznenog djela, a u svezi članka 3. i 10. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, imajući u vidu da se ta odgovornost temelji na krivnji odgovorne osobe koja je ovdje nedvojbeno utvrđena.
61.1. Kako je prema izvodu iz kaznene evidencije za III. optuženu pravnu osobu razvidno da VG Komunalac d.o.o. nije evidentirana kao počinitelj kaznenih djela, isto je sud cijenio kao olakotnu okolnost, dok je otegotno cijenjena prekršajna kažnjavanost za prekršaje iz domene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Stoga je na temelju članka 224. stavak 7. KZ/11, u svezi sa člankom 10. stavak 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela izrečena novčana kazna u iznosu od 15.000,00 tisuće eura, koji izrečenu novčanu kaznu je III. okrivljena pravna osoba VG Komunalac d.o.o. dužna platiti u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti ove presude. Ukoliko novčana kazna ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, a ne postoje uvjeti iz članka 43. stavka 1. KZ/11, naplatit će se prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona.
61.2. I u odnosu na III. okrivljenu pravnu osobu sud nalazi da je izrečena kazna primjerena svim naprijed navedenim okolnostima počinjenog kaznenog djela, njegovoj težini i društvenoj opasnosti te će se njome ostvariti sve zakonom propisane svrhe kažnjavanja.
62. Odlučujući o troškovima postupka sud je imao u vidu pored duljine i složenosti trajanja postupka i imovinske prilike II. okrivljenika koji je umirovljenik i redovito prima mirovinu, dok je III. okrivljena pravna osoba također aktivna pa ih je sud iz tog razloga na temelju u izreci ove presude citiranih zakonskih odredbi, obvezao na plaćanje troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 (dvjesto) eura koje troškove su dužni solidarno platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
U Zagrebu 10. listopada 2024.
Sudac:
Bernarda Šuman
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi ulaganja odgovora, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
DNA:
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, KDO-2880/17
2. II okrivljenik PT
3. III okrivljena VG Komunalac d.o.o.
4. branitelj II okrivljenika BT, odvjetnik iz [adresa]
5. branitelj III okrivljenika NP, odvjetnik iz [adresa]
6. punomoćnici oštećenika
7. oštećenic
