REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4251/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać-Ručević predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZA, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Barun, odvjetnik u Zaprešiću, protiv tuženika ExtraNutri d.o.o., OIB 72751628607 iz Rakitja, Novačka cesta 16, kojeg zastupa punomoćnik Petar Car, odvjetnik u Zagrebu, radi nedopuštenosti odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž R-71/2024-2 od 8. svibnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1697/2022-23 od 25. siječnja 2024., na sjednici održanoj 9. listopada 2024.,
r i j e š i o j e:
Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž R-71/2024-2 od 8. svibnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1697/2022-23 od 25. siječnja 2024.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
1. Kako se definira nedolično ponašanje koje opravdava izvanredni otkaz ugovora o radu prema Zakonu o radu?
2. Postoje li specifični kriteriji ili standardi koje poslodavac mora ispuniti kako bi se takvo ponašanje smatralo opravdanim razlogom za otkaz?
3. Koje proceduralne korake poslodavac mora slijediti pri davanju otkaza zbog nedoličnog ponašanja?
4. Postoji li dosljedna praksa nižestupanjskih sudova ili Vrhovnog suda RH koja se odnosi na slične slučajeve otkaza zbog nedoličnog ponašanja?
5. Ako praksa nije jedinstvena, kako se tumače odstupanja između različitih sudskih odluka?
6. Je li odluka suda o ništetnosti otkaza u suprotnosti s pravom poslodavca na slobodno odlučivanje o poslovanju i upravljanju radnom snagom?
7. Je li poslodavac adekvatno zaštićen od potencijalnih zloupotreba radničkih prava u kontekstu nedoličnog ponašanja?
U prijedlogu izričito navodi da su pitanja koja poastavlja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito jer je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, odnosno, jer sudska praksa viših sudova nije jedinstvena.
Kao razlog važnosti postavljenih pitanja tuženik navodi odluke ovoga suda broj Rev 50/08-2 od 20.ožujka 2008., Rev-1711/09-2 od 16.studenoga 2011. i Revr-240/17-2 od 6.lipnja 2017.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće. Pitanja koja tuženik postavlja dijelom su uopćena i ne odnose se na pravno shvaćanje suda iz pobijane odluke, a dijelom su činjeničnopravne naravi. Pravno shvaćanje suda iz pobijane odluke detaljno je izloženo u točki 13.1. obrazloženja i niti jedno pitanje koje postavlja tuženik se konkretno ne odnosi na takvo pravno shvaćanje. Prema tome, pitanjima koje postavlja tuženik problematizira se nešto uopćeno i činjeničnopravno o čemu sud drugoga stupnja nije niti raspravljao, pa ista nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, a jedino iz kojeg razloga, kako sam navodi, tuženik podnosi ovaj prijedlog (čl. 385.a st. 1. ZPP-a). Stoga je pozivanje tuženika na odluke ovoga suda bez utjecaja, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 9. listopada 2024.
Predsjednica vijeća:
Goranka Barać-Ručević
