Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-220/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Maje Štampar Stipić i Marije Balenović, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog JM, zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 52. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika protiv dijela rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 4. travnja 2024. broj K-57/2023., u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2024.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjsko rješenje pod točkom II izreke, na način da se iz spisa predmeta kao nezakonit dokaz neće izdvojiti nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za računovodstvo, financije i bankarstvo Ksenije Kekez od 21. rujna 2023. (list 929-997 spisa), kao niti nalaz i mišljenje s rasprave od 4. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, broj K-57/2023., od 4. travnja 2024., u tijeku rasprave protiv optuženog JM, zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 52. KZ/11., na prijedlog branitelja optuženika, pod točkom I rješenja na temelju članka 37. stavaka 1. i 2. u vezi s člankom 32. stavkom 1. točkom 4. ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. - dalje: ZKP/08.), stalna sudska vještakinja za računovodstvo, financije i bankarstvo Ksenija Kekez izuzeta je od vještačenja u kaznenom predmetu koji se vodi pod brojem K-57/23, protiv optuženog JM, dok je pod točkom II, na temelju članka 351. stavka 1. u vezi s člankom 32. stavkom 1. točkom 4. člankom 37. stavkom 1., člankom 311. i člankom 10. stavkom 2. točkom 3. ZKP/08., iz spisa predmeta kao nezakonit dokaz izdvojen nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za računovodstvo, financije i bankarstvo Ksenije Kekez od 21. rujna 2023. (list 929-997 spisa), te nalaz i mišljenje s rasprave od 4. travnja 2024.
2. Protiv točke II izreke tog rješenja, žalbu je podnio državni odvjetnik, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 467. stavak 3. u vezi s člankom 470. ZKP/08.) i to radi izdvajanja nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za računovodstvo, financije i bankarstvo Ksenije Kekez, od 21. rujna 2023. i njenog nalaza i mišljenja s rasprave od 4. travnja 2024., kao nezakonitih dokaza, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske prihvati žalbu i preinači pobijano rješenje pod točkom II izreke, a vezano za odluku o izdvajanju iz spisa kao nezakonitih dokaza nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za računovodstvo, financije i bankarstvo Ksenije Kekez od 21. rujna 2023. (list 929-997 spisa), te njenog nalaza i mišljenja s rasprave od 4. travnja 2024.
3. Na temelju članka 474. stavka 1. u vezi s člankom 495. ZKP/08. spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba je osnovana.
5. U pravu je žalitelj kada navodi da nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za računovodstvo, financije i bankarstvo Ksenije Kekez, kao niti njen nalaz sa rasprave od 4. travnja 2024. ne predstavljaju nezakonite dokaze.
5.1. Naime, pogrešno prvostupanjski sud zaključuje kako se u članku 32. ZKP/08. izuzeće dijeli na isključenje i otklon, ali je u konačnici i jedno i drugo svakako izuzeće dok članak 311. ZKP/08. propisuje dodatne razloge za izuzeće vještaka u odnosu na opću odredbu o izuzeću („opći razlozi“ prema članku 37. stavku 1. ZKP/08., plus oni iz članka 311. ZKP/08.) pa ako je vještak trebao biti izuzet, neovisno o tome radi li se o isključenju ili otklonu, njegov nalaz i mišljenje treba izdvojiti kao nezakonit dokaz.
5.2. Prvo valja naglasiti da članak 10. stavak 2. točka 3. ZKP/08., na koji se poziva prvostupanjski sud pod točkom II pobijanog rješenja, propisuje da su nezakoniti dokazi oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni u tom Zakonu, odnosno, traži se kumulativno ispunjenje oba uvjeta da bi neki dokaz bio nezakonit.
5.3. U članku 311. stavku 1. ZKP/08., izričito je navedeno da se za vještaka ne može uzeti osoba koja ne može biti ispitana kao svjedok ili osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja, a ni osoba prema kojoj je kazneno djelo počinjeno, a ako je uzeta, njezin nalaz i mišljenje ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku. U članku 311. stavku 2. ZKP/08. propisano je da razlog za izuzeće vještaka postoji i u svezi s osobom koja je zajedno s tužiteljem, okrivljenikom, žrtvom ili oštećenikom zaposlena u istom državnom tijelu ili kod istoga poslodavca.
5.4. Da samo oni razlozi koji su propisani u članku 311. ZKP/08. dovode do nezakonitosti nalaza i mišljenja vještaka proizlazi iz ustaljene prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske pa se tako u odluci broj I Kž 61/17-4 od 7. veljače 2017. navodi:
''Premda postojanje nekog od razloga za izuzeće vještaka nijednom odredbom ZKP/08. nije propisano kao razlog za nezakonitost samog nalaza i mišljenja vještaka, u konkretnom slučaju ne postoji nijedan od razloga za izuzeće od obavljanja te dužnosti propisanih člankom 311. ZKP/08.''
Nadalje, u odluci broj Kzz 31/2023-5 od 9. siječnja 2024. se navodi:
''8.7.1. Naime, članak 10. stavak 1. ZKP/08. daje definiciju nezakonitog dokaza propisujući da se sudske ''odluke ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način''. Potom u stavku 2. članka 10. ZKP/08. propisuje koji su to nezakoniti dokazi pa u članku 10. stavku 2. točki 3. ZKP/08. navodi da su nezakoniti dokazi oni ''koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom“. Iz zakonskih odredaba jasno je kada to ZKP/08. izričito predviđa da je riječ o nezakonitim dokazima, a to je vidljivo iz izričaja „ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku'' ili ''ne može se upotrijebiti kao dokaz u postupku''. Takve izričaje ZKP/08. koristi u 12 odredbi i to u: članku 6. stavku 3., članku 208.a stavku 8., članku 250., članku 262. stavku 7., članku 278. stavku 5., članku 289. stavku 5., članku 300. stavku 1., članku 335. stavku 7., članku 339.a stavku 9., članku 362. stavku 2., članku 422. stavku 1., a i u članku 311. stavku 1. ZKP/08. Dakle, prema članku 311. stavak 1. ZKP/08. postoji povreda odredaba kaznenog postupka ako je za vještaka uzeta osoba koje to nije mogla jer je trebala biti izuzeta, a postoji i posljedica te povrede, a ta je da je tako pribavljeni nalaz i mišljenje nezakoniti dokaz.''
5.5. U konkretnom slučaju, niti jedan od razloga zbog kojih se osoba ne može uzeti za vještaka, a koji su izričito propisani u članku 311. ZKP/08., ne postoji u odnosu na vještakinju Kseniju Kekez pa da se njezin nalaz i mišljenje ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku.
5.6. Slijedom navedenog, po ocjeni drugostupanjskog suda, nije ispunjen niti jedan od dva uvjeta koja su kumulativno propisana u članku 10. stavku 2. točki 3. ZKP/08., a na kojoj odredbi pod točkom II izreke rješenja prvostupanjski sud temelji svoju odluku o izdvajanju iz spisa nalaza i mišljenja kao nezakonitih dokaza iz spisa.
5.7. Nadalje, prema ocjeni drugostupanjskog suda, ne radi se niti o nezakonitim dokazima iz drugih razloga propisanih u članku 10. stavak 2. ZKP/08. U članku 10. stavku 2. ZKP/08. kao nezakoniti dokazi još se navode oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, dokazi koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života (izuzetak je u stavku 3. istog članka), a koji razlozi također ne postoje u odnosu na pisani nalaz i mišljenje kao i usmeni koji je vještakinja dala na raspravi 4. travnja 2024.
5.8. Naime, iz sadržaja prijedloga branitelja optuženika, koji je usmeno iznio na raspravi, proizlazi da se upire na izostanak ''neutralnosti'' vještaka obzirom je branitelj obrazložio svoj prijedlog navodima da je navedenom vještačenju prethodilo stručno mišljenje vještaka koje je također sačinila ista vještakinja Ksenija Kekez i koje je u svojoj biti potpuno identično nalazu i mišljenju koje se sada predlaže izdvojiti iz spisa i koje prethodno stručno mišljenje je naručila i provela isključivo jedna stranka ovog kaznenog postupka, državno odvjetništvo, bez da je obrana na bilo koji način imala uvid u navedeno te se mogla očitovati na isto. Iz navedenog proizlazi da obrana smatra kako se radi o dokazu pribavljenom povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane iz članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08.
5.9. Prema praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) pitanje „pravila o dopuštenosti dokaza kao takvih“, dakle, zakonitost dokaza se „uređuje nacionalnim pravom“ dok ispitivanje nezakonitosti dokaza u smislu postojanja povrede prava na pošteno suđenje iz članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.- dalje: Konvencija) ESLJP temelji na procjeni je li pružena mogućnost osporiti vjerodostojnost dokaza i usprotiviti se njihovoj uporabi, a potom i kvalitetu odnosno važnost spornoga dokaza za osudu u kaznenom postupku (Lisica protiv Hrvatske, presuda od 25. veljače 2010., Zahtjev broj 20100/06, § 59), a iznimno i činjeničnih utvrđenja, ako su ona proizvoljna ili grubo nerazumna (Moreira Ferreira protiv Portugala, broj 2, veliko vijeće, presuda od 1. srpnja 2017., Zahtjev broj 19867/12, § 83). Konkretnije, da bi se provjerilo je li dokaz pribavljen povredom nekog konvencijskog prava, a na način da je došlo do povrede članka 6. Konvencije, provodi se ''Bykov test'' (Bykov protiv Rusije, veliko vijeće, presuda od 10. ožujka 2009., Zahtjev br. 4378/02, § 90) te se razmatra kvaliteta dokaza (pouzdanost i točnost), važnost dokaza i poštivanje prava obrane (je li okrivljeniku pružena prilika osporiti vjerodostojnost dokaza i usprotiviti se njegovoj uporabi) kako je to prihvaćeno i u sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. odluka broj I Kž 630/2017-4 od 22. veljače 2018.).
5.10. U konkretnom slučaju, optuženiku je pružena mogućnost osporiti vjerodostojnost nalaza i mišljenja i usprotiviti se njegovoj uporabi uz poštivanje prava obrane dok će, temeljem razmatranja načina na koji je sporni dokaz pribavljen, raspravni sud odlučiti o njegovoj kvaliteti i značaju za ishod postupka pri čemu, prema praksi ESLJP-a, a suprotno navodima optuženika u prijedlogu, sama činjenica da je vještaka angažirala jedna od strana u postupku nije dovoljna da postupak bude nepošten (J.M. i drugi protiv Austrije, presuda od 1. rujna 2017, Zahtjev broj 61503/14 i 2 druga, § 120). Štoviše, prema ESLJP-u, čak niti zaposlenje vještaka, kao stručne osobe, koji djeluje unutar Ministarstva unutarnjih poslova sama za sebe nije dovoljna za zaključak o nepravičnosti postupka (J i O protiv bivše jugoslavenske republike Makedonije, Zahtjev br. 26711/07 i 2 druga, presuda od 12. svibnja 2016.).
5.11. Nadalje, sporno stručno mišljenje se nalazi u predmetnom spisu te je obrani omogućeno upoznati se sa sadržajem istog i imati uvid u njega, što su evidentno i učinili, dok nedostavljanje istog od strane državnog odvjetnika ni na koji način ne utječe na zakonitosti nalaza i mišljenja vještakinje.
6. Slijedom navedenog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, prihvatio je žalbu državnog odvjetnika te preinačio pobijano rješenje na način kako je to i navedeno u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 17. rujna 2024.
Predsjednik vijeća:
Željko Horvatović