Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

K-235/2022-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sutkinji Snježani Markuš kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Mateje Matešić, u kaznenom predmetu protiv optuženog SG, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu (dalje: ODO u Karlovcu) broj KO-DO-189/2022 od 19. svibnja 2022., na raspravi dovršenoj 10. listopada 2024. u nazočnosti zamjenika općinskog državnog odvjetnika u Karlovcu Davorina Raucha, optuženika, braniteljice Nade Milić, odvjetnice u Zagrebu i opunomoćenice ošt. Nikoline Mršić, odvjetnice u Karlovcu u zamjeni za opunomoćenicu Irenu Blauhorn, odvjetnicu u Karlovcu, koja presuda je javno objavljena 15. listopada 2024., izrekao i

p r e s u d i o  j e

I.Na temelju članka 544. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje: ZKP/08.) kazneni nalog ovoga suda broj K-235/2022-2 od 11. srpnja 2022., stavlja se izvan snage.

Optuženi SG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i RG, rođene RG, rođen **.**.1960., s prebivalištem u [adresa],  državljanin Republike Hrvatske, strojovođa, oženjen, otac dvoje djece,  razvodnik,  odlikovan  Spomenicom Domovinskog  rata  i  medaljom  Oluje,  srednjeg imovinskog stanja, neosuđivan

k r i v  j e

što je:

II.23. ožujka 2022. oko 13:15 sati u Hreljinu Ogulinskom, na livadi u blizini kuće na adresi [adresa], u cilju da zastraši šogoricu OG, imenovanoj prijetećim glasom rekao da će je skratiti za glavu i da će joj presuditi, što je kod OG izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti za svoj život,

III. dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje: KZ/11.), pa se na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11.,

IV.

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci

V. Na temelju članka 56. KZ/11., optuženom SG

i z r i č e  s e

UVJETNA OSUDA

pa se izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci na koju je optuženik osuđen, neće izvršiti ako isti u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

VI.Na temelju članka 158. stavka 1. i 2. ZKP/08., oštećena-žrtva OG s imovinskopravnim zahtjevom upućuje se u parnicu.

VII. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08., optuženik je dužan naknaditi konkretni trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 12,00 eura i trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 100,00 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe kao i naknaditi nužne izdatke oštećenice te nagradu i nužne izdatke njezine opunomoćenice, koji trošak će se odrediti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1.ODO u Karlovcu podiglo je optužnicu protiv SG da je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom, opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11., a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11., činjenično i pravno opisano u izreci presude.

2.Razmatrajući optužnicu ODO u Karlovcu, sud je našao kako podaci u optužnici i spisu predmeta pružaju dovoljno osnove za izdavanje kaznenog naloga pa je 11. srpnja 2022. donio presudu poslovni broj K-235/2022-2 kojom je na temelju članka 541. ZKP/08. izdao kazneni nalog kojim je za predmetno kazneno djelo optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci te mu na temelju članka 56. KZ/11. izrekao uvjetnu osudu s rokom kušnje od dvije godine. Protiv navedene presude optuženik je pravovremeno podnio prigovor, pa je sudac pojedinac sukladno članku 542. stavku 4. ZKP/08. dostavio optužnicu optužnom vijeću radi ispitivanja. Optužno vijeće je rješenjem broj Kov-327/2022-7 od 2. siječnja 2023. potvrdilo optužnicu ODO u Karlovcu broj KO-DO-189/2022 od 19. svibnja 2022., protiv optuženog SG, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

3.Kod očitovanja o osnovanosti optužnog akta, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim slijedom čega je obranu iznio na kraju dokaznog postupka.

4.U dokaznom postupku, na temelju suglasnosti stranaka, pročitani su iskazi oštećene- žrtve OG na listu 118 do 120 spisa, svjedoka TG na listu 120 i 121 spisa i svjedoka ČG na listu 128 spisa. Pročitana je slijedeća materijalna dokumentacija: potvrda Zavoda za hitnu medicinu Karlovačke županije za OG na listu 10 spisa, zapisnik o ispitivanju svjedoka OG na dokaznom ročištu na listu 27 do 29 lista, zapisnik o ispitivanju svjedoka TG na dokaznom ročištu na listu 30 i 31 spisa, ugovor o dosmrtnom uzdržavanju na listu 77 do 81 spisa kao i Aneks ugovora na listu 82 i 83 spisa, rješenje o ovjeri ugovora o dosmrtnom uzdržavanju na listu 84 i 85 spisa, rješenje o ovjeri aneksa ugovora o dosmrtnom uzdržavanju na listu 86 i 87 spisa, presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu broj P-269/18-87 na listu 88 do 102 spisa, rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu broj Ovr-60/2022-2 na listu 103 do 107 spisa i podnesak PP Ogulin od 19. rujna 2024. na listu 144 do 147 spisa. Kao zadnji dokaz prije ispitivanja optuženika, pročitan je izvadak iz kaznene evidencije na listu 32 i 33 spisa.

5.Na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. i 4. ZKP/08. odbijen je kao nevažni i odugovlačeći dokazni prijedlog obrane da se ispitaju policijski službenici koji su inkriminirane zgode došli na intervenciju, na okolnost razjašnjenja činjenica zašto je oštećenica hitnu pomoć pozvala sat vremena nakon njihove intervencije i na čiji poziv su isti intervenirali. Naime, svjedoci policajci koji su došli na intervenciju kritične zgode nemaju neposredna saznanja o događaju niti mogu svjedočiti o činjenicama koje bi bile važne za presuđenje pa je navedeni dokaz odbijen kao nevažan i odugovlačeći.

6.Oštećena-žrtva OG iskazala je suglasno kao kod suca istrage te ponovila da joj je optuženik inkriminirane zgode prijetio riječima da će je skratiti za glavu i da će joj presuditi držeći u ruci debelu granu. Iskazala je da nije u dobrim odnosima s optuženikom od 1983. pa i ranije, da isti terorizira nju i supruga već godinama, da se između njih vodi više imovinskopravnih sporova a kritične zgode su ona i suprug vidjeli da optuženik obrezuje šljivu na njihovom zemljištu, pa je nazvala odvjetnika Maria Maravića iz Ogulina koji joj je savjetovao da slikaju optuženika. Stoga je njezin suprug otišao mobitelom poslikati optuženika a ona je krenula za njim jer joj je tako odvjetnik savjetovao. Prilazeći njima čula je da optuženik viče na njezinog supruga a kad je nju vidio doslovno je podivljao i zaprijetio joj riječima da će je skratiti za glavu i da će joj presuditi a ona je stala ispred njega i rekla: "Ajde ubij, ubij me", a on je spustio ruke u kojima je držao granu i rekao: "Ja ću zvati policiju", a ona je potom rekla: "Zovi, zvat ću i ja". Misli da je optuženik ostao šokiran njezinim nastupom jer je to prvi put da se nije izmicala pred njim. Nakon toga je otišla u kuću i zvala policiju ali je linija bila zauzeta a kad su joj se javili na poziv, rekli su da su već obaviješteni o događaju i da dolaze na intervenciju. Istaknula je da se jako prestrašila, da se boji da bi optuženik prijetnje mogao i ostvariti jer je već 40 godina maltretira i naganja a ona se stalno miče od njega te se zbog inkriminiranog događaja onesvijestila i srušila pa je došla hitna i pružila joj liječničku pomoć. Dodala je da je vidjela optuženikovu suprugu da dolazi autom kući ali kasnije, nakon što se događaj zbio.

7.Svjedok TG iskazao je suglasno kao kod suca istrage i ponovio da su toga dana on i supruga došli kući oko 13,00 ili 13,30 sati te vidjeli da optuženik reže šljive na njihovom posjedu pa je supruga nazvala odvjetnika Maria Maravića iz Ogulina koji joj je rekao da snimi optuženika mobitelom, pa je izašao iz kuće i prišao optuženiku na razdaljinu od nekih 5 do 6 metara a optuženik je odmah počeo vikati, divljati, verbalno se sukobljavati tako da ga nije niti uspio snimiti mobitelom. Nakon minutu, dvije, došla je njegova supruga tj. oštećenica a kada ju je optuženik vidio, još više je počeo vikati i divljati jer nju ne može smisliti. Istaknuo je da je čuo kad je optuženik prijetio njegovoj supruzi riječima da će je skratiti za glavu i riješiti s lica zemlje a ona je stala ispred njega, raširila ruke i rekla: "Ajde ubij", na koje riječi se optuženik ukopao i bacio granu koju je imao u rukama, uzeo mobitel te se počeo udaljavati i zvati policiju, što je inače njegov način rješavanja problema. Dodao je da to nije prvi puta da optuženik prijeti jer je i njemu prijetio par puta s obzirom da je nasilna osoba. Nakon tog događaja supruga se jako loše osjećala, pala je na pod dok je bila policija i on ju je uz pomoć policajca dizao s poda i stavljao u krevet, a i hitna je intervenirala. Pojasnio je da je optuženik prvi zvao policiju a potom njegova supruga.

8.Svjedok ČG iskazala je da je to bilo u veljači ili ožujku prije dvije godine oko podneva kada je čula neku viku i galamu zbog čega je izašla iz kuće na vrt kojom prilikom je vidjela TG i OG koji su bili jako blizu njezinom suprugu i čula da isti istovremeno viču i galame na njezinog supruga, psuju, vrijeđaju, govore ružne riječi ali kojih se ne sjeća. Vidjela je da je njezinom suprugu loše te ga je pozvala u kuću kako ne bi bilo još gore. Suprug je došao u kuću i pozvao hitnu koja mu je izmjerila tlak i šećer a ne sjeća se da li je suprug zvao policiju te se zbog znatnog proteka vremena ne sjeća da li je toga dana policija došla na intervenciju. Pojasnila je da ne razgovara već 40 godina s oštećenicom i njezinim suprugom jer su isti razočarani kako se podijelila imovina oca njezinog supruga. Iskazala je da nije čula nikakve prijeteće riječi kritične zgode i da oštećenica i njezin suprug stalo viču da će zvati policiju čim ih vide u vrtu te tako pronalaze razlog za izazivanje sukoba i incidenata. Dodala je da inkriminirane zgode njezin suprug nije reagirao na provokaciju oštećenice već se povukao u kuću i cijelo vrijeme šutio dok su oni vikali, galamili i provocirali. Iskazala je da su je oštećenica i njezin suprug vidjeli dok je stajala u vrtu i gledala što se zbiva s time da nije bila prisutna samom početku događaja jer je ta vika trajala nekih par minuta prije nego što je izašla iz kuće na vrt.

9.U obrani optuženik je iskazao da više od 30 godina nije u dobrim odnosima s bratom i njegovom suprugom zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa i da je kritične zgode bio na svom zemljištu i obrezivao šljive te je u jednom trenutku u njegovu neposrednu blizinu, na udaljenost svega 2 do 3 metra, došao njegov brat i snimao ga mobitelom te mu prepriječio put do mjesta gdje je odlagao granje. Iskazao je da je bratu rekao da se ostavi tog snimanja a uto je došla i bratova supruga koja je vikala da se čula s odvjetnikom koji ih je savjetovao da samo neka ga napadu. Ista je došla jako blizu, još bliže nego njezin suprug, gotovo licem u lice, vikali su a on nije reagirao na te provokacije. Iskazao je da je cijeli događaj vidjela njegova supruga koja je bila na stepenica kojima se ide u vrt, rekla mu je da se smiri i da ništa ne poduzima jer je već bio napet od svega toga. Uto su se njegov brat i oštećenica povukli, a on je nazvao policiju koja je i došla na intervenciju. U međuvremenu su njegov brat i oštećenica zvali hitnu pomoć koja je došla pred njihovu kuću i on je iskoristio njihov dolazak pa se doktorici obratio za liječničku pomoć i rekao joj da mu nije dobro, da mu klecaju noge, a doktorica mu je bez ikakvog pregleda rekla da je dobro pa je po povratku u kuću nazvao hitnu koja se ponovno vratila na njihovu adresu. Istaknuo je da su oštećenica i njezin muž lažno svjedočili iz razloga što su nezadovoljni kako se imovina raspodijelila jer je sve prepisano na njega i zbog toga se osvećuju. Istaknuo je da se kritične zgode nije obraćao oštećenici i njezinom suprugu znajući kakva je situacija, pa nije želio ulaziti u sukobe te da ga je supruga savjetovala odnosno upozorila da ništa ne poduzima. Iskazao je da je prilikom ispitivanja u svojstvu osumnjičenika rekao da je njegova supruga malo višim tonom zavikala: "Nemoj SG," jer se i ona prestrašila vidjevši da njegov brat ide na njega.

10.Iz potvrde Zavoda za hitnu medicinu karlovačke županije za oštećenicu na listu 10 spisa razvidno je da je hitna medicinska pomoć intervenirala kritične zgode prema oštećenici gdje je utvrđeno da je zbog obiteljske svađe prisutna policija te da je oštećenica pri svijesti, uznemirena, da je kolabirala ali da se osjeća bolje i još ima vrtoglavicu.

11.Iz dokumentacije koju je obrana priložila a to su ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s aneksom i ovjerom, presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu broj P-269/18-87 od 11. travnja 2023., rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu broj Ovr-60/2022-2 od 11. rujna 2023., razvidno je da se između optuženika s jedne strane i oštećenice i njezinog supruga s druge strane vodilo više sudskih postupaka zbog imovine.

12.Iz podneska PP Ogulin na listu 144 do 147 spisa razvidno je da je inkriminirane zgode policija intervenirala na adresi [adresa] zbog dojave o svađi između optuženika i TG te da je i 25. srpnja 2024. policija intervenirala na istoj adresi po dojavi OG da optuženik izvodi bagerom radove na parceli zbog koje se vodi sudski postupak.

13.Iz izvatka iz kaznene evidencije na listu 32 spisa razvidno je da optuženik nije osuđivan.

14.Nakon provedenog dokaznog postupka na temelju savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi te uspoređujući iste s obranom optuženika, sud je utvrdio da je optuženik svojim postupanjem ostvario subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

15.Tijekom postupka nije bilo sporno da se događaj zbio 23. ožujka 2022. oko 13,15 sati u [adresa], na parceli u blizini kuće na adresi [adresa]. Sporno je da li je optuženik tom prilikom, u namjeri da zastraši oštećenicu, istoj prijetio riječima da će je skratiti za glavu i da će joj presuditi, što je kod oštećene OG izazvalo osjećaj straha i uznemirenost za svoj život, te tako opisanim ponašanjem počinio kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

16.Prosuđujući sporne činjenice sud je utvrdio da je iskaz oštećene OG iscrpan, istinit, detaljan, životan, uvjerljiv i dosljedan, čini jednu zaokruženu logičnu cjelinu kada se dovede u vezu s ostalim provedenim dokazima. Naime, oštećenica je decidirano iskazala da joj je optuženik inkriminirane zgode prijetio riječima da će je skratiti za glavu i da će joj presuditi što je kod nje izazvalo osjećaj straha do te mjere da se onesvijestila pa je morala zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Ista je iskazivala dosljedno tijekom cijelog postupka te na životan i logičan način opisala kako dinamiku cijelog događaja čija je podloga u narušenim odnosima s optuženikom i njegovom obitelji, tako i prijetnje koje joj je optuženik kritične zgode uputio te kako se osjećala čuvši optuženikove prijetnje. Između oštećenice i njezine obitelji i optuženika i njegove obitelji u inkriminirano vrijeme su neosporno postojali narušeni odnosi zbog neriješenih imovinskopravnih pitanja zbog kojih su vodili i još uvijek vode sudske postupke. Upravo stavljajući cjelokupni iskaz oštećenice u kojem je jasno opisala da joj je optuženik prijetio smrću u korelaciju s ostalim materijalnim dokazima u spisu, razvidno je da se oštećenica imala razloga bojati optuženikovog ponašanja i prijetnji jer su njihovi obiteljski i rodbinski odnosi dugi niz godina poremećeni i narušeni sudskim postupcima vezanim oko raspodjele imovine.

17.Da je tome tako proizlazi i iz iskaza svjedoka očevidca TG koji je na jasan i decidiran način iskazao da je čuo i vidio da optuženik prijeti oštećenici da će je skratiti za glavu, koji iskaz sud smatra istinitim jer je i on iskazivao suglasno tijekom cijelog postupka.

18.Obranu optuženika da kritične zgode nije prijetio oštećenici, ovaj sud smatra neistinitom i usmjerenom ka izbjegavanju kaznene odgovornosti. To stoga što njegova obrana nije bila dosljedna tijekom cijelog postupka. Optuženik je na raspravi najprije iskazao da je rekao bratu, koji ga je snimao mobitelom, da se ostavi tog snimanja da bi u nastavku izlaganja obrane rekao da se nije obraćao niti oštećenici niti njezinom suprugu. Ispitan u svojstvu osumnjičenika isti je iskazao da se usprotivio bratu vidjevši da ga ovaj snima i da je njemu i njegovoj supruzi govorio da se maknu od njega, jesu li normalni u glavi, da se gone od njega, da mu snimanja ne treba jer da je on na svom posjedu. U svojstvu osumnjičenika isti je iskazao i da je njegova supruga vikala: "Nemoj SG, nemoj", i da nije bilo njegove supruge ne zna kako bi se to završilo i što bi napravio te da oštećenica može biti sretna jer ne zna što je sve mogao napraviti.

19.Iz obrane optuženika, poglavito one u svojstvu osumnjičenika, razvidno je koliki je njegov animozitet spram oštećenice i njezinog supruga jer je naveo da ne zna do kada će tolerirati i trpjeti takvo maltretiranje na svom posjedu i da je to postalo neizdrživo te da oštećenica može biti sretna jer ne zna što je mogao napraviti a zahvaljuje R što ništa nije poduzeo. Dakle, očigledno je da optuženik inkriminirane zgode nije ostao imun na činjenicu da ga brat snima mobitelom pa kada mu se pridružila i supruga (oštećenica), optuženik je bio revoltiran, ljut, što je očigledno prepoznala njegova supruga ČG pa mu je doviknula: "Nemoj SG, nemoj", bojeći se da bi sukob mogao eskalirati. Stoga sud nije prihvatio obranu optuženika da nije reagirao na provokacije i da se nije obraćao oštećenici niti njezinom suprugu, to jednostavno nije životno ni logično u tako lošim međuljudskim odnosima u kakvima je optuženik s bratom i oštećenicom.

20.Što se tiče iskaza supruge optuženika ČG sud ga je cijenio pristranim poglavito u dijelu gdje je navela da je čula i vidjela da oštećenica i njezin muž psuju, viču, vrijeđaju optuženika ali pritom nije znala kojim konkretno riječima a poglavito nije vjerodostojan njezin iskaz u dijelu u kojem navodi da je optuženik samo šutio i da se na njezin nagovor povukao u kuću. Naime, da optuženik nije šutio proizlazi iz njegove obrane dane u svojstvu osumnjičenika gdje je rekao da je bratu i oštećenici govorio da se maknu od njega, jesu li normalni u glavi, da se gone od njega, da mu snimanja ne treba jer da je on na svom posjedu i zatim da je njegova supruga vikala: "Nemoj SG, nemoj". Postavlja se pitanje iz kojeg razloga bi ista vikala suprugu: "Nemoj SG, nemoj" ako je isti samo šutio i nije reagirao na prostote i uvrede koje su mu upućivali oštećenica i njezin suprug. Osim toga, svjedok je iskazala da nije bila prisutna događaju od početka pa prema tome ne može niti tvrditi da optuženik nije prijetio oštećenici.

21.Budući da je optuženik kritične zgode prijetio oštećenici da će je skratiti za glavu i da će joj presuditi, oštećenica je s pravom osjetila strah i zaključila da njegove riječi predstavljaju ozbiljnu prijetnju i sigurno su, a kao što je i sama oštećenica izjavila, kod nje izazvale osjećaj straha i uznemirenosti koji je pojačan i činjenicom da ovo nije izolirani slučaj u ponašanju optuženika.

22.S obzirom na sve navedeno, a uzimajući u obzir činjenicu da za počinjenje kvalificiranog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11. nije odlučno da li je optuženik kao počinitelj upućujući takve prijetnje takvo što ozbiljno mislio, već je bitno da li je žrtva tj. oštećenica s obzirom na okolnosti pod kojima su prijetnje izrečene, iste ozbiljno shvatila, sud je u konkretnom slučaju nedvojbenim utvrdio da je oštećenica, koja je optuženikova šogorica, osjećala strah i uznemirenost čime je nedvojbeno utvrđeno da je optuženik počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11.

23.Za počinjenje kaznenog djela prijetnje, odlučne su okolnosti pod kojima je prijetnja izgovorena te činjenica da li su izgovorene riječi objektivno podobne da izazovu osjećaj straha i uznemirenosti kod osobe kojoj su upućene (stav izražen u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj I Kž 161/2017-6 od 20. studenog 2018.). Naime, sud prihvaća da za većinu prosječnih ljudi prijetnja upućena u smislu: "Skratit ću te za glavu i presudit ću ti", upućuje na mogućnost fizičke povrede i ugroze pa uzimajući u obzir kontekst u kojem su te riječi izrečene, to nedvojbeno proizlazi namjera optuženika usmjerena na zastrašivanje oštećenice koja zasigurno zbog takvih prijetnji osjeća strah i uznemirenost a u konačnici dokazuje i ozbiljnost same prijetnje.

24.Opisanim radnjama koje su protupravne, pri čemu optuženik postupa s izravnom namjerom jer je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće njegovo ostvarenje, ubrojiv je, svjestan da je njegovo djelo zabranjeno jer zna da takvo ponašanje nije dopušteno, kraj činjenice da ne postoji niti jedan ispričavajući razlog, ispunjena su sva bitna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11. Kako je u konkretnom slučaju zaštitni objekt kaznenog djela prijetnje iz članka 139. KZ/11. osobna sloboda, pravo svakog čovjeka da živi spokojno i neometano od drugih osoba te na duševni mir i osjećaj sigurnosti, a kako je optuženik izrečenim ozbiljnim prijetnjama oštećenici povrijedio odnosno narušio to pravo, ostvario je sva obilježja predmetnog kaznenog djela, pa ga je trebalo proglasit krivim i osuditi po zakonu.

25.Prilikom odabira vrste i visine kaznene sankcije sud se vodio propisanom svrhom kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. i to da se njome izražava društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, da jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, da utječe na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo. Također se vodio i odredbom članka 47. KZ/11 kojom je propisano da će sud pri izboru vrste i mjere kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.

26.Sud je cijenio otegotnim jačinu povrede zaštićenog dobra te način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela i nastupjele posljedice na strani oštećenice, te činjenicu da je optuženik kazneno djelo počinio s izravnom namjerom a olakotnim činjenicu da isti nije osuđivan i da je otac dvoje djece pa ga je sud na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci smatrajući da će ovako izrečenom kaznom doći do izražaja načelo opće i posebne prevencije i princip individualizacije u kažnjavanju te pozitivno utjecati na optuženika i druge da se ubuduće suzdrže od činjenja takvih i sličnih kaznenih djela te je primjerena satisfakcija za sve zlo koje je optuženik nanio kako društvu u cjelini a tako i oštećenici činjenjem kaznenog djela.

27.Međutim, cijeneći olakotne okolnosti na strani optuženika, ovaj sud smatra da i bez izvršenja kazne zatvora optuženik neće ubuduće činiti kaznena djela zbog čega mu je na temelju članka 56. KZ/11. izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u naredne dvije godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Upravo ovako izrečenom kaznom bit će ostvarena svrha kažnjavanja jer je ista primjerena težini počinjenog djela, stupnju krivnje i pobudama iz kojih je djelo počinjeno kao i okolnostima u kojima je počinjeno. Ovako izrečenom kaznom bit će ostvarena i svrha generalne prevencije kažnjavanja te će utjecati na građane da ne čine kaznena djela i jačati svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

28.Oštećena-žrtva OG s imovinskopravnim zahtjevom upućena je u parnicu jer podaci kaznenog postupka nisu dali pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje.

29.Budući da je optuženik proglašen krivim, dužan je na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08., naknaditi konkretni trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08. u iznosu od 12,00 eura koji se odnosi na putni trošak svjedoka i trošak kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 100,00 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe kao i naknaditi nužne izdatke oštećenice te nagradu i nužne izdatke njezine opunomoćenice, koji trošak će se odrediti posebnim rješenjem.

30.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Karlovcu 10. listopada 2024.

Sutkinja

Snježana Markuš

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranku, neposredno ili preporučeno putem pošte, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1.ODO u Karlovcu na broj: KO-DO-189/2022

2.Optuženi SG, [adresa]

3.Braniteljica opt. Nada Milić, odvjetnica u Zagrebu

4.Oštećena OG, [adresa]

5.Opunomoćenica ošt. Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu